Prikazujem sadržaj po oznakama: EU

GRAD POŽEGA I URED ZA EUROPSKE INTEGRACIJE U NOVOM PROJEKTU -

POŽEGA – Grad Požega pridružit će se uskoro gradovima koji imaju svoj Poduzetnički inkubator i Gospodarsku zonu. Početkom rujna, započela je provedba projekta „Poduzetnički inkubator Požega“, koji  je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za  regionalni razvoj. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a završetak provedbe je 01. ožujka 2019. Ukupna dr.sc. Marko Šostar, pročelnik Ureda za EU integracije grada Požegevrijednost projekta je 18,6 milijuna kuna, od čega je Europska unija sufinancirala iznos od 17,4 milijuna kuna. Nositelj projekta je Grad Požega, a partneri Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije Panora i Grad Kutjevo. Suradnici na projektu su Općina Velika, Veleučilište u Požegi i požeške srednje škole, Ekonomska, Tehnička, Obrtnička i Poljoprivredno-prehrambena škola.

- Ciljevi projekta jesu, pružiti poduzetnicima i ulagačima , modernu, sigurnu poslovnu infrastrukturu za započinjanje i testiranje inovativnih poslovnih ideja i aktivnosti prije izlaska na tržište, kao i omogućiti efikasnu institucionalnu podršku u fazi predinkubacije i inkubacije. Glavne aktivnosti projekta su izgradnja zgrade inkubatora, kao i njegovo opremanje. Poduzetnički inkubator će imati 4 proizvodne hale sa vlastitim uredom i sanitarnim čvorom, 10 poslovnih prostora opremljenih uredskom i računalnom opremom, kao i 3 coworking prostorije koje će omogućiti korištenje zajedničkog prostora sa pratećom opremom. U inkubatoru će biti i konferencijska dvorana i edukacijska dvorana sa suvremenom prezentacijskom, multimedijalnom opremom, koje će se moći unajmiti na dnevnoj bazi – istakao je dr. sc. Marko Šostar, pročelnik Ureda za EU integracije grada Požege, koji dodaje da su već prije napravljene ankete o zainteresiranima za inkubator, te da je interes velik i očekuje se brzo njegovo popunjavanje.  Inkubator se može preinakama prilagoditi i većem broju poduzetnika, ali i proširiti kasnije nakon popunjavanja i iskaza interesa novih poduzetnika.

Darko Puljašić, gradonačelnik grada PožegeStanarima inkubatora će se omogućiti najam po povoljnijim uvjetima, kao i niz pratećih usluga: Savjetovanje oko pokretanja posla, posredovanje u financiranju, pomoć pri razvijanju proizvoda i usluga, knjigovodstveno i porezno savjetovanje, edukacija poduzetnika početnika, savjetovanje i mentorstvo u upravljanju poslovanja i sl. intelektualne i stručne usluge.

Početna konferencija projekta održana je u dvorani veleučilišta u Požegi. – Nije slučajno da smo danas ovdje jer je požeško Veleučilište dugi niz godina inkubator znanja, inkubator budućnosti Požege i svih onih mladih ljudi koji su željeli pokrenuti svoj posao i ostati u ovom gradu. Ovo dugi niz godina Požegi nedostaje. a naš inkubator punit će upravo mladi ljudi sa svojim kvalitetnim projektima, kroz start up projekte. Grad Požega bit će im cijelo vrijeme potpora, i kroz savjete, jer će naš Ured za EU integracije također useliti u novi inkubator. Svi poduzetnici će u inkubatoru imati sve besplatno – rekao je požeški gradonačelnik Darko Puljašić, očekujući otvaranje novih radnih mjesta, veće zapošljavanje i brzo popunjavanje inkubatora.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

U Bruxellesu je danas, 3. listopada 2017. godine održan sastanak Odbora za politiku kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pri Europskoj komisiji, na kojem je održana rasprava odnosno glasanje o prijedlogu Provedbene Uredbe Komisije (EU) o upisu naziva „Varaždinsko zelje“ u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i prijedlogu Provedbene Uredbe Komisije (EU) o upisu naziva „Slavonski kulen“/ „Slavonski kulin“ u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Vezano za naziv „Slavonski kulen“/ „Slavonski kulin“ prijedlogom Uredbe predlaže se upis naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Slovenskom društvu Celjske mesnine d.d. dozvoljava se korištenje naziva „Slavonski kulen” za označivanje proizvoda koji nije u skladu sa specifikacijom proizvoda „Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu Uredbe. Nakon toga slovenski proizvođači neće moći više koristiti naziv „Slavonski kulen“.

Prijedlozi Uredbi su jednoglasno usvojeni, a pravnu snagu imat će tek po objavi u Službenom listu Europske unije. - Ponosan sam na sve koji su sudjelovali u ovom procesu, a ponajprije na naše proizvođače. Bilo je prigovora na naše zahtjeve za zaštitu naziva ovih proizvoda, no argumentiranim pristupom izborili smo se za svoja uvjerenja. Još jednom čestitam proizvođačima i želim im puno uspjeha u promociji njihovih proizvoda kako na domaćem tako i na ostalim tržištima – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

BRUXELLES - Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević sudjelovao je na plenarnoj sjednici Odbora regija Europske unije u Bruxellesu. Odbor regija savjetodavno je tijelo Europske unije koje čine izabrani lokalni i regionalni predstavnici iz svih 28 država članica. Tijekom godine održi se najviše šest plenarnih sjednica. Na Sjednici kojoj je nazočio župan Tomašević razgovaralo se o Europi. Naime, nekoliko kriza koje su imale i vanjske i unutarnje uzroke izazvalo je kritiku i nezadovoljstvo građana Europe. Imajući to na umu Europski odbor regija pokrenuo je ulazni proces pod nazivom Prošlost, sadašnjost i budućnost Europe. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk zatražio je od Odbora izradu mišljenja Promišljanje o Europi: glas regionalnih i lokalnih vlasti za obnovu povjerenja u Europsku uniju. U sklopu navedene sjednice usvojena je rezolucija koja će poslužiti kao doprinos europskom sastanku na vrhu u ožujku 2017. godine u Rimu.

Tekst/foto: Požeško-slavonska županija

POTPISAN UGOVOR O SURADNJI TRI GRADA NA EU PROJEKTU -

 POŽEGA – Grad Požega je nositelj, a grad Velika Gorica i razvojna agencija SI-MO-RA sisačko-moslavačke županije su partneri na projektu „Menadžeri poslovnog razvoja“ koji financira EU, a ukupne vrijednosti 240 tisuća eura. O zajedničkoj suradnji danas su u gradskoj vijećnici potpisali ugovore požeški gradonačelnik Vedran Neferović, velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić i Antonija Džomba iz SI-MO-RA-e.

Ciljna skupina ostvarit će se u ove tri županije a krajnji korisnici će biti start-upovi i poslovni subjekti, obitelji i prijatelji članova ciljne skupine na područjima ove tri županije.

– Opći cilj projekta je doprinijeti povećanju zapošljivosti dugotrajno nezaposlenih mladih visokoobrazovanih osoba, poboljšanje postojećih potencijala mladih dugotrajno nezaposlenih, stvaranje inovativnih modela za samozapošljavanje. Posebna pozornost će se posvetiti suradnji lokalnih poduzetnika i projektnog tima, jer je to prepoznato kao najuspješniji model razvijanja po mjeri usluge za domaće tržište rada – istakao je dr. sc. Mario Šostar, voditelj Ureda za europske projekte grada Požege, koji smatra da će se provođenjem ovog projekta na taj način doprinijeti ostvarenju povećanja poduzetničkih kompetencija i stvoriti mogućnosti za pružanje i razvoj poslovne suradnje u novoosnovanim Uredima za razvoj poslovanja koji će se osnovati u partnerskim gradovima u sklopu projekta. Glavni cilj tih Ureda je ubrzanje razvoja lokalnih tvrtki kojima će ovi uredi pružati svu pomoć oko realizacije projekata besplatno.

- Ovo je projekt koji povezuje gradove i županije, a rezultat je našeg Ureda za europske projekte koji je i prošle godine dobio nekoliko projekata. Ovaj projekt je poveznica i za buduću suradnju koju ćemo intenzivirati između ova dva grada, koja će za sve nas u gradu Požegi biti dobra – rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović prilikom potpisivanja ugovora o suradnji na projektu.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić

Današnji potrošači, bilo da kupuju na internetu ili u supermarketu, sve češće žele jasnije i razumljivije oznake za hranu kako bi mogli informirano odlučivati o tome koju će hranu jesti. Osim toga, sve više ljudi pati od alergija. Kako da adolescent koji je alergičan na kikiriki zna što smije jesti kada izađe na večeru s prijateljima? Kako da osoba koja želi smanjiti unos soli u organizam zna koje su grickalice za nju najbolje? Kako da potrošači budu sigurni da se mogu pouzdati u porijeklo kupljenog mesa?

