Prikazujem sadržaj po oznakama: Alojz Tomašević

UKUPNA VRIJEDNOST RADOVA 840 TISUĆA KUNA KOJOM PODRUČNE ŠKOLE OSTAJU U NASELJIMA GDJE ZA STANOVNIŠTVO ZNAČE PUNO VIŠE -

TEKIĆ / CEROVAC - Područne škole u Tekiću i Cerovcu koje su privremeno zatvorene zbog temeljite obnove koja bi trebala završiti do ožujka 2017. godine zasjati će u novom ruhu na radost tamošnjih roditelja i mališana. Uz Požeško-slavonsku županiju, na čelu sa županom Alojzom Tomaševićem i njegovim zamjenikom Ferdinandom Trohom te načelnikom općine Jakšić Ivice Kovačevića ovime se iskazuje stav da škole moraju ostati u selima i briga za najmlađe.

Vrijednost radova na područnoj školi u Tekiću je 505 tisuća kuna, dok će se u područnu školu Cerovac uložiti 335 tisuća kuna. Obnova područnih škola velika je radost za ravnatelja matične osnovne škole “Mladost” prof. Boška Obradovića koji je istakao kako je Fond za energetsku učinkovitost osigurao 60 posto sredstava za obnovu dok je Ministarstvo graditeljstva osiguralo 30, a preostali dio Požeško-slavonska županija koja je osnivač škola.

- Radovi su krenuli prije dva tjedna, i nadamo se kako će, ovisno o vremenu, biti gotovi do veljače ili ožujka iduće godine. Učenici su trenutno u matičnoj školi u Jakšiću, prijevoz je dogovorila Županija i besplatan je. U Tekiću je osam, a u Cerovcu deset učenika koji su sada u matičnoj školi u Jakšiću – rekao je ravnatelj Obradović koji je naglasio kako će na područno školi u Tekiću biti izmijenjena stolarija, napravljena toplinska izolacija, postavljeno novo grijanje i biti će spuštaju stropovi. Uredit će se i prostor koji se nekada koristio za stanovanje učitelja.

Gotovo istovjetni radovi izvode se i u Cerovcu gdje neće biti izmijenjena stolarija koja je ugrađena prije dvije godine i u dobrom je stanju. OŠ Mladost Jakšić ostaju za obnovu još samo dvije Područne škole, u Rajsavcu i Traparima, koje nisu ušle u fazu obnove jer fond više nije imao sredstava i ponovno idu na natječaj slijedeće godine.

- Pratimo naše škole u okviru svojih mogućnosti. Već imamo planove i za narednu godinu vezane i uz matičnu ali i područne škole. Sve aktivnosti koje se događaju u selu, posebice u manjim mjestima, gdje nema drugih institucija, sve udruge, mjesni odbori, svi koji se bave određenim aktivnostima, odrađuju ih u prostorima škola. Stoga su škole značajne za društveni život lokalnih sredina, ali i za ukupan razvoj i opstanak – istakao je općinski načelnik Jakšića Ivica Kovačević, koji je nedavno riješio i izgradnju sportskih terena i dječjeg igrališta u Cerovcu, koju sada koriste i školarci područne škole u Cerovcu.

U tijek radova došao se uvjeriti požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i njegov zamjenik Ferdinand Troha. Župan Tomašević je naglasio kako su do sada prijavljena 93 objekta na području županije za energetsku obnovu, a da su škole među prioritetima. -Nastavljamo i dalje brigu o podizanju kvalitete životnog standarda naših učenika i nastavnika. Nećemo dozvoliti da se ugasi niti jedna područna škola i volio bih kada bi u Tekiću bilo sve više djece, kao i u Cerovcu. Očekujemo da će se s razine ministarstava otvoriti još više natječaja na koje ćemo se javiti i aplicirati – rekao je župan Tomašević.

Sve aplikacije na natječaje i projekte odrađuje županijska Regionalna razvojna agencija Panora koja je ove godine uspjela od ukupno 26 školskih objekata u Hrvatskoj dobiti obnovu za 7 objekata u Požeško-slavonskoj županiji, dodala je direktorica Panore, Senka Horvat.

Požeško-slavonska županija je izdvojila i više planiranih sredstava za obnovu škola u Tekiću i Cerovcu jer se donijela odluka da se naprave i dodatni radovi koji nisu obuhvaćeni projektom energetske obnove, a potrebni su za uspješno funkcioniranje škole. Tako je za školu u Tekiću županija je izdvojila 170, a za Cerovac 103 tisuće kuna, čime su svakako potvrdili svoju tvrdnju da područne škole na području županije neće biti zatvarane, nego dapače obnovljene i stavljene u funkciju. Upravo škole u selu znače i opstojnost sela ali i poticaj za demografsku obnovu sela.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POVODOM 45. GODIŠNJICE HRVATSKOG PROLJEĆA SUDIONIKE PRIMIO POŽEŠKO-SLAVONSKI ŽUPAN ALOJZ TOMAŠEVIĆ -

POŽEGA – Obilježavajući 45. godišnjicu od događanja Hrvatskog proljeća 1971. godine požeško-slavonski župan Alojz Tomašević primio je još sedam živućih sudionika događanja iz 1971. godine. Predvodio ih je dr. sc. Antun Lovrić, a od sudionika još su nazočili Josip Hurtiš, Stipe Čirko, Đuro Šulc, Franjo Pavlović, Augustin Raguž i Franjo Brezicki. Oni su župana Tomaševića izvijestili i o centralnoj proslavi povodom represivnog gušenja Hrvatskog proljeća koja će se održati u Vinkovcima krajem studenog ili početkom prosinca. Proslavu koja je zamišljena u okviru okruglog stola organizira se uz pokroviteljstvo predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, a nazočit će i Ivica Vrkić, jedini preživjeli sudionik Karađorđeva.

U ime ovih sedam živućih sudionika o svim planovima koje pripremaju „proljećari iz Požeštine upoznao je Antun Lovrić. – Poznato je da je Požega bila jedna od onih općina iz koje se širio masovni pokret, reformska vizija Hrvatske, konačno doživljena 1991. godine. Od velikog broja hrvatskih proljećara ostala je samo ova mala skupina, koji nose sjetu na godine pogroma Hrvata. Kako sam napisao i knjigu „Hrvatsko proljeće u Požegi“ drago mi je da sam od vas dobio suglasnost da Požeško-slavonska županije bude nakladnik iste. Knjiga je posvećena ljudima i događanjima Hrvatskog proljeća u Požegi 1971. godine, a plan je da se pojavi do Božića ove godine – istakao je Antun Lovrić.

Župan Alojz Tomašević prisjetio se da je i njegov otac bio sudionik Hrvatskog proljeća i dio njegove obitelji koji su nakon toga morali napustiti Hrvatsku i danas s e nalaze diljem svijeta. Stoga mu je posebno zadovoljstvo i čast da sada kao župan može ugostiti osobe koje su stvarale nedavnu hrvatsku povijest a koje su rezultirale konačnim stremljenjima i stvaranju suvremene Hrvatske. - Možda je Hrvatsko proljeće olako i zaboravljeno, a svakako je jedan od tri istaknuta elementa stvaranja hrvatske države. I 1971. godine bile su opasnosti, a posebno za hrvatske intelektualce sudionike, od sječe nakon Karađorđeva. Nije to moglo na kraju završiti ni bez ratnog sukoba 1991. godine. Bio je to prekid hrvatske šutnje i treba nam upravo takva knjiga koja će ispričati ta vremena, da se i takva djela stave u hrvatske knjižnice, jer hrvatska povijest i želja za hrvatskom domovinom treba se znati – istakao je župan Tomašević, dajući podršku izdavačkom djelu koje će pobliže opisati i objasniti događaje prije 45 godina koji su godinama bili tabu i nisu javnosti nikada bili do kraja prezentirani. – Naša mladost i djeca moraju znati što se dogodilo, a ne da neki još i danas veličaju Tita i komunizam i govore da je bilo bolje u ono vrijeme nego danas u modernoj Hrvatskoj.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKA DODIJELILA 25 NOVIH MAJSTORSKIH DIPLOMA -

POŽEGA - Do sada je na području Obrtničke komore Požeško-slavonske majstorske ispite položilo 444 kandidata za majstora a sada im se pridružilo još 25 novih majstora koji su završili obuku i položili majstorski ispit u 10 zanimanja za majstorska zvanja: elektroinstalater (1), klesar (1), natkonobar (4), kuhar (9), soboslikar-ličilac (1), frizer (4), autoelektričar (1), stolar (1), zidar (1), automehaničar (2).

Diplome su im uručili i čestitali predsjednik OK Antun Bilobrk, požeški gradonačelnik Vedran Neferović i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

- To je najviši stupanj obrazovanja u strukovnom obrazovanju i sve više je cijenjen u Hrvatskoj i Europi. To je ujedno put za otvaranje obrtničkih radnji i pokretanje vlastitog posla, licenca za organizaciju praktične nastave za srednje strukovne škole i ostvarivanje prekvalifikacije osoba u suradnji sa zavodom za zapošljavanje. Uz sve negativne trendove smanjenja broja obrta i iseljavanje mladih, na našem Zavodu za zapošljavanje nema niti jedna osoba nezaposlena s majstorskim ispitom – istakao je Bilobrk, zaželjevši svima novim majstorima da što prije otvore svoj obrt i iskoriste poticajne mjere koje se trenutno pružaju novim obrtnicima.

Čestitajući budućim obrtnicima koji su nastavili s usavršavanjem svoj znanja i sposobnosti požeški gradonačelnik Neferović je istakao – Danas tržište rada traži da svi sami dadete svoj doprinos kroz samozapošljavanje ili oblik usavršavanja i cjeloživotnog učenja. To sam vidio i u Europi, u Engleskoj da se posebno potiče tko želi da se usavršava za zanimanja obrta i postane obrtnik.

Požeško-slavonski župan Tomašević već duže vrijeme nije zadovoljan srednjoškolskim obrazovanjem, a posebno u strukovnim školama, koje danas ne odgovaraju potrebama tržišta rada, nego i dalje po nekoj inerciji obrazuju kadrove koje trenutno ili već duži niz godina tržište rada ne traži. – Nekada biti majstor je bilo vrlo cijenjeno, jer s titulom majstora se znalo da je on taj koji ima znanje, sposobnost i iskustvo u svojoj struci. Zvati se majstorom značilo je veliko priznanje, za majstora i cijelu obitelj. Ovo majstorsko znanje je i obveza, jer ćete sada moći u svojim obrtima koje ćete uskoro otvoriti i obučavati mlade srednjoškolce. Danas se traže zbog potrebe gospodarstva desetke tapetara, mi smo tražili dali se može u srednjoj školi pokrenuti ta vrsta obrazovanja, a iz nadležnih ministarstava odgovaraju da pokretanje te inicijative traje tri godine. Mi moramo taj proces ubrzati i promptno odgovarati na potrebe gospodarstva. Moramo promijeniti današnje zakone koje ne dozvoljavaju da učenici na praksi rade nakon 20 sati, kako će naučiti ugostiteljstvo, pekarstvo ili neka zanimanja u kojima se radi navečer, noću. Ne smije raditi iza šanka nakon 20 sati, ali može s druge strane šanka naručiti piće do 23 sata. Postupci u strukovnom obrazovanju moraju se ubrzati i olakšati.

Majstorske diplome su primili: ELEKTROINSTALATER, Branislav Marković, Požega, KLESAR, Mićo Radmanović, Vukovar, NATKONOBARI, Luka Prpić, Vetovo, Tomislav Prpić, Požega, Krešimir Šajfar, Nova Gradiška, Tihomir Orlić, Pleternica, KUHARI, Domagoj Kahanek, Požega, Bruno Svoboda, Požega, Željko Launek, Požega, Mario Spajić, Pakrac, Ljiljana Srdarević, Pleternica, Ivan Kovačević, Požega, Snježana Hudećek, Badljevina, Zrinka Mandić, Badljevina, SOBOSLIKAR, Stipo Jelušić, Velika, FRIZERI, Ana Maria Šakota, Požega, Valentina Mokri, Kaptol, Tihana Smiljanić, Staro Petrovo selo, Sanela Andrijanić, Požega, Krešimir Tidlačko, Pleternica, AUTOELEKTRIČAR, Štefan Cerovac, Pleternica, STOLAR, Branko Mudrinović, Požega, ZIDAR, Vesko Baltić, Požega, AUTOMEHANIČARI, Domagoj Perić, Đakovo i Krešo Jelačić, Selci Đakovački.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEŠKU ŽUPANIJU POSJETILI MINISTAR TOLUŠIĆ I EURO ZASTUPNIK PLENKOVIĆ -

POŽEGA - Danas u radni posjet Požeško-slavonskoj županiji došli su ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić i zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković. Njihovi domaćini požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i saborski zastupnik Franjo Lucić priredili su im susret s načelnicima općina i gradonačelnicima gradova na području županije s kojima su razgovarali o mogućnostima europskih projekata.

- Ovaj sastanak je vrlo konstruktivan budući na naše ministarstvo ima dobu suradnju sa svim gradovima i općinama, a sve jedinice lokalne samouprave imaju puno projekata spremnih za financiranje iz EU fondova. Imam kao ministar iz Slavonije želju svima u Slavoniji pomoći, pa se nadam da ćemo ubrzo riješiti sve zavrzlame oko gradnje Studentskog doma u Požegi za koje je ministarstvo pripremilo 20 milijuna kuna. Tu je još puno projekata koji mogu doći u ovo područje i razvijati sve općine i gradove Požeško-slavonske županije.

Svoje veliko zadovoljstvo što boravi danas u Požegi i ima mogućnost da najodgovornije ljude upozna s svojim programom, izrazio je zastupnik u Euro parlamentu Andrej Plenković, ujedno i kandidat za budućeg predsjednika HDZ-a. – Ovo je prigoda da svojim kolegama, a ovo je sedma županija, predstavim svoj program. želim i saslušati moje kolege kako vide HDZ u budućnosti i na koji način da svi pripremimo izlazak na parlamentarne izbore. Očekujem u tom procesu iznađemo jednu novu snagu, jedan novi kvalitetan program, da vratimo povjerenje birača HDZ-a. Očekujem vrlo ambicioznu i pozitivnu kampanju orijentiranu na retoriku, te istaći sve pozitivno što je napravila ova hrvatska vlada – istakao je Plenković dodajući da će se u ovj kampanji konkretizirati gospodarski plan HDZ-a.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA -

POŽEGA - Požeško-slavonsku županiju posjetila je Pučka pravobraniteljica Lora Vidović prilikom čega je održan radni sastanak sa županom Alojzom Tomaševićem, njegovim zamjenikom Miroslavom Grozdanićem i s pročelnicima odjela županije. Cilj sastanka je identificirati izazove s kojima se suočavaju građani u svom svakodnevnom životu, ali i kako bi približili instituciju pučkog pravobranitelja što širem broju dionika na regionalnoj i lokalnoj razini. U prosincu prošle godine povodom Međunarodnog dana ljudskih prava pučka pravobraniteljica organizirala je konferenciju na državnoj razini pod nazivom „Daleko od grada – i od prava? Ljudska prava u ruralnim područjima“. Rasprava je pokazala kako su neodgovarajuće zdravstvene i socijalne usluge, udaljenost ustanova, slabo opremljene škole, neadekvatna mreža javnog prijevoza i nedostatak odgovarajućih mogućnosti zapošljavanja samo dio problema s kojima se susreću stanovnici ruralnih područja diljem Hrvatske, pri čemu su posebno ugrožene ranjive skupine našeg društva: starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom i žene.

