KROZ PROGRAM RURALNOG RAZVOJA OSIGURANO 50% TROŠKOVA  -

    Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić prisustvovao je potpisivanju 22 ugovora za ulaganja u objekte za proizvodnju ulja, koje je s poljoprivrednicima potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Matilda Copić.

     Ukupna vrijednost potpore projektima iznosi 26,7 milijuna kuna dok je ukupna vrijednost ulaganja 56,2 milijuna kuna. Ugovori su rezultat 3. natječaja tipa operacije 4.2.1. - Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima iz Programa ruralnog razvoja RH vrijednog 75 milijuna kuna koji je, za razliku od prethodna dva, bio namijenjen isključivo za ulaganja u objekte za proizvodnju ulja od maslina, tikva (buča) uljarica i voća. Vrijednost potpore po projektu predviđena natječajem iznosila je od 15.000 EUR do 600.000 EUR, a intenzitet potpore po projektu 50% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

 - Želimo proizvode s dodanom vrijednošću i stvaramo uvjete za takvu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. Bez blizine uljara nema ni kvalitetnog ulja na koje smo ponosni, zato smo osmislili natječaj upravo da bi se što više domaće sirovine preradilo u ulje u domaćim uljarama te proizvođačima osigurali bolju poziciju na tržištu uz dodanu vrijednost  – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar, Tomislav Tolušić te se posebno osvrnuo na maslinarstvo „Povećava se potražnja za maslinovim uljima, potrošači sve više cijene „butik“ proizvodnju, pa imamo šansu za veću proizvodnju, za sadnju novih nasada maslina i to ekoloških. Maslinarstvo je među našim strateškim proizvodnjama i to u skupini iznimno osjetljivih sektora koje posebno potičemo, a poticaji za proizvedeno i prodano ekstra djevičansko maslinovo ulje ostaju i dalje.“

     U Programu ruralnog razvoja postoji niz mjera na koje maslinari mogu aplicirati. Od ulaganja u modernizaciju i povećanje kapaciteta, investiranja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti, mogu dobiti sredstva kao mali ili mladi poljoprivrednici, za obnovu proizvodnih potencijala, preko okolišnih i ekoloških potpora do vrlo povoljnih polica osiguranja.

POŽEGA - Kao i prijašnjih godina, na Veliku Subotu 20. travnja, požeški biskup Antun Škvorčević u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije pohodio je sjedište Caritasa gdje se susreo s volonterima Caritasove središnjice Verom Šimunović, Ivicom Grgićem, Venom Bijelićem i tajnikom Caritasa Ivicom Rajkovačom. Zahvalio im je za njihovo predano služenje te im čestitao Uskrs. Potom se susreo s petnaestak korisnika koji svakodnevno primaju kruh i mlijeko, zanimao se za njihove životne situacije te im zaželio sretan Uskrs. Uputio se zatim u Caritasovu kuhinju gdje se susreo s djelatnicima, zahvalio im za njihov rad, a oni su mu predstavili svoje djelovanje rekavši kako svakodnevno pripremaju obrok za šezdesetak korisnika koji zbog siromaštva, bolesti ili starosti nisu u mogućnosti osigurati svakodnevni topli obrok. Zahvalili su biskupu za njegov pohod i znak pažnje te mu zaželjeli sretan Uskrs.

Požeška biskupija

IZDANA PRIGODNA POŠTANSKA MARKA ZA OBLJETNICU  -

ZAGREB -  Hrvatska pošta pustila je u optjecaj prigodnu poštansku marku povodom desete obljetnice primitka Republike Hrvatske u NATO. Autori ovog obljetničkog izdanja su Marko Jovanovac i Ante Vekić, a naklada marke iznosi 100 000 primjeraka. Motiv prigodnog izdanja „10. obljetnica primitka RH u NATO“ je stilizirana kombinacija logotipa NATO-a i hrvatske šahovnice. Marka je izdana u arčiću od 6 maraka, a nominalna vrijednost joj je 3,10 kuna. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Republika Hrvatska postala je članicom NATO-a polaganjem svojeg ratifikacijskog dokumenta 1. travnja 2009. godine. U tom je statusu sudjelovala na sastanku na vrhu Saveza 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu. Hrvatska zastava podignuta je ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu 7. travnja 2009. godine.

Hrvatska se u proteklih deset godina potvrdila kao predana i pouzdana članica NATO-a. Članstvom u Savezu općenito je osnažila svoj međunarodni položaj u sigurnosnom, političkom, gospodarskom i geopolitičkom smislu. Aktivno sudjeluje u sustavu kolektivnog odlučivanja NATO-a, čije jednoglasne odluke odražavaju i njezina nacionalna stajališta, prioritete i interese.

Početak institucionaliziranih odnosa Republike Hrvatske i NATO-a potječe iz svibnja 2000. kada je RH primljena u NATO-ov program Partnerstvo za mir (PfP). Republika Hrvatska dobila je pozivnicu za članstvo u travnju 2008. na NATO-ovu sastanku na vrhu u Bukureštu. Nakon kraćih pregovora, u Bruxellesu je 9. srpnja 2008. potpisan hrvatski Pristupni protokol, koji je potom ratificiran u parlamentima država članica NATO-a.

KAPTOL - Još je malo vremena preostalo do jubilarnog 45. Festivala tamburaških pjesama „Zlatni glas zlatne doline 2019.“ koji će se 10. svibnja održati u Kaptolu. Sada je u izradi festivalski album sa dvadesetak novih pjesama koje će premijerno biti izvedene na toj tradicionalnoj priredbi na kojoj se unazad deset godina izvode isključivo skladbe pisane za ovaj festival.

Svakako je zanimljivo vidjeti tko su autori čije će se pjesme izvesti ove godine na festivalu. Iz godine u godinu to su sve respektabilnija imena domaće glazbene scene, ali i neki iz susjednih zemalja jer ove godine iz susjedstva dolaze i izvođači, točnije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, te Austrije.

Brojna su imena na popisu autora. Tu je Mirko Šenkovski poznat pod pseudonimom Geronimo koje piše pjesme za Halida Bešlića, Hanku Paldum i druge zvijezde estrade na ovim prostorima.

Nadalje autori su i Marko Tomasović, Štefanija Soldan, Đurđa Habel, Drago Pecek, Ivica Divjak, Davor Totović,  Stjepan Knežević, Antonio Berač, Alen Mozer, Branimir Mikić, Željko Pavičić, Tomislav Jakobović, Igor Gregurić, Ivan Priman, Zdravko Carević Car, Ivana Glavačević, Krunoslav Dražić, Luka Sabolić, Danijel Krmić, Željko Bošković, Petar Pokupčić, Stjepan Japarić i Zvonimir Tonković kao dio domaćih imena autora glazbe, teksta ili aranžmana.

Iz okolnih zemalja tu su Božo Zovko iz Širokog Brijega (BiH), Ivica Orlić iz Beča, te Vojvođani Sebastijan Kantur, Ninoslav Radak i Matija Temunović.

Ove godine u obradu pjesama za festivalski album uključio se i tonski studio Rockoko iz Strizivojne, vlasnika Tihomira Ivanetića, koji su poznati kao produkcija najpoznatijih imena naše estrade.

Kako je poznato festival organizira općina Kaptol u suradnji sa Udrugom za glazbu i pisanu riječ „Pan press“ iz Požege, pokrovitelj je Požeško-slavonska županija, potporu daju brojni sponzori, a medijski pokrovitelji su dvadesetak televizija iz naše i zemalja okruženja, koje će emitirati snimku festivala, kao i više radio-postaja te novina i portala među kojima je i tjednik Kronika požeška-slavonska.

POŽEGA – Tradicionalno pred Uskrs, Mladež HDZ-a grada Požege dijeli svojim sugrađanima, Požežankama i Požežanima ukrašene pisanice. Ove godine uz Mladež koja je pripremila nekoliko stotina pisanica raznih boja, u podjeli su im pomogle i članice Zajednice žena Katarina Zrinski Požega. Mnoge građane sa pisanicom obradovao je i predsjednik GO HDZ-a grada Požega Darko Puljašić koji se pridružio ovoj tradiciji Mladeži HDZ-a.

NOĆAS MALO BRŽIH VOZAČA NIJE NEDOSTAJALO - 

VIDOVCI / ALAