Prikazujem sadržaj po oznakama: Alojz Tomašević

GOSTI ŽUPANIJE ČASNICI ZAPOVJEDNIŠTVA ZA POTPORU HRVATSKE VOJSKE -

POŽEGA – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević primio je u Velikoj županijskoj vijećnici časnike Zapovjedništva za potporu Hrvatske vojske, svoje ratne drugove iz Domovinskog rata, svoje donedavne radne kolege dok je bio aktivni časnik i general HV, zapovjednik vojnog učilišta i Zapovjedništva kopnene vojske. Svoj boravak u Požegi započeli su upoznavanjem s županijom, a u Vojarni 123. brigade Požega u nekoliko dana očekuju ih razgovori o potrebama vojarne i jedinica, te objekata HV.

- Zapovjedništvo za potporu Hrvatske vojske zaduženo je opsluživati sve vojarne i učilišta i sva skladišta koja se nalaze na području RH. Djelatnici u tom zapovjedništvu su iz cijele Hrvatske, svi su sudionici Domovinskog rata koji su bili u raznim postrojbama od 1. gardijske brigade i drugih brigada pa i 123. požeške brigade. Mi obilazimo sve županije upoznajemo župane i one glavne i temeljne zadaće županija. Mi pokušavamo pomoći onoliko koliko možemo, a posebno u bilo kojim nepogodama, požarima, poplavama i sl. Mi smo glavna logistika Hrvatske vojske – rekao je brigadir Ivica Komljen koji se zahvalio županu Tomaševiću na odvojenom vremenu i što ih je primio i kao župan ali i kao umirovljeni general, te podrobno upoznao s županijom ali i planovima razvoja u skoroj budućnosti.

Da u budućnosti Požeština ne bi imala problema s poplavama kakvih je imala prije dvije godine, župan Tomašević je istakao vrijedni projekt Akumulacije Kamenska, koji bi riješio sve probleme poplava koje izaziva nabujala rijeka Orljava, ali i otvorio novi razvoj županije, posebno turizma i poljoprivrede jer bi omogućio navodnjavanje svih nizvodnih poljoprivrednih površina. Župan Tomašević je naglasio i svoj novi prijedlog za nezaboravljanje ovog područja i doprinosa u Domovinskom ratu.

- Upravo završavam dokument koji će biti poslan Predsjednici RH kao Vrhovnoj zapovjednici ali i Generalskom zboru, ministrima jer smatram da 1991. godina nije ispravno i dobro valorizirana jer Zapadna Slavonija mora dobiti svoje mjesto u povijesti. Ovdje je bila veličanstvena oslobodilačka akcija i želim da Predsjednica u suradnji s ljudima od struke donese odluku o odličju koje će nositi ime vezano uz zbivanja u Zapadnoj Slavoniji. Bljesak i Oluja velike su pobjede ali i 1991. na ovim prostorima, mora imati svoje mjesto u povijesti – istaknuo je Tomašević.

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević dočekuje i treću Novu godinu kao prvi čovjek županije -

Na isteku je 2015. godina, po nekima uspješna, po nekima manje uspješna, a kao prvi čovjek Požeško-slavonske županije, kao župan Alojz Tomašević dočekuje i treću Novu godinu. Kakvi su mu dojmovi, kako je zadovoljan, koje projekte je proveo, a koji su pred njim, pokušali smo saznati u razgovoru.

Evo treću godinu dočekujete kao župan Požeško-slavonske županije. Čime ste posebno zadovoljni u ovom periodu?
- Da točno, ovo je treća nova godina i zapravo konstatiramo kako vrijeme brzo prolazi. kada govorimo o zadovoljstvu, ja sam zapravo zadovoljan što sam uspio sa suradnicima, kojih je sve manje u županiji, jer ljudi odlaze i smanjen je broj zaposlenika, podići jednu razinu profesionalnosti i odnosu prema samom radu. S druge strane odnos u zajednici gdje smo prepoznali koji su to zajednički projekti na kojima motamo zajednički i raditi. Čujem to i od ljudi kada razgovaram s građanima, da županijski uredi nisu više strano tijelo, nego prostor gdje čovjek treba i može doći, tražiti rješenje svoga problema. Apsolutno smo ubrzali sve izdavanje dokumenata, od lokacijskih i građevinskih dozvola, legalizacije. Jasno smo rekli kome god je potreba za još bržim rješavanjem mi smo na raspolaganju. Stari model promišljanja rada sa strankama, uredovnog vremena i dana, kada su ljudi stajali u redu i čekali, je završena priča. Na tome inzistiram i od mojih suradnika tako i svih djelatnika županije. Možda još u nekim glavama postoji promišljanje da su službenici važniji od ljudi koji dolaze, daju svoje ideje, promišljanja. Obrnut je sustav i siguran sam da će od slijedeće godine pokazati još više, jer građani sve više pokazuju da cijene vrijednost naših agencija i savjetnika. Kroz sustav je za ovo vrijeme prošlo i 50-tak vježbenika, mladih ljudi, koji nakon svog vježbeničkog staža odlaze i kažu da su nešto naučili, vidjeli i shvatili da to nije baš tako jednostavno. Naučili su profesionalnu suradnju. Zadovoljan sam i s izvrsnom suradnjom s načelnicima i gradonačelnicima gdje smo sve uspjeli podrediti gospodarstvu, što je i moj princip i način rada. Zanima me samo kako pomoći razvoj gospodarstva. Uspjeli smo stabilizirati proračun i promijenili financijske tokove, uspjeli izvući Dom zdravlja koji sada posluje pozitivno, Hitna služba, Zavod za javno zdravstvo. Tu sam zadovoljan što nemamo otpora niti kod jednog djelatnika, a problem odmah rješavamo.

Gdje se vidi poseban pečat baš Alojza Tomaševića u Požeško-slavonskoj županiji?
- Mislim da pečat koji se dogodio je biti svagdje. Biti ne samo skakao iz paštete, nego čovjek iz naroda. Takav sam i živim život ovog prostora. Ja sam čovjek Slavonac i moram biti s ljudima. Kada sam bio u kampanji ljudi su mi govorili, „sada ste tu a 'ko zna kada ćete ponovno doći“. Ja sam okrenuo priču i rekao bit ću uvijek, a evo preko 60 puta sam bio u Pakracu i Lipiku i ove dvije i pol godine, ili gotovo u svim selima i naseljima općina i gradova, a tako će biti i ubuduće. Želim biti i dalje župan, moji vojnici znaju da sam i general, ali ja i dalje želim biti onaj obični Lojza, koji će zajedno s prijateljima gdje god se susretnu, pružiti ruku, porazgovarati, pričati o problemima, pa i zapjevati, što sam pokazao. Svi smo mi samo prolaznici, a ja sam zahvaljujući glasovima naših ljudi postao župan, a kako bi ja sada mogao odmaknuti se. Želim živjeti sa svima, i ostat ću takav.

Koje ste projekte uspjeli uspjeli provesti u proteklom razdoblju?
- Prvi od projekata je reorganizirati pristup u rješavanju problema i gospodarstvu. Ne mislim samo na projekte kada dođe nekakav novac i mi nešto izradimo, ima i takvih projekata, no učinkovitost je bitna. Priskrbili smo desetak milijuna kuna za naše građane iz Fonda za energetsku učinkovitost. Projekte obnavljanja škola gdje se izmjenjuju fasade, obnavlja energetska učinkovitost i dobivamo štednju, a ta sredstva možemo usmjeriti u druge tokove. Kada razgovaramo o projektima ponosan sam što smo napravili desetke projekata u suradnji s općinama i gradovima, sa našim privrednicima za budućnost. Čekamo otvaranje natječaja da ta sredstva privučemo iz kohezijskih fondova EU. Važan projekt koji smo napravili je prepoznatljivost naše županije u Hrvatskoj, ali u širem prostoru. Pokrenuli smo jedan smisao naše poljoprivrede i turizma, i neću stati dok naša poljoprivredna gospodarstva ne budu stavljena u funkciju kakvu želimo. Želimo provesti projekt zadrugarstva ili udruživanja ljudi, jer jedino zajedno možemo opstati ili pojedinačno propasti. Smatram da vrijedni ljudi ovog kraja trebaju opstati. Naše poljoprivredne proizvode plasirati ovdje u Hrvatskoj kroz turizam, lovni turizam koji smo prezentirali šire. To trebamo kapitalizirati i stoga smo pred otvaranjem i turističke agencije koja će pomoći u razvoju turizma.

Koje projekte planirate u narednom razdoblju u županiji?
- Potpisali smo ugovore o partnerskom odnosu u razvoju turizma u Lipiku i Pakracu, u Velikoj očekujemo rješavanje slijedeće godine projekta s bazenima, projekt na kojem radimo je i odmaralište Zvečevo, projekt akumulacije Kamenska je gotov, a očekujemo da Hrvatske vode to pokrenu. Ta brana i akumulacija su ključ opstojnosti naše županije, jer smo samo ove godine imali 104 milijuna kuna štete od suše, a prošle godine 180 milijuna kuna štete od poplava. Mi sa investicijom od 60 – 70 milijuna kuna rješavamo i poplave i sušu, pa tko je tu onda lud, da taj projekt nije krenuo. Ja vjerujem da ću u ovom mandatu taj projekt završiti. Tu je i projekt brzog izlaska na autocestu, što je za nas strateški projekt. To su prevažni projekti za nas koje kada realiziramo, postajemo interesantno središte i ova zlatna dolina postaje centar kompetentnosti za prehrambenu i drvnu industriju, njih nekoliko su i sada lideri u Hrvatskoj. Tom brzom cestom dobivamo i turiste koji će doći u naš kraj.

Veliki pobornik ste i stalno pozivate mlade ljude i mlade obitelji da ne odlaze iz najljepše hrvatske županije i predivne Slavonije?
- Ako je po popisu stanovništva u zadnjih deset godina uza 10 tisuća ljudi smanjen broj stanovništva naše županije, nešto je biološki, ali nisu svi umrli, nešto je i odselilo. Najveći je problem kada odlaze mladi ljudi posebno kada odlaze cijele obitelji. To je strašno i mi ćemo tome stati na kraj. Kuda je manji broj djece i neupisivanje u vrtiće i škole mi tim odlaskom obitelji dobivamo generacijsku prazninu. Prošao sam pola svijeta, školovan u puno zemalja, vidio sve i zato tvrdim da nema ljepše zemlje od Hrvatske i boljeg prostora za život od naše županije. To mladim ljudima i govorim, idite i školujte se, uzmite znanje, ali se vratite na svoju očevinu i tu primijenite to znanje. Ne trebamo svi živjeti u velikim gradovima, jer danas tehnologija dozvoljava da sa tvrtkom možete poslovati i u Požegi, Pleternici ili Kaptolu i biti jednako uspješan kao onaj u Zagrebu. Život standard može biti i bolji ovdje na našim prostorima, nego u velikim gradovima. Ovdje je i start jeftiniji, riješiti krov nad glavom jeftinije. Problem su za sada radna mjesta, no zato i pozivam mlade ljude da ne traže da netko drugi rješava njihove probleme, nego ih sami moraju rješavati. Sami sebi moraju stvoriti radno mjesto, što će biti puno lakše ako se i povežu. To su kooperativni odnosi, zadrugarstvo s kojim mogu uspješno pobijediti na tržištu. Kod mladih ljudi vidim, što me često i boli, jedno nezadovoljstvo, jer im netko puni uši kako je nekada jako bilo dobro. Bilo je samo dobro ako si bio mlađi 30-tak godina, samo to je bilo dobro, a mi znamo i vremena kada ničega nije bilo, ni kave, ni faksa, ni struje, ni benzina. Danas kada svega imamo mora biti više pozitivizma. Mladi čovjek sa završenim fakultetom uz modernu tehnologiju i pet prijatelja su ključ i nukleus razvoja budućih radnih mjesta. Županija i financira otvaranje poduzeća, mogu dobiti inicijalna sredstva i od gradova, samo treba inicijative i pozitivnog razmišljanja. Apatija je tu najgora, nesigurnost i razmišljanje da ništa ne možeš učiniti.

U poljoprivredi i turizmu vidite najveću šansu za razvoj županije. Što se poduzima po tom pitanju?
- Ako ništa nemate a zasadite, dobit ćete, što je jedini ključ za stvaranje nove vrijednosti, ključ razvoja i stvaranja kapitala. Zašto poljoprivreda, pa zato što smo županija s poljoprivrednim gospodarstvom, velikim mogućnostima i kapacitetima. Tu ćemo razvijati povrtlarstvo, stočarstvo, ratarstvo, jer mi ničega nemamo dovoljno. Kada bi i imali dovoljno, ponovno nam dolazi povezivanje i okrupnjavanje da na tom tržištu budemo jaki. Znači otvorene su nam ogromne mogućnosti, a pogotovo kada s akumulacijom Kamenska stvorimo 40 milijuna kubika vode, kojom možemo upravljati, navodnjavati tisuće hektara. Tu su nam i bio plinska postrojenja koja ćemo graditi u Lipiku, Pleternici, Jakšiću i Kaptolu, što je poveznica razvoja energetika i stvaranje energije iz silažnog kukuruza. Što znači da naši poljoprivrednici mogu proizvoditi silažni kukuruz. Dobiva se električna energija, ali se otvara i velika količina toplinske energije koju po zakonu moraju usmjeriti ka potrošačima. Uz navodnjavanje to je idealna prilika za stvaranje plastenika i proizvodnju, od povrtlarstva do voćarstva. Nusprodukt je humus koji se gotovo besplatno vraća na zemljišta i time poboljšavamo kvalitetu, a za sav taj dio se dobiva i poticaj. Dobivamo ekološku proizvodnju i konkurentni u našem turizmu na Jadranu, ali i našem turizmu jer ćemo biti interesantni, imat ćemo i sve više toga za vidjeti. Naša poljoprivredna gospodarstva se mogu tada baviti i turizmom u ruralnom prostoru. Pokazati svoju povijest i kulturu ali i život običnih ljudi na selu što je za stanovnike velikih gradova interesantno. To su pokazale i Austrija i Švicarska i mi od tih mogućnosti ne trebamo bježati. To je turizam 365 dana, uz lovni turizam. Moramo povezati tri ministarstva, poljoprivrede, gospodarstva i turizma, koji trebaju biti ključ razvoja. Moramo već danas znati koliko trebamo grla stoke, svinja, govedine za iduću turističku sezonu, od Dubrovnika do Istre i tu Slavonija ima interes. Od toga neću odustati, najbrži razvoj se može postići u poljoprivredi mi od toga dobro živjeti.

Veliki ste pobornik potrebe prilagođavanja srednjoškolskih programa stvarnim potrebama našeg gospodarstva, a što se u Europi već radi dugo godina?
- Odmah u startu kažem, izražavam nezadovoljstvo modelima i dosadašnjem pristupu srednjoškolskog obrazovanja. Nisu tu krivi profesori i nastavnici nego programi koji su takvi napisani, što nije dobro. Ponovno se moramo vratiti ne samo što je viđeno u Europi, nego je to nekada viđeno na ovim našim prostorima. Primjerice naša Poljoprivredna škola slavi 130 godina postojanja koja je osnovana zbog potreba i pomoći poljoprivredi tada. Moramo promijeniti kurikulume, programe, omogućiti da mlada osoba koja želi biti stolar, tesar, mesar, kuhar, konobar, slastičar, poljoprivrednik, stvarno to u školi mora naučiti. Za sada imamo sustav da učenik završi poljoprivrednu školu a da nije nikada upalio traktor, ili neki majstori koji se zaposle a da neznaju ništa raditi jer nemaju dovoljno prakse. Teorija je važna ali treba reći kolike su to količine a okrenuti se više praksi i to prilagoditi godinama obrazovanja. Kada učenik završi poljoprivrednu školu on mora znati voditi svoje poljoprivredno gospodarstvo. Tu inicijativu moraju potaći i nastavnici i profesori, a ja kao najbolju poljoprivrednu školu u Hrvatskoj vidim našu školu. Zbog toga ćemo uspostaviti i farmu muznih krava simentalske pasmine, mini farmu crne slavonske svinje, ali i pasmine landras, hladnjaču 600 tona za voćare i povrćare i uz nju dva preradbena pogona da pokažemo da se ništa ne mora baciti. Iz hladnjače nešto ide za tržište a nešto se baca, e upravo to mora ići u preradu, za pekmez, marmeladu ili drugo. Škola će u svojim laboratorijima raditi i analize od zemljišta do plodova i dati ključ kako voditi poljoprivrednu proizvodnju. U školama moramo naučiti djecu i kako se radi i zarađuje, a prijatelji iz škole mogu postati i zadrugari. Takva situacija je i sa ostalim obrtničkim zanimanjima. Tako vidimo i ekonomska promišljana na ekonomskoj školi, gdje trebamo raditi ne s fiktivnim, nego stvarnim poduzećima i realno kroz školske zadruge poslovati, što dozvoljava i zakon. I škole na taj način mogu biti pokretači razvoja, biti konkurentne i zanima me da budu najbolje. Mene nikada nije ni kao vojnika zanimala prosječnost, nego uvijek biti najbolji.

Vjerojatno ste zadovoljni što je zadnja Skupština jednoglasno usvojila jedan od najvećih proračuna ove županije, pogotovo što gotovo 50% proračuna čine sredstva koja ste privukli kroz projekte?
- To je prvi puta ove godine da smo napravili drugačiju strukturu programa s ministarstvima. Proračun je 75% veći nego prošle godine, gotovo 204 milijuna kuna s obvezom praćenja financija u svim ustanovama gdje je županija osnivač i formiranjem zajedničke riznice. To je malo otežavajuća okolnost za djelatnike županije, no mi smo je prihvatili i želimo je realizirati. Ovoliki proračun nikada nije bio i očekujemo da smo ga napravili razvojnim i socijalno prihvatljivim. Traži od nas da sredstvima upravljamo uz određene uštede koje bi ponovno mogli investirati. Ove godine završavamo zadnje rate za sportske dvorane, ostaje jedan dio sredstava koje ćemo sigurno preko strukturnih i kohezijskih programa plasirati, možda u energetiku. Drugačije promišljanje kreće od slijedeće godine. Još nas opterećuju krediti za dugove iz prošlosti, koja bi da ih nemamo bila itekako dobra za investiranje u poljoprivredu ili obrtnička zanimanja. Ja očekujem da ćemo uz ova sredstva privući i dodatna sredstva apliciranjem na fondove. Postali smo malo prepoznatljivi bankarskom sustavu jer više nismo zadnji. S proračunom i žilavost našeg gospodarstva mogu reći da naša županija napreduje sve bolje i bolje. Nismo više zadnji i slijedeća godina će biti puno bolja. Pomiču se i radna mjesta s mrtve točke, a uz projekte naših općina i gradova očekujemo jedan veliki zaokret i uskoro ćemo biti u sredini i gornjem dijelu.

Što biste poručili stanovnicima vaše županije?
- Kao svake godine, vrijeme je Božića, blagdana i Nove godine, a ja bi zaželio svima sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu iduću nadolazeću godinu, da ona bude godina pokretanja, zaokreta i boljeg životnog standarda. Želio bih da svi ono što zacrtaju i ostvare, da se mladost vrati i ostane ovdje, a starijima dobro zdravlje te da mladim ljudima pomognu savjetima da svi zajedno živimo uspješnije. Samo mi i jedino mi možemo riješiti svoje probleme, nemojmo se bojati ničega, budimo ponosni što živimo u predivnoj domovini i ponosni što živimo u najljepšoj, Požeško-slavonskoj županiji. Nemojmo promišljati ni malo da je netko bolji od nas, nego pokažimo svoj ponos i inat. Svima čestit i blagoslovljen Božić i sretna Nova 2016. godina.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OBILJEŽENA 24. GODIŠNJICA OSLOBOĐENJA LIPIKA -

LIPIK - U subotu 5. prosinca obilježen je Dan branitelja Lipika, i prisjećanja na dan kada je prije 24 godine nakon krvavih borbi grad oslobođen od okupatora.

Nakon mimohoda branitelja Lipika ulicama grada, polaganja vijenaca za poginule branitelje kod spomen obilježja u dvorištu osnovne škole u Dobrovcu, polaganja vijenaca kod spomenika poginulim braniteljima na gradskom groblju u Lipiku i molitve te svete mise za sve poginule branitelje tijekom Domovinskog rata u crkvi sv. Franje Asiškog koju je vodio vlč. Jozo Zorić, na Trgu hrvatskih branitelja Lipika svečano su dodijeljena priznanja Udruge branitelja Lipika 1991.

- Hrvatska je prelijepa zemlja zato ćemo je i dalje čuvati i braniti kao one 1991. Želimo nastaviti izgrađivati našu domovinu onakvu kakvu su svi naši branitelji, suborci željeli da bude – pravednija, stabilno uređena, ravnopravna, demokratska i europska država. I nakon svega što smo prošli vjerujemo u mir – ljubav – život u uspješnijoj Lijepo našoj - rekla je predstavnica udruge Mirjana Cahun nakon čega su uručena priznanja učenicama Osnovne škole „Lipik“ Magdaleni Sigurnjak, Gabrieli Klaić i Barbari Horvat za najuspješnije ovogodišnje literarne radove napisane na temu „Lipik i Domovinski rat“. Potom je dodijeljeno je priznanje Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Lipik za poseban doprinos braniteljima i obrani Lipika tijekom rata koju je primio ravnatelj Darko Kelemen. Priznanja su uručili predsjednik Udruge branitelja Lipika 1991. Josip Straga i gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana.

Okupljenim hrvatskim braniteljima i uzvanicima obratili su se zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ, požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i gradonačelnik Vinko Kasana, a u ime nagrađenih obratio se ravnatelj Toplica Lipik Darko Kelemen.

- Ovo je nagrada svim radnicima lipičke bolnice od 1991. do danas. Svima koji su branili bolnicu ili radili u njoj, svima koji su dali doprinos kako u obrani bolnice tako u njenoj obnovi i razvoju. Branitelji Lipika i lipička bolnica vezani su neraskidivo od prvih dana rata. Branitelji su branili i obranili bolnicu. Bolnica je bila utočište svima, braniteljima i Lipičanima - rekao je ravnatelj Darko Kelemen i zahvalio se u ime više stotina nagrađenih te dodao - Danas je ona stožerna ustanova našeg grada, na njoj leži prošlost, sadašnjost i budućnost Lipika. Ustrajno i naporno se borimo na tržištu na kojem smo sve više upućeni. Obnavljamo, razvijamo i otvaramo radna mjesta, ali uvijek smo svjesni sredine u kojoj se nalazimo gdje radimo i živimo. Svjesni smo naše društvene obveze i odgovornosti prema toj sredini, ustanovama, građanima i udrugama među kojima svakako posebno mjesto ima Udruga branitelja Lipika 1991.

- Svi oni što su oslobodili Lipik prije 24 godine dali su nam šansu da se danas borimo u jednom drugom ratu. Mi koji smo na tim pozicijama i imamo čast biti prvi među jednakima u Lipiku, isto tako i u Pakracu, vodimo jednu gospodarsku bitku. Bitku za svako radno mjesto. To je ono što je naša zadaća i misija - rekao je gradonačelnik Lipika Vinko Kasana i zahvalio se svim braniteljima koji su sudjelovali u obrani Lipika i obiteljima poginulih branitelja, a posebno obiteljima 127 poginulih branitelja stradalih na pakračko-lipičkom ratištu iz naših mjesta te još više od 300 poginulih branitelja iz drugih krajeva Hrvatske stradalih na ovom području. Gradonačelnik Kasana obećao je braniteljima kako će uz realizaciju Doma hrvatskih veterana u koji je Ministarstvo branitelja RH uložilo više od 20 milijuna kuna, Grad Lipik realizirati projekt Spomen parka Domovinskog rata u Lipiku vrijednog više od 2 milijuna kuna. „Ukoliko ne pronađemo druge izvore financiranje pristupit će izgradnji Spomen parka uz sredstva iz gradskog proračuna, makar nam trebalo više godina da ga završimo - dodao je gradonačelnik Kasana.

- Bitku smo za oslobođenje Hrvatske dobili, a danas ćemo dobiti nove bitke. Uskoro i ti gradonačelniče Lipika, prijatelji iz Pakraca te svi gradonačelnici i načelnici koji žele dobro Hrvatskoj dobit ćete bitku za gospodarstvo. Upravo branitelji samo to traže i ništa više. Branitelji koji su poginuli i mi koji smo živi želimo samo slobodnu, demokratsku i bogatu Hrvatsku - rekao je župan Alojz Tomašević i dodao kako sutrašnji dan sv. Nikole mora ostati u povijesti upisan kao dan kad je oslobođen prvi grad u slobodnoj Republici Hrvatskoj.

Središnji dio dvodnevnog programa obilježavanja Dana branitelja Lipika i 24. obljetnice oslobođenja grada glazbenim nastupom uveličao je Gradski pjevački zbor Lipik, a koračnice tijekom mimohoda branitelja Lipika svirao je Gradski puhački orkestar Lipik.

Vijence za sve poginule hrvatske branitelje kod spomen obilježja poginulim braniteljima Lipika na gradskom groblju položili su izaslanik Ministarstva obrane RH i Oružanih snaga RH pukovnik Ivica Mandić, izaslanica Ministarstva branitelja RH zamjenica ministra Vesna Nađ, poslanstvo Međimurske županije pod vodstvom zamjenika župana Ivice Vidovića, predstavnici Grada Lipika pod vodstvom gradonačelnika Vinka Kasane, predstavnici Grada Pakraca i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik pod vodstvom gradonačelnika Pakraca Davora Huške, izaslanstvo Grada Križevaca pod vodstvom zapovjednika 3. bojne 117. brigade pukovnika Zvonka Belje, zapovjednik 54. samostalne bojne Čakovec Vinko Horvat, izaslanstvo jedinice za posebne namjene MUP RH pod vodstvom Tomislava Merčepa te predstavnici Udruge veterana Domovinskog rata iz Donjeg Kneginca.

Dan prije u Multikulturalnom domu u Lipiku otvorena je izložba Drage Kuruca. Drago Kuruc je dragovoljac Domovinskog rata i slikar naivac. Inače Kuruc je došao braniti rodni Lipik s Merčepovcima i spada u grupu od 19 legendi koji su pružili otpor u Lipiku u hotelu i sprječili okruženje Pakraca.

Tekst/foto: Gordan Vukić

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA OTVORILA NOVE NATJEČAJE ZA SUFINANCIRANJE PROJEKATA -

POŽEGA – I proteklih godina sve udruge na području županije, od civilnih, humanitarnih, udruga u kulturi do braniteljskih udruga dobivale su potpore za svoje predložene projekte, a u istim iznosima mogu tražiti potpore za svoje projekte i ove godine. Mogu se javiti na natječaje koje upravo raspisuje Požeško-slavonska županija, ali samo udruge koje zadovoljavaju sve uvjete koje od njih traži Zakon o udrugama. Natječaje je najavio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

– Prije sjednice Skupštine, na kojoj ćemo definirati proračun županije za 2016. godinu otvaramo natječaje na koje se mogu kandidirati udruge i predložiti svoje projekte. Pozivamo sve, civilne, udruge u kulturi i braniteljske udruge da se jave, jer nismo smanjili sredstva niti kune, bez obzira na probleme koje imamo u proračunu. Ostajemo sa 170 tisuća kuna za udruge civilnog karaktera i s 190 tisuća kuna za braniteljske udruge s velikom nadom, da će se od slijedeće godine ostvariti, te da ćemo na rebalansu iduće godine moći povećati ta sredstva. Udruge, pogotovo braniteljske imaju obvezu skrbiti se za svoje članove.

Pročelnica odjela za društvene djelatnosti dr. sc. Vesna Vlašić istakla je da će natječaji biti otvoreni odmah, a da se prijave mogu uputiti u roku od 30 dana. Kako ima dosta novina za Udruge po novom Zakonu o udrugama, postoji i nekoliko novih obrazaca i uvjeta koje treba popuniti u samoj prijavi.

– Financirat ćemo prema zakonu isključivo projekte udruga koje su usklađene sa zakonom. Na našem području imamo prijavljenih 49 udruga humanitarno-socijalnih od kojih smo prošle godine financirali 23, jer ostali nisu imali programe. Udruga proisteklih iz Domovinskog rata imamo 39 registriranih, a 26 smo sufinancirali, pa pozivamo i one koji se prošle godine nisu javili a imaju programe shodne uputama da se jave.

Župan Tomašević najavio je da je otvoren i natječaj za ogrjev u 2015. godini, za ovu zimu na području Požeško-slavonske županije u iznosu od 1,48 milijuna kuna za 1560 korisnika. – Na temelju prijava općina i gradova kojem oni šalju, županija raspoređuje sredstva, a na temelju evidencije Centra za socijalnu skrb. Po korisniku to je 950 kuna. Do sada je primljeno od općina i gradova glavnina prijava, ali ima još razlike i mogu se podnijeti prijave. Sredstva su osigurana i pozivam građane koji imaju pravo na taj oblik potpore neka se prijave u svoje općine i gradove. Ovo je jedino ispravan put da ostvare ovaj oblik pomoći.

Tekst/foto: Vladimir Protić

MJEŠTANI MITROVCA DOBILI NOVI ASFALTNI PUT KROZ SELO -

MITROVAC – Selo Mitrovac, prvo je naselje koje se naslanja na grad Kutjevo, u srcu kutjevačkog vinogorja, iznad sela prostiru se desetci ha vinograda, a u selu ima i nekoliko vinskih podruma sve poznatijih i priznatijih malih vinara. Iako grad Kutjevo od 6. mjeseca nema prihoda u proračunu zbog velikog povrata poreza građanima po novom Zakonu o porezu na dohodak, svoja obećanja dana na izborima mi uredno izvršavamo, kaže gradonačelnik Josip Budimir, prilikom obilaska radova na asfaltiranju ceste u naselju Mitrovac.

– Uz pomoć županije i ŽUC-a izvršavamo naše planove, jer na području grada Kutjeva mi moramo pružiti ljudima osnovne uvjete za život, a to su ceste, kanalizacije, vodoopskrba, nogostupi. Nadam se da ćemo u buduće moći takve stvari više financirati i iz gradskog proračuna, te projekata financiranih iz EU.

- Ovdje se radi o prometnici lokalnog karaktera koja je pod upravom ŽUC-a, dužine 900 metara. Investicija je nešto preko milijun kuna, jer je bilo nešto zahtjevnijih tehničkih rješenja. Postavljena je i betonska obloga u kanalima s jedne i druge strane zbog erozije i velikog uzdužnog pada. Širina kolnika je 4 metra, a debljina asfalta je 6 cm. Na osnovu naše tehničke dokumentacije na javnom natječaju najpovoljniju ponudu dala je tvrtka Niskogradnja Jurčak koja će evo za tri dana završiti u potpunosti izgradnju ove ceste – istakao je Mijo Jozak, ravnatelj ŽUC-a.

Radove na asfaltiranju obišao je i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji daje punu potporu ravnomjernom razvoju cijele županije, pa tako i u cestogradnji i modernizaciji cesta. – Ovo je predivan prostor kutjevačkog vinogorja, i ponosan sam što možemo reći da će i ovaj prostor dobiti spoj na glavnu cestu Kutjevo-Požega. Osim mještana sela ovu cestu koristit će i svi koji odlaze u svoje vinograde, ali i naši prijatelji lovci koji ovdje imaju svoje strelište. sada će u svim uvjetima moći doći do svog strelišta, a i to strelište ćemo u budućnosti proširiti za dobrobit svih. Drago mi je da je to jedna od točki našeg plana koju smo izvršili, a tako će biti i u budućnosti – dodaje župan Tomašević.

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: novih ideja za razvoj srednjoškolskog obrazovanja požeško-slavonskog Župana Alojza Tomaševića -

DANAS UČENICI PO ZAVRŠETKU ŠKOLOVANJA NISU SPREMNI ZA SUDJELOVANJE U PROCESU PROIZVODNJE, SAMOSTALNOG PRIVREĐIVANJA I SAMOSTALNOG VOĐENJA POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA

POŽEGA – Požeško-slavonska županija i župan Alojz Tomašević već jedno vrijeme zalaže se za neke promjene u srednjem školstvu, a svoju viziju uloge srednje školskog obrazovanja priprema kao projekt koji bi na primjeru dobre prakse u srednjim školama naše županije pokazao i ostatku Hrvatske. Koja je njegova vizija i što taj projekt donosi, pokušali smo saznati u razgovoru s županom Tomaševićem.

Što vaša vizija i projekt koji se izrađuje donosi našem srednjoškolskom obrazovanju?
- Od kada sam postao župan, ali promišljajući i prije dok sam radio u MORH-u gdje se provodila i obuka i školstvo, bio sam i zapovjednik učilišta Hrvatske kopnene vojske, shvatio sam važnost obrazovanja. Odmah u startu kažem da bez dobrog srednjoškolskog i višeg obrazovanja mi ne možemo pokrenuti naše gospodarstvo. Ako odgovaramo na pitanje kako pokrenuti našu poljoprivredu, naše gospodarstvo u Slavoniji, odgovore možemo dobiti samo kroz znanost i obrazovanje djece u srednjim školama. Dobar primjer imamo u nekim europskim zemljama i možemo se fokusirati na nama blisku Austriju, koja je prihvatljiva kroz sve segmente. Njihov model koji smo vidjeli u Štajerskoj pokazuje da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva temelj poljoprivrede a to je prihvatljivo i temelj u Hrvatskoj. Na tom tragu radimo već dvije godine, želimo uspostaviti nekoliko drugačijih pristupa, promijeniti kurikulum i aktivnosti sve sa ciljem da djecu koja završavaju srednju školu pripremimo da budu dobri gospodarstvenici.

Što ste do sada pripremili u tom projektu?
- Pripremili smo jedan dokument koji ću uskoro odnijeti ministru znanosti i obrazovanja sa promišljanjima kako mi našu poljoprivrednu županiju zamišljamo. Naša poljoprivredna škola uskoro slavi 130 godina postojanja, i kada pogledamo dokument kada se škola osnivala, taj dokument je primjenjiv i danas ali ga trebamo staviti u punu funkciju. Razvojna agencija Panora izrađuje projekt kako u budućnosti treba izgledati Poljoprivredna škola u suradnji s profesorima i ravnateljicom. Danas imamo zgradu, poljoprivredno zemljište od 120 ha, djecu obučavamo za poljoprivrednike a na školi nemamo farmu krava. Da bi pokazali i dokazali da se može živjeti od 25 muznih krava moramo uspostaviti takvu farmu krava simentalske pasmine i riješiti preradu mlijeku. Jer tu će učenik dobiti odgovore kako će upravljati svojim gospodarstvom. Učenik će dnevno živjeti i praktično raditi na farmi, jer sada učenici završavaju a da nisu vidjeli ni tele ni mlijeko. Uz farmu će biti i moderna izmuzilište i poluotvorene štale od prirodnih materijala. Želimo pokazati i svinjogojstvo, a najbolji model razvoja je naša crna slavonska svinja fajferica. Škola može biti mjesto gdje će se učiti što je to crna slavonska svinja koja sve više postaje prihvatljivija, za uzgoj ali i za prehranu stanovništva jer sve više se pokazuje da je to meso puno prihvatljivije. Predviđamo i izgradnju 600-tonske hladnjače u kojima se moraju obučiti upravljati hladnjačom, jer toga kadra trenutno nedostaje, nema radnika za rad u hladnjačama, te pakiranje i dalju preradu tog voća iz hladnjače. Uspostavit ćemo i uz kemijski kabinet koji postoji i pedološki laboratorij, gdje bi naši poljoprivrednici mogli izvršiti analize tla i dobiti prave savjete kako ga poboljšati. Želimo postići da se nakon završetka školovanja učenik može na svom gospodarstvu upustiti u voćarstvo, stočarstvo i preradu svojih proizvoda, kako voditi gospodarstvo i zarađivati. Učenike koji završavaju takvo školovanje, sada prijatelje, želimo poučiti da se sutra povezuju, da osnivaju zadruge, da se povežu i tako dobivamo odgovor kao opstati i ostati u našoj Slavoniji.

Isticali ste i hvalili škole koje su već osnovale učeničke zadruge, a predlažete i način kako te zadruge mogu postati i samoodrživ projekt dodatnim povezivanjem i međusobnim korištenjem njihovih proizvoda i usluga?
- Zakon dozvoljava, pomaže i stimulira osnivanje učeničkih zadruga, a osnivanjem takvih zadruga, a najbolji primjer je Učenička zadruga škole u Brestovcu, poznata već na nivou Hrvatske, obučavamo dijete da nešto stvara. Bilo cvijet, luk, pekmez od šljiva, ali ta djeca znaju da su nešto stvorila, a zakon im omogućava da i to stave na tržište. Mogu ga prodavati u Đačkom domu, gdje će učenici jesti pekmez i kompot što su proizveli drugi učenici, mogu proizvoditi za školske kuhinje. Kada budu i druge škole osnovale svoje zadruge možemo ih povezati u zajednicu zadruga i otvoriti im prodavaonicu u Požegi ili drugdje, gdje će prodavati svoje proizvode. Na taj način ćemo motivirati djecu i pozvati građane i roditelje neka kupe ponuđene proizvode. Zadruga dobiva financijska sredstva za dalji razvoj ili putovanje djece da vide kako to drugi rade. Tako mogu postati samodostatni. U to planiramo uključiti i ostale srednje škole koje u tom procesu mogu odraditi svoje poslove, informatizaciju, marketing, obrtničke škole ostale potrebne proizvode, izrade aplikacija za proizvodnju, aplikacija za projekte, organizirati školovanje za starije poljoprivrednike i dr. Želimo da naša Poljoprivredna škola postane brand, da se kaže, da ja sam završio tu poznatu poljoprivrednu školu i bude ponosan da je završio tu školu u Požegi. Želimo da bude poznata i prepoznatljiva u Slavoniji i Hrvatskoj.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SAZNALI SMO IMENA KANDIDATA HDZ NA LISTI 5. IZBORNE JEDINICE IZ NAŠE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Iako se u kuloarima nagađalo i spominjalo da će iz naše županije samo ova tri imena biti na listi u 5. izbornoj jedinica za Sabor RH, nismo to mogli nikako sa sigurnošću tvrditi. Posebno što su isticana i neka imena HDZ-a grada Požege, ali i imena ljudi s Pakračko-Lipičkog područja. No sve dileme riješila je danas poslijepodne predana lista Izbornom povjerenstvu, iz koje smo saznali da je Franjo Lucić, saborski zastupnik u do sada dva mandata na 3. mjestu, te naš župan Alojz Tomašević na 9. mjestu. Na kraju liste na 14. mjestu što je svakako iznenađenje za mnoge, nalazi se pleternička gradonačelnica Antonija Jozić.

Kako smo mi i najmanja županija, daleko manja po broju stanovnika od Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije koje čine 5. Izbornu jedinicu, naša kvota je 3 kandidata na listi vrh koji smo mogli dobiti. Posebno i stoga jer široka koalicija u koju je stupio HDZ dobar jedan dio liste je dala kandidatima stranaka iz koalicije, HSS-u i HSP- AS.

Po svim izbornim predviđanjima Franjo Lucić će i dalje ostati saborski zastupnik, osim ako se ne odluči za ulazak u izvršnu vlast, dok je 9. mjesto župana za sada pod upitnikom, i prolazi samo u slučaju jako dobrog rezultata HDZ-ove koalicije. No kako već duže vrijeme znamo, župan Tomašević zainteresiran je za stupanje u redove izvršne vlasti, za neko od ministarstava, što će svakako postati izgledno ukoliko koalicija predvođena s HDZ-om osvoji ukupnu vlast. Svi ti odlasci na više dužnosti pomiču listu prema nazad, pa čak odlasci i koalicijskih partnera u izvršnu vlast po koalicijskim ugovorima, no nije izvjesno da će se lista pomaći da i Antonija Jozić uđe u redove saborskih zastupnika, osim u slučaju zamjene nekoga od naših kandidata koji odu na drugu, višu dužnost. Za nju je to svakako priznanje i čast, a politička budućnost teče i dalje.

Kako su sva tri kandidata porijeklom s pleterničkog područja svakako će biti i pitanja među HDZ-ovim glasačima, da li je pleternički HDZ onda najbolji, jer takav slučaj se još nije dogodio na našem području. Obično smo imali dva ili tri kandidata sa cijelog područja županije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PRVA PREZENTACIJA NACRTA IDEJNOG MUZEOLOŠKOG RJEŠENJA PROJEKTA „KUĆA GRAŠEVINE“ -

 Prvotna ideja o smještanju Kuće graševine u Vetovu više nije ideja vodilja, a projekt se planira postaviti u Kutjevu, Pleternici i Pakracu

 KUTJEVO - U kino dvorani u Kutjevu održan je prva prezentacija nacrta Idejnog muzeološkog rješenja projekta Kuća Graševine– regionalni multimedijalni visitor centar. Cilj prezentacije bila je daljnja razrada projekta, odnosno izrada što kvalitetnijeg Idejnog muzeološkog rješenje za ovaj razvojni projekt, koji je već osigurao podršku i sredstva od dva Ministarstva - Ministarstva turizma i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ni požeško-slavonski župan Alojz Tomašević nije bio zadovoljan posjetom svih onih koji su trebali doći i vidjeti što nudi ovaj projekt.

– Žao mi je što vidim sve ove nepopunjene stolice a ovo je strašno važan i bitan projekt za županiju i razvoj tri grada, razvoj gospodarstva. Koliko god se mi danas upiremo i želimo činiti da bi gospodarstvo dignuli na noge, nažalost to još uvijek nismo učinili. Imamo problema s ljudima koji ne žele shvatiti važnost ovakvih projekata. Ovo je važan projekt od kojega se neće odustati. To govorim zato što čujem stalno neka promišljanja, eto nešto se krenulo, pa se stalo. Pozivam naše vinogradare i vinare i sve one koji žele da se uključe u ovaj sveobuhvatni projekt razvoja tri grada Kutjeva. Pakraca i Pleternice – istakao je župan Tomašević da će ovaj projekt biti centar razvoja turizma, vinarstva i županije u cijelosti te je još jednom pozvao sve koji se žele uključiti, neka daju svoje konstruktivne prijedloge, a neka okolo ne pričaju nešto što nije dobro a ne žele sudjelovati. Pozvao je gradonačelnika Kutjeva, Josipa Budimira da odluči gdje će biti sjedište projekta, jer ovaj projekt više nitko ne može zaustaviti, a ako grad Kutjevo neće, gradovi Pakrac i Pleternica će ići sami, oni neće čekati nikoga.

 Projekt je prezentirala Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica trgovačkog društvo Muze d.o.o. koje je angažirano za izradu Idejnog muzeološkog rješenja, a na temelju radionice koja je održana u veljači ove godine i istraživanja povijesti i kulturne baštine našeg području te istraživanja o vinskom turizma u cijelom svijetu i navela niz primjera dobre ali i loše prakse u svijetu, posebno Francuske, Italije Španjolske i Grčke. Idejno muzeološko rješenje razrađuje i odgovara na pitanja koji dio povijesti, koje priče, vrijednosti, baštinu i na koji način interpretirati na lokacijama projekta Kuće Graševina, a sve u kontekstu vina i vinarstva te prezentacije vinara.

Kuća Graševine – regionalni multimedijalni visitor centar je projekt od iznimnog značaja za Požeško-slavonsku županiji, ali i za cjelokupnu regiju, na kojemu Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije d.o.o., kao inicijator i koordinator, radi gotovo tri godine. U Požeško-slavonskoj županiji, na području kutjevačkog vinogorja, planira se izgradnja središnjeg objekta, odnosno Kuće Graševine, te se planira uspostava jednog dodatnog objekta u Pakracu, a drugog u Pleternici. Ukupna vrijednost projekta, za sve tri navedene lokacije, iznosi 7 milijuna eura.

U kasnijoj diskusiji i pitanjima, posebno pitanju zašto se u projektu nigdje ne spominje Udruga vinara iz Vetova, a više ni lokacija u centru Vetova gdje su se trebala adaptirati dva objekta bivše osnovne škole, koje su postavili članovi vetovačke udruge, nisu bili zadovoljni odgovorima. Ovim projektom gradit će se u Spahijskom podrumu u Pakracu Centar za posjetitelje, Muzej drvene hrastove bačve, ugostiteljska funkcija i Gradska knjižnica iznad podruma. U Pleternici Info centar Svijet graševine, Muzej bećarca i plesni centar te stalna izložba Graševina u plesu i pjesmi. Po riječima prezentatorice ona je sklonija gradnji novog objekta i u Kutjevu, za koje bi trebalo angažirati nekoga od poznatih arhitekata i napraviti nešto posebno, a to bi bio Interpretacijski centar vinske kulture, ujedno krovna atrakcija „Svijeta graševine“. To bi bio višefunkcionalni centar s brand-om vinske sorte graševina u fokusu.

Tekst/foto: Vladimir Protić

13. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

 HOĆE LI PORTRET ŽUPANA BAGARIĆA KOJEM SE TRENUTNO SUDI ZA IZVLAČENJE 30 MILIJUNA KUNA IZ ŽUPANIJE I DALJE UKRAŠAVATI VIJEĆNICU?

 POŽEGA – Kao da je sparno i vruće vrijeme utjecalo i na vijećnike pa su na aktualnom satu postavili rekordno malo pitanja, sve skupa samo 7 minuta s odgovorima. Tako se odmah krenulo sa sjednicom, na kojoj je nekoliko točaka dnevnog reda ipak izazvalo dosta diskusija i komentara, a vijećnici su u nekoliko točaka i glasali jedinstveno.

 Usvojen je Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna županije za 2014. godinu koji je po planu bio 89 milijuna kuna, no nakon jednog rebalansa izvršenje je bilo gotovo 85 milijuna kuna. Rashodi su također bili manji nego planirani a izvršenje rashoda je bilo 79,3 milijuna kuna te je višak iznosio 5,6 milijuna kuna. Kako je iz prethodnih godina naslijeđen manjak u proračunu, on je nešto smanjen u 2014. godini i sada iznosi 8,1 milijun kuna proračunskog manjka, koji će se u slijedećim godinama nadoknađivati u cijelosti ili djelomično iz prihoda ili putem smanjenja rashoda.

 Jednoglasno su svi vijećnici podržali i prijedlog 1. izmjene Proračuna županije za 2015. godinu, koji je u nekim točkama imao manja smanjenja, posebno zbog smanjenja prihoda od poreza na dohodak kojega se očekuje manja naplata oko 3,3 milijuna kuna, a u nekim stavkama povećanje. No ukupni Proračun nije zbog toga smanjivan, nego čak povećan za ukupno 32,7 milijuna kuna, a povećanje se uglavnom odnosi na dobivanje projekta kojega financira EU u iznosu 30,45 milijuna kuna u ovoj godini. U sklopu Programa ruralnog razvoja RH raspisan je natječaj za razminiranje poljoprivrednih površina prema idejnom projektu Hrvatskog centra za razminiranje. Požeško-slavonska županije se prijavila i podnijela zahtjev za razminiranje preostalih 3.732.385 m2, a po procjeni vrijednost projekta je 30,45 milijuna kuna, od čega Europski poljoprivredni fond daje 85% sredstava a RH 15% sredstava.

 Usvojen je i Godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana ŽUC-a koji je imao ukupne prihode od 26 milijuna kuna a rashode od 21,2 milijuna kuna, te je ostvario višak prihoda od 4,8 milijuna kuna, što s viškom prihoda iz 2013. godine koji je prenesen i daje raspoloživa sredstva u 2015. godini veća za 11,8 milijuna kuna.

