Prikazujem sadržaj po oznakama: Matko Peić

UDRUGA ZAVIČAJNIH PISACA I SLIKARA „MATKO PEIĆ“ -

POŽEGA - Udruga zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ obilježila je dan rođenja Matka Peića, hrvatskog povjesničara umjetnosti, slikara i književnika, po kojemu i sama udruga, ali i jedan lijepi gradski trg, nosi ime. Uz njegovu bistu na istoimenom trgu polaganjem vijenaca i kratkim prigodnim programom kojega su uveličali učenici požeških osnovnih škola, odana je počast ovom znamenitom Požežaninu.

Melita Grgić, tajnica Udruge zavičajnih pisaca i slikara „Matko Peić“- Ovo je četvrta proslava dana rođenja Matka Peića koju organizira naša udruga. Nastojat ćemo i dalje obogatiti i očuvati sjećanje na njegov rad i njegova postignuća. Nadamo se kako će nam u tome pomoći i Grad Požega te Požeško-slavonska županija kako bi ovaj program podigli na jednu još višu razinu, te u budućnosti napravili i jednu spomen-sobu u njegovu čast – rekla je tajnica udruge Melita Grgić.

Ovaj veliki hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik, rođen je u Požegi 10. veljače 1923. godine. Pisao je eseje, feljtone i putopise te likovne monografije. Putujući Hrvatskom od Istre do Baranje, od Jadrana do Dunava, Peić je autentično, neponovljivim rukopisom "portretirao" sve Hrvatske regije jakim crtežima i jarkim bojama, što ih je moglo zapaziti samo slikarsko oko, a riječju izraziti samo pjesničko pero. Umro je u Zagrebu 1999. godine, a u rodnoj Požegi, uz bistu i trg koji nose njegovo ime, postavljena mu je spomen ploča u Ulici Antuna Kanižlića na broju 14.

Svečanosti polaganja vijenaca uz brojne učenike nazočio je i zamjenik gradonačelnika grada Požege Ferdinand Troha koji je iskazao pohvale za rad udruge te podršku grada u njihovim nastojanjima. - Za Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnika grada Požegedruštveni život grada Požege njegove udruge puno znače. One na svojevrstan način obilježavaju značajne datume, kao što se danas prisjećamo Matka Peića, tako i nekih drugih datuma i osoba važnih za naš grad. A, Matko Peić obilježio je Požegu na mnogo načina – kao Požežanin, kao ljubitelj ovog grada ali i kroz svoje putopise, kao povjesničar umjetnosti i kao slikar. Konačno imali smo i njegovu izložbu. Naravno da se Požežani i grad Požega ponose svojim ponajboljim sinovima pa tako i s Matkom Peićem i naravno da podupiremo udruge koje evociraju sve što rekoh, pa tako podupiremo i Udrugu Matko Peić koja je već dala značajan obol javnom životu i identitetu našeg grada. Požega je klasični srednje europski gradić i takva bi trebala i ostati i na nama je, na svim stanovnicima da radimo u tom smjeru – rekao je zamjenik gradonačelnika Troha.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

2. LIKOVNA KOLONIJA BOJE GRADA -

POŽEGA – Udruga zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ organizirala je svoju 2. Likovnu koloniju pod nazivom „Boje grada“. Okupilo se 30-tak slikara iz Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske i Osječko baranjske županije, koji su lijepi pogled na grad mogli prenijeti na svoja slikarska platna.

- Na početku ove naše 2. likovne kolonije okupili smo se ovdje na Trgu našeg zaštitnika Matka Peića, zatim se penjemo na Požešku goru gdje će nas dočekati naš domaćin. Tamo ćemo provesti ovaj lijepi sunčani dan i uživati u prekrasnim pogledima i slikama koje će naši umjetnici naslikati – rekla Melita Grgić tajnica udruge.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

POŽEGA - Udruga zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ obilježila je dan rođenja Matka Peića, hrvatskog povjesničara umjetnosti, slikara i književnika, po kojemu i sama udruga, ali i jedan lijepi gradski trg, nosi ime. Uz njegovu bistu na istoimenom trgu polaganjem vijenaca i kratkim prigodnim programom kojega su uveličali učenici požeških osnovnih škola, odana je počast ovom znamenitom Požežaninu.