 Od 13. prosinca 2014. u cijelom će se EU-u primjenjivati nova pravila kojima se rješavaju ta i slična pitanja. Povjerenik EU-a zadužen za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis izjavio je: "Počevši od 13. prosinca 2014. europski građani vidjet će rezultate godina rada na poboljšanju pravila o označivanju hrane. Na oznakama će biti jasnije navedene najvažnije informacije o sadržaju, čime će se potrošačima olakšati donošenje informiranih odluka o kupnji hrane. Novim se pravilima na prvo mjesto stavljaju potrošači, i to na način kojim se ne opterećuju previše poduzeća."

 Što će se vidljivo promijeniti zahvaljujući novom programu označavanja?

 Novim zakonodavstvom određuju se općenita načela označivanja hrane. Njime se ujedno određuju i specifičniji uvjeti kao što su, primjerice, sljedeći:

 • bolja čitljivost informacija (najmanja dozvoljena veličina slova za obvezne informacije)
• jasniji i usklađeniji prikaz alergena za pretpakiranu hranu (s naglaskom na vrstu i veličinu slova, stil i pozadinsku boju) u popisu sastojaka
• obvezne informacije o alergenima za hranu koja nije pretpakirana, uključujući restorane i kafiće
• zahtjev za navođenjem određenih informacija o prehrambenim vrijednostima za većinu pretpakirane prerađene hrane
• obvezni podaci o podrijetlu svježeg mesa svinja, ovaca, koza i peradi
• isti uvjeti za označivanje za prodaju putem interneta, prodaju na daljinu ili za kupovinu u dućanu
• popis proizvedenih nanomaterijala u sastojcima
• posebne informacije o biljnom podrijetlu rafiniranih ulja i masti
• stroža pravila za sprječavanje obmanjujućih praksi
• navođenje zamjenskog sastojka za „imitirajuću” hranu
• jasno naznačivanje „spojenog mesa” ili „spojene ribe”
• jasna naznaka odmrznutih proizvoda

ZAGREB – S obzirom na to da tijekom sutrašnjeg dana Vijeće Europske unije raspravlja o Okviru za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030. koji je predložila Europska komisija, niz organizacija civilnog društva danas je tijekom javne rasprave u Europskom parlamentu pozvalo na mnogo jače obveze u području zaštite okoliša i klimatskih promjena, posebno u predstojećem revidiranom Ugovoru o Energetskoj zajednici, koji obuhvaća zemlje Zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju.
Prijedlog Europske komisije, vezan za klimatske promjene, poziva da se emisije stakleničkih plinova smanje za 40 % do 2030. godine te je isti prijedlog bio kritiziran od strane Europskog parlamenta i drugih zbog nedostatno ambicioznog cilja. Dakle, sva će pažnja sutra biti okrenuta prema šefovima europskih država, kada će se sastati kako bi razgovarali o budućnosti klimatsko-energetske politike Europske unije. Iako većina zemalja Energetske zajednice želi postati članicama Europske unije u sljedećem desetljeću – Srbija i Makedonija su već otvorile pregovore, dok se očekuje da će ostale zemlje započeti s procesom pregovora – nijedna od zemalja nije usvojila ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Garret Tankosić-Kelly, ravnatelj SEE Change Neta i jedan od panelista na današnjoj raspravi Energetske zajednice za budućnost, naglašava kako će neuspjeh u usvajanju EU 2020., 2030. i 2050. ciljeva udaljiti zemlje jugoistočne Europe od Europske unije. „Zemlje jugoistočne Europe žele biti dio EU-a, a ukoliko ne prihvate sada ove standarde, u budućnosti će to biti puno teže i skuplje. Tjedan dana se može činiti kao dug vremenski period u političkom životu, ali desetljeće ne predstavlja dug period u energetskom planiranju. To je sukob interesa s kojima se suočavamo.“
Slučaj Hrvatske jasno pokazuje s kakvim promjenama će se zemlje suočiti prilikom usklađivanja svog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, ostavljajući ograničen prostor za sudjelovanje javnosti i niz neizvjesnosti u ispunjavanju obveza, posebno onih koje se odnose na klimu i energiju.
Međutim, Energetska zajednica je do sada bila uglavnom usmjerena na prijenos i provedbu pravne stečevine EU-a u području energije, dok su tek djelomično usvojeni propisi u području zaštite okoliša.
„Ukoliko Energetska zajednica želi postati dio europskog energetskog tržišta koje uključuje sve dionike, ključno je uključiti cijeli niz direktiva koji pokrivaju industrijske emisije te kvalitetu zraka, ali i zakonodavstvo koje se odnosi na vodu, otpad te staništa“, komentirala je Angela Klauschen, stručnjakinja iz organizacije World Wide Fund For Nature. „Zemlje potpisnice moraju imati usklađeno zakonodavstvo sa svim relevantnim EU socijalnim, ekološkim i klimatskim zakonodavstvom, što uključuje i automatske te sustavne promjene Ugovora. Trenutna situacija, u kojoj je samo mali dio pravne stečevine prihvaćen od strane Energetske zajednice, znači da postoji opasnost od 'istjecanja emisija' te 'energetskih gubitaka', nadodala je.
Vjerujemo kako zemlje u regiji trebaju biti podržane u razvoju svojih energetskih strategija, u skladu s dugoročnim ciljevima Europske unije, kako bi se osiguralo da se podupiru odgovarajuće investicije koje dovode do dekarbonizacije i održivog korištenja obnovljivih izvora energije.
Ovaj pristup bi omogućio društvenu i ekonomsku koheziju i distribuciju benefita od proizvodnje i potrošnje energije, što bi pomoglo u borbi s energetskim siromaštvom te bi omogućilo povećanje održivog zapošljavanja.
„Pravi napredak i demokratizacija naših društava ne može se postići bez otvorene i iskrene rasprave svih dionika“, rekla je Dragana Mileusnić iz organizacije Climate Action Network Europe. „Stoga, tražimo da predstavnicima organizacija civilnog društva iz raznih sektora bude dozvoljeno da sudjeluju na sastancima Energetske zajednice te u provedbi Direktive o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Konačno, pozivamo i na snažnije mjere protiv korupcije i ilegalnih subvencija u energetskom sektoru“, zaključila je.

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA „PANORA“ -

Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije provodila je edukacije o pripremi i provođenju projekata financiranih iz EU fondova tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, a nastavlja i u rujnu i listopadu. Na edukacijama redovito sudjeluje oko 20-tak polaznika.

Cilj edukacija je podizanje razina znanja i vještina djelatnika javnih, lokalnih i regionalnih uprava i samouprava o pripremi i provođenju projekata financiranih iz fondova Europske unije. Kroz edukacije djelatnici će naučiti kako pisati i provoditi projekte, kao i kako uspješno povući novac iz dosadašnjih pretpristupnih fondova, te strukturnih i kohezijskih fondova koji su nam se otvorili ulaskom u Europsku uniju.

U lipnju je održana edukacija Javna nabava u kontekstu korištenja EU fondova (PRAG i nacionalno zakonodavstvo).

Tijekom srpnja su provedene dvije edukacije Izrada studija utjecaja na okoliš i Natura 2000 (planiranje i provedba investicijskih projekata unutar ekološke mreže Natura 2000.)

U kolovozu su održane edukacije: Priprema projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije i Kontrola provedbe projekata financiranih iz EU fondova (računovodstvo projekata, financijsko planiranje, praćenje i izvještavanje).

U rujnu se planira održati edukacija Upravljanje projektnim ciklusom na kojoj će polaznici usvojiti vještine za strateško planiranje i upravljanje projektnim ciklusom, vremensko planiranje, upravljanje ljudskim resursima i rizicima.

Planirane edukacije za listopad su: Izrada studije predizvodljivosti, studije izvedivosti i analize troškova i koristi te Informiranje i komunikacija s javnosti o kontekstu korištenja EU fondova.

Edukacije organizira Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije Panora d.o.o. prema programu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU „Program pripreme i provedbe razvojnih projekta prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije u 2013.godini.“, potprogram V - „Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije.“ Predavači su djelatnici Razvojne agencije i vanjski konzultanti.