No slijedeća odluka donijela je dosta diskusije, a ticala se ponovno ŽUC-a i odluke Upravnog vijeća ŽUC-a da se pošto je županija temeljem sporazuma s vjerovnicima ŽUC-a ukupno isplatila 12,6 milijuna kuna dok je trajao stečajni postupak, ta sredstva sada vrate s računa ŽUC-a. Kako je ŽUC već vratio 3 milijuna kuna u proteklom razdoblju, ostaje mu u četiri godine vratiti još 9,8 milijuna kuna. Po obrazloženju župana Alojza Tomaševića, a posebno vijećnika Franje Lucića sada je vidljivo da je odluka u bacanju u stečaj ŽUC-a bila pogrešna. Tu pogrešku je učinio tadašnji župan Zdravko Ronko, iako je i tada, kaže Franjo Lucić uvjeravao da je ta odluka pogrešna, jer ŽUC ima daleko veće izvorne prihode nego županija i sam se mogao izvući iz problema u kojima je tada bio. Lucić je bio oštar i u ocjenama da upravo predsjednik SDP-a Zdravko Ronko i danas šteti cijeloj županiji, te općinama i gradovima stalno zaustavljajući projekte koje imaju, te da na taj način radi protiv ove županije.

 Dosta bure izazvalo je i pitanje županu pod istom točkom dnevnog reda, upućeno od vijećnika HDSSB-a Markovića, hoće li župan, pošto je u Osijeku krenulo suđenje bivšem županu Anti Bagariću i vlasniku Kamen Ingrada Vladi Zecu po optužnici da su oštetili Požeško-slavonsku županiju za 30 milijuna kuna, po pravomoćnoj presudi skinuti portret Ante Bagarića koji kao najveći stoji u županijskoj vijećnici. Nije se župan Tomašević izjasnio da li će skinuti sliku Bagarića ili neće, nego ostavio da to pitanje ostane dok se ne dobije pravomoćna presuda.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Anto Bagarić i Vlado Zec izvukli milijune iz županije
Potvrđena je optužnica po kojoj su bivši požeško-slavonski župan Anto Bagarić i tadašnji vlasnik Kamen Ingrada Vlado Zec optuženi za izvlačenje milijuna kuna iz županijske blagajne, a samo po prvoj točki optužnice taj iznos je 30 milijuna kuna.
Kako stoji u optužnici Anto Bagarić, je na ideju Vlade Zeca potpisivao bez znanja Poglavarstva županije i izdavao mjenice Požeško-slavonske županije bez ikakve poslovne osnove. Treće optužena Đurđica Zec je eskontirala te mjenice i njima plaćala kredite Kamen Ingrada, isplaćivala plaće i dugove kod banaka. U tijeku četiri godine od 2001. do 2005. ispisano je mjenica za 30 milijuna kuna. Suđenje u tom postupku vodi se pred Županijskim sudom u Osijeku.

-----------------------------------------------------------

 U nastavku sjednice donijete su Odluke da će se Dan hrvatskih branitelja Požeško-slavonske županije obilježavati 17. rujna, na dan pada požeške kasarne 17. rujna 1991. godine. Prijedlog je došao ispred Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, a o značaju toga datuma za dalji tijek Domovinskog rata u našim krajevima govorio je župan Tomašević. Da li su se i predstavnici braniteljskih udruga s pakračko-lipičkog kraja s tim suglasili, pitao je SDP-ov vijećnik Krejči, pošto nije imao saznanja da su o tome raspravljali u tamošnjim braniteljskim udrugama.

 Izvješće o stanju zaštite i spašavanja na području županije podnio je zamjenik župana Jakopović, kao i smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području županije za 2015. godinu što su vijećnici i usvojili, kao i prijedlog Društvenog ugovora o osnivanju trgovačkog društva „Slavonska mreža“ u čije osnivanje zajedno s Sveučilištem J.J. Strossmayera iz Osijeka idu i svih pet slavonski županija s jednakim udjelom od 8% svaka. Tvrtka bi se bavila razvojem i izgradnjom optičke telekomunikacijske mreže i širokopojasnog interneta za 50% stanovništva regije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S ALOJZOM TOMAŠEVIĆEM, POVODOM DVIJE GODINE OBNAŠANJA DUŽNOSTI ŽUPANA POŽEŠKO-SLAVONSKOG -

Dvije godine ste kao novi političar na vrlo zahtjevnoj funkciji župana Požeško-slavonske županije. Kako ocjenjujete taj dvogodišnji period ?

- Da, u lipnju je točno dvije godine od kada sam izabran za župana Požeško – slavonske županije. Nezahvalno je ocjenjivati svoj rad ja bih to radije prepustio našim žiteljima, ali na meni, kao čelnom čovjeku županije, je velika odgovornost. U ovih dvije godine moga mandata krenuli smo prema naprijed, ali moram priznati da nisam zadovoljan brzinom kojom se to događa. Osobno smatram da smo kao država kroz zakonske regulative ograničili i usporili ulaganja potencijalnih investitora. Važno je napomenuti da smo uspjeli stabilizirati proračun, svesti ga u realne okvire čemu je doprinijelo i smanjenje plaća zaposlenika županije. Izmjenom poreza na dohodak ova Vlada uzela je jedinicama lokalne i regionalne samouprave znatna financijska sredstva kojima smo planirali dati potporu poljoprivredi i gospodarstvu. U ove dvije godine uspjeli smo zadobiti povjerenje naših stanovnika koje su pokazali i na izvanrednim lokalnim izborima te smo sada na čelnim mjestima u svim gradovima i oćinama naše županije.

Najavili ste drugačiji rad, jeste li uspjeli nametnuti svoj plan i tempo rada ?

- Ja sam vojnik, čovjek koji je naučio na red, rad i disciplinu i isto to zahtjevam i od svojih suradnika. Svi smo mi ovdje da služimo stanovnicima naše županije, a ne kako bi oni služili nama. Vrata županije svima su širom otvorena od poljoprivrednika do stranih investitora. Radno vrijeme Županije je od 07 do 15,00 sati i u tom vremenu nitko od stranaka ne smije doći pred zatvorena vrata, prošla su vremena uredovnog radnog vremena od samo nekoliko sati. Kao čelni čovjek županije ja, ali isto tako i moji suradnici, radnog vremena niti nemam jer smatram da sam obavezan i odgovoran biti dostupan u svakom trenutku. Kroz moj ured u ove dvije godine prošlo je preko 700 ljudi. Ništa me ne opterećuje, stanovnik sam ove županije i želim i dalje ostati običan čovjek. Kao izabrani član Odbora regija Europske unije i u Bruxellesu zastupam interese Požeško–slavonske županije.

Najavili ste ulazak u projekte razvoja županije, koji projekti su završeni, a koji su u tijeku ?

