5. GODIŠNJA SKUPŠTINA PLANINARSKOG DRUŠTVA VIDIM KUTJEVO  -

KUTJEVO – Planinarsko društvo Vidim iz Kutjeva iako djeluje tek pet godina postalo je poznato cijeloj planinarskoj populaciji Hrvatske, ali i susjednih država po vinskom planinarenju. To su poznati planinarski pohodi koje ovo društvo organizira od svoga osnutka u vrijeme velikih vinskih događanja, Martinja, Vincelova, Festivala graševine, kada planinarske staze oko Kutjeva, po obroncima Krndije i kroz vinograde pohode tisuće planinara.

Mnogo planinarskih prijatelja stečenih u ovo kratko vrijeme vidjelo se i na Godišnjoj skupštini, gdje su im u goste pohodili planinari iz dvadesetak planinarskih društava iz petnaestak gradova Slavonije i šire.

Društvo je to koje je vrlo aktivno i u odlaske na planinarske pohode i izlete, njih čak 30, pa su u prošloj godini tako pohodili uz domaće slavonske planine Velebit, Durmitor, Bjelolasicu, Sljeme, ali i trodnevnim pohodom svladali Triglav u Sloveniji. Ove godine u planu također imaju desetak većih pohoda na visoke destinacije.

Društvo je uvijek radišno i na uređenju svojih staza, markiranju, uređenju odmorišta, planinarske kolibe za koju su organizirali 14 radnih akcija. Uredili su i poučnu planinarsku stazu od vinskog podruma do lokacije Vinkomir, bunar Medinac, a uredit će ove godine konjsko pojilo i stari bunar vraćajući im prvobitne izglede.

Društvo ima 80 članova, a stalno nam pristižu novi članovi jer se odlikujemo velikim radom, brojnim planinarskim pohodima, a još bolje smo se iskazali kao suorganizatori i domaćini na našim vinskim manifestacijama – istakao je Antun Koren, predsjednik kutjevačkih planinara.

LOVAČKO DRUŠTVO SOKOLOVAC POŽEGA  -

DONJI EMOVCI – Punih 55. godina postoji Lovačko društvo Sokolovac Požega, a njegovih 45 članova gospodari državnim lovištem sjeverne Babje Gore i Požega s ukupno preko 8.000 ha. U lovištu se bave uzgojem visoke divljači srneće populacije, divlje svinje, a u poljadijskom dijelu lovišta imaju srnu, zeca, fazana, trčku.

Već osam godina predsjednik društva je Željko Špehar, a na Godišnjoj izbornoj skupštini zadovoljni lovci ponovno su mu poklonili povjerenje da vodi društvo. Flisar Ivica je dopredsjednik, a tajnik Tomislav Kapl.

- U Brestovcu imamo svoj lovačku kuću, uz koju imamo i gater. Na području lovišta imamo desetak čeka, dosta hranilišta za divljač, solišta. Sadimo i remize uz šumska područja sa kulturama za prehranu divljači, a za popunu hranilišta kupujemo određenu količinu žitarica, kukuruza i druge hrane – istakao je Špehar.

Godišnju skupštinu održali su u Restoranu Zlatnog luga u Donjim Emovcima gdje su za njih pripremljeni domaći specijaliteti ove nove ugostiteljske kuće.

UDRUGA ILCO OKUPLJA OSOBE SA STOMOM U ŽUPANIJI  -

POŽEGA – Na području županije trenutno ima 100-njak živućih osoba sa stomom, osoba koje su preživjele rak debelog crijeva, a njih 38 su članovi Invalidske udruge ILCO. Ova udruga već četiri godine brine za osobe oboljele od ove opake bolesti, te za njihovo bolje uključivanje u život nakon operacije. Udruga se brine i oko nabavke potrebnih invalidskih i ortopedskih pomagala, te na taj način povećava kvalitetu življenja osoba koje se uspijevaju boriti s bolešću i nastavljaju s normalnim životom.

- Ove godine pridružilo nam se sedam novih članova, a na žalost jedan naš član je preminuo. Mi svakog novog operiranog posjećujemo još u bolnici, te odmah po povratku kući i pokušavamo pomoći u ovoj potpuno novoj situaciji za pojedince – istakla je predsjednica udruge Jasna Kresojević, kojoj su članovi Udruge ILCO produžili mandat na još četiri godine na održanoj Godišnjoj skupštini.

Za dopredsjednicu je izabrana Katica Markanjević, a tajnika Vjekoslav Klanac.

Na skupštini su nazočile i predstavnice tvrtki koje isporučuju ortopedska pomagala za oboljele sa stomom, Žana Alerić iz tvrtke Stoma medical i Tanja Maglaić iz tvrtke Coloplast. One su članove udruge upoznale s novim proizvodima i načinom nabavke tih proizvoda, količinama koje im odobrava HZZO, te novim načinima dostave. Do sada su svi pacijenti nakon uputnice poštom od navedenih tvrtki na svoje kućne adrese dobivali sav potreban materijal, a od sada će to morati ići podizati u ljekarne. Kako je dosta članova vrlo teško pokretljivo ovaj novi način nije im prihvatljiv.

Udruga ILCO će i u ovoj godini nastaviti povećanu brigu za sve svoje članove, a radit će na boljoj suradnji s HZZO-om u vezi ostvarivanja prava na dobivanje pomagala, želeći doseći prava koja bolesnici sa stomom imaju u zemljama EU.

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO POLJADIJA IZ GRABARJA  -

GRABARJE - Zahvaljujući marljivom i predanom radu ali i potpori mnogih, članovi Kulturno umjetničkog društva „Poljadija“ iz Grabarja, prošle su godine imali čak 34 nastupa. Istaknuo je to na godišnjoj skupštini tajnik društva Josip Silović dodajući kako su folkloraši lani raspolagali s gotovo 60 tisuća kuna od čega su trećinu iznosa bile donacije ali i vlastiti prihodi, kroz organiziranje različitih priredbi.

Slične aktivnosti Grabarčani planiraju i ove godine s tim da očekuju veću potporu grada Kutjeva. Članovi društva prema riječima predsjednika Ivice Ribičića i nadalje će raditi na očuvanju tradicije i običaja a prioritet će im i dalje biti organiziranje tradicionalne smotre  „Poljadija u srcu“ u sklopu koje prezentiraju izvorne običaje.

- Već punih 12 godina kroz ovo društvo njegujemo izvorni folklor. Radimo u tri sekcije i to onu za odrasle, dječju i tamburašku. Okupljamo stotinjak članova od kojih je 60-ak aktivno. Nastupamo uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske jer za duža i dalja putovanja nemamo novca. Kako njegujemo izvorni folklor i ove ćemo godine imati nekoliko zanimljivih radionica u sklopu kojih ćemo  obrađivati folklornu baštinu i običaje svoga kraja - rekao je predsjednik društva Ivica Ribičić podsjećajući kako su lani na svojoj smotri prezentirali što se sve i kako radilo od šljiva, a prezentirali su pečenje rakije, kuhanje pekmeza, izradu kolača i slastica od šljiva i dr.

Kulturno umjetničko društvo "Poljadija" iz Grabarja doznajemo dalje i ove će godine imati nekoliko zanimljivih radionica u sklopu kojih će obrađivati folklornu baštinu i običaje svoga kraja.

Kako je godišnja skupština bila prigoda da se analizira rad ali i usvoje planovi za ovu godinu mnogobrojni su gosti, članovi drugih udruga i društava ovom vrijednom i marljivom društvu da u svojem naumu i uspije. Na godišnjoj skupštini nisu bili zaboravljeni ni oni koji su dali velik doprinos radu i očuvanju tradicije te su i njima bili urečeni prigodni pokloni. Društvo se zahvalilo i tjedniku Kronika koji društvo prati kroz njihove aktivnosti tijekom godine. (V.Re.)

DAN OTVORENIH VRATA UREDA ZA KATASTAR POŽEGA  -

POŽEGA – Obilježavajući Dan europskih geodeta i geoinformatičara Područni ured za katastar Požega organizirao je u sklopu Dana otvorenih vrata katastra razgledavanje ureda, katastarskih karata, uređaja kojima se koristi katastar i dr.

U posjetu su im došli učenici osmog razreda OŠ Julije Kempfa kojima je to bio prvi susret s ovom ustanovom i djelatnostima kojima se bavi katastar.

U prigodnoj video prezentaciji pročelnik ureda Josip Mikšik, dipl.ing.geodezije upoznao je učenike s povijesti katastra i ocu katastra Gerardu Mercatoru, kartografu  iz 16. stoljeća, koji je prvi počeo profesionalno izrađivati karte. On je u svojoj kartografskoj radionici u Duisburgu, Njemačka, prvi izradio karte Europe na šest ploča, izradio je prvu pomorsku kartu u kojoj su prvi puta upotrijebljeni meridijani. Njegov datum rođenja 5. ožujka 1512.g. je uzet i kao međunarodni Dan geodezije, a ove godine je obilježena 500 godišnjica rođenja.

Učenici su se upoznali sa cjelokupnim radom katastra i važnosti ove djelatnosti, te sa zanimanjima geodet, geometar, mjernik koji rade u izradi katastarskih planova i karata. Time su im približena zanimanja za koja će se možda i netko od učenika odlučiti u svojem budućem školovanju.

- Za 80 posto Republike Hrvatske još uvijek imamo  katastarske knjige starije od jednog stoljeća ili iz vremena Marije Terezije. Situacija na području Požeštine je daleko bolja jer su katastar i zemljišne knjige usklađene u više od 50% teritorija. Prošle godine završili smo katastarsku izmjeru i izradili knjige za 11 zemljišnih općina a namjeravamo taj projekt nastaviti dalje i završiti ga u petogodišnjem planu – istakao je pročelnik Mikšik.

POŽEGA – Tradiciju organiziranja Kupa grada Požege u gađanju samostrelom povodom Grgureva i dana grada Požege, Streljački klub Požega ponovio je i ove godine po deveti puta. U sportskoj dvorani Grabrik i ovoga puta okupili su se najbolji samostreličari Hrvatske reprezentacije, seniori, ali i juniori, te čak šest natjecatelja iz požeških klubova. Natjecanje je otvorio u ime pokrovitelja grada Požege mr. sc. Ivan Čolak i Požeškog sportskog saveza Krešimir Pavelić.

Natjecalo se u gađanju samostrelom in door na 18 metara, a gađalo se 3 puta po 30 strelica. - Ove godine došla nam je vrlo jaka postava ženske i muške reprezentacije, pobjednice sa europskog natjecanja prošle godine u Budimpešti. Ove godine osim natjecatelja iz našeg Streljačkog kluba Požega imamo i tri natjecatelja iz Gradskog streljačkog društva Požega 1871. – istakao je Petar Bosanac, predsjednik SK Požega.

Na kraju su slavili u kategoriji seniora žene Nikolina Krivanek, SD Zagreb, druga je bila Tihana Odlešić SD Dubrava a treća Branka Pereglin SD Zaagreb. Kod muških najbolji je bio Domagoj Pereglin SD Dubrava, drugi je bio Krunoslav Vukelić GSD Požega, a treći Zoran Špoler GSD Požega. U klasi juniora dominirali su natjecatelji SD Dubrava i odnijeli sva tri prva mjesta, Valentina Pereglin, Valentina Kozumplik i Marijan Kajfeš. Ekipni pobjednik je bila ekipa SD Dubrava, drugi su bili strijelci GSD Požega 1871, a treći SK Požega.

ĐURĐICA LUCIĆ IZ ZAGRAĐA 2,5 MJESECA VOLONTIRALA U BENINU  -

SVAKI DAN JEDU NEZAČINJENU KAŠU A MESO SE JEDE SAMO NA VELIKE BLAGDANE

 Priča o samo jednoj jedinoj napolitanki koju djeca još podijele na listiće sretni što ih je dopao i jedan listić potaknula je Đurđica Lucić, tridesetogodišnju djevojku iz Zagrađa kraj Pleternice da posjeti tu djecu i donese im više od jedne napolitanke. Ta djeca žive u Beninu, jednoj od najsiromašnijih afričkih država. Đurđica je tamo volontirala s redovnicama iz Družbe Marijine sestre od čudotvorne medaljice koje vode sirotišta, škole i zdravstvene ustanove. S još pet curica ona je prošle godine postala kuma maloj Bernadeti iz Benina tako što su joj plaćali školovanje. U Benin je došla s mnogo darova, školskog pribora i naravno slatkiša. Osim njezine obitelji mnogi ljudi kada su čuli da odlazi dali su joj svoj novčani prilog.

–Tamo se djeca raduju jednom jedinom bombonu. Najviše traže slatkiše jer si oni to ne mogu priuštiti. Tamo se meso jede samo za velike blagdane. Svaki dan jedu jednu te istu hranu, nekakva vrsta kaše u koju se ne stavljaju nikakvi začini. Kada sam bila u jednom njihovom internatu djevojke su naišle na leglo štakora koje su zatukle i uz veliko veselje ih ispekle i pojele. Posebno mi je bilo dirljivo kada sam dvojici dječaka dala jedan bombon jer više nisam imala. U usta ga je uzeo prvo stariji dječak i malo ga je cuclao, a onda ga je dao mlađem. Nakon što ga je on malo pocuclao, opet ga je vratio starijem – priča Đurđica posebno potresena sudbinom djece koja od najranijih nogu umjesto igre rade. U školu neki polaze već i s četiri godine jer tako će je prije završiti, a osim toga u školi dobiju jedan besplatan obrok što je za obitelj jako važno, a kojeg osiguravaju brojni donatori iz cijelog svijeta među kojima je mnogi i onih iz Hrvatske. Učionice u kojima nema ništa osim klupa su napravljene od blata s krovom od slame koji više sliči na nadstrešnicu. Djeca pišu na pločice koje brišu rukom.

Za boravka u Beninu susrela je i svoje kumče Bernadetu čije ju je siromaštvo posebno taknulo. Ona živi s obitelji svoje sestre u kućici od blata koja je veličine četiri s četiri metra.  –U toj kućici bio je samo jedan krevet na kojem spava njih osmero. Na njemu sam vidjela malo odjeće, a pokraj kreveta je jedna vrećica s još malo odjeće. Tu je još mala klupčica, plastična kanta, malo posudica, i to je sve. Jednostavno nisam mogla vjerovati kako mogu svi spavati na jednom krevetu – kaže Đurđica koja sada želi pomoći ovoj obitelji da im se izgradi jedna skromna kućica od dvije prostorije. Unatoč tome tamo su, dodaje, svi sretni i veseli. Nemaju struje ni vode po koju odlaze već i najmanja djeca u kilometrima udaljena mjesta noseći je u posudama na glavi. Popločene su ceste samo u glavnom gradu i to one glavne dok su ostale blatnjave i prašnjave.

Posebno su dirljiva njihova misna slavlja koja traju najmanje dva sata, a na kojima se mnogo pleše i pjeva. U njima svi sudjeluju, od najmanje djece na majčinim prsima pa sve do djedova i baka.

Iako joj je bio problem što ne zna njihov jezik, kaže da se s njima sporazumjela na najljepšem i najrazumljivijem jeziku – jeziku ljubavi. Svi koji žele pomoći školovanju djece mogu se obratiti družbi Marijinih sestara u Osijeku.   (a.t.)

NISI SAM – HUMANITARNA AKCIJA ZA POMOĆ ALENU HLEBECU  -

Naći nekoga tko se danas neće na nešto požaliti, gotovo je nemoguće. Iako bi se udovica Mirjana Hlebec (49) iz Brestovca kraj Požege mogla požaliti na tisuću stvari skromno će reći da je dobro i „Ne daj Bože gorega“. A nju život doista nije ni malo štedio.

Prije dvanaest godina ostala je udovica sa sedmero male djece, najmlađem je bila tek godina i pol, a najstarijem 12 godina. Nisu imali gotovo ništa. Suprug Nedjeljko, dragovoljac Domovinskog rata poginuo je u šumi iznad Skenderovaca dok je sjekao drva pokušavajući na taj način prehraniti svoju obitelj. Živjeli su u dvije dvorišne  prostorije obiteljske kuće njezinog svekra u Skenderovcima. Uz pomoć brojnih donatora, a prije svega Požeške biskupije i općine Brestovac izgrađena je obiteljska kuća u Brestovcu. S velikom radošću u nju su se uselili u ljeto 2002. godine. Živeći od socijalne pomoći i dječjeg doplatka krpao se kraj s krajem. A tada je uslijedio novi šok i tragedija. Prije točno sedam godina tada sedamnaestogodišnji sin Alen, učenik Tehničke škole teško je nastradao u prometnoj nesreći. Nagnječena mu je leđna moždina i četvrti kralježak. Slijedila je višemjesečna neizvjesnost i liječenje u Zagrebu i Varaždinskim toplicama. Kući se vratio nepokretan, samo glavom i ramenima može micati.

- Najviše mi nedostaje nogomet – kaže  Alen, a njegova majka dodaje da je od sve njezine djece upravo najviše bio zaluđen nogometnom igrom. Nije mu kao osmogodišnjaku bilo teško biciklom ići u nekoliko kilometara udaljenu Lipu ili Pavlovce da bi igrao. Bio je igrač i Slavonije. A onda u sekundi njegov san o završetku škole, igranju nogometa, druženju s vršnjacima, odlascima u kafiće, na zabave, je jednostavno nestao. Sada uglavnom vrijeme provodi na internetu. Brat mu je nedavno nabavio tablet, te uz pomoć olovke koju drži u ustima čita ono što ga zanima. Na televiziji prati sportske događaje, naravno, najviše nogomet.

Bez neprestane tuđe pomoći i njege ne može, dodaje majka, koja se najviše brine o svome sinu. Kako mu se počela kvrčiti šaka desne ruke potrebno je nabaviti dodatno medicinsko pomagalo.

Majka sada ima status njegovateljice za što prima plaću dok Alen ima invalidninu od 1.250 kuna. U obitelji radi samo najstariji sin 24-godišnji Slaven što je obitelji ipak olakšalo situaciju. Njegova sestra 21-godišnja Marijana radi na sezonskim poslovima u cvjećarni, a 19-godišnji Goran koji je završio za plino-instalatera još čeka svoje prvo zaposlenje. Školuje se još troje djece, Maja pohađa 2. razred Ekonomske škole te Mihael koji ide u osmi razred i Mateo u šesti razred.

- Nije lako, uvijek nešto treba, ali snalazimo se – ističe majka Mirjana koju je ugodno iznenadila akcija Katoličke klasične gimnazije u Požegi i njezinog prof. tjelesne kulture Maria Raguža koji su odlučili obitelj pomoći kroz organizaciju humanitarnog malonogometnog turnira „Nisi sam“ koja počinje 9. ožujka u sportskoj dvorani u Brestovcu.  – Kako vrijeme prolazi ljudi obično zaborave što se dogodilo. Zato nam je drago što ga se netko sjetio. Na svu sreću ima i prijatelja koji redovito dođu, ali ima i dovoljno braće i sestara pa je ipak lakše nego da nema nikoga – objašnjava majka.  (a.t.)

KAPTOL / POŽEGA – Prošle godine na području županije u radu je bilo nekoliko investicija, koje su i uspješno privedene kraju. Požeško-slavonski župan Marijan Aladrović, obišao je završene investicije u Kaptolu i Požegi, koje su u funkciji.

Tako je u Kaptolu obišao završenu prvu fazu navodnjavanja, dovršenu krajem prošle godine, koja će već ovoga proljeća pomoći poljoprivrednim proizvođačima, posebice povrtlarima da poboljšaju svoju proizvodnju. – Ovo je prvi sustav za navodnjavanje u Požeško-slavonskoj županiji, čija prva faza omogućuje navodnjavanje za 70 ha.  - Sustav vrijedi 3,9 milijuna kuna, a zajednički ga je financirala Ministarstvo regionalnog razvoja i županija u omjeru 70:30. Pripremljeno je sve za drugu fazu koja bi navodnjavala još 40 ha, osigurana financijska sredstva Hrvatskih voda i županije. Htjeli smo krenuti i sa gradnjom sustava za navodnjavanje Ramanovci – Bektež, osigurali sredstva i sporazum s hrvatskim vodama, ali korisnik Kutjevo d.d. je odustao. Županija će na području županije pratiti sve ove veće investicije u navodnjavanju – istakao je župan Aladrović.

Druga investicija je bila dogradnja Ekonomske škole, a danas učenici već koriste nove i suvremeno opremljene učionice. – Od nove školske godine učenici su krenuli u korištenje novog prostora veličine 400 m² koji se sastoji od 4 učionice i nove zbornice. Financirano je preko Ministarstva obrazovanja i preko županije u iznosu od 2, 46 milijuna kuna. Kroz investiciju su dodatno opremljene sve učionice na školi sa suvremenom opremom, kompjuterima, didaktičkom opremom, a ne da imaju samo ploču – istakao je župan Aladrović. Sada u Ekonomskoj školi 19 razrednih odjeljenja normalno pohađaju nastavu i nema potrebe za trećom smjenom i ranim jutarnjim satima.

POLICIJSKA UPRAVA POŽEŠKO SLAVONSKA UPOZORAVA  -

Kako je u zadnjih deset dana došlo do naglog zatopljenja stvorili su se povoljni vremenski uvjeti za radove na otvorenom prostoru. Iskustveno znamo da u takvim okolnostima nastupa razdoblje učestalijeg spaljivanja korova, žbunja, šikara, suhe trave i drugog biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume. Svjedoci smo da je do pojave nekontroliranog spaljivanja biljnog otpada i širenja vatre na otvorenom prostoru već došlo budući da su proteklog vikenda od 2. do 4. ožujka na području PU požeško-slavonske zabilježena  četiri požara na poljoprivrednim površinama te još šest požara niskog raslinja i suhe trave na otvorenom prostoru u kojima je nastala manja materijalna šteta. Još četiri požara izbila su u ponedjeljak.

Naime u petak, 2. ožujka 2012. godine na otvorenom prostoru u blizini mjesta Duboka zapalilo se nisko raslinje i suha trava na površini oko 4 ha, a zatim se požar proširio na vinograd 62-godišnjaka.

U subotu, 3. ožujka 2012. godine, oko 11 sati u Trenkovu 49-godišnjak nije prilikom spaljivanja korova u svom voćnjaku poduzeo potrebne mjere i radnje da se požar ne proširi, zbog čega se požar proširio na susjedni voćnjak u kojem je izgorjela suha trava

Nešto kasnije, oko 11.30 sati na otvorenom prostoru između mjesta Bešinci i Podgorje zapalila se niska trava i raslinje, a potom se požar proširio i na vinograd 51-godišnjaka. Ukupno je opožareno ok 5 ha zemljišta.

Isti dan, oko 13.15 sati u Požegi u ulici Pavla Radića 56-godišnjakinja je spaljivala u svom vrtu suho granje, te se uslijed djelovanja vjetra vatra proširila na obradivu površinu 35-godišnjeg susjeda na kojoj je zasađen kukuruz.

U ponedjeljak, 5. ožujka 2012. godine, oko 13 sati u Kutjevu u ulici Stjepana Radića 50-godišnjak je spaljivao biljni otpad u vrtu obiteljske kuće te se uslijed djelovanja vjetra požar proširio na suhu travu i vinograd u vlasništvu 60-godišnjaka.

Isti dan, oko 13.30 sati iznad mjesta Doljanci iz neutvrđenog razloga zapalila se suha trava i nisko raslinje na površini oko 30 ha. Požar je preko zapuštenih pašnjaka i neobrađenih poljoprivrednih površina prešao i na 1,5 ha voćnjaka 57-godišnjakinje u kojem su zasađena stabla oraha.

Nešto kasnije, oko 14.30 sati u Badljevini u ulici Antuna Mihanovića 42-godišnjakinja je na svojoj njivi zapalila manju količinu otpada te otišla kući i ostavila vatru bez nadzora. Vatra se proširila i prešla na susjednu poljoprivrednu površinu gdje je izgorjelo dvadesetak posađenih borova u vlasništvu 52-godišnjaka

Također oko 14.30 sati gorjela je suha trava i nisko raslinje na neobradivoj površini iznad mjesta Knežci, između 15 i 17 sati u blizini mjesta Sovski Dol, a oko 19 sati svega 500 m od naselja Jaguplije.

Stoga upozoravamo građane ukoliko spaljuju korov da poduzmu sve mjere i radnje kako se požar ne bi proširio.

Neke od zaštitnih mjera su :

- odmaknuti tvari koje se spaljuju od vodova električne energije, javnih cesta, željezničkih pruga, industrijskih postrojenja, stambenih građevina i drugih objekata, na udaljenost izvan dosega vatre i dima,

- načiniti pojas širine 3 metra čist od suhe trave i drugih zapaljivih tvari oko mjesta predviđenog za spaljivanje,

- osigurati nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za gašenje požara, a ovisno o veličini površine koja se spaljuje i količini gorive tvari,

- uz mjesto spaljivanja osigurati sredstva za gašenje požara poput lopata, rovica, čeličnih metli, vode i dr.,

- spaljivanje provoditi isključivo za mirnog vremena, odnosno kada nema vjetra.

Prošle godine na području PU požeško-slavonske došlo je do znatnog povećanja broja požara na otvorenom prostoru (2011. godine 176, a 2010. godine 34 požara), a znatno je povećana i opožarena površina (2011. godine 257 hektara na 176 požara, a 2010. godine 65 hektara na 34 požara).

Tijekom ove godine na području PU požeško-slavonske zabilježeno je 17 požara na otvorenom prostoru.