Prikazujem sadržaj po oznakama: zlatna žutica

Zlatna žutica vinove loze (Flavescens doree) karantenska je bolest koju uzrokuje fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis. Spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi, a u Hrvatskoj je prvi put otkrivena 2009. Bolest je do danas potvrđena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te, ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.

Ministarstvo poljoprivrede podsjeća vinogradare na pravovremenu provedbu obveznih fitosanitarnih mjera, odnosno na obvezno suzbijanje vektora - američkog cvrčka koje se obavlja tretiranjem registriranim insekticidima i to prvi puta do sredine lipnja, drugi puta početkom srpnja, a po potrebi i krajem srpnja. Obvezne mjere suzbijanja i sprječavanja širenja zlatne žutice propisane su Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze („Narodne novine“ broj 46/2017). Važno je da svi vinogradari obave suzbijanje američkog cvrčka u demarkiranom području (zaraženo područje i sigurnosno područje koje ga okružuje) jer jedino tako možemo spriječiti daljnje širene zlatne žutice. Svi posjednici vinove loze obvezni su pratiti nazočnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati njegovu pojavu.

Osim obveznih mjera uklanjanja i uništavanja zaraženih trsova koji pokazuju simptome zaraze te suzbijanje vektora, američkog cvrčka, u demarkiranim područjima obvezna mjera je i krčenje zapuštenih vinograda i obične pavitine (Clematis vitalbe), sporednog domaćina žutice vinove loze.

U nezaraženom području, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja Republike Hrvatske, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u rasadnicima vinove loze.

Uzročnik bolesti je fitoplazma Grapevine flavescence doreé, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu), a prenosi je američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Američki cvrčak je za sada jedini poznati prirodni vektor ove bolesti koji uzrokuje epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu. Ovu opasnu bolest vinove loze nije moguće suzbiti izravnim mjerama zaštite u vinogradima u kojima je nazočna, već je sprječavanje njenog daljnjeg širenja i iskorjenjivanje moguće krčenjem i uništenjem izvora zaraze, zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda koji pokazuju simptome fitoplazmi te obveznim suzbijanjem vektora američkog cvrčka (Scaphoideus titanus).

Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno žuti i krto je pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a drugi simptomi su isti kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene, grožđe na zaraženom trsu vene, smežura se i postupno se osuši čitav grozd.

- Zlatna žutica bolest je protiv koje možemo dobiti bitku samo ako će se svi vinogradari i inspekcijske službe aktivno i savjesno uključiti u provođenje propisanih mjera. Zaštitite svoje vinograde, redovito pregledavajte trsove i na vrijeme se javite našoj fitosanitarnoj inspekciji ili Zavodu za zaštitu bilja - poručio je ministar Tomislav Tolušić vinogradarima.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Objavljeno u Društvo

UDRUGA VINOGRADARA VINO-KAP KAPTOL SE UPOZNALA S NADOLAZEĆOM BOLESTI ZLATNE ŽUTICE U VINOGRADIMA -

PRAVILNOM PREVENTIVOM I DJELOVANJEM ŠTETE MOGU BITI MINIMALNE ILI POTPUNE AKO IZOSTANE ORGANIZIRANA I SVEUKUPNA ZAŠTITA

KAPTOL - Kaptolačka Udruga vinogradara, vinara i voćara Vino-kap, uvijek u zimskim mjesecima organizira razne edukacije i radionice za svoje članove, dok vegetacija u vinogradima i voćnjacima miruje. IMG 8566Na taj način se upoznaju s novim agrotehnikama i novim sredstvima za zaštitu, a ove godine ih je o tome informirao inž. agronomije Petar Živković, predstavnik tvrtke Bayer. 

Kako je ovih dana, nadolazeća bolest zlatne žutice, koja već pustoši vinograde u Europi, a kod nas se na stotine hektara vinograda u Istri i sjeverozapadnoj Hrvatskoj već krči zbog uznapredovale bolesti, kaplolački vinogradari dobili su i tu informaciju. Đurđica Kšenek iz savjetodavne službe kroz video predavanje iznijela im je cijelo predavanje dr. sc. Željko Budiščak iz Zavoda za zaštitu bilja, preko kojega su kaptolački vinogradari dobili puno saznanje o veličini ove bolesti, za koju još za sada nema lijeka, a jedina mjera sprečavanje veće zaraze je odmah krčenje sa korijenom zaraženih trsova i njihovo spaljivanje.

IMG 8571Konstatacija Živkovića i Kšenek koju su uputili vinogradarima, je da nemamo iluzija da se bolest kod nas u Požeštini neće pojaviti, jer već ima naznaka o nekim zaraženim trsovima u Baranji i na najistočnijem dijelu hrvatskog vinogorja u Iloku. Bolest fitoplazme loze, koju vektorski prenosi američki cvrčak, zvana zlatna žutica, je bakterijska biljna bolest za koju trenutno nema lijeka, i prva mjera koja će se morati provesti u svim, ali doslovno svim vinogradima, je dva puta tretiranje insekticidom koji uništava američkog cvrčka. Smanjenjem njegove populacije smanjuje se mogućnost širenja bolesti, uz odmah iskorjenjivanje zaraženih trsova u međuvremenu, jer od zaraženog trsa vrlo brzo se u krugu prenosi i razvija bolest na zdravim loznim trsovima.

Veliki problem će biti ako netko od posjednika vinograda ne provede tu mjeru, a poseban problem činit će zapušteni vinogradi, koji će biti idealno stanište za razvoj američkog cvrčka i širenje bolesti fitoplazme. U IMG 8570cijelu akciju morat će se uključiti i lokalne zajednice, a mora se iznaći i način kako zakonski iskrčiti napuštene vinograde radi sprečavanja širenja zaraze.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Objavljeno u Društvo