POŽEŠKO SLAVONSKA ŽUPANIJA ORGANIZIRALA -

POŽEGA – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju organizirao je Svečanu akademiju u Gradskom kazalištu Požega. Akademiji su nazočili saborski zastupnik Franjo Lucić, generalni vikar Požeške biskupije msgr. Josip Devčić, predsjednica Skupštine županije dr. sc. Mirela Mezak Stastny, zamjenici župana i vijećnici županijske Skupštine, požeški gradonačelnik Vedran Neferović, gradonačelnici gradova i načelnici općina, čelnici političkih stranaka, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici vojske, policije, kulturnih institucija, ravnatelji osnovnih i srednjih škola, gospodarstvenici i poduzetnici.

Na početku nakon intoniranja himne koju su uz klavirsku pratnju prof. Miroslava majića izvele sopranistice Ivana Miletić i Marija Ticl, prikazan je film o dugoj, bogatoj povijesti i kulturnim znamenitostima Županije, koje s ponosom unosimo u Europsku uniju. U svom obraćanju ovom visokom skupu župan Alojz Tomašević je istakao da s ponosom ulazimo u Europsku uniju – Sjećamo se svih ovih blistavih trenutaka koje je naša županija prošla u svojih više od osam stoljeća, sa osobitom zahvalnošću i sjećanjem svih naših poginulih branitelja koji su svoje živote položili na oltar domovine za slobodu Hrvatske. Ona se ovih dana vraća u obitelj europskih naroda – rekao je Tomašević, nabrojivši sve čime se ponosimo i što unosimo u EU.

 - Povijesni put Hrvatske u EU bio je dugotrajan, često popraćen očekivanim i neočekivanim preprekama. Usporedo sa stvaranjem države stvarala se i ideja o europskoj budućnosti RH. Pred nama su sada prednosti, prava ali i obveze koje nas očekuju u europskoj obitelji. Ulaskom u EU suočit ćemo se sa velikom konkurencijom, ali ćemo imati na raspolaganju i 400 milijuna eura iz fondova. – istakao je saborski zastupnik Franjo Lucić i pozvao sve da se aktivno uključe u proces razmjene iskustava, osnaživanje naših kapaciteta i zajednički rad na pripremi projekata.

U glazbenom dijelu sudjelovao je Tamburaški komorni ansambl s dirigentom Sašom Botičkim koji je izveo narodnu skladbu Kolo u H-molu, poznati motiv iz filma Enricea Moriconea i skladbu „Slavonijo hoćeš li me svojim sinom zvati“ . Ivana Miletić izvela je „Na gondoli“ Ivana pl. Zajca a Marija Ticl skladbu „Serenada“ Josipa Hatza. U programu su sa spletom narodnih pjesama i kola sudjelovali članovi KUD Slavonija iz Jakšića i KUD Zagrađe.

Nekoliko skladbi a na kraju i dvopjev Eve i zrinjskog iz opere „Nikola Šubić Zrinski“ izvode operni pjevači HNK Osijek, Sanja Uroić Ljutić i Vlaho Ljutić uz klavirsku pratnju Igora Valerija.

Zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha pročitao je predloženu Deklaraciju Požeško-slavonske županije povodom ulaska RH u EU, koju će na slijedećoj sjednici usvojiti Skupština županije.

Na kraju uz klavirsku pratnju prof. Miroslava majića sopranistice Ivana Miletić i Marija Ticl izvode himnu Europske u nije „Odu radosti“.

29. listopada 2001.

U Luksemburgu je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske te Europske zajednice i njezinih država članica, a Hrvatska je time postala potencijalni kandidat za članstvo u EU.

21. veljače 2003.

Tijekom grčkog predsjedanja Unijom tadašnji premijer Ivica Račan u Ateni podnosi službeni hrvatski zahtjev za članstvo u EU.

18. lipnja 2004.

Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu Hrvatskoj dodjeljuje status kandidata.

16. ožujka 2005.

Vijeće za opće i vanjske poslove  donosi odluku o odgodi početka pregovora zbog loše suradnje s Haaškim sudom.

2. listopada 2005.

Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte potvrdila je Vijeću ministara EU punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom.

3. listopada 2005.

Pregovori o pristupanju Hrvatske EU službeno su otvoreni u ranim jutarnjim satima u noći između 3. i 4. listopada na bilateralnoj međuvladinoj konferenciji RH-EU u Luksemburgu.

8. prosinca 2005.

General Gotovina uhićen je u Španjolskoj, što je dotad bilo otvoreno pitanje u suradnji Hrvatske s Haaškim sudom.