- Projekte koje zajednički radimo kroz razvojne agencije i koji su pripremljeni ili su u pripremi vrijednosti su preko 6 milijardi kuna. Da govorimo o pojedinačnim projektima dugo bi trajalo, samo od energetske učinkovitosti prijavljeno je 93 objekta na razini županije, no važno je napomenuti nekoliko projekata izuzetno važnih za razvoj našeg gospodarstva. To je prije svega uređenje sustava odvodnje i dovodnje, a na tome intenzivno radimo od prošle godine. Tu ubrajamo i uređenje toka Orljave i njenih pritoka, aglomeracije Lipik-Pakrac, akumulacije Kamenska i Šumetlica, te kako upravljati sustavima odnosno kako akumulirati dvadeset ili trideset milijuna kubika vode za navodnjavanje. Kad to budemo imali riješeno, onda ne moramo strahovati hoće li u ljetnim mjesecima biti suša. Na području navodnjavanja završeni su radovi na izgradnji sustava navodnjavanja Ramanovci – Bektež na 365 ha i radovi na izmuljavanju akumulacije Kuštrevac. Za SN Orljava – Londža u postupku je izrada projektne dokumentacije za ukupno 1.930 ha, a za sustav navodnjavanja Pakrac – Lipik izrađena je predinvesticijska studija. Općina Velika očišćena je od mina, općina Brestovac bit će očišćena do ljeta, a iduće godine gradovi Pakrac i Lipik tako da u našoj županiji više neće biti minski sumnjivih područja te će sva ta zemlja konačno biti u funkciji. Poljoprivredu uvijek ističem kao glavni pokretač razvoja naše županije. Upravo zbog toga bili smo u radnom posjetu u Austriji kako bi njihovo iskustvo i znanje primjenili na najbolji mogući način. Samo udruživanjem i zajedničkim istupanjem na europskom tržištu možemo postići željene rezultate u poljoprivredi. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni na usku povezanost sa turizmom. Naša turistička zajednica odradila je nekoliko značajnih projekata, a dobra suradnja sa županijskim lovačkim savezom rezultirala je nedavnim predstavljanjem lovstva u Zlatnoj dolini njemačkom tržištu. Svjesni potencijala lovnog turizma u našoj županiji kontinuirano ulažemo u lovstvo te smo proteklih godinu dana za razvoj lovstva uložili oko 300 tisuća kuna. U sklopu IPA IIIC projekta znanstvenici Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba u suradnji sa Hrvatskim geološkim institutom provode istraživanja u području grijanja i hlađenja izgrađenih prostora korištenjem dizalica topline. Jedna takva dizalica postavljena je na prostoru Tehničke škole u Požegi a vrijednost projekta je 120 tisuća kuna dobivenih iz fondova EU. U poljoprivredno–prehrambenoj školi u Požegi otvoren je laboratorij za kemiju i analizu hrane u čije opremanje je županija uložila oko 190 tisuća kuna. Na Tehničkoj školi promijenili smo stolariju. Postavili smo smeđu signalizaciju na području cijele Požeško – slavonske županije. Županijska uprava za ceste izvršavala je radove redovitog održavanja na 103 županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine 470 kilometara. Radovima građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta izvršeni su radovi izgradnje i rekonstrukcije kolnika u duljini 5 kilometara, te su izvršeni radovi geodetskih snimanja i pripreme cjelokupne projektne dokumentacije uz ishođenje potrebnih dozvola za radove na kolnicima i objektima za odvodnju za više od 10 kilometara cesta. Najbitnije za razvoj ovoga kraja je riješiti prometnu povezanost i izoliranost naše županije. Pokrenuo sam inicijativu sa četiri slavonska župana i imamo dogovor o zajedničkoj izradi masterplana prometne povezanosti Slavonije. Radimo i na Kući graševine koja povezuje tri vinogorja, pakračko, pleterničko i kutjevačko i tu smo otišli daleko u tom projektu te očekujemo znatna sredstva iz fondova.

Koliko se projekata financira iz fondova, državnih i EU?

- U provedbi je bilo šest projekata iz europskih izvora financiranja, većinom iz fonda IPA IV ukupne vrijednosti oko 6 milijuna kuna. Ukupna vrijednost nacionalnih projekata se procjenjuje na preko 210 milijuna kuna s tim da je potrebno objasniti da navedeni projekti prolaze različite faze svoje provedbe. Jedni se financiraju odmah nakon što se ocijeni da su zadovoljili utvrđene kriterije, dok se drugi projekti utvrđuju kao projekti koji se ubrajaju u specifične zalihe projekata ili indikativne liste i za koje tek slijedi raspisivanje specifičnih natječaja na koje će se oni opet kandidirati i vjerojatno financirati. Dotad moraju udovoljiti svim mjerilima Strukturnih fondova, ponajviše raspolagati svom potrebnom dokumentacijom. Također, neki projekti su ostvarili financijsku potporu u smislu pružanja tehničke pomoći, najčešće vezano za izradu projektne dokumentacije, od strane za to odabranih stručnjaka, te se za njih tek očekuje poduzimanje konkretnih koraka u projektnom smislu.

Koliko projekata se najavljuje za slijedećih dvije godine mandata ?

- Na izvanrednoj Županijskoj skupštini jednoglasno smo usvojili Studiju utjecaja na okoliš i ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana Požeško–slavonske županije. Studija utjecaja na okoliš zakonska je obveza svih županija i bez njezinog postojanja nijedna investicija iz Europe neće moći biti ostvarena. U skoro tri godine, od kada su pokrenute izmjene prostornog plana, jedinice lokalne samouprave imale su određene prijedloge i zahtjeve. Jedna od njih pristigla je iz Grada Lipika zbog izgradnje nove tvornice stakla na površini od 56 hektara. Usvajanjem navedenog dokumenta investitor će ostvariti pravo na prikupljanje dozvola i ostale dokumentacije. Projekt „Razminiranje minski sumnjivih područja Požeško-slavonske županije“ prijavili smo na natječaj Mjeru M05 »Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti« i Podmjeru 5.2. »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima«, Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je preko 30 milijuna kuna. Intenzivno radimo na novim projektima, navest ću samo neke od projekata koji su u nastajanju, a to su: Centar za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora Požeško–slavonske županije, Turistički kapaciteti Novo Zvečevo i Agroturistički centar. U planu je i izgradnja 10 bioplinskih postrojenja na prostoru cijele županije vrijednosti 365 milijuna kuna. Požeško-slavonska županija pokrenula je proces izrade nove Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije za razdoblje od 2014. do 2020. godine u kojoj će biti definirani konkretni projekti i aktivnosti koje će pridonositi ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta i mjera ŽRS PSŽ. Dionici u izradi nove ŽRS su Razvojna agencija, gospodarstvenici, voditelji projektnih timova, vanjski stručnjaci, javnost, dok će Partnerski odbor biti savjetodavno tijelo koje će na kraju tu strategiju odobriti i predložiti isto Županijskoj skupštini. Nova županijska razvojna strategija mora biti usklađena s 11 tematskih ciljeva Europske unije, uz međusektorsku povezanost kao dodatnu vrijednost.

Aktivno ste uključeni i u promjene zakonske regulative koje se tiču područja naše županije i njenih stanovnika ?

- Da, i ne samo to. Aktivno sudjelujem u svim stavkama bitnim za razvoj naše županije. Najgore je što osobe koje predlažu zakone rade to iz ureda bez uvida u pravo stanje na terenu. Tako su htjeli napraviti i sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Gotovo je prošao zakon kojim bi se pogodovalo velikim sustavima. Osobno nemam ništa protiv velikih sustava no ključno je bilo zaustaviti devastaciju poljoprivrednog zemljišta i pomoći da OPG-i dođu do zemlje kako bi mogli napredovati. Tu smo uspjeli, pronašli smo model i dali amandmane na Zakon koji je izglasan. Zadovoljni jesmo, no važni su budući koraci nadležnog ministra.

Naša županija je u nezavidnom položaju po indeksu razvijenosti, što ćete učiniti da se ti pokazatelji poprave?

- Pokazatelji nisu uvijek relevantni i ne pokazuju pravo stanje stvari. Situacija je teška, kako u cijeloj državi tako i u našoj županiji, ali nije baš sve tako crno. Moramo vjerovati u bolje sutra i truditi se kako bi stvorili bolje preduvjete za kvalitetan i dostojanstven život u našoj prelijepoj županiji. Županija trenutno stipendira 60 mladih ljudi koji će se nakon završenog školovanja, najiskrenije se nadam, vratiti u svoju županiju i svoje stečeno znanje iskoristiti na najbolji mogući način. Ovih dana smo preko županijske turističke zajednice prezentirali našu županiju u Zagrebu pred oko 50-ak novinara i turističkih djelatnika. Svi su bili oduševljeni viđenim, ali ono u čemu smo se svi složili je nedovoljan broj turističkih aranžmana s našeg područja i na tome ćemo intenzivno raditi. Požeško–slavonska županija je uistinu jedna od najljepših županija, ja uvijek govorim i najljepša, i njene ljepote i proizvode vrijednih slavonskih ruku trebamo predočiti svima. Svi moramo shvatiti da naše probleme neće riješiti netko drugi, nego mi sami. Budućnost ovoga kraja i nas koji ovdje živimo nikada nije bila upitna, ali samo zajedništvom možemo postići najbolje rezultate.

Tekst/foto: Vladimir Protić