Prikazujem sadržaj po oznakama: čaglin

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, nakon 6 mjeseci obnašanja dužnosti u županiji  -

PIŠEMO JEDNU SASVIM DRUGU PRIČU, JEDNU POSEBNU DIVNU PRIČU NAŠE BUDUĆNOSTI

Prošlo je 6 mjeseci kako je na čelo Požeško-slavonske županije izabran Alojz Tomašević. Zapitali smo ga što je zatekao u županiji svojim dolaskom, te što ga danas najviše zaokuplja u poslu župana?

 - Točno 6 mjeseci je iza nas, moram reći kako vrijeme brzo prolazi, ali sam zadovoljan i sretan jer mislim da sam ga nastojao na najbolji način iskoristiti kako bih ušao u probleme upravljanja ovom županijom po svim elementima. Vama je vrlo dobro poznato mi smo zajednički surađivali da sam nastojao od prvog dana biti na onoj crti o kojoj sam govorio, a to je gospodarstvo i gospodarstvenici. Svih ovih proteklih mjeseci o tome govorimo, a između ostalog obilazimo, analiziramo i zajednički nastojimo rješavati probleme koje naši gospodarstvenici imaju, samim time i naša županija. Jedan iskorak koji smo učinili mislim da je prepoznatljiv, jer dobivam povratnu informaciju od naših arhitekata ili ljudi koji se bave sa građevinom, a evo aktualna je upravo legalizacija kao jedan od ključnih momenata. Prije svega u našem odjelu za urbanizam malo smo drugačije presložili sustav rada. Naime izbacili smo onaj poznati model uredovnog radnog vremena, njegovo radno vrijeme je upravo onoliko koliko radi županija tj. od 7h do 15h, a dapače po potrebi djelatnici ostanu i duže raditi, ako je u pitanju pripremiti program i projekt ili izdati dozvolu itd. Povratna informacija od ljudi sa terena je apsolutno pozitivna, ja mogu reći da sam osobno zadovoljan sa djelatnicima koji taj posao obavljaju, jasno ne daju svi najviše od sebe, može i više. Naime ima tu jedan problem, pisao sam ministarstvu graditeljstva i ministarstvu financija da bi ubrzali postupak legalizacija da nam daju samo odgovor, da ako bi zaposlili još dio djelatnika, dali to ulazi u masu plaća. Vi znate da mi nažalost još uvijek probijamo masu plaća od 20%, dakle nismo dobili niti tumačenje da ili ne. Od prosinca prošle godine primili smo 4 mlada pripravnika koji su bili volonteri, a od 01.01. u našem uredu za rad prošli obuku i program obučavanja i krenuli su na teren upravo ovaj mjesec i očekujem potporu za njih od 1.600 kuna da bi pomogli u timovima jer smo napravili drugačiju reorganizaciju, dakle timovi koji točno znaju u kojem se smjeru treba pokrenuti legalizacija. S obzirom da je potreba da se ubrza postupak legalizacije mi ćemo i dalje ići proširiti se sa brojem ljudi koje ćemo uvesti u našu županiju vjerojatno u naredni mjesec dva ili tri, samo s tendencijom da se ubrza postupak legalizacije. Legalizacija je jasna smjernica ali i  tko god želi investirati jasno ima prioritet, i u tom djelu nema zapreke i ponosan sam što se odradio znatan broj, već negdje gotovo 1.000 legaliziranih objekata, a sa druge strane smo možda malo stavili sa strane određeni broj objekata, one sitne garaže, šupe itd, nismo bacali fokus i dizali napore da bi se to legalizirao, osim posebno ako su ljudi imali namjeru i želju. Mislim da ćemo sada upravo pripomoći da i taj dio podignemo čisto zbog djela i statistike. S druge strane nas dio ljudi građana moli da ne žurimo sa legalizacijom, jer znate treba i platiti dio sredstava, znači on se prijavio zakonske okvire poštuje, a kaže kada dođe za plaćanje traže još odgodu. Mi poštujemo dakle i tu situaciju i tu varijantu.

Sa kojim predispozicijama ste došli u županiju, koje stanje ste očekivali s obzirom na poznate priče o teškom stanju u županiji i proračunu?

 - Ono što je dobro bilo i što sam znao od prethodnika, što sam naslijedio je stanje u županiji o proračunu i problematici. Naš proračun nije velik, izvorni proračun je relativno mali. Nažalost ono što sam znao to su upravo kreditne obveze iz prošlih vremena. Međutim kada sam dobivao informacije zašto su se dogodile upravo te kreditne obveze onda sam i sam zaključio možda je to tako moralo i biti, no nakon 6 mjeseci sad stvarno znam i vidim da gotovo sve probleme što županija ima sada imati će i narednih 7, 8 godina plaćanja skoro 5 milijuna kuna kredita, stvarno nije tako moralo biti. Da je bilo pameti, volje i htjenja dakle prije 7 godina kada je SDP bio na vlasti nije se trebalo uništavati, ni Županijska uprava za ceste, a samim time opteretiti županija. To govori da se moglo drugačije pristupiti, prvo ako nije dobar model i način upravljanja promjeni direktora, pronađimo čovjeka koji to može. Neka projekti idu dalje jer je puno posla bilo otpisano. U svakom slučaju prošlu godinu mi smo, ajmo reći završili dobro, nismo bili ni u blokadi, dobili smo i kreditni rejting. Prošle godine u 12 mjesecu dobili smo odluku od banaka da nismo više u kategoriji nemogućnosti nikakvog zaduženja, dapače sad smo i interesantni kao jedinica samouprave koja može stabilizirati svoje obveze i svoje dugove i to je dobro. To ne znači da ja imam namjeru zaduživati, ne nikako nemam namjeru, nego ove godine smo sami ste vidjeli napravili malo drugačiji proračun i upravo vjerujem da ćemo ove godine malo lakše disati, tako da bi mi mogli dio sredstava kanalizirati prema gospodarstvu itd. Smanjili smo plaće, kako svim dužnosnicima od mene prvog do svih zamjenika i djelatnika i institucijama i ustanovama koje su pod patronažom županije. Nisu to veliki novci, nije to velika svota, ne može se odmah očekivati desetci milijuna kuna uštede, no u svakom slučaju je to dobar smjer, dobar put i zahvaljujem djelatnicima koji su tu prihvatili znajući da je bolje rasporediti teret problema na sve nas nego dati otkaz za sedmero, osmero ljudi. Sa druge strane ja sam upoznat od Lipika, Pakraca do Čaglina, ja sam obišao sve institucije u gotovo svim većim privatnim subjektima sam bio sa direktorima i vlasnicima, razgovarao, a sa druge strane i želimo dalje nastaviti sa suradnjom. Drago mi je da sam upoznao problematiku i dio proizvodnje sa kojim se oni bave i ne bih samo rekao da su to problemi, nego jedna divna priča koja se piše kada vi imate projekt europskih  razmjera koje mi sada upravo očekujemo da će proći drugu, tj. treću fazu spajanja Pakraca, Lipika i Daruvara na bazi toplica po novom nazivu. Lipik specijalna bolnica pozitivno posluje, žao mi je što ZRC nije prihvaćen, investitor ili bolje rečeno vlada Republike Hrvatske nije pronašla modela da on opstane. U redu ići će u stečaj, pa se onda možda pronađe novi model. Vidite da je u Pakracu otvoren novi inkubator dakle to je velika stvar, podizanje novih projekata i mladih gospodarstvenika. Vidite da Pleternica svoj centar stavila u punu funkciju, svojih privrednika i piše jednu sasvim drugu posebnu divnu priču u budućnosti. Dapače i naše Općine, evo Velika izlazi iz svojih problema koji su bili na istoj valnoj duljini kao i županija, ipak izlazi se prema boljem svjetlu, i ovaj investitor koji je ovih dana dobio lokacijsku dozvolu kreće vjerojatno sa radovima na proljeće, u izgradnju hotela, bazena itd. I Općina Kaptol koja je znala prepoznati predpristupne fondove itd. Želja nam je i pokreće se početak rada strategije Grada Požege jer bez Požege teško je i županiji, ona je najveći centralni grad i sigurno mora biti poveznica razvoja našeg gospodarstva u cijelosti. Projekti koji su tu trenutno jesu, dapače i želja mi je da čuvene vinske ceste stavimo u funkciju i ja bi htio da Grad Kutjevo dobije svoje izbore i neka bude novi gradonačelnik ili gradonačelnica koji će znati prepoznati da smo upućeni jedni na druge, bez obzira na političke boje kad je u pitanju gospodarstvo moramo puhati svi u isti rog i zajednički djelovati.

Kakav je vaš osobni pristup toj problematici i vidi li se neki vaš pečat u svemu tome?

Ovdje u županiji ja sam malo drugačije pristupio problematici i radu, možda ja malo energičnije funkcioniram ali je to dobro i smatram da je to sasvim u redu. Temeljnu stvar koju želim i napominjem i od prvog dana je samo bitka za gospodarstvo, sve što budemo činili od planova, od aktivnosti kako pomoći, ne u klasičnom smislu pomoći jer županija nema novaca da ona pomogne gospodarstvu, ali možemo pod pomaganjem, informacijama, strukturnim fondovima, dovoditi ljude i pričati jednu dobru priču o županiji, možemo na taj način pomoći. Evo mi ćemo uskoro dati širi kontekst što je učinjeno od projekata koji su pripremnoj fazi i što je namjera za budućnost tako da možemo govoriti o stotinama milijuna kuna koji se pripremaju za razinu naše županije. Ja sam izdao smjernicu i svim školama, srednjim i osnovnim u kojima je županija osnivač, domovima, institucijama koji su pod patronatom županije da ova godina treba biti godina projekata, godina razvoja, da svaka institucija mora najmanje dva projekata napisati, biti će ih tu i više. Projekt od 50 tisuća kuna i 100 tisuća kuna je divan projekt, pa neka se promjeni fasada, neka se promjene prozori, već smo učinili jednu učinkovitost u tom kontekstu a naše gospodarstvo podizali na noge, i veliki projekti koje zapravo želimo razvijati u budućnosti, vama je poznato da osim bazena Velika želimo staviti u funkciju bivše odmaralište Zvečevo, tu smo dosta učinili i vjerujemo da ćemo u tom narednom periodu dobiti taj kompleks na upravljanje. Nama je namjera brza cesta, taj projekt sigurno ide dalje ne zaustavlja se. Svi projekti koji su predviđene i za Požegu i Pleternicu apsolutno ide se dalje. Ja ću ponoviti da mi prostora za razvoj u našoj cijeloj županiji od Čaglina do Lipika imamo, ako se samo povezujemo a upravo ta poveznica su kao novina, koordinacija gradonačelnika i načelnika, pa razmjenjujemo iskustva i informacije, stavljamo u punu funkciju gradonačelnike načelnike i mene kao župana kroz naše razvojne agencije, kako regionalne na razini županije tako i lokalnih u funkciju gospodarstva. Ja sam siguran ne samo da vjerujemo već sam siguran da će ovakav način rada uroditi plodom. Gospodarstvenici su dobili sigurno polet ulaskom u europsku uniju i vidljivo je to. Evo priprema se jedno znatno ulaganje u našem Plamenu, gdje se proizvodi mogu širiti ili da ne reklamiram poduzeća nema potrebe ali sam bio u svim tim poduzećima i vidio njihove planove razvoja. Spin Valis kao izuzetno jaka i poznata drvna industrija koja počinje sa izgradnjom novog kogeneracijskog sustava. Nama je namjera dovesti još privrednika kao investitora oni koji se žele uključiti u nove izvore energije ne samo po pitanju obnovljive nego dapače i parovoda i toplovoda gdje bi naši građani mogli dobiti jeftinije grijanje u budućnosti. Sigurno je ovo izazov za gospodarstvo i za nas ulazak u Europsku uniju i mogućnost, mogućnost u svakom slučaju ja što dublje ulazim u sustav i analizu kakva će biti ova godina i ona iduća i više sve manje imam skepse nego dapače sve zdušnije mogu govoriti o projektima koji nam slijede. 

Poljoprivreda je naš oslonac budućeg razvoja, gdje smo danas i koja je problematika?

O poljoprivredi, to je priča neispričana a mislim da imamo strašno velike kapacitete i mogućnosti i drago mi je što smo osnovali inicijativni odbor Saveza poljoprivrednih udruga koja će 27. ožujka imati osnivačku skupštinu, dakle sve udruge koje se bave poljoprivredom posložili smo na jednom mjestu gdje će meni biti lakše komunicirati između ostaloga, znate kada je 650 ljudi u jednom savezu kada je to 10. tak udruga koji imaju svaka svoj interes, a sa druge strane možemo zajedno i pisati strategiju u razvoju županije, dapače to su meni i savjetnici, jer ja ne mogu sam. To sam i rekao u kampanji, niti imam namjeru znati sve sam voditi, upravo interes će voditi ljude kroz te udruge da zajednički možemo pisati jedno od djela i novinu u razvoju poljoprivrede.

Koji su to točke i neka pitanja kojima niste zadovoljni?

Kada bih govorili o ljudskom faktoru, to je sad pitanje koliko se tu može dorađivati, ja bih htio da ovi ljudi koji žive na našem prostoru, dakle da ne gledamo samo metodom  što će mi dati država, što mi može pomoći županija i grad. Ja sam znao reći i puno mladih ljudi sam primio koji traže po pitanju posla, to je njihovo apsolutno pravo tražiti, ali mladi ljudi koji su diplomirali ekonomiju, magistrirali ekonomske znanosti koji znaju strane jezike, poznaju materiju, danas trebaju razmišljati i zato ih potičem ne kako dobiti radno mjesto nego kako napraviti radno mjesto. To je budućnost ne sigurno ono čekati tko će mene zaposliti, nego probati pronaći model zaposliti samoga sebe dapače možda prijatelja i susjeda. Svi smo mi svjesni da se nerade veliki poslovi samo sa puno novaca, puno je poslova velikih napravljeni sa nula kuna ili početnici ili ljudi koji su znali i imali ideju kako zaraditi novac. Strukturni fondovi, fondovi koji su predviđeni ovdje, biti će problem kako uči i uzeti novac upravo je to važno. Mi ne trebamo robovati tome što će i kako jedan mali privrednik proizvoditi ili tko će se baviti sa preradom, ne znam napamet ću reći možda će proizvoditi pekmez. Crna slavonska svinja, to je projekt koji mi želimo poticati. U svakom slučaju na ovom se prostoru otvaraju gotovo ne sagledive mogućnosti. Čvarak je nekada bio kategorija loše hrane, danas je to postao jedan brend i žao mi je i vjerujem da ćemo tu pokrenuti još i više jer kroz našu turističku zajednicu i kroz „Slavonsku košaru“ jedan projekt koji zajednički radi Udruga branitelja Pakrac sa našim autohtonim proizvodima, baš od košare do onoga završnog proizvoda biti će predstavljen u Hrvatskoj, koji će se moći distribuirati u sve prostore naše Republike Hrvatske. To je ono što očekujem da se mladi ljudi sve više uključuju ne samo mladi i ostali ljudi koji žele raditi da se sa svojim idejama i razmišljanjima uključe prema meni i dapače prema mojim službama daju nekakvu primjedbu ako nešto nije dobro i kažu, gospodo ja imam ovakvu informaciju i ovakvo iskustvo, ja želim neka dođu i do mene i do službe. Ako čovjek danas neradi a većina mladih ljudi danas ima laptop i poveznicu na internet i ako već ne radiš a imaš bar informaciju pa dođi, pa ajmo zajednički sa našom razvojnom agencijom. Evo i savez mladih pozivam da se pokrenu i dođu do mene, da krenu sa projektima, ne treba samo očekivati da će naša razvojna agencija pisati projekte, nego obrnuto ideju imati onda možemo zajednički razrađivati. To je prednost kod mladih jer daleko brže misle i moraju imati mladenačke hrabrosti, ne smiju ići po metodici valjda ću negdje dobiti posao, on danas mora željeti stvoriti posao. U meni kao županu imaju apsolutnu potporu do ne znam kojih razina.

Politika je za vas koji ste godinama bili u sustavu vojske nešto novo. Iskustvo je pozitivno ili negativno ?

 - Apsolutno pozitivno, upravo ovdje zapravo ja sada nakon dugo godina rada u vojsci u jednom sustavu uređenom, jasnom u sustavu koji ima svoju hijerarhiju koja zna tko što radi i kada, znači pet elemenata tko, što, gdje, kada i kako ? to je između ostalog i dio pitanja i kod vas u novinarstvu, to je ujedno i vojno pitanje. Dakle ja upravo u godinama svojega života i upravljanja velikim sustavima mogu primijeniti upravo ovdje, jer bez dobrog vođenja bez organizacije i planiranja nema niti uspjeha, to su činjenice. Ja dobivam drugu dimenziju ovdje ono što sam htio prije reći ili imao mogućnosti razmišljati ili znati nisam mogao, nisam mogao doći do javnosti, do mikrofona, ljudima pružiti informaciju. Ovdje sebe vidim upravo u ovome smislu kao osobu, hvala bogu imam zdravlja, imam snage, volje i vidim i nastojim zapravo primijeniti ono što vidim što će biti u budućnosti, a budućnost svakom slučaju je za nas i za mene novo stvorena vrijednost, to je upravo proizvodnja. Dakle organizacija u vojsci, pristup ne bojati se, mi kao vojnici nismo imali se pravo bojati, dakle čak niti bojati se rizika ili nečeg u novo ulaziti. Ulazak u NATO suradnju sa zemljama NATO-a nije bio tako jednostavan, po sistemu ono sve se znalo, nije se znalo sve, moj odlazak u Afganistan u Siriju itd. putovanje. Ja sam imao čast da sam išao na pregovore, uvodio Hrvatsku u oružane snage na Golansku visoravan, i na pregovorima ne znajući kud idemo. U redu, pa se to analizira, tako vrijedi i ovdje ovaj ulazak u politiku, ja sebe ne smatram kako ljudi kažu „političar“ da se ja bavim politikom. Politika je tako odabrala, u ime Hrvatske demokratske zajednice koja je mene prepoznala i dala mi šansu da budem čelnik županije i župan. Nastojim da svim tim svojim sposobnostima reorganiziram i pomognem u jednoj kvalitetnoj organizaciji naše županije. Mislim da ću to uspjeti i zato ću stalno pozivati ljude koji mogu žele i hoće da mi budu suradnici i partneri neka se ne boje, nema potrebe što će biti za 20 godina to mi ne znamo, ali ako ne budemo danas promišljali što želimo biti za 20 godina onda nikad to nećemo ni biti. Možda ću reći ovako iskreno i osobno ja nikad nisam razmišljao kada sam krenuo u rat da ću biti general, vidite ako čovjek mladi poručnik nema ambiciju biti general onda ne treba ići u vojsku. Hoće biti ili ne, evo ostvari se, a isto tako nisam ni znao prije 23 godine da ću danas biti župan, ma molim Vas no ako se želi i to se može postići. Čovjek mora voditi ispravan put afirmativan i pozitivan, mislim da pozitivno razmišljanje gotovo u svim stvarima pomaže svima nama i samim time olakšava veći uspjeh.

Županija je u svakom slučaju otvorena svima, pozivate sve na suradnju. U onim prijašnjim vremenima nismo imali baš  izrazitu suradnju, već ne suradnju između lokalnih zajednica, mislite li da je to prošlost ?

 - Apsolutna prošlost, ja sam i javno pozivam i stalno govorim i opet se vraćam, dogovorio koordinaciju gradonačelnika i načelnika jednom mjesečno, možda ćemo jednom preskočiti ako baš teme nisu aktualne itd., ali i kad smo na koordinaciji vjerujte ne postavljam pitanje primjera radi „aha u gradu Požegi je HDZ, vi ste najbolji najpametniji, a recimo u Kutjevo je donedavno gradonačelnik bio iz SDP-a“ moja namjera i to je upravo ruka bila pružena po sistemu interesa da se i Grad Kutjevo i okolina Kutjeva razvija jednako dobro kao i ostali gradovi bez obzira na političku boju. I Čaglin sam obišao, isto želimo dati potporu jer to je predivan kraj i prostor koji je nažalost malo zapostavljen. Ja kao župan ne razmišljam uopće tko je na vlasti, kada bude vrijeme kampanje i novih izbora onda opet na drugačiji način razmišljam, danas ne postoji sigurno i zato je jedna olakšavajuća meni okolnost danas što imamo predivnu suradnju Pakraca i Lipika, Pleternice, Požege, Kutjeva, 5 gradova 5 mladih gradonačelnika i gradonačelnica koji zajednički mogu i razgovaraju metodom „ja ti imam informaciju evo nudim ti ju, dakle gdje Pleternica pomaže Požegi ili obrnuto i svi gradovi u jednoj sinergiji. To nam je zapravo budućnost gdje mi moramo biti svjesni da smo mi upućeni jedni na druge. Županija Požeško-slavonska i Slavonija u cijelosti mi smo jedna malo veća regija do milijun stanovnika, vraćam se ponovno na županiju ako ćemo se mi dijeliti tko s kim danas pije kavu, tko s kime što razgovara, onda imamo samo problem. Iza toga će slijediti nema gospodarstva nema razvoja i iseliti će se mladi ljudi i što će ostati, sami sebi dosta. Ja smatram da trebamo obrnuto raditi, upravo ta povezanost i dobra pozitivna energija i suradnja na razini županije vjera da će to biti pokretač za budućnost.

UNATOČ NAJAVAMA PRUGA NAŠICE – ČAGLIN - PLETERNICA NEĆE BITI U FUNKCIJI DO KRAJA 2015.  -

ČAGLIN -  Pravo je čudo kako se svake godine rok dovršenja pruge Našice–Čaglin–Pleternica odgađa za jednu ili dvije godine?! Zatvorena je 2010., a radovi na njenoj obnovi koji su započeli još u svibnju prošle godine trebali su na veselje svih stanovnika iz dvije županije, Osječko-baranjske i Požeško-slavonske (Zoljana, Lonđice, Ljeskovice, Čaglina, Latinovca, Ciglenika, Knežaca, Zarilca i Pleternice) biti završeni 1. prosinca 2014. godine. Taj su datum Hrvatske željeznice svojevremeno spominjale da bi najnovija vijest bila da od otvaranja pruge do kraja ove godine opet nema ništa.
 

- Sramota, kažu Čaglinčani. - Ponašaju se prema nama kao da smo zadnja rupa na svirali. Vlak nam je bio jeftin način prijevoza prema Požegi i Našicama, a ovi zamjenski autobusi koji sada voze, iako su besplatni, imaju čudan vozni red i sve ih je manje. Čak smo i prosvjedovali jer su rekli da će prugu ukinuti, ali valjda što je prenijela veliki teret za vrijeme Domovinskog rata ipak nisu – kaže nezadovoljni L.A. iz Čaglina koji je u administrativno središte županije, Požegu vlakom putovao nekoliko puta tjedno.
 

Kako doznajemo, Izvođač radova je tvrtka Pružne građevine. HŽ infrastruktura financirat će veći dio sredstava iz državnog proračuna, dok će Grad Požega, prema ugovoru sufinancirati radove u iznosu do 700 tisuća kuna. Tijekom ljetnih mjeseci na dionici od Pleternice do Čaglina izvršeni su radovi na proširenju planuma pruge, zamjeni kolosiječne rešetke i strojnom reguliranju i planiranju zastorne prizme u duljini od 2 km. Tijekom narednih radova ukopavat će se kabeli na čitavoj dionici, te će biti uređeni željezničko-cestovni prijelazi (umjesto tucanika na prijelaz će biti stavljeni drveni pragovi). Nakon remonta pruga će biti osposobljena za brzinu od 60 km/h – nekoliko smo puta čuli iz HŽ infrastrukture u proteklih nekoliko godina.
 

Zamjenski je autobusni prijevoz organiziran između Pleternice i Našica od 2010. kada je HŽ Infrastruktura tu dionicu pruge privremeno zatvorila za promet vlakova.
 

 - Prijevoz putnika autobusom organizira HŽ Putnički prijevoz o svojemu trošku te je u voznome redu 2013./2014. racionaliziran broj autobusnih linija, vodeći računa o tome da se autobusnim linijama ostvaruju veze na vlakove koji polaze iz Pleternice i Našica, a linije su prilagođene svakodnevnim putnicima, među kojima je ponajviše učenika. U voznome redu 2012./2013. vozila su 4 para linija (8 autobusnih linija), a u voznome redu 2013./2014. voze 3 para (6 autobusnih linija) – kaže Mihaela Tomurad Sušac, glasnogovornica HŽ Putnički prijevoz.
Veliki se novac izdvaja za troškove autobusa, a o kojem se mjesečnom iznosu radi ostala je tajna jer Tomurad Sušac nije htjela reći sumu koju je nazvala „povjerljivim podatkom, a definirana je ugovorom između dvije strane“ iako se HŽ financira i iz novca poreznih obveznika koji bi tu informaciju smjeli znati.
 

Od Vlatke Škorić, ravnateljice Ureda Uprave HŽ infrastrukture doznajemo da je ugovor o sufinanciranju radova na obnovi za promet zatvorene dionice Pleternica – Našice na lokalnoj pruzi Nova Kapela – Našice potpisan 23. travnja 2013. - Pruga se obnavlja u dvije faze. U prvoj fazi bit će obnovljena dionica Pleternica – Čaglin duga 17,5 km. Vrijednost tih radova je 70 milijuna kuna, a radovi se odvijaju malo slabijom dinamikom od predviđene zbog usporene isporuke materijala te će biti nastavljeni čim se materijal isporuči. Druga faza jest obnova dionice Čaglin – Našice duge 19 km. Vrijednost tog projekta je 216 milijuna kuna, a radovi će, prema predviđanjima, trajati do kraja 2015 – zaključila je Škorić.
Prugom Našice – Čaglin vozit će i parnjača s turističkim vlakom?!
Krajolik uz prugu Našice – Čaglin izuzetno je slikovit (posebice pod snijegom) pa su se pojavile ideje da se ona koristi osim u prijevozne, i u turističke svrhe ukoliko bude bilo zanimanja za takvom atrakcijom. - Što se tiče parnjače, u planu je revitalizacija parne lokomotive, no zasad o detaljima ne možemo govoriti – istaknula je glasnogovornica Tomurad Sušac.

LOVAČKO DRUŠTVO VIDRA IZ ČAGLINA  -

SAPNA – Lovačko društvo Vidra iz Čaglina gospodari velikim lovištem koje se proteže od Čaglina do padina Krndije i Dilj gore, koje obuhvaća ravničarski dio a najveći dio brdskog dijela i šumskog područja. Upravo ta raznolikost stalno je privlačila lovce s Vukovarskog dijela koji imaju lovišta uglavnom poljadijskog tipa i ravničarske šume, a nemaju ni takvu raznolikost divljači. Međusobno prijateljstvo dovelo je do poziva čaglinskih lovaca na gostinjski lov u lovište LD Vidra.
 - Imali smo želju da bar jedno društvo s vaše županije napravi prijateljske odnose s našim lovačkim društvima. Od ove godine pojavilo se LD Vidra iz Čaglina i nas 17 danas je došlo ovdje u lov. To su sve branitelji, a Vukovarci i logoraši srpskih logora – kaže Mirko Bošnjak, predsjednik Lovačkog saveza Vukovarsko srijemske županije i dopredsjednik LSH.
Dok su lovci od jutarnjih sati otišli u lov dotle je logistika priređivala ručak, ali i pečeno janje na ražnju. lov je bio više nego uspješan i odstrijeljeno je 8 divljih svinja, a uspjeha su imali i vukovarski gosti. – Lov je bio izuzetno dobar, posebno u ovako krasnom lovištu. Mi nemamo u Vukovarsko-srijemskoj županiji ovakvih lovišta, jer je Vlada RH od 93. godine sva šumska lovišta dala na upravljanje Hrvatskim šumama i mi do danas vodimo bitku vraćanja šumskih područja našim lovcima. Ostalo su državna lovišta tako da imamo lovačkih društava koja na žalost nemaju lovišta. Dolazak Todorića na naše područje dovelo je do najvećih šteta jer su posjekli zadnje drvo, iskrčili zadnju živicu, zapalili zadnji trstik i preorali pa se naša divljač nema gdje sakriti. Županija ima 63 lovačka društva s preko 2.200 lovaca – dodao je Bošnjak nakon lova.
Slijedila je ceremonija poklona divljači i druženje uz bogati slavonski stol. - Naše lovačko društvo osnovano je 1955. godine. Trenutno broji 40 lovaca, a gospodare s 6.000 ha lovišta u kojem mima sve vrste divljači u kontinentalnim lovištima. Društvo ima izgrađenu lovačku kuću koju je počelo graditi prije deset godina. Još se dovršavaju sobe za smještaj na katu objekta. Kako je došao veći broj mlađih lovaca, raznih profila majstora živnuo je taj rad u društvu, pa se vide i rezultati. Osim naših članarina i dobrovoljnog rada nemamo velike pomoći sa strane – rekao je Željko Balen, predsjednik LD Vidra Čaglin, koji ističe da lovci obrađuju i poljoprivredne površine čijim kulturama, pretežno kukuruzom prihranjuju divljač u zimskom periodu. Problema imaju sa isplatama šteta poljoprivrednicima koje uglavnom čine divlje svinje, koja su divljač koja prelazi velike daljine i migrira.  One su lutalice a samo se duže zadržavaju tamo gdje ima hrane i gdje se više dohranjuju. – Lovačko društvo čine ljudi, a za njih je uz lov najvažnije druženje, pa tako i ovo s vukovarskim lovcima, koje se pretvara u jedno prijateljstvo i priču.

U POGON PUŠTENA NOVA TRAFOSTANICA ZA ČAGLINSKO PODRUČJE -

ČAGLIN – Desetak godina spominjan projekt unapređenja elektroenergetskog sustava općine Čaglin došao je do svog završetka. HEP – Operator distribucijskog sustava Elektra Požega krajem srpnja završila je radove na izgradnji nove trafostanice Čaglin 35/20/10 kv koja je ovih dana puštena u rad nakon dobivanja uporabne dozvole. Radovi na izgradnji trajali su devet mjeseci a novom trafostanicom svi stanovnici ove općine imat će osiguranu stabilnu i kvalitetnu opskrbu električnom energijom.

Područje općine Čaglin do sada se opskrbljivalo električnom energijom preko dva voda na drvenim stupovima, starosti 45 godina, što je bio jedan od razloga lošije kvalitete napona koji su osjetili i stanovnici ovog kraja, posebice u rubnim dijelovima općine.

Izgradnjom ove trafostanice povećat će se pouzdanost i kvaliteta isporuke električne energije, smanjit će se tehnički gubitci u prijenosu, omogućit će se priključenje novih, većih kupaca, proizvođača električne energije ali i prelazak sa postojećih 10 kV na 20 kV napon. Izgradnjom i puštanjem ovog objekta omogućen je priključak objekata snage do 16 MVA. Trafostanica neće imati stalnu posadu već će biti nadzirana i upravljana iz dispečerskog centra u Požegi.

Vrijednost objekta je 5,5 milijuna kuna, a zajedno s kabelskim priključkom 35 kV od pravca Ferovca i raspletom 20 kV ukupna vrijednost dostiže 10 milijuna kuna. Objekt su gradile domaće tvrtke a sva ugrađena tehnologija je domaće proizvodnje tvrtke Končar.

Ukupna investicijska ulaganja Elektre Požega koja posluje u sastavu HEP – Operatora distribucijskog sustava u posljednje tri godine iznose više od 32 milijuna kuna. Elektra Požega je u tom razdoblju na ovom području osim ove trafostanice ulagala u zamjenu niskonaponskih mreža i trafostanica 10/0,4 kv.

Na svečanom otvorenju trafostanice Čaglin nazočili su zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović, načelnik općine Čaglin Ivan Đurina, direktor Elektre Požega Damir Kovačević, a svečanim rezanjem vrpce trafostanicu je pustila u redovan rad direktorica HEP – ODS-a Ljiljana Čule, koja je tom prilikom istakla – Većina ugrađene opreme je domaće proizvodnje i upravo ovakvim investicijama činimo korak prema svim našim kupcima kojima osiguravamo kvalitetnu i nesmetanu opskrbu električnom energijom i potvrđujemo HEP kao pouzdanog partnera. U razdoblju do 2016. godine HEP planira na području Elektre Požega kroz redovni plan investicija uložiti u nove objekte 10 milijuna kuna, a u redovno održavanje postojećih objekata još 10 milijuna kuna.

 - Uspjeli smo ovaj objekt izgraditi i opremiti za devet mjeseci. Značaj ovog objekta za općinu Čaglin i 31 naselje ogleda se u stvaranju preduvjeta za priključenje novih industrijskih pogona i postrojenja na stabilni izvor energije, kao jedan od preduvjeta da se gospodarstvo u ovom kraju može razvijati i napredovati, obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo, obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Stvoreni su i uvjeti za izgradnju javne rasvjete na cijelom području općine Čaglin, budući da dosadašnja mreža to nije dozvoljavala. Poboljšana je kvaliteta opskrbe cijelog čaglinskog kraja – rekao je direktor Elektre Požega, Damir Kovačević.

Svoju veliku zahvalu u svoje ime i ime stanovnika općine Čaglin izrekao je načelnik općine Ivan Đurina. – Planovi su napravljeni još davno kada sam ja postao načelnik općine. Stotinjak raznih dopisa sam napisao prema HEP-u zbog problema s opskrbom, pada napona, no evo, nije bilo brzo, ali se ipak dogodilo. Sada s ovim kvalitetnom opskrbom možemo razvijati svoju industrijsku zonu, gdje nam je iskazana potreba za električnom energijom. Mi smo općina koja je u gospodarskom razvoju stagnirala od 1945. do danas i mislim da je došlo vrijeme da i mi u općini Čaglin imamo bolje. Postoje projekte, imamo volje, imamo snage da pokrenemo poduzetničke aktivnosti, da nešto napravimo za našu djecu. Gledamo u budućnost i zajedno s HEP-om i dobrim ljudima moramo staviti u funkciju našu industrijsku zonu i zadržimo naše mlade. 

Zadovoljstvo da je ova kapitalna investicija napravljena na ovom području općine Čaglin istakao je i zamjenik župana Željko Jakopović. – Za velike sredine ovo bi značilo još samo jedan objekt u nizu, a za nas pravo zbog toga što je ovo izgrađeno u našoj najistočnijoj općini, jednoj od najsiromašnijim ima još veći značaj. S ovim objektom i s onim što je učinjeno u nekoliko proteklih godina definitivno je poslana poruka da i ovaj prostor to zaslužuje. Ima ovdje potencijala i naša odrednica da težimo ravnomjernom razvoju cijele županije ovdje se razvijaju u dobrom smjeru. Perspektiva i budućnost ovdje postoje, no mi želimo veću brzinu tog razvoja.

IZABRANO NOVO VODSTVO ČAGLINSKOG HNS-a -

ČAGLIN - Na redovnoj izbornoj Skupštini podružnice Čaglin Hrvatske narodne stranke nije došlo do značajnije promjene u samom vodstvu stranke. Izborni rezultati koji su bili i više nego zadovoljavajući, sami od sebe su nametnuli da Čaglinčani Željka Garca i dalje žele na mjestu predsjednika podružnice. Za potpredsjednike podružnice izabrani su Snježana Anokić Rogalo i Ivan Đurina, sadašnji načelnik općine Čaglini. HNS jedino u općini Čaglin obnaša vlast u potpunosti, jer ima načelnika općine, a sa koalicijskim partnerima i većinu u općinskom vijeću

Izbornoj skupštini prisustvovali su Damir Kovačević v. d. predsjednik ŽO HNS-a Požeško-slavonske i Tamara Puač, tajnica ŽO HNS-a Požeško-slavonske.

BRODSKO KAZALIŠTE GOSTOVALO U ČAGLINU -

ČAGLIN - Za učenike od 1. do 6. razreda glumci iz Slavonskog Broda Kazališta Ivana Brlić Mažuranić odigrali su dječju predstavu „Kuki i Kvaka“. U 45 minuta trajanja predstave školskim dvorištem škole čuo se i dječji smijeh, ali isto tako se vrlo pozorno slušalo i gledalo što se događa na sceni. 

Najbolji dokaz koliko su učenici uživali u predstavi pokazao je dugi aplauz kojim su nagradili glumce. Predstava je bila kombinacija lutki i živih glumaca na sceni što je doprinijelo njenoj dinamici, baš kao i glazba koja je dio predstave.

 - Obzirom kako nije uvijek jednostavno niti moguće organizirati odlazak učenika u neko veće mjesto kako bi pogledali predstavu, ovaj put su učiteljice razredne nastave predložile da predstava dođe u školu. Dogovor je postignut i učenici su imali prilike uživati u predstavi koja govori o prijateljstvu i opraštanju – kaže pedagoginja Ljiljana Đurđević, prof.

Iz sadržaja predstave: - Tetka Rozalija iznajmljuje stan studentu Josipu kojemu se ne sviđaju lutke Kuki i Kvaka, te ih on baca u smeće. Ogorčene i bijesne lutke pokušavaju vratiti svoj životni prostor raznim smicalicama i istjerati „Jozu-uljeza“. To i uspijevaju. Kako?

Svaku priču možemo vidjeti i u stvarnom životu. Što napraviti kada se ostane bez svega - bez posla, bez krova nad glavom... Netko bi tražio pomoć drugih ljudi, netko bi pokušao sam riješiti problem... a netko bi iskoristio svoju „maštu“ i za svoju dobrobit uništio druge. Upravo nam ova priča govori o lutkama koje su, izgubivši ono osnovno za život, za svoju dobrobit iskoristili lutke i ljude oko sebe. Kako spriječiti nasilje među lutkama i u zajednici?... Možda se odgovor na to i još mnoga pitanja mogu naći u ovoj zanimljivoj predstavi. Priča je to o prijateljstvu, životu i snalaženju. Vesela priča je na repertoaru punih 30 godina i uvijek uveseljava nove naraštaje djece.

ČAGLIN – U prostorijama Nogometnog kluba Omladinac Čaglin održan je 2. otvoreni Memorijalni turnir u šahu "Čaglin 2013.". Turnir je otvorio zamjenik predsjednika ŠK Čaglin Ivica Kopecki. Na turniru su sudjelovala 33 igrača, od čega jedan velemajstor, jedan međunarodni majstor i jedan FIDE majstor. Turnir je sudio državni sudac gospodin Ivica Kolakovski.

Turnir je igran po švicarskom sustavu, FIDE varijanti, devet kola po pravilima FIDE za brzopotezni turnir. Prvu nagradu u iznosu od 1.000,00 kn osvojio je Zoran Jovanović, drugu nagradu u iznosu od 600,00 kn osvojio je Branko Kutuzović, a treću nagradu u iznosu od 300,00 kn osvojio je Bojan Medak.     (Zdenko Poljaković)

PREDSTAVLJEN PREKOGRANIČNI PROJEKT MAĐARSKE I HRVATSKE „GREENWAY A WAY TO CONNECT“ -

LATINOVAC – U staroj školi i na eko imanju Livadak u Latinovcu predstavljen je prvi prekogranični projekt između Mađarske i Hrvatske, u koji je uključeno naselje Latinovac i općina Čaglin. Projekt se financira iz IPA europskog fonda po uzoru na slične projekte u Europi pod nazivom „Od Ormahsaga do Zlatne doline preko Drave – mreža tematskih zelenih staza u Mađarskoj i Hrvatskoj čuva zajedničku gastronomsku, etničku i kulturološku tradiciju i razvoj eko-turizma“. Kako je to zajednički program dviju država i predstavljanja su obavljena na više jezika, mađarskom, engleskom i hrvatskom, a selo Latinovac i eko imanje Livadak su predstavili u video projekciji dvoje grčkih volontera Vasilika i Panajotus koji borave u Latinovcu već dva i pol mjeseca. Projekcija je također bila zastupljena na engleskom i hrvatskom jeziku koji su grčki volonteri već dobro svladali.

 - Ovaj projekt zajednički  provode Eko centar Latinovac i Zaklada Slagalica iz Osijeka, te Fenntartható Ormánság Nonprofit Kft (FONK) i Together for the Kémes Area's Children Foundation (TKACF) iz Kémesa u Mađarskoj. Osnovni cilj projekta je povezati Mađarsku i Hrvatsku kroz aktivni i eko-turizam, promovirati kulturnu, gastronomsku i etničku tradiciju te raznolikost ovih dvaju susjednih država. Projekt obuhvaća označavanje biciklističke-zelene staze na potezu od Kémesa u Mađarskoj do Latinovca u Hrvatskoj, također uključuje i promociju ovog djela Slavonije, te otvaranje puta prema Zlatnoj dolini. Zaklada Slagalica će označiti zelene staze na sporednim i zemljanim putovima u dužini od oko 100 km koje će povezati naselja od graničnog prijelaza u Donjem Miholjcu do Latinovca, prolazeći djelom kroz Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Požeško-slavonsku županiju. Naši partneri će istu aktivnost provesti sa mađarske strane. Osim toga, u mjestu Latinovac će biti obnovljena stara slavonska kuća na imanju Livadak koja će služiti kao informacijsko-edukacijski centar za sve posjetitelje staze, a u Kémesu će biti postavljen i uređen ekološki centar za posjetitelje – rekla je Branka Drabek Milekić, predsjednica Eko centra Latinovac.

Dio gostiju iz Mađarske u Latinovac je došlo biciklima po budućoj trasi, a predstavljanu projekta nazočila je i Ljiljana Pancirov, generalna konzulica iz Hrvatskog konzulata u Pečuhu. Nakon projekcija filmova o Greenway – zelenim stazama i dokumentarnog filma „Behind These Narrow Borders“ gostima se predstavio i KUD Poljadija iz Grabarja sa dijelom pjesma i plesova poljadijskog dijela Požeštine, a ugostilo ih je i imanje Abramović na svojim ribnjacima.

 - Mi smo inzistirali da ova trasa od Latinovca, ide dalje do Rozmajerovca kroz najljepši dio općine Čaglin. Ovdje bi naše pučanstvo moglo posjetiteljima staze ponuditi svoje zdrave proizvode, a imamo i priliku pokazati prelijepu prirodu. Čaglin može ponuditi proizvode ekološke poljoprivrede, iako u prošlom mandatu Općinsko vijeće nije htjelo izglasati takvu orijentaciju za naš kraj. Mi želimo ići upravo u tom smjeru, jer imamo ekološki čisti kraj, zaštićeno Sovsko jezero, puno poljoprivrednih proizvođača koji su se bazirali na ekološkoj proizvodnji i mi to moramo širiti – rekao je Ivan Đurina, načelnik općine Čaglin, koji očekuje od županije pomoć u projektima i privlačenju sredstava EU.

POTPREDSJEDNIK HNS-a I MINISTAR GOSPODARSTVA IVAN VRDOLJAK U ČAGLINU -

ČAGLIN - Potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak posjetio je Čaglin i izrazio podršku kandidatu za načelnika Čaglina Ivanu Đurini u drugom krugu lokalnih izbora 2. lipnja. Poručio je kako je došao podržati dobre ljude i prijatelje koji, kako je rekao, imaju veliko srce za svoje mjesto, i čuti od njih koji su prioriteti Čaglina i na čemu će raditi zajedno nakon pobjede u drugom krugu lokalnih izbora.

Dobar odaziv od 61,70%  birača koji su se odazvali izborima u najmanje nastanjenoj i najnerazvijenijoj općini Požeško-slavonske županije samo je dokaz da je Čaglinčanima vrlo bitno tko će im u naredne četiri godine voditi općinu, a po broju osvojenih mandata u općinskom vijeću  i siguran prolazak HNS-ovog kandidata kao vodećeg po broju glasova u bitci za načelnika, jasan je pokazatelj da HNS postaje stranka u Čaglinu kojoj ljudi vjeruju da može voditi Čaglin ka svjetlijoj budućnosti.

 - Došao sam vam opet i dolazit ću, dok god moj prijatelj Đurina bude trebao pomoć da Čaglinu i njegovim stanovnicima osiguramo normalne uvijete za život. Tragično je da mi u 21 stoljeću, pričamo o problemu kanalizacije, javne rasvjete ili ukidanju željezničke pruge. Ovdje sam da  pokušamo to promijeniti. Zajedno ćemo s našim koalicijskim partnerima na državnoj razini, a uskoro i ovdje na lokalnoj uspostaviti vozni red koji odgovara stanovnicima ove općine, iznaći ćemo način za katastarsku izmjeru i za četiri godine Čaglin će bez problema moći se prijavljivati na natječaje fondova  za izgradnju cesta. Ne može se preko noći, ali kvalitetnim vođenjem općine polako ćemo osigurati Čaglinu i njegovim stanovnicima uvjete za život kakav zaslužuju u 21. stoljeću - rekao je ministar Ivan Vrdoljak.

Tribini su nazočili i kandidat za župana Vicko Njavro i čelnici SDP-a koji potporu u drugom krugu za načelnika općine Čaglin daju Ivanu Đurini.

PROJEKT UČENIKA VIII. RAZREDA ČAGLINSKE ŠKOLE - 

ČAGLIN - Kada sam prošle godine na Državnom skupu pedagoga čula izlaganje iz jedne škole o ovakvom projektu, nisam mogla, a da ne predložim na našem Učiteljskom vijeću da u Školski kurikulum za ovu školsku godinu i mi uvrstimo taj projekt – ističe pedagoginja Ljiljana Đurđević. 

Za nositelja je odabrana učiteljica kemije i biologije Slađana Švajda kojoj je predstojao nimalo lak zadatak osmisliti projekt i realizirati ga u kojem je zamišljeno da, učenici osmog razreda preuzeli uloge djelatnika škole, a odrasli postanu učenici i ponovno sjednu u školske klupe. Na svakom satu u pojedinom razredu netko od odraslih je bio promatrač, a ostali su nazočili nastavi koju su po rasporedu imali osmaši. Učenici su zaista izvrsno obavili svoj zadatak.

 - Na kraju čuli smo i mišljenje učenika. Osmaši su bili jako zadovoljni, ali su nam priznali kako im je sada jasno da poslovi nas zaposlenih u školi nisu ni malo jednostavni te da ni jedan posao nije beznačajan ili manje vrijedan. Svatko u školi čini mali kotačić koji spojeni u jedan mehanizam rade sinkronizirano i nadopunjuju se. Tako škola ne bi mogla ni bez domara, kuharice, spremačica, tajnice, računovotkinje, pedagoga, učitelja i ravnatelja – rekla je voditeljica Slađana Švajda, te dodala da su ipak najvažnije osobe u školi učenici. Pitali smo i učenike od petog do sedmog razreda kako su im se svidjeli njihovi „privremeni učitelji“. Većina se složila kako su im super i već su pitali hoćemo li i sljedeće godine imati Dan zamijenjenih uloga. Čvrsto smo im obećali - hoćemo.!

 - Ako su se neki od vas odraslih zapitali zašto smo realizirali ovaj projekt, nadam se kako ćete se složiti da je barem jedan dan u godini važno pružiti učenicima priliku da se užive u poslove nas odraslih i shvate kako niti jedan posao nije lak ni jednostavan. Jer, mi smo bili učenici, a njih ovo što mi radimo tek čeka kroz pet ili deset godina. Želimo im da se svi naši učenici uspiju zaposliti nakon završene srednje škole ili  fakulteta i to na poslove za koje su se školovali i žele raditi – kaže pedagoginja Đurđević.