Županijski centar 112 obavještava stanovništvo o uništavanju minsko eksplozivnih sredstava slijedećim priopćenjem: - Dana 22.02.2022.god. (utorak) tvrtka Istraživač ltd. od 09:00 do 15:00 sati vršiti će uništavanje minsko eksplozivnih sredstava istočno od naselja Donja Šumetlica, (očekuje se veći broj detonacija).

Udruga glazbenih managera i organizatora – MIO pozdravlja odluku Vlade da se PDV na ulaznice za kulturne i ostale priredbe smanji s 25 i 13 posto na 5 posto čime će se u velikoj mjeri olakšati poslovanje domaćih tvrtki iz tog sektora, ali i povećati konkurentnost Hrvatske u kontekstu održavanja velikih koncerata stranih izvođača koji su dosad bili češći u susjednim zemljama gdje je PDV mnogo niži.

Udruga MIO koja okuplja umjetnike, organizatore koncerata i festivala, produkcijske tvrtke, glazbene menadžere te ostale djelatnike u glazbenoj industriji, proteklih se devet godina snažno zalaže za smanjenje PDV-a na ulaznice za koncerte. Odlukom Vlade od ovog tjedna, PDV na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe napokon će se smanjiti s 25 i 13 posto na 5 posto, a važno je istaknuti kako su navedena smanjenja PDV-a trajna, što je potvrdio i ministar financija Zdravko Marić. Mjere koje će u značajnoj mjeri olakšati poslovanje subjekata u glazbenoj industriji, stupaju na snagu od 1. travnja.

 - Pohvaljujemo odluku Vlade da se Hrvatska koja je dugi niz godina imala najveći porez na ulaznice za koncerte u Europi, približi ostalim europskim zemljama, ali i onim u okruženju, u poreznom rasterećenju  ulaznica za glazbene manifestacije. Ova je odluka posebno važna u ovom trenutku kada se, nakon razarajućeg utjecaja pandemije, polako počinje nazirati oporavak naše industrije. Dugo smo upozoravali i na nesrazmjer kod oporezivanja drugih vrsta priredbi poput kino ulaznica te smo zaista zahvalni na intervenciji Vlade i namjeri da se ovim činom potakne i pomogne rad tvrtki koje djeluju u području organizacije kulturno – umjetničkih događanja - izjavio je Josip Joe Bašić, dopredsjednik Udruge MIO.

Iz te Udruge podsjećaju da upravo sektor kreativne i glazbene industrije zapošljava više od 15 000 ljudi koji rade na poslovima produkcije, organizacije, zaštite i same realizacije koncerata, dok sama industrija u jednoj godini akumulira potrošnju veću od 10 milijardi kuna, što ima nemali učinak na cjelokupno gospodarstvo zemlje.

Porezno rasterećenje ulaznica važno je i u kontekstu povećanja konkurentnosti Hrvatske kao destinacije koja privlači strane izvođače. Unatoč interesu, veliki broj  stranih izvođača dosad se odlučivao na organizaciju svojih koncerata u zemljama koje imaju osjetno manju stopu PDV-a na ulaznice za koncerte, što bi se ovom odlukom trebalo promijeniti.

Novo izdanje prigodnih maraka iz serije „Dječji svijet“ -

Hrvatska pošta pustit će u optjecaj sutra 21. veljače 2022. četiri nove prigodne poštanske marke iz serije „Dječji svijet – kućni ljubimci“. Ovaj su put motivi na poštanskim markama psi: bigl, dalmatinski pas, škotski ovčar i pomeranac. Autorica maraka je Katarina Lončar, dizajnerica iz Zagreba, a nominalna vrijednost označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te poštarine za dopisnicu odnosno razglednicu u unutarnjem prometu. Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 8 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Bigl

Bigl je dosta stara i stabilna pasmina nastala u Engleskoj. Prvi se put pod tim imenom spominje 1515. u knjigama kralja Henrika VIII., a stoljeće poslije kao „mali bigl“. Jedan od predaka bigla bio je i tzv. Hubertov pas. Britanski kinološki savez 1890. priznao je i opisao ovu pasminu koja je stvarana samo za lov, i to pojedinačni, a pogotovo za progon divljači u čoporu.

Danas je bigl prema standardu visine do 40 cm i težine do 18 kg, kompaktne je građe na relativno malenim, snažnim nogama koje mu pružaju brzinu i izdržljivost. Glava ovog psa duga je te ima izvrstan njuh, a jedna od karakteristika bigla su dugačke, obješene uši. Biglova dlaka kratka je i čvrsta te su priznate sve boje osim smeđe – najčešće su dvobojni, ali ih ima i trobojnih. Još jedna važna stvar kod bigla je da vrh repa mora biti bijel te mora stajati ravno uvis poput antene. Bigli su inteligentni psi čvrstoga karaktera te se slažu s drugim psima nakon što utvrde hijerarhiju zato što se pokušavaju nametnuti kao vođe.

Dalmatinski pas

Naziv ove prelijepe pasmine govori o njezinu podrijetlu jer dalmatinski pas ili popularno dalmatiner potječe s našeg područja. To je jedna od najstarijih pasmina što potvrđuju nađene slike stare 4000 godina na kojima je prikazan pas sličan današnjem dalmatineru. Kroz povijest su ga još nazivali dubrovački gonič, a poslije i dalmatinski ptičar. Služio je kao ratni pas i kao pratnja senjskim uskocima te se upotrebljavao u lovu kao lovac na ptice i aporter, a znao je i čuvati stada te loviti štetočine. Dalmatinski pas nekad je često bio prethodnica i pratnja

vatrogasnim kolima. Međunarodni kinološki savez prihvatio ga je i propisao standard 1955. godine.

Kada se počeo prikazivati crtani film „101 dalmatinac“, popularnost ove pasmine naglo je porasla u čitavom svijetu, a pogotovo nakon što je snimljen i igrani film o njihovim vragolijama. To je dovelo do toga da su ove pse počeli masovno uzgajati ne pazeći pritom na genetiku što je dovelo do određenih zdravstvenih problema i mana. Danas je to riješeno i ako želite nabaviti dalmatinskog psa, raspitajte se za uzgajivačnicu koja ima ugled i dobre rezultate na izložbama. To je jamstvo da ćete nabaviti zdravog i stabilnog prijatelja.

Škotski ovčar

Puno je pasmina pasa nazvanih prema geografskom podrijetlu, no škotski ovčari dobili su i namjenu za koju su uzgajani. Iako podrijetlo pasmine nije do kraja istraženo, pretpostavlja se kako su u Britaniju došli u vrijeme rimskih osvajanja. Tada još nisu ovako izgledali, a služili su za čuvanje stoke. Svoj današnji izgled zahvaljuju kraljici Viktoriji koja je s imanja u Škotskoj dovela u London nekoliko primjeraka škotskog ovčara i počela njihov uzgoj. Izvorno su ovi psi bili crne boje da bi se uzgojem dobili primjerci u više kombinacija boja, a crna se pritom izgubila.

Škotski ovčari izvrsni su i kao službeni psi te kao terapeutski, za rad s osobama s posebnim potrebama. Ako se odlučite nabaviti ga, a aktivna ste obitelj, nađite provjerenog uzgajivača, upoznajte se s njim i od prvog dana počnite s odgojem – steći ćete vjernog prijatelja za dugo vremena koji osim povremene njege krzna, samo traži da mu date posla.

Pomeranac

Pomeranac je još jedna pasmina pasa čiji naziv potječe od područja na kojem se počeo uzgajati, a to je Pomeranija u današnjoj Njemačkoj i Poljskoj. Ovaj je pas nastao od pasmine špic, čija je minijaturna kopija. Tijekom 18. stoljeća počelo se s uzgojem malih pasa, a poznato je da je kraljica Viktorija imala jako malenog špica.

Visina pomeranca iznosi od 18 do 22 cm. Ima debelo i gusto krzno koje se sastoji od dvaju slojeva: kroz gustu poddlaku vire duže dlake crne, narančaste, sive, smeđe ili bijele boje, kao i kombinacija navedenih. Dlaka na vratu podsjeća na lavlju grivu i uokviruje lice s njuškicom koja podsjeća na lisičju. Težina pomeranca je od 1,8 do 3,5 kg, no oni toga nisu svjesni, pa se ponašaju kao da imaju 40 kg. Izvrsni su čuvari i na bilo koju prijetnju javljaju se glasnim i ustrajnim lavežom. Inače su jako društveni i razigrani i lako se sprijatelje s većim psima, mačkama i ljudima.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisao je Boris Cebović, uzgajatelj malih životinja.

Novi globalni izvještaj WWF-a sadrži rezultate tridesetogodišnje analize stručnjaka koji pozivaju na hitne mjere za zaštitu kitova od rastućih prijetnji uzrokovanih ljudskim djelovanjem -

ZAGREB - Povodom Svjetskog dana kitova kojeg obilježavamo ove nedjelje, 20. veljače, WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, i znanstvena zajednica predstavljaju izvještaj koji pruža detaljan pregled migracija kitova kroz svjetske oceane te prijetnje s kojima se suočavaju. Izvještaj pokazuje da su najveće prijetnje kitovima ljudske aktivnosti, koje negativno utječu na populacije dupina i kitova. 

Izravni utjecaji podrazumijevaju slučajni ulov u ribolovne alate, zagađenje plastikom i onečišćenje bukom, a neizravni su gubitak staništa i klimatske promjene. Sve te aktivnosti imaju vrlo opasne, a ponekad i smrtonosne posljedice, ne samo za kitove, već i za ostale morske vrste.

 - Kitovi i dupini se nalaze na samom vrhu morskih hranidbenih lanaca i jedina vrsta koja ugrožava njihov opstanak je čovjek. Kitove nazivamo i inženjerima morskih ekosustava jer modeliraju cjelokupan život u moru. Posljedice njihova izumiranja ili značajnog smanjenja brojnosti imale bi izrazito negativan utjecaj na morske ekosustave, a u konačnici i na nas, ljude. Sve su brojniji dokazi o ključnoj ulozi koju kitovi imaju za očuvanje zdravlja oceana i održavanje klime. Samo jedan kit pohranjuje istu količinu ugljikovog dioksida kao tisuću stabala - naglašava Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

Izvještaj „Zaštita plavih koridora” (Protecting Blue Corridors) nastao je na temelju analiza koje deseci istraživačkih skupina provode preko 30 godina. Izvještajem se po prvi put prikazuju i satelitski zapisi plavih koridora, migracijskih ruta preko 800 kitova. Uz to se opisuju i njihova ključna staništa - područja u kojima se hrane, razmnožavaju, rađaju i othranjuju svoje mlade, kao i prijetnje s kojima se suočavaju. 

Trenutno najugroženija vrsta, koja broji samo 366 jedinki, je crni ledeni kit koji migrira između Kanade i SAD-a. Zabrinjavajuć je i podatak da se skoro 90% crnih ledenih kitova barem jednom u životu zapetlja u ribolovne alate, a smrt i samo jednog kita ugrožava opstanak cijele vrste.

U Sredozemnom moru kitovi najčešće stradavaju u mrežama ili u sudarima s brodovima. Tako je u Grčkoj više od polovice pronađenih kitova ulješura, ugrožene sredozemne vrste, imalo ozljede od brodskog propelera, pri čemu pomorci na brodovima često nisu ni svjesni da su udarili kita. Stoga je MSC Grupa, jedna od najvećih brodarskih tvrtki na svijetu, odlučila preusmjeriti promet svojih brodova kako bi doprinijela očuvanju ugroženih kitova ulješura u Sredozemnom moru.

 - Jadransko more dijeli sličnu sudbinu. Ovdje se povremeno pojavljuje ili živi osam vrsta kitova od kojih samo dobri dupin trajno naseljava cijeli Jadran. Slučajni ulov u ribolovne alate glavni je uzrok njegova ugibanja kao posljedice ljudskih aktivnosti. Dupine u Jadranu najučinkovitije možemo zaštititi proglašenjem zaštićenih područja s posebnom regulacijom ribolova - zaključuje Krstinić.

Ovaj izvještaj predstavlja skup najopsežnijih podataka o velikim kretanjima kitova kroz svjetske oceane do sada. WWF poziva na novi pristup očuvanju kitova kroz poboljšanu suradnju nacionalnih vlada, međunarodnih tijela, lokalnih zajednica, industrije i organizacija za zaštitu prirode kako bi se riješile rastuće prijetnje i zaštitile populacije ovih velikih morskih sisavaca.

U subotu 19. veljače 2022. oko 7 sati u Požegi na raskrižju ulica Pavla Radića i Fra Grge Martića, 51-godišnji vozač koji je upravljao autobusom marke „Setra“, požeških registarskih oznaka, prilikom skretanja udesno nije se uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu uslijed čega je zadnjim desnim dijelom autobusa udario u prednji lijevi dio osobnog automobila marke „Mercedes“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 58-godišnjak. Počinitelju je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Istoga dana, oko 15.10 sati između mjesta Kalinić i Djedina Rijeka, 52-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Kia“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubila je nadzor nad vozilom i sletjela na putnu bankinu te udarila u ploču za označavanje i stupić u vlasništvu „Hrvatskih cesta“. Vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Kod vozača je utvrđena koncentracija alkohola od 1,68 promila -

U nedjelju 20. veljače 2022. oko 1.55 sati u Lipiku u Industrijskoj ulici, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil marke „BMW“, bjelovarskih registarskih oznaka, a kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,68 promila upravljao 22-godišnjak. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 22-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije te mu je izdan prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 353 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 39 osoba je hospitalizirano, 314 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 72 osobe, a ukupno je testirano 97.128 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 144 uzoraka, od kojih je 47 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na području županije COVID ambulanta u Požegi ponovno je započela s radom. Izdvojena ordinacija nalazi se na prvom katu Doma zdravlja Požeško – slavonske županije, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 07,00 do 20,00 sati, a subotom i nedjeljom od 07,00 do 15,00 sati,  a kontakt telefon je 034/311-915.

Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Medicinsko-biokemijski laboratorij Ljerka Sablek te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

U posljednja 24 sata zabilježeno je 3.525 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 27.432 -

Među njima je 1.707 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 125 pacijenata.

Preminule su 44 osobe a ukupno do sada imamo 14.773 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.039.157 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavile 996.952 osobe od toga 5.031 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 16.387 osoba.

Do danas su ukupno testirane 4.461.774 osobe, od toga 9.359 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 18.2.2022. utrošene su 5.178.043 doze cjepiva, a cijepljeno je 56,78% ukupnog stanovništva, odnosno 67,54% odraslog stanovništva. Na dan 18.2.2022. utrošene su 3.463 doze cjepiva, a od toga je 438 osoba cijepljeno prvom dozom.

Zaključno s 18.2.2022. 2.304.151 osoba cijepljena je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.224.390 osoba ( 2.025.136 osoba cijepljeno s dvije doze te 199.254 osobe cijepljene cjepivom Jannsen), što čini 65,35% odraslog stanovništva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.  

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr   

U prostorijama Ministarstva poljoprivrede održan je sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza na temu aktualnog stanja u ovčarskoj i kozarskoj industriji.

Teme sastanka su bile Pravilnik koji se odnosi na mjere prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla, poznatiji kao Pravilnik o fleksibilnosti, kao i novi Pravilnik o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu te mjere za unapređenje sektora ovčarstva i kozarstva, s naglaskom na natječaj za izgradnju malih klaonica u sklopu Programa ruralnog razvoja. 

Postojeći nacionalni Pravilnik o mjerama prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla iz 2015. godine je na razini Europske unije ocijenjen kao jedan od najprilagođenijih malim proizvođačima. Međutim, prema mišljenju domaćih proizvođača ne pokriva u potpunosti stvarne potrebe proizvođača, posebice na vrhuncu sezone klanja po pitanju dozvoljenih kapaciteta klanja, koji trenutno iznose 20 uvjetnih grla tjedno. Zbog nedostatka malih klaonica primjerenih potrebama malih proizvođača ovaca i koza u pojedinim područjima države ponovno je razmotren prijedlog proizvođača za povećanje dozvoljenih kapaciteta na 30 uvjetnih grla tjedno, a očekuje se da će prijedlog izmjena biti upućen u elektronsko savjetovanje do kraja veljače. U Hrvatskoj trenutno posluje ukupno 101 klaonica papkara i kopitara od kojih su njih 37 odobrene kao fleksibilne klaonice.

U pripremi je natječaj za male klaonice koji bi se financirao kroz Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja s intenzitetom potpore 50 % te će biti objavljen do 1. travnja. Dosad je za sektor ovčarske i kozarske industrije u sklopu te mjere kroz 62 projekta odobrena vrijednost potpore u iznosu od 42 milijuna kuna. 

POŽEGA - U prostorijama VGI za mali sliv Orljava – Londža u Požegi održan je radni sastanak o trenutnim fazama u projektiranju retencija i akumulacija na području Požeštine. Nakon što su u lipnju prošle godine bujične poplave uzrokovale višemilijunsku štetu, Vlada RH osigurala je 100 milijuna kuna za izgradnju retencija duž Požeške gore. Riječ je o pet vodotoka gdje se u pojedinim slivovima sitnih bujica nalaze napušteni kamenolomi zbog kojih je produkcija nanosa na tim slivovima veća nego što bi trebala biti, a jedini izlaz je izgradnja pregrada, retencijskih ili akumulacijskih brana koje će s jedne strane zadržati nanose, a s druge strane reducirati vodni val.

Na današnjem sastanku predstavljena su projektna rješenja izgradnje retencije iznad napuštenog kamenoloma na sjevernim padinama Požeške gore, točnije na potoku Pakao, kako bi se zaštitilo naselje Vidovci, kojega je izradio Vodoprivredno-projektni biro d.d., zatim izgradnja retencije na sjevernim padinama Požeške gore, na pritokama potoka Vučjak, za zaštitu grada Požege od bujičnih poplava koju je pripremio Hidroinženjering d.o.o. Predstavljeno je i projektno rješenje izgradnje akumulacije Selište na sjevernim padinama Požeške gore, na potoku Komušanac (Elektroprojekt d.d.), izgradnja retencije iznad napuštenog kamenoloma na potoku Veliki Dol za zaštitu naselja Dervišaga, (IDT d.o.o. i Hidroing d.o.o.) te izgradnja retencije iznad napuštenog kamenoloma na sjevernim padinama Požeške gore, na potoku Nakop I. za zaštitu Vidovaca (IDT d.o.o. i Hidroing d.o.o.).

Uz predstavnike Hrvatskih voda i projektantskih tvrtki, sastanku su prisustvovali županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić i gradonačelnik Grada Požege dr. sc. Željko Glavić sa suradnicima.