Župan Tomašević je upoznao pučku pravobraniteljicu sa stanjem u Požeško-slavonskoj županiji prilikom čega je rekao kako većina osnovnih i srednjih škola rade odličan posao te županija surađuje s njima na njihovoj obnovi i podupiranju u radu. Odličan odnos je i s udrugama, starijim osobama, osobama s invaliditetom. Građani ruralnih područja na prostoru naše županije imaju izgrađenu prometnu i vodovodnu infrastrukturu te odvodnju. Dotakao se župan i projekta „Pomoć u kući“ koji je prošla vlada zaustavila ne obazirući se na to što tom odlukom zapravo čine korisnicima u potrebi koji su većinom starije životne dobi i lošijeg su zdravstvenog stanja. Odnos prema nacionalnim manjinama je na zavidnoj razini čime su zadovoljena sva ljudska prava i potrebe.

- Požeško-slavonska županija će i dalje činiti sve kako bi zaštitila socijalna i ekonomska prava naših stanovnika kao što je to činila i u prošlosti bez obzira koliko velike prepreke bile ispred nas mi ćemo zajedničkim radom sa svim institucijama i građanima surađivati na dobrobit cijele zajednice – dodao je župan Tomašević.

Tekst: Vladimir Protić Foto: pszupanija.hr

POŽEŠKO-SLAVONSKI ŽUPAN PROGLASIO ELEMENTARNU NEPOGODU ZA PODRUČJE GRADOVA LIPIK, PAKRAC I PLETERNICA -

POŽEGA - Na području Požeško-slavonske županije 27. lipnja 2016. godine došlo je do nevremena, jakog vjetra, kiše, tuče odnosno leda, no posebno velike štete zabilježene su na području gradova Lipik, Pakrac i Pleternica. U takvim slučajevima proglašava se elementarna nepogoda da bi poljoprivrednici koji imaju osigurane usjeve mogli dobiti potraživanja po osiguranim policama a svi i određene odštete koje u tim slučajevima predviđa država.

- Ovakva su nevremena nepredvidiva. Nekoliko sati prije došle su procjene da će se nešto dogoditi na što nismo mogli utjecati. Nažalost još jedna od elementarnih nepogoda koja nas je zadesila u ovih nekoliko godina, a unazad nekoliko vidljivo je da je širih razmjera. Već prema sadašnjim procjenama zadnje nepogode učinile su veće štete, a može se govoriti o desetcima milijuna kuna štete, kako na infrastrukturi, gospodarskim i stambenim objektima, tako i na poljoprivrednim površinama koje se za sada oko 27 milijuna kuna. Bujice koje su se pojavile ulazile su u stambene i poslovne prostore, a uništavale su i ceste. Obišao sam dio poplavljenih područja, a i sve naše službe bile su na terenu koje su pristupile sanaciji šteta. Pomagalo se i obiteljima u sanacijama krovišta jer je bilo objekata koji su i takve štete pretrpjele uslijed jakog vjetra - rekao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević na tiskovnoj konferenciji na kojoj je objavio svoju Odluku o proglašenju je elementarnu nepogodu za područja ova tri grada.

Komisije koje su formirane u gardovima će u roku od osam dana evidentirati nastale štete koje stanovnici na tim područjima trebaju prijaviti u nadležnu jedinicu lokalne samouprave prema mjestu stanovanja. - Mi ćemo nastojati da se stanovnici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva obeštete. Upitno je što će se dogoditi sa uljanom repicom i da li će je uopće i biti, a i kukuruz je u takvoj fazi razvoja gdje se moglo očekivati zametanje odnosno formiranje klipa i ako se bude mogao upotrijebiti i za stočnu hranu biti će dobro. Štete su ogromne i velike, tražit ćemo od ministarstva poljoprivrede da poduzmu sve u što kraćem roku za obeštećenje poljoprivrednih proizvođača - dodao je župan Tomašević, no i napomenuo da Požeško-slavonska županija do sada nije dobila još ni isplatu za štete od poplava koje su nas zahvatile u nekoliko navrata 2014. godine.

Tekst/foto: Vladimir Protić

IMENOVANO NOVO UPRAVNO VIJEĆE I V.D. RAVNATELJ OPĆE ŽUPANIJSKE BOLNICE POŽEGA -

POŽEGA – Početkom travnja Vlada RH donijela je odluku da se sve županijske bolnice u sanacijskom postupku vraćaju njihovim osnivačima, županijama i gradovima. Opća županijska bolnica Požega, kojoj je u sanaciji pripojena i Opća županijska bolnica Pakrac, pod jedinstvenu upravu, tako je vraćena Požeško-slavonskoj županiji, koja je imala obvezu do 30. travnja imenovati upravu bolnice.