Vijenac je položila predsjednica udruge Rajka Radoš, ispred Požeško-slavonske županije svečanosti je prisustvovala dr. sc. Vesna Vlašić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, brojni članovi udruge pisaca i slikara, učenici i učitelji nekoliko požeških osnovnih škola, te građani Požege. Kratkim govorom uspomene na Matka evocirao je zamjenik predsjednika i pjesnik Ivan Abibović. On je istakao da je Matko nedaleko od ovoga mjesta i rođen, njegova bista upravo gleda u smjeru njegove rodne kuće, njegove škole u kojoj se školovao i u pravcu požeškog glavnog trga. Rođen je u obitelji gradskog fijakeriste, što je učenicima manjih razreda, usporedio s današnjim taksistima. Matkov otac je imao konje i fijaker, te je on odrastao u tom okruženju.

Na slikara Matka, ujedno svog profesora na akademiji prisjetio se i akademski slikar Ninoslav Pirović, danas nastavnik likovnog odgoja u OŠ Julija Kempfa, koji ga je također opisao iz svog sjećanja studentskih dana. Prisjetio se riječi prof. Matka, da se ne slikaju oči, nego se slika pogled, da pisac kao i slikar ne slikaju onako kako bi trebalo, nego kako se mora slikati.

Bistu na istoimenom trgu napravila je akademska kiparica Tatjana Kostanjević, njegova studentica, koja ga je predstavila, onako kakav je Matko Peić bio u njenom sjećanju, s šeširom, zagrnutim kragnom, pogleda naprijed, uvijek spreman za svoja putovanja.

Ovaj veliki hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik, rođen je u Požegi 10. veljače 1923. godine. Pisao je eseje, feljtone i putopise te likovne monografije. Putujući Hrvatskom od Istre do Baranje, od Jadrana do Dunava, Peić je autentično, neponovljivim rukopisom "portretirao" sve Hrvatske regije jakim crtežima i jarkim bojama, što ih je moglo zapaziti samo slikarsko oko, a riječju izraziti samo pjesničko pero. Umro je u Zagrebu 1999. godine, a u rodnoj Požegi, uz bistu i trg koji nose njegovo ime, postavljena mu je spomen ploča u Ulici Antuna Kanižlića na broju 14.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OBJAVLJENA PRVA ZBIRKA PJESAMA MIRE ŠULC -

JAKŠIĆ - Naše pjesme su naš dnevnik. Nije lako, s povjerenjem, naći i napisati iskrenost, koju će stranac razumjeti i priznati. Nije lako privući čitatelja, paziti na stilske figure, veličinu rječnika, pjesničke slike, stihove, kitice, rimu…. A po tome se dijele pravi pjesnici od drugih. Možemo čitati, brojati riječi, kitice, stihove, ali pravo razumijevanje nećemo postići. To je pjesnikova tajna, snaga pisanja, ljubav prema riječima, igra stilskih figura, ples slika, vrtlog misli, ritam rime – istaknula je u predgovoru urednice mr. sc. Lidija Pecko, predstavljajući tako prvu zbirku poezije Mire Šulc "U životnom vrtlogu".

Mira Šulc rođena Hruška u Bjeliševcu. Po zanimanju je krojačica, a udana je u Jakšić, gdje živi i danas. Majka je dvoje djece i baka troje unučadi. U djetinjstvu i mladosti pisala je poeziju koja je bila objavljivana u tadašnjim tiskovinama. No, život je prekinuo njenu veliku ljubav prema pisanju, ali ona je uvijek bila zatomljena u njoj. Nakon bolesti i četrdeset godina, ponovno piše. Član je Udruge zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije "Matko Peić". Piše o proživljenom, viđenom i sanjanom životu. Uvijek dosljedna svojim životnim idealima: vjeri, obitelji, tradiciji i domovini. Mira Šulc sudjelovala je na natječaju „Pišem ti pjesmu“, tjednika Kronika požeško-slavonska sa svojim pjesmama.

- Zbirka poezije „U životnom vrtlogu“ „tkanica je života“ pjesnikinje Mire Šulc. U pjesme su utkane, kako sama autorica kaže „najfinije niti“ i „značajni trenutci“ pjesnikinjina života. Svojim stihovima autorica je obgrlila svoje najdraže: životnog suputnika, djecu, unučad, roditelje i sve drage ljude. Zbirka se sastoji od nekoliko dijelova tematski različitih, ali izričajem prepoznatljivih. Stihovi su spoj tradicije i moderne poezije. U prvom dijelu koji nosi naslov „Rukom svojom dotaknuo si mene, Gospodine“ prevladavaju duhovne pjesme u kojima autorica iskazuje svoj odnos prema Bogu, vječnosti, životu kao Božjem daru, sjećanju na djetinjstvo, mladost, tradiciju... U drugom dijelu zbirke prevladavaju refleksivne pjesme. Pjesnikinja pjeva o ljubavi, mudrosti, sjećanjima na mladost, o snovima, svojim bližnjima. Između ostalih ističu se pjesme Mi to možemo, Hrabra žena i Moja tkanica. Treći dio zbirke nosi podnaslov „Dolina moga djetinjstva“, a pjesme odišu toplinom uspomena na djetinjstvo, baku , djeda, ljubav, mladenačke čežnje i zanose... (Krilo predaka, Bakini muškatli, Za moju majku) – rekla je lektorica i recezentica zbirke Milka Paponja prof. Posljednji dio zbirke nosi naziv Mladenački snovi, a u njemu se nalaze pjesme koje je Mira Šulc pisala prije više od 40 godina.

Zbirka poezije "U životnom vrtlogu" objavljena je na 160 tvrdo ukoričenih stranica, u nakladi od 500 primjeraka, a stihovi su obogaćeni i umjetničkim djelima članova udruge "Matko Peić" te fotografijama iz osobnog albuma pjesnikinje. Zbirku je za tisak uredio Tomislav Šulc, dipl.ing. dok je grafičku pripremu radila Lana Protić Malbašić, a tisak Agencija za marketing Kruna iz Požege.

- Sudjelovati u ostvarivanju nečijih snova najljepši je dio ovog posla. Ovdje stvaramo nečije životno djelo i prema tome se uvijek odnosimo s poštovanjem koje zaslužuje. Zbirka pjesama nikada nije i ne može biti samo još jedan poslovni projekt jer je toliko emocija, toliko intimnosti utkano u svaki taj stih, u svaku stranicu i uistinu mi je čast što mogu biti dio toga - istaknula je Lana Protić Malbašić, grafička urednica zbirke.

- Što mogu reći o ovoj knjizi? Svaki put kada ju čitam je drukčija, baš kao i ja. Ona odražava nevidljivo i neshvatljivo. Pronalazim teme koje dotiču i mene: mladost-starost; ljutnja-oprost; bunt-blagost; hrabrost-nemoć; nesigurnost-pouzdanje; sumnja-vjera; tuga-radost… Primjećujem da je puna kontradikcija… baš kao i život – rekao je u svom osvrtu na knjigu vlč mr. Marijan Pavelić, predstojnik biskupijskog ureda za odnose s javnošću.

Tekst/foto: Lana Protić Malbašić

POŽEGA – Dani Matka Peića nastavljeni su znanstvenim skupom koji je Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi organizirao u Gradskoj vijećnici grada Požege. Svoja predavanja održali su prof. dr. sc. Goran Rem na temu Putopisni pluralizam u lirici Matka Peića, dr. sc. Sanja Jukić na temu Toposi panonizma u poeziji Matka Peića, prof. Mirko Ćurić na temu Matko Peić i književnost kretanja, dr. sc. Vesna Vlašić na temu Slikovnost „Skitnji“ Matka Peića, prof. Lidija Ivančević Španiček na temu Miroslav Kraljević kao okosnica požeške kulture u vizionarskoj ideji Matka Peića, prof. Kristina Lešić na temu Požega Peiću, Peić Požegi, akademik Dubravko Jelčić na temu Matko Peić kakva sam znao.

IZLOŽBOM SLIKA ZATVORENI 'DANI MATKA PEIĆA' U ZAVODU HAZU  -

POŽEGA - Jednostavnost i  prodornost u slikarskom prikazu – epiteti su kojima je ugledni slikar Ljubo Babić okarakterizirao rad svojega tadašnjeg studenta, a kasnije svestranog umjetnika i likovnog kritičara, akademika Matka Peića. Naravno s razlogom jer su svježa i neposredna zapažanja te prodorna vizualnost odredila kasnije Peićev likovni izraz.

