PREMIJERA POVODOM DANA GRADA POŽEGE   -

POŽEGA – Zajedničkim projektom grada Požege i Umjetničke akademije u Osijeku nastao je novi mjuzikl „Barun Trenk Cabaret“ koji je premijerno izveden za Dan grada Požege, nakon svečane sjednice u Gradskom kazalištu. Kroz devet prizora, kao što su ljubavna avantura, slavonska avantura, ruska avantura, turska avantura, carska avantura, završna avantura pred gledatelje je stavila život pun avantura i pustolovina poznatog baruna Franje Trenka. Legende o njegovom vojnikovanju i ljubovanju, sve pune života koji pršti, sve pune živopisnih i vrckavih dogodovština, život pun strasti uz pjesmu i ples, zanimljivu kostimografiju i scenografiju dočaravaju nam razdoblje života i sam život našeg baruna Trenka. Pa i završna avantura prikazala je Trenka u samoći tamnice kada se sjeća svoga života a čini mu se da su i zvijezde sjajnije tamo u Slavoniji.

Tekst je napisala Marija Nola, režiju potpisuje Marko Juraga, a umjetnička voditeljica cijelog projekta je Antoaneta Radočaj Jerković. Glazbu radi više autora Tin Tonković,

Tihomir Ranogajac, Ljudevit Laušin, Srđan Šitum, Vanja Gvozdanović, Darko Čuvidić, a scenu i kostimografiju uređuju Ivana Živković i Sheron Pimpi Steiner. Uz koreografiju Vuka Ognjenovića studenti Umjetničke akademije iz Osijeka dočarali su nam taj život legende. U svakom od devet prizora imamo i specifičnu glazbu koju pjevaju zbor Trenkovih pandura, zbor ruskih vojnika, zbor hajduka i ženski zbor i plesna skupina Trenkuše. U ulozi Franje Trenka glumi Ivan Ćaćić, kraljice Marije Terezije Margareta Matišić, studenti Odsjeka za kazališnu umjetnost, koji uprizoruju i ostalih dvadesetak uloga.

Repriza predstave je najavljena za 16. ožujka.

PLETERNIČKI LIMPRES PRESTAO S PROIZVODNJOM  -

PLETERNICA - Pleternička tvrtka "Limpres", nekada jedna od najuspješnijih u Požeško-slavonskoj županiji, prestala je s proizvodnjom a radnicima su uručene radne knjižice. - Limpres d.o.o. je dugo u blokadi računa jer nema financijskih sredstava a sve zbog nemogućnosti naplate potraživanja. U međuvremenu su svim djelatnicima otkazani ugovori o radu radi smanjenja fiksnih troškova, a ja se trudim naplatiti dugove i podmiriti obveze. Tako i ovim putem molim sve dužnike da podmire svoje dugove prema Limpresu kako bi djelatnici bili ponovo zaposleni i proizvodnja nastavljena - kazao je u pisanoj izjavi za medije predsjednik uprave Davor Varžak. Nije naveo koliki su dugovi i koliko je radnika ostalo bez posla.

Limpres je 1980. godine osnovao Tomica Varžak, Davorov otac, a početna djelatnost tvrtke je bila izrada građevinske limarije. Tijekom godina počeli su se proizvoditi i krovni prozori, limeni stupovi za vinograde, ograde, elementi za silose i drugo a protu-kondenzacijske ploče za pokrivanje krovišta u valovitom obliku, kao i limeni crijep limpres, predstavljeni 2005. godine prilikom obilježavanja 25-godišnjice

osnivanja tvrtke i otvaranja novog poslovno-stambenog centra, u to vrijeme u Hrvatskoj to nitko nije proizvodio. Tvrtka je opremljena najsuvremenijim strojevima kompjutorski upravljanima a o njenoj uspješnosti svjedočilo je 40-ak priznanja među kojima se ističu certifikat ISO 9001 za organizaciju tvrtke po svjetskim standardima,

priznanje 'Najuspješniji poduzetnik' Zavoda za poslovna istraživanja dobiveno 2005. i 2006. godine, Zlatna kuna za najuspješniju tvrtku u Županiji i status tvrtke 'Gazele' za 30 postotni rast prihoda 2007. godine. Godine 2008. otac Tomica se odlučio povući i vođenje firme prepustiti sinu i kćerki Daliji. Sadašnje probleme u tvrtki koju je osnovao nije želio komentirati, no očito da se mladi rukovoditelji nisu snašli u poslovanju, nadošloj krizi i recesiji.

Dok je uspješno poslovao Limpres je zapošljavao 40-ak radnika a neslužbeno se može čuti kako ih je prije zatvaranja tvrtke radilo između 15 i 20. Plaće navodno,nisu dobili nekoliko mjeseci a nisu im uplaćivani ni doprinosi na plaće.  (v.m.)

Iznenađena zatvaranjem proizvodnje očitovala se i Dalia Marković, član uprave Limpresa

Otac Tomica Varžak 2009. godine prenio je poslovne udjele na mene i brata u jednakim omjerima (50:50) i ostavio nam zdravu firmu.
Ovim putem želim obavijestiti javnost da već tri godine nisam u firmi Limpres zbog grubih kršenja mojih prava kao suvlasnika i člana uprave.
Odmah po preuzimanju ovlasti drugi član uprave, Davor Varžak si je uzurpirao pravo da sam zastupa firmu i promijenivši brave nije mi dopustio pristup istoj, tako da niti dan danas gotovo tri godine poslije nemam ključeve firme koje sam suvlasnik i uprava jednako kao i on.

POVODOM 785. ROĐENDANA GRADA POŽEGE  -

POŽEGA – Povodom Dana grada Požege i obilježavanja 785. Rođendana u dvorani Gradskog kazališta održana je svečana sjednica Gradskog vijeća. N svečanoj sjednici nazočili su i brojni visoki gosti grada Požege, potpredsjednik Sabora RH Josip Leko, saborski zastupnici Biljana Borzan, Josip Vuković i Dražen Đurović, ministar zdravlja Rajko Ostojić, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik, pomoćnica ministra branitelja Vesna Nađ, pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac i pomoćnik ministra uprave Ratko Lamza, brigadni generali Zvonko Peternel i Alojzije Tomašević, akademici Dubravko Jelčić i Boris Magaš. Kako nisu mogli nazočiti svečanoj sjednici svoje brzojave s čestitkama poslali su predsjednik Sabora RH Boris Šprem, predsjednik Vlade RH Zoran Milanović i predsjednik RH Ivo Josipović.

- Nakupljenom snagom osam stoljeća postojanja i 785-og rođendana našega grada, večeras ponovno živimo svoju povijest, koju su stvarale i Požežanke i Požežani kako bi danas bili to što jesmo, slobodni i neovisni u zajednici europskih naroda. Zbog svega što su Požežani činili za sebe i za druge, ovaj grad nosi ime slavonska Atena, grad u kojem se znanost i umjetnost stvarala, a ljepota cijenila. I zadužili su nas, od Kraljevića, Cirakija, Babukića, Tomića, Lermana, Jurkovića, Mesnera, Otona Kučere, Cesarića, Peića, Zlate Kolarić Kišur, Zdenke Marković  i zahvaljujući kojima znamo što jesmo, što smo, tko smo i kamo idemo. Svi oni kao identitet Požege žive u našoj tradiciji, ali i suvremenosti, a onima koji nastavljaju tkati taj zlatni vez i pronose požešku baklju svjetlosti i večeras ćemo se odužiti javnim priznanjima. Vraćajući maleni dio takvog duga nastojali smo da u krajnje nepovoljnim uvjetima učinimo korak više da godina iza nas ne protekne bez novih dionica u gospodarstvu, infrastrukturi, zaštiti okoliša, umjetnosti, kulturi i svemu onom što će građanima omogućiti bolji i ugodniji život  – istakao je gradonačelnik Zdravko Ronko u svom obraćanju uzvanicima na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, pri tome naglašavajući da unatoč svim teškoćama, krizi i recesiji cijene komunalnih usluga ostaju na istoj cijeni već duži niz godina.

Povodom Dana grada a shodno Odluci Gradskog vijeća, gradonačelnik Zdravko Ronko uručio je ovogodišnjim dobitnicima javna priznanja. Počasnim građaninom posthumno je proglašen Antun Božić, pukovnik, koji je dao veliki doprinos u očuvanju slobode našeg grada i cijele Hrvatske. Nagradu za životno djelo dobio je akademik Zlatko Bourek, akademik, akademski kipar, slikar, režiser, scenograf, kostimograf, lutkar i autor crtanih i igranih filmova, Požežanin po rođenju.

 

Kolektivnu nagrada grada Požege dobila je tvrtka Tekija d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, koja dobro posluje uz zavidan financijski rezultat a svu dobit reinvestira u kapitalna ulaganja na komunalnoj infrastrukturi. Nagradu je primio direktor Ante Kolić. Kolektivna nagrada dodijeljena je i Ličkom zavičajnom društvu „Vila Velebita“, koje dugi niz godina okuplja iseljene Ličane i njeguje narodno stvaralaštvo Like i Ličana. Nagradu je primio predsjedniku Josip Fajdić.

PREDSTAVLJEN GLASNIK „FRA LUKE IBRIŠIMOVIĆA“ UDRUGE VINOGRADARA, VINARA I VOĆARA „STJEPAN KOYDL“  -

POŽEGA - Udruga vinogradara i voćara "Stjepan Koydl" u povodu Dana grada Požege ali i 45. obljetnice rada udruge  predstavila je prvi broj "Glasnika fra Luke Ibrišimovića" budućeg glasila ove udruge koji će izlaziti tri puta godišnje u sklopu tjednika Kronika Požeško-slavonska.

- Kako bi Požežane ali i sve ostale upoznali s dugom tradicijom vinogradarenja ali i znamenitim Požežanima koji su se bavili tim poslom, Udruga vinogradara, vinara i voćara "Stjepan Koydl" odlučila je pokrenuti svoje glasilo - istaknuo je to na predstavljanju glasila tajnik udruge Ivica Ajanović navodeći kako su vrsni vinogradari svojedobno bili i župan Miroslav Špun Strižić, gradonačelnik Franjo Ciraki i mnogi drugi.

- Mnoge su zanimljivosti „skrivene u arhivi“ i malo tko za njih zna pa smo odlučili te povijesne činjenice prezentirati javnosti jer se na žalost za njih danas ne zna. Naravno bit će tu i aktualnih stvari u vinogradarstvu i voćarstvu - rekao je dalje Ajanović, podsjećajući kako i Agronomski fakultet radi na projektu istraživanja graševine, te da bi im svakako bio zanimljiv podatak da je župan Miroslav Špun Strižić prije 150 godina među prvima posadio graševinu u Požegi. Zapravo imamo činjenice bez kojih se ne može napisati povijest hrvatskog vinogradarstva i voćarstva.

Glasnik "Fra Luke Ibrišimovića"bit će tiskan tri puta godišnje i to uz Grgurevo, za  Dan udruge odnosno za blagdan svetog Vida, te za Martinje.

Na predstavljanju nazočne je vinogradare pozdravio i urednik Vladimir Protić budući da će Glasnik „Fra Luke Ibrišimovića“ biti tiskan u sklopu tjednika Kronika Požeško-slavonska. (V.Re.)

POŽEGA - Treću godinu za redom Požežani koji vole fotografiju i fotografiranje imaju priliku svoju ljubav podijeliti sa širom javnošću zahvaljujući  foto natječaju otvorenom za Dan grada. Ove je godine tako nastala izložba fotografija "Biti Požežanin" koje čine izbor od blizu 80 fotografija pristiglih na ovogodišnji istoimeni foto-natječaj. Na izložbi je, po izboru Ocjenjivačkog odbora predstavljeno 27 fotografija među kojima su i tri najuspješnije osvojile novčane nagrade.

Prvu nagradu od 1.000 kuna osvojio je Zoltan Bartaky za fotografiju "Požežanin", drugu nagradu od 700 kuna osvojio je Josip Mesić za fotografiju "Odraz", a treća nagrada od 500 kuna pripala je fotografiji "Djevojčica pod boltama" Kristine Lešić. - Za razliku od prethodnih natjecanja kojima je u središtu objektiva uglavnom bila bogata arhitektura Požege, ovaj put dodatni kriterij, odnosno motiv fotografije trebali su biti ljudi, dakle Požežani - naglasila je predsjednica Ocjenjivačkog odbora  Mirjana Šperanda, ravnateljica Gradskog muzeja Požega.

- Imam preko tisuću fotografija grada, ali kako je ove godine jedan od kriterija bio da na fotografiji bude i osoba, odlučio sam snimiti sebe i to tako da sam kameru tijekom leta paraglajderom  postavio na nogu - ispričao je o svojoj fotografiji prvonagrađeni Zoltan Bartaky, inače profesor tehničke kulture u Osnovnoj školi "Julija Kempfa", koji je Požežanima već dobro poznat po svojim fotografijama iz zraka. Izložba fotografija postavljena je u Galeriji "Ciraki" Gradskog kazališta Požega.

PRI ZAVRŠETKU SUĐENJE ZECU, KRISTIĆEVOJ I BIVŠIM DIREKTORIMA CESTE   -

POŽEGA - Suđenje prvooptuženoj Đurđici Kristić, članici Uprave Kamen Ingrada, drugooptuženom Vladi Zecu, predsjedniku Uprave iste tvrtke te bivšim direktorima Ceste Vjekoslavu Bajiću i Dragutinu Martinašu privodi se kraju. Prošloga petka počelo je iznošenje obrane optuženih koje Državno odvjetništvo tereti da su zlouporabili mjenice koje je grad Požega dao Kamen-Ingradu kao sredstvo osiguranja za izvođenje, sanaciju i rekonstrukciju objekata visoko i nisko gradnje tijekom 2003. i 2004. godine.

-Kako sam za ista kaznena djela već osuđena na dvije godine i 11 mjeseci te kako se radi o kaznenim djelima počinjenim u tom istom vremenskom periodu i dok sam obavljala istu funkciju te kako nije počinjena nikakva šteta a ni korist za Kamen – Ingrad smatram da me se ne može ponovno osuditi. Ispunjavajući mjenice vjerovala sam da to činim u skladu za zakonom, žao mi je što je drugačije ispalo – kazala je Kristićeva.

Zec je u svojoj obrani pokušao reći da kao predsjednik Uprave nije gotovo ništa znao što se u tvrtki događa niti kako se postupa s mjenicama.

-U tvrtki je bilo oko dvadesetak izvršnih direktora koji su imali svoje obveze i prava. Oni su me jednom mjesečno na kolegiju obavještavali o rezultatima u njihovom sektoru. Nisam tražio niti poticao ih da rade protuzakonito niti sam htio da se tako radi. Sada mi je žao što sam uopće prihvatio biti direktor, bolje bi bilo da sam ostao skladištar – kazao je Zec na rubu suza koji je u Kamenu proveo skoro 28 godina. Počeo je raditi kao skladištar da bi 1988. postao direktor i bio na tom mjestu sve do odlaska tvrtke u stečaj s izuzetkom od jednog kratkog razdoblja kada je zbog političke funkcije u županiji to prepustio drugome.

Na upit državnog odvjetnika Vlade Novaka koliki je vlasnički udio imao u vrijeme počinjenja kaznenog djela odgovorio je da ne zna te da se nikada nije osjećao kao većinski vlasnik niti je znao biti dioničarom. Zanimljivo je da nije znao ni odgovoriti je li Kamen-Ingrad bio većinski vlasnik Ceste. Znao je samo da su kupili dionice od pojedinih dioničara te da je moguće da su bili njihovi većinski vlasnici. Kao i Kristićeva smatra da je za djela koju mu se stavljaju na teret već osuđen u prijašnjem postupku za što je dobio zatvorsku kaznu od 5 godina i jednog mjeseca.

Ovog ponedjeljka nastavljeno je iznošenje obrane trećeokrivljenog Vjekoslava Bajića, četvrtookrivljenog Dragutina Martinaša i petookrivljenog Kamen-Ingrada u stečaju.

Bajić koji je bio direktor od 2003. do 2004. u Cesti kazao je da je na to mjesto postavljen od strane Vlade Zeca, većinskog vlasnika Kamen-Ingrada, tvrtke koja je bila i većinski vlasnik Ceste. - Nakon što je Cesta potpisala ugovor o građenju ceste u Industrijskoj ulici s gradom Požegom nazvao me Vlado Zec i kazao mi je da odem po mjenice koje je naša tvrtka dobila kao sredstvo osiguranja od Grada i rekao mi je da ih donesem u Kamen Ingrad jer je Cesta dužna Kamenu. O mjeničnom poslovanju ništa nisam znao niti sam mjenice ispunjavao, ja sam bio sam kurir koji je te dvije mjenice odnio iz Grada u Kamen, u ured Đurđice Kristić. One nikada u Cesti nisu ni bile – kazao je Bajić dodajući da o financijama ništa nije znao jer prije direktorske funkcije obavljao dužnost voditelja transporta u Kamenu. Nakon godinu dana direktorske funkcije Bajić je dao ostavku.

-Financijski poslovi Ceste su se vodili iz Kamen-Ingrada – kazao je Dragutin Martinaš koji je na funkciji direktora Ceste bio tri godine, sve do imenovanja Bajića. Kazao je da mjenicu Grada koju je Cesta dobila za radove na Kalvariji nije on popunjavao. - Bio sam pozvan u Kamen Ingrad da potpišem mjenicu. Ne sjećam se da li je ona već bila popunjena, ali ja to nisam učinio. Đurđica Kristić me odvezla i u Osijek u banku gdje sam potpisao eskont – kazao je Martinaš koji je zatražio da se kao obrana pročita njegov iskaz dan u istrazi.

Nakon iznošenja obrane optuženih općinski državni odvjetnik Vlado Novak je izmijenio dio optužnice, odnosno smanjena je protupravno stečena imovinska korist, umjesto prvotnih šest milijuna kuna, ona sad iznosi 2,8 milijuna kuna. Razlog tomu je što su se neke banke naplatile iz založene hipoteke Kamena. Štetu je pretrpio jedino grad Požega u iznosu od 2,8 milijuna kuna, ali kako se oni ne smatraju oštećenim nisu podnijeli nikakav odštetni zahtjev.

Idući tjedan očekuje se donošenje presude.   (a.t.)

POŽEGA – Jednoglasnom odlukom Domski odbor Đačkog doma u Požegi razriješio je funkcije ravnatelja Vladu Vukoju. Nakon nalaza inspekcije da je ravnatelj prilikom prijema djelatnika prekršio Zakon o pravima hrvatskih branitelja, te umjesto branitelja Mirka Tutića, koji je udovoljavao sve uvjete, primio na radno mjesto svoga sina, preporučeno je da Domski odbor razriješi ravnatelja.

– Na prijedlog prosvjetne inspekcije ravnatelj Vukoja je razriješen jednoglasno, a za privremenog vršitelja dužnosti imenovan je Josip Matuha, inače zaposlenik Đačkog doma. On ima obvezu u roku od trideset dana raspisati natječaj za ravnatelja. I natječaj za zaposlenje portira je poništen, te će i on biti ponovno raspisan – rekao je zamjenik župana Ferdinand Troha ispred Požeško-slavonske županije osnivača Đačkog doma.

GRGUREVO SE ODUVIJEK SLAVILO KOD BAUERA  -

POŽEGA – Grgurevo se oduvijek slavilo u vinogradu Vladimira Bauera, a pucnjevima iz topova uvijek podsjećalo da je to zbog toga što smo na taj dan istjerali Turke iz Požege. Unazad nekoliko godina to je i kultno okupljalište, na koje navraćaju i brojni gosti izvan naše Požeštine, umjetnici, glazbenici, i članovi brojnih udruga koji žele doživjeti Grgurevo u vinogradima. Tamo na onom mjestu gdje su legende i nastale, gdje je pisana povijest našeg grada.

Ove godine uz brojne goste Bauer je primio i članove Rotary kluba Požega, koji su u goste doveli i rotarijance iz susjednih nam slavonskih klubova. Zvonjavom velikog zvona Bauer uvijek najavi da su mu došli gosti u vinograd, a nakon toga ih upozna sa poviješću, od Turaka do današnjih druženja. Bila je to ujedno i prilika za zajedničko fotografiranje, za povijest.

Tijekom godina prerasli su ovi moji skupovi moje mogućnosti, pa su mi uskočili prijatelji sponzori, koji mi pomažu da za sve goste pripremimo dovoljno hrane i pića, kaže Vlado, bez njih to ne bih mogao, jer sada se kroz nekoliko godina ovdje nađe i nekoliko stotina gostiju. Zahvaljujem svojim kolegama vinarima koji mi pomažu u organizaciji, kuhanju, pripremanju delicija i brojnim prijateljima čije mi tvrtke pomažu.

Svi gosti su dočekani s pladnjevima slavonskih suhomesnatih delicija, a na meniju je bila dakako Bakina juha, koju je Vlado s prijateljima kuhao i u na TV, zatim sarmice, buncek u kiselom zelju, rolice carskog mesa i dakako na kraju odojak.

NEZAPOSLENI INOVATOR NUDI SVOJE IZUME ZA PRIMJENU  -

BOLESNICIMA OD KARCINOMA DEBELOG CRIJEVA NUDI UMJETNO CRIJEVO, A DISTRIBUTERIMA STRUJE UREĐAJ KOJI OTKRIVA KRAĐU STRUJE

DERVIŠAGA – Nezaposleni RTV mehaničar Mijo Maljković (56) autor je nekoliko inovacija, koje nudi za primjenu, ali kaže sam nema velikog zanimanja ovdje u Hrvatskoj. - Kada mi je otac došao iz bolnice 2008. godine nakon operacije i odstranjivanja debelog crijeva zbog karcinoma vidio sam kakve ima tegobe jer je nosio vrećicu na tijelu tj. na vanjskom dijelu trbuha to me potaklo da tražim rješenje radi olakšanja njegovog života u novonastalim okolnostima – priča Mijo koji je za inovaciju umjetnog debelog crijeva dobio zlatnu medalju na Međunarodnoj izložbi inovacija INOVA u Zagrebu.

Uz potporu grada Požege posredstvom Razvojne agencije Požeško-slavonske županije povezao se sa Tehnološko-razvojnim centrom osječkog sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera pa je inovacija dospjela u javnost na toj izložbi, no na tome je nažalost sve ostalo. Otada je prošlo dosta vremena, no inovacija nije zaživjela i nitko nije pokazao zanimanje za njenu proizvodnju i primjenu. Sam Maljković nema nikakvih primanja unazad tri godine pa nije u mogućnosti niti zaštiti autorstvo te inovacije što bi stajalo oko pet tisuća kuna, a nema ni novca za izradu prototipa ovog crijeva.

- Umjetno debelo crijevo su ugrađuje u trbušnu šupljinu tako da se bolesniku izvana ništa ne vidi i on ne treba nositi vrećicu, a pražnjenje trbuha tj. obavljanje nužde se obavlja na uobičajeni način i to pomoću komprimiranog zraka – priča u nastavku Maljković dodajući da u svijetu ima oko pet milijuna ljudi kojima je odstranjeno debelo crijevo, a u našoj zemlji petnaestak tisuća. Stoga je on siguran da bi se proizvodnja umjetnog debelog crijeva, koje inače radi na mehaničkom principu, brzo isplatila, te bi omogućila lakši život bolesnima, ali i zapošljavanje velikog broja ljudi.

Maljković se inovacijama bavi četrdesetak godina, a među još desetak izuma za koje je dobio devet priznanja na državnoj razini, posebno je zanimljiv uređaj koji otkriva krađu električne energije tj. priključenje nelegalnog korisnika prije električnog brojila.

- On se priključi na električnu mrežu kod tavanskog osigurača i pokazuje ukoliko je netko priključen na niskonaponsku mrežu prije brojila, a reagira čak i kada se u trenutku priključenja ne koristi struja – kaže nadalje Maljković. To je ponudio HEP gdje je dobio obrazloženje da oni koriste takve uređaje, no on smatra da to ne stoji, pa ispada da HEP ne zanima lovac na kradljivce struje!

- Sada radim na poboljšanju tog uređaja kako bi on točno mogao utvrditi udaljenost ilegalnog priključka od mjesta kontrole – zaključio je Maljković izrazivši nadu da će se on kad-tad naći u širokoj primjeni.

Smatrajući ove inovacije isplativima u kratkom vremenskom roku Mijo se u više navrata obraćao predsjednicima naše države i vlade, te nadležnim ministarstvima kako bi se potakla njihova proizvodnja i uporaba jer bi se tako moglo postići ogromne uštede, brojnim bolesnicima olakšati svakodnevni život i što je najznačajnije otvoriti mnogo novih radnih mjesta.

- Dobio sam mnogo odgovora od nadležnih nakon upućenih pisama, no to se sve odugovlači, jedni te dopise prosljeđuju drugima, pa se godinama ništa ne mijenja i stvari ne polaze u nikakvu realizaciju – kaže na kraju Maljković koji razmišlja da svoje inovacije ponudi izvan granica Hrvatske nadajući se da će onda lakše doći u primjenu.   (T)

KAMP ARSENALOVE ŠKOLE NOGOMETA U PLETERNICI  -

PLETERNICA - Arsenalova škola nogometa iz Virovitice, jedina u regiji, organizirala je kampove za talentirane nogometaše godišta 1999./2000. Do sada u Virovitici, Pakracu i Županji. Svoje je znanje iskusnim trenerima koji su bili na školovanju na Arsenalovoj akademiji u Loutraki pokazalo stotinjak igrača s područja cijele istočne regije (Bjelovar, Virovitica, Pakrac, Našice, Vinkovci, Županja, Požega, ali i Rijeka i Orašje (BiH).

Arsenalova škola nogometa uspostavila je kontakte i s rukovodstvom NK Slavija iz Pleternice, te se jedan kamp za mlade nogometaše planira odraditi i u Pleternici, prije konačnog odabira igrača za odlazak u Grčku. Trener mlađih kategorija Petar Čuljak vodit će organizaciju mladih igrača Pleternice.

Kako doznajemo od glasnogovornika Arsenalove škole nogometa, Slobodana Kadića, izbor mladih nogometaša za Pleternicu održat će se u nedjelju  18. ožujka na terenima NK Slavije.

- Nakon tog kampa, objavit će se konačan popis selekcije talenata koji će sljedećeg mjeseca zaigrati na Loutraki Easter Cupu, natjecanju svih Arsenalovih škola iz cijeloga svijeta. Prije odlaska u Grčku, selekcija Škole odigrat će pripremnu utakmicu u Virovitici  - ističe Kadić.