Za predsjednika Upravnog vijeća imenovan je Marijan Aladrović iz Pleternice, diplomirani inženjer šumarstva, na funkciji predsjednika Skupštine Požeško-slavonske županije, uz članove ispred osnivača, dipl. oec. Slobodan Manović iz Požege i dipl. oec. Marijan Širac iz Pakraca, ispred Stručnog vijeća bolnice u Upravno vijeće je imenovan dr. med. Ivan Vukoja, a ispred zaposlenika i radničkog vijeća bolnice mag. med. techn. Nela Petrović.

Upravno vijeće na svojoj prvoj sjednici imenovalo je i v.d. ravnatelja, prof. dr. sc. Željka Glavića, koji je bio i sanacijski upravitelj, ali i vrlo uspješan ravnatelj bolnice desetak godina prije sanacije.

- Osim primljenog izvješća dosadašnjeg sanacijskog upravitelja o stanju bolnice, imenovan je i v.d. ravnatelja, koji će obavljati funkciju do raspisivanja natječaja i izbora ravnatelja OŽB Požega. Uvjeren sam da će naša bolnica i u budućnosti ostati najbolja u RH. Zahvaljujem se dr. Željku Glaviću što je i u protekle tri godine sanacije izvrsno upravljao s bolnicama, kako u Požegi tako i u Pakracu. Kroz ovu godinu mi ćemo zajedno definirati kakav model će funkcionirati po pitanju bolnice u Pakracu, razmotrit će se i ekonomski pokazatelji, te vidjeti koji je to model koji će zadovoljiti stanovnike grada Pakraca – istakao je župan Alojz Tomašević te izrazio i svoje nezadovoljstvo sanacijom bolnice koju je vodila prošla Vlada RH, jer trenutni dugovi iznose blizu 37 milijuna kuna i za 8 milijuna kuna su veći nego kad je požeška bolnica zajedno s pakračkom bolnicom ušla u sustav sanacije.

Župan Tomašević izrazio je zadovoljstvo što u prva četiri mjeseca požeška bolnica ne bilježi rast dugovanja, a od razgovora s ministrom zdravlja očekuje rješenje kako riješiti ovaj dosadašnji dug. Posebno stoga što požeška bolnica zapravo nije imala stvarnih dugova, prije nego je ušla u sanaciju, jer je isto toliko imala i potraživanja od HZZO-a.

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: sa županom Alojzom Tomaševićem povodom obilježavanja Dana Požeško-slavonske županije -

ŽUPANIJE TREBAJU OSTATI ALI IH TREBA OJAČATI, DATI IM VIŠE I OVLASTI I FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Nepune tri godine je od kako ste na funkciji župana, što je to što bi okarakteriziralo te tri godine, ono čime ste zadovoljni u vašem radu?
- Puno je toga za što sam se borio te onog s čim sam se borio kako bih ostvario nešto za budućnost na ovom prostoru. Mislim da nisu vidljivi rezultati u onom materijalnom smislu, zapošljavanja, otvaranja poduzeća i slično. Druge stvari su se drugačije posložile jer od prvog dana želim jednu dobru suradnju s gospodarstvom. I u tom kontekstu, Županiju i sve službe otvorio sam od prvog dana za građane, za gospodarstvenike za sve njihove potrebe. I moja su vrata otvorena i uvjeren sam da su to i naši gospodarstvenici primijetili. Nekada je bilo ono “uredovno vrijeme za stranke”. Takvi termini više ne postoje, uredovno je svako radno vrijeme, pa ako treba i više od toga. Svi djelatnici županije su na usluzi građanima. Tako će biti i u buduće. Brojne probleme možemo riješiti kroz jedan model tripartitne suradnje, a to je lokalna i regionalna politika – gospodarstvo – znanost. Ta tri elementa moraju se nadopunjavati,ali nikako isključivati. Sada kada radimo na velikom dokumentu Strategije razvoja županije pozivam i javnost i gospodarstvenike neka budu sudionici stvaranja te strategije jer ona je temelj za privlačenje fondova i novih investicija.

Uvijek ste isticali najveću važnost gospodarstva i poljoprivrede?
- Bez gospodarstva i gospodarstvenika koji imaju svoju viziju mi ne možemo funkcionirati, bila to poljoprivreda, obrtništvo, industrija. Treba vratiti trend otvaranja novih obrta, a taj dio možemo ostvariti ako uključimo znanost i obrazovanje kako se ne bi stvarali mladi kadrovi za zavod za zapošljavanje već prema potrebama gospodarstva i tržišta rada. I od novih ministara očekujem da na taj način promišljaju u svojim resorima. Sustav se mora presložiti, promijeniti razmišljanja pa i koristiti iskustva drugih zemalja jer nije potrebno izmišljati “toplu vodu”. Osobno, uvijek želim biti afirmativan i razmišljati pozitivno jer jedino tako se možemo pokrenuti i nešto učiniti. Tako radim i sa svojim suradnicima jer tako možemo stvari pokrenuti i probleme rješavati. Teško mi je kada ljudi dolaze i traže radno mjesto, a ja mu ne mogu pomoći. To ostavlja gorčinu, ali naše probleme nitko neće riješiti osim nas samih.

Da li vaši suradnici uspijevaju pratiti taj ritam?
- Uvijek afirmativno govorim i imam dobru suradnju s djelatnicima u Županiji, s načelnicima, gradonačelnicima, ravnateljima škola kojima je Županija osnivač. No prostora za napredak ima. Imam puno energije i od svojih pročelnika i djelatnika očekujem da sve bude energično, učinkovito i s puno konstruktivnih prijedloga. To vrijedi i za ravnatelje škola i institucija, oni nisu zaduženi samo dobiti plaću i biti osam sati na radnom mjestu već moraju biti vješti menadžeri, promišljati kako upravljati sustavom prema kojem imaju odgovornost. U Županiji radi 39 djelatnika i četiri dužnosnika, znači 43 osobe. Nekome puno, nekome malo. Imamo slobodnih radnih mjesta ali ih ne mogu popunjavati jer nam to ne dopuštaju fiskalni kapaciteti. Imamo paradoks i paralelnih sustava, primjerice u županiji je Odjel za školstvo, a odjel za školstvo postoji i u Uredu državne uprave. Moramo definirati što želimo i smatram da županije moraju ojačati kao jedinice lokalne samouprave jer mi možemo dati brže i jednostavnije odgovore prema našim građanima.

Zastupate da županije moraju ostati, ali ih treba ojačati, a nova ministrica uprave smatra da ih treba ukidati?
- Možda se malo previše raspravlja o ukidanju i pomalo to liči na “hajku” na županije. Naša županija bilježi 806. obljetnicu i ne može se stalno nešto ukidati pa osnivati. Moramo očuvati kontinuitet i poboljšavati sustav. Ministrica je jedna od suradnika u hrvatskoj Vladi i može imati svoj stav, ja osobno zastupam potpuno drugu tezu – županije trebaju ostati. I potpuno je nebitno tko će biti župan, ne govorim ovo u svoje ime. I dok sam bio u vojsci zalagao sam se da uredimo sustav koji će biti funkcionalan i nikada nisam stvarao ustroj prema čovjeku već smo stvarali ljude prema ustroju. Tako vrijedi i danas ovdje. U regionalnoj i lokalnoj samoupravi moramo ustrojiti sustav koji će biti funkcionalan i neće biti priče o ukidanju.

Uvijek istaknete da ministar poljoprivrede i ministar turizma zbog Slavonije trebaju biti najbolji prijatelji?
- Bez ta dva resora nema razvoja. Godišnje nam treba određena količina, tone ili milijuni komada svinjetine, ako znamo što se točno u našim hotelima troši, pije, jede a Slavonija to može proizvesti, računica je jasna. Ako podupiremo nekoga, dajemo subvencije onda država treba reći – gospodo ovo što se kod nas proizvede mora se i potrošiti. Država mora biti ta koja će reći „u hrvatskim hotelima mora prioritetno biti hrvatska roba“. Moramo početi štiti našu proizvodnju. Slavonija može proizvesti gotovo sve potrebno za turističku sezonu. Naša plodna zemlja zapuštena je jer naš se seljak bori ne samo kako proizvesti već i kako proizvedeno prodati i polako u toj borbi posustaje.

Hoće li ova nova Vlada napokon prepoznati da je Slavonija dio Hrvatske, što ste često isticali?
- Nova Vlada još se traži, a ja sam obavio nekoliko sastanaka u ovih dva mjeseca, više i jednostavnije nego u zadnje tri godine prošle vlade. Primjerice, ministar graditeljstva zahvalio mi je na prijedlozima vezanim uz Agenciju za legalizaciju. Rekao sam ministru, u gradu Zagrebu zaposleno je u tu agenciju 217 ljudi i to za grad Zagreb ništa ne znači. Ali ako ta sredstva raspodijelite po županijama, na bazi broja predmeta, mi imamo 16 704 predmeta u županiji, dozvolite meni sedam djelatnika pet u Požegi i dva u Pakracu i to će nama puno značiti. Mi smo zaposlili ljude, dobili smo sredstva, riješili predmete. Pitanje je i kako kohezijske fondove koristiti, indekse razvijenosti. Ne možemo razmišljati po sistemu – tko vam je kriv što ste mali, što ste imali “grijeh struktura” iz prošlosti. Nemam ništa protiv, primjerice Istre, ali Istra nije ratovala gospodo draga! Naš Pakrac je razrušen, a kažu, zašto ne primate turiste. Pokušavamo se povezivati, ali to je teško ako ne pomogne Vlada. Moramo strateški promišljati, od nacionalne strategije na niže i tu sam optimističan. Vjerujem da će biti sluha za Požeško-slavonsku županiju i za Slavoniju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OBILJEŽAVANJE 806. DANA POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE ZAPOČELO OKRUGLIM STOLOM S TEMOM DOMOVINSKOG RATA -

POŽEGA – Požeško-slavonska županija kao jedna od najstarijih hrvatskih županija ove godine obilježava 806 godina postojanja, a u sklopu obilježavanja Dana županije organiziran je okrugli stol na temu “Vojna operacija oslobađanja Zapadne Slavonije 1991. godine”. Domaćin skupu je bio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, general HV u Velikoj vijećnici županije, moderator na temu je bio dr. sc. Natko Martinčić Jerčić, a kao gosti nazočili su članovi Generalskog zbora i drugi visoki časnici HV. Posebno je pozdravio generala zbora Josipa Lucića, general pukovnika Slavka Barića, general bojnika Marinka Krešića, brigadnog generala Zvonka Peternela, general pukovnika Josipa Čuletića, stožernog brigadira Kornelija Brkića, brigadire Željka Samardžiju, Zdravka Andabaka, Zdenka Farkaša, Željka Kalića, Krešimira Pavelića i Ivana Bobetka, te pomoćnika ministra Davora Hušku i saborskog zastupnika Franju Lucića. Sa skupa je poslan posebni pozdrav general pukovniku Miljenku Crnjcu koji zbog zdravstvenog stanja nije mogao nazočiti ovom skupu, kojemu se u drugom dijelu pridružio i ministar branitelja Tomo Medved.

O samim operacijama i borbama u Zapadnoj Slavoniji te njihovu važnost za budući tijek ratovanja i oslobađanja Hrvatske govorio je moderator Natko Martinić Jerčić, djelatnik Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra. - To su važne operacije koje nisu dovoljno obrađene ni u javnosti ni u publicistici, tako da je svaka tema, svaki okrugli stol, svako stručno izlaganje o Domovinskom ratu u Zapadnoj Slavoniji od velikog značaja kako bi se što bolje moglo vrednovati to razdoblje hrvatske povijesti i te operacije. Važnost tih operacija je da je te 1991. godine jedino na ovom području napravljen tako veliki pomak, toliko veliko područje je oslobođeno, da je Hrvatska dobila svojevrsnu moralnu potporu kada se na svim stranama vodio obrambeni rat a tu su se vodile pobjedničke operacije.

- Vrlo je važno prisjećati se tih teških trenutaka kada je jedna veliki dio Zapadne Slavonije bio pod okupacijom. Kroz okrugli stol želimo istaknuti napor cijele Zapadne Slavonije i svih postrojbi Hrvatske vojske koje su sudjelovale u procesu obrane, a potom i u procesima oslobađanja kroz Bljesak koji je bio nagovještaj potpunog oslobođenja Hrvatske i na kraju Oluje. Želimo isto tako istaknuti kako je Zapadna Slavonija bila jedno od prvih ratišta i jedno od izuzetno teških ratišta s velikim žrtvama hrvatskih vojnika tijekom zime 1991. godine i mislim kako je sazrelo vrijeme da bi se oblikovala medalja Zapadna Slavonija. To je ideja s kojom će se krenuti i prema predsjednici RH i vrhovnoj zapovjednici. Važno je isticati težinu Domovinskog rata i količinu nesreće koju je taj rat ostavio, ali uvijek je važno istaknuti tko je bio agresor, agresor je bila Republika Srbija s JNA gdje se Hrvatska morala braniti i to je bio početak rata kada hrvatska vojska nije bila opremljena. Zapadna Slavonija je ostala malo ratište, jedno od manjih, ali jedno od najtežih ratišta - istakao je general zbora, bivši načelnik Glavnog stožera HV-a Josip Lucić.

- Ovo je hvalevrijedan događaj iz jednostavnog razloga što, nakon 25 godina, nakon svih događaja koji su prethodili slavnim operacijama koje svi slavimo, Bljesak i Oluja, mislim da je dobro napraviti jednu raščlambu samih početaka 1990. do 91. Pogotovo s jednog aspekta koji se inače izučava, a to je pitanje stvaranja oružanih snaga i stvaranja i narastanja sposobnosti snaga koje su bile spremne suprotstaviti se jednog organiziranoj vojsci. Važno je također operacije koje su se vodile 1991. godine stvarno postaviti na toj hijerarhijskoj ljestvici vrednovanja događaja na ono mjesto koje im pripada. Potrebno je prije svega vrednovati vrijeme i okolnosti organiziranja civila i ljudi koji nisu bili profesionalni vojnici, a bili su spremni organizirati se i suprotstaviti jednoj vojnoj organizaciji. Mislim da je ovo početak nove raščlambe događaja od 1991. pa sve do 1996. godine - rekao je general pukovnik Slavko Barić, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta.

Ministar branitelja Tomo Medved pohvalio je inicijative koje su došle s ovoga Okruglog stola i ovih prostora, te od Generalskog zbora. Sve inicijative on će svakako podržati u provedbi.

Tekst/foto: Vladimir Protić

16. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Iako je imala čak 19 točaka dnevnog reda 16. sjednica Županijske Skupštine Požeško-slavonske županije imala je više nego zanimljiv Aktualni sat kojega je i prijedlogom donošenja Zaključka o teškom stanju i potrebitoj pomoći sektoru mljekarstva inicirao nezavisni vijećnik Vladimir Petošić. Njegov performans uključivao je i donošenje desetak litara svježeg mlijeka domaćeg proizvođača koji prerađuje isključivo mlijeko prikupljeno od mljekara s Požeštine, koji je to mlijeko ponudio vijećnicima kao osvježenje umjesto vode, da time daju i svoju podršku bržem rješavanju krize u mljekarstvu. On je predložio da se domaćim mljekarima pomogne i na taj način da vrtići, škole, javne ustanove i ostali potrošači na području županije koriste za svoje potrebe isključivo mlijeko lokalnih mljekara.

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević je istakao da se o teškom stanju u mljekarstvu razgovara u županiji, a da je to upravo i tema sastanka svih slavonskih župana u Osijeku, gdje će se pokušati iznaći neka rješenja. S tim prijedlozima ići će se prema novom ministru poljoprivrede od kojega se očekuju hitna rješenja za pomoć mljekarskom sektoru. - Od prvog dana moga mandata ja pozivam da kupujemo domaće proizvode proizvedene na području naše županije i Slavonije – istankuo je Tomašević.

Kao konkretnu pomoć, a ne samo kao deklarativnu, nezavisni vijećnik Franjo Odobašić istakao je grad Požegu i požeškog gradonačelnika Vedrana Neferovića kao jedini svijetli primjer jer sufinanciraju osjemenjivanje krava, a sufinanciraju i svaku litru predanog mlijeka mljekarima kao pomoć već nekoliko godina. Odobašić je tražio kao konkretnu mjeru takav oblik pomoći i od ostalih općina, gradova i županije.

Dosta diskusije izazvalo je i pitanje vijećnika Zorana Krejčija (SDP) kada će se vratiti samostalnost pakračkoj bolnici, koja je sada pod upravljanjem OŽB Požega u sanaciji. I kod ovog pitanja župan Tomašević, koji je i do sada uvijek isticao da je to potrebno za pakračku bolnicu, no da svakako ovisi o odluci novog ministara zdravlja, koji bi prvo trebao sve bolnice vratiti županijama, a onda se tek može provesti proces osamostaljivanja pakračke, danas Gradske bolnice, kao druge županijske bolnice.

Na sjednici je jednoglasno prihvaćen prijedlog Odluke o dodjeli nagrada Požeško-slavonske županije zaslužnim pojedincima i kolektivima koje se dodjeljuju uz Dan županije koji se obilježava 14. travnja. Nagradu za životno djelo tako će primiti dr. sc. Ivan De Zan, profesor i znanstvenik s dugogodišnjim životnim i stručnim radom u području prirodoslovlja i metodike u nastavi s pakračkog područja, dok se Godišnje nagrade županije dodjeljuju Općoj županijskoj bolnici Požega, Stjepanu Katiću iz Pleternice za uspjehe u konjogojstvu i radu konjogojske udruge te trgovačkom društvu “Alles d.o.o.” iz Požege.

Prihvaćeno je i Polugodišnje izvješće o radu župana za drugu polovinu prošle godine, Prijedlog Odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite za Požeško-slavonsku županiju i Stanje zaštite i spašavanja na području Požeško-slavonske županije uz Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Požeško-slavonske županije za razdoblje od 2016.- 2019. godine. Prihvaćen je i prijedlog Odluke o visini i obvezi plaćanja naknade za navodnjavanje za sustav navodnjavanja «Kaptol» za 2016. godinu, prijedlog Odluke o visini i obvezi plaćanja naknade za navodnjavanje za sustav navodnjavanja «Ramanovci- Bektež » za 2016. godinu uz primjedbu vijećnika Odobašića da je iznos naknade od 500 kuna po ha navodnjavane površine prevelik za poljoprivrednike te je glasao protiv te odluke. Donijeta je i Odluka da se promijeni naziv Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik i vrati stari naziv Toplice Lipik po čemu su toplice bile poznate, a iz samog naziva odmah svatko zna što ta ustanova nudi. Prihvaćeni su i prijedlozi Odluka o promjeni djelatnosti Ekonomske, Tehničke i Poljoprivredno-prehrambene škole koje osnivaju školske servise preko kojih bi učenici mogli raditi u gospodarstvu za vrijeme školovanja i ostvariti određeni prihod za pomoć u školovanju, što do sada nisu mogli, a posebno se odnosi na sezonski rad preko ljeta u turističkim destinacijama. OŠ „Braće Radića“ iz Pakraca odobrena je suglasnost za prodaju nekretnine, iako su vijećnici istakli da postupak nije dobar, jer se išlo na smanjivanje vrijednosti u građevinskom vještačenju, koji samo nakon dva i pol mjeseca smanjuje vrijednost nekretnine. To drugo vještačenje nepotrebno je plaćano, a uz to i nevjerodostojno. Moglo se samo ići na drugu prodaju koja ima sniženje prodajne cijene na svakoj novoj prodaji, jer ovako ispada da građevinski vještak pravi vještačenja prema potrebama prodaje. Suglasnosti o prodaji nekretnine dobila je i OŠ „Vladimir Nazor“ iz Trenkova, a prihvaćen je i prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u sportu Požeško-slavonske županije za 2016. godinu, Izvješće o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata na području Požeško-slavonske županije za 2015. godinu i Izvješće o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe na području Požeško-slavonske županije za 2015. godinu, kao i prijedlog Rješenja o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju osoba ovlaštenih za utvrđivanje nastupa, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove za područje grada Požege.

Polaganjem prisege vijećnica Josipa Miličević (HDSSB), koja je prekinula zamrznuti mandat, postala je dio Skupštine Požeško-slavonske županije.

Tekst/foto: Vladimir Protić