1. siječnja 2008.

Stupa na snagu zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, u ožujku je suspendiran.

listopad 2008.

Slovenija počinje blokirati pregovore uz obrazloženje da Hrvatska prejudicira granicu.

veljača 2009.

Nekoliko zemalja na čelu s Velikom Britanijom i Nizozemskom počinje blokirati otvaranje poglavlja 23 – pravosuđe i temeljna prava zbog topničkih dnevnika iz Oluje koje traži Haaški sud.

1. srpnja 2009.

Ivo Sanader podnosi ostavku.

4. studenoga 2009.

Hrvatska i Slovenija u Stockholmu potpisuju sporazum kojim se granični prijepor prepušta međunarodnoj arbitraži. Slovenija deblokira pregovore.

24. lipnja 2011.

Europsko vijeće donosi odluku o završetku pregovora.

9. prosinca 2011.

Predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor potpisali su Ugovor o pristupanju.

22. siječnja 2012.

Referendum o pristupanju Hrvatske EU.  Na referendum se odazvalo 1,960.208 birača ili 43,51 posto. Za ulazak je glasovalo njih 66,27 posto, protiv ih je bilo 33,13 posto.

1. veljače 2012.

Slovačka prva ratificira Pristupni ugovor.

10. listopada 2012.

Komisija objavljuje izvješće o monitoringu s deset zadaća koje Hrvatska mora obaviti

11. ožujka 2013.

Hrvatski premijer Zoran Milanović i slovenski Janez Janša potpisuju u Mokricama Memorandum o suglasnosti o rješavanju pitanja prenesene štednje Ljubljanske banke.

26. ožujka 2013.

Europska komisija objavljuje posljednje izvješće o monitoringu u kojem konstatira da  Hrvatska ispunjava sve uvjete za članstvo od 1. srpnja.

2. travnja 2013.

Slovenija ratificira Pristupni ugovor.

14. travnja 2013.

Hrvatski građani izlaze na europske izbore.

7. lipnja 2013.

Posljednja ratifikacija, u Njemačkoj.

1. srpnja 2013.

Hrvatska postaje 28. članicom EU.

LIPIČANI I PAKRAČANI PRIPREMAJU BOGAT PROGRAM DOČEKA I PROSLAVE ULASKA U EU  -

LIPIK, PAKRAC – Lipičani će ulazak u Europsku uniju dočekati i proslaviti na bazenima ZRC-a a Pakračani na stadionu malih sportova. Bazeni, koji prošle godine nisu bili u funkciji, proteklih desetak dana intenzivno su se uređivali kako bi se građani ovog ljeta u njima ipak mogli osvježavati: kompletno popločenje je očišćeno od trave i korova,odstranjene su razbijene pločice na sva tri bazena,obavljena su potrebna betoniranja, bojanja i ispiranja,pokošene su zelene površine… - Radna grupa Grada Lipika je obavila većinu poslova a pomogli su i vatrogasci. Radove je platio ZRC. S Komunalcem smo dogovorili isporuku vode i veliki bazen se odmah počeo puniti. U ponoć 30. lipnja ću se prvi u njemu okupati a nadam se da će mi se pridružiti i drugi građani – kazao je gradonačelnik Vinko Kasana. Detalji proslave ulaska u EU, dodao je, još se dogovaraju, no zna se kako će program na bazenima početi u 20 sati nastupom jedne operne pjevačice i ozbiljnom glazbom. Oko 22 sata na scenu stupaju tamburaši a kao sjećanje na ovaj dan predviđeno je i snimanje 'milenijske fotografije' svih koji se nađu na bazenima.

Pakračani će se 30. lipnja okupiti na stadionu malih sportova gdje će se prije proslave ulaska u EU održati malonogometni turnir. U prigodnom programu, koji će početi u 23 sata, sudjelovat će i mlada hrvatska pjevačka zvijezda Pakračanin Endi Schroter. Dobrodošlicu u EU Pakračanima će videolinkom poželjeti načelnik prijateljske slovačke općine Jasenova Rajmund Bradik a prigodni kratki tekst pročitat će se na jezicima nacionalnih manjina koje žive na pakračkom području:talijanske, češke i mađarske. Uz Odu radosti u ponoć će na jarbole biti podignute zastave Pakraca, Hrvatske i Europske unije.