    Pisao je kistom, a slikao riječima. Na ovo drugo, a manje vrednovano u njegovu umjetničkom opusu upozorava Peićeva likovna retrospektiva postavljena u požeškom Zavodu za znanstveni rad HAZU. „Ova je izložba posebno vrijedna jer predstavlja svojevrstan presjek likovnog opusa Matka Peića. Riječ je o četrdesetak radova iz zbirke požeškoga muzeja, a posebna cjelina u njoj su akvarelirani crteži s prikazom žene. Matko crtežom traži karakterni izraz,  akvarelom žensku suptilnost.  Otkriva bogatstvo njihove slojevitosti i gradacije. Crta djevojke, žene, nasmijane, ozbiljne ili tužne, bijele ili crne, u šetnji, na plaži, žene majke, žene pod šeširom ili pod feredžom, pune i vitke, stare i mlade. Sve  su one u specifičnom izrazu nenadmašnog opservatora Matka Peića individualizirane prema izgledu, karakteru i klasnoj pripadnosti“ ističe kustosica povijesno umjetničke zbirke Gradskog muzeja Lidija Ivančević Španiček u pogovoru izložbi.

Većina akvareliranih crteža nadahnutih ženom u punoj dimenziji njezinog bića, a koje čuva muzejska zbirka, nastale su osamdesetih i devedesetih godina. Ima tu i ranih Peićevih radova iz gimnazijskih i studentskih dana, no svi jednako apostrofiraju Peića kao vješta crtača i slikara. Bio je i vrstan pejzažist često temama istinski vezan uz zavičajno, požeško. Podsjeća na to dramatičan motiv Thallerove kolibe šibane olujom, ali i topli, nostalgični akvareli s prikazima središnjeg trga, franjevačkog samostana.

 - Ovo je samo dio vrijedne i za Požegu neprocjenjive ostavštine akademika Matka Peića. Na žalost, dobar dio još je na sudu, dakle za sada nemamo sve što htio i želio ostaviti Požegi. Ipak ovdje u Zavodu željeli smo iznova potaknuti vrednovanje njegova književnog, publicističkog i likovnog opusa. I to upravo kroz zavičajnu dimenziju  koja je uveliko odredila njegov život i umjetnost. 'Dani Matka Peića' doprinos su njegova rodnog grada upravo tomu - istaknula je dr. sc. Snježana Jakobović, voditeljica Zavoda, jednog od priređivača priredbe. Požegu poetično i neponovljivo portretirao u svojim djelima, a ona mu to dostojno vraća i to uz 90. Obljetnicu  Peićeva rođenja.

sn

DELEGACIJA GRADA POŽEGE POLOŽILA VIJENAC PODNO BISTE MATKA PEIĆA  -

POŽEGA – Povodom 89. Obljetnice rođenja požeškog književnika, putopisca, slikara i povjesničara umjetnosti Matka Peića, delegacija grada Požege predvođena savjetnikom gradonačelnika Ivanom Čolakom, položila je vijenac podno biste na Trgu Matka Peića. Bistu je postavio grad Požega 10. veljače 2006. godine, nakon kompletnog uređenja ovog trga koji također dobiva Matkovo ime. Bistu je izradila akademska kiparica Tatjana Kostanjević, odnedavno stanovnica Požege.

Matko Peić rođen je 10. veljače 1923. godine u Požegi, tu u blizini, na Grabriku, gdje završava osnovnu školu i Gimnaziju. Nakon školovanja u Požegi diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1956. godine i predaje na istoj akademiji studijski predmet povijest umjetnosti. Studirao je u Parizu i Londonu usavršavajući se za povjesničara umjetnosti.

Najpoznatiji je po svojim putopisima „Skitnje“, „Ljubav na putu od Drave do Jadrana“ i „Požega: eseji, feljtoni, putopisi“. Uradio je i likovne monografije o hrvatskim umjetnicima Slavi Raškaj, Vanji Radaušu, Nikoli Mašiću, Josipu Račiću, Vladimiru Beciću, te likovne studije „Francuski slikari 18. Stoljeća“, „Hrvatski umjetnici“ i „Europski umjetnici“. Izdao je i zbirku pjesama „Lirike“ a bavio se i slikarstvom.

Umro je u Zagrebu 30. listopada 1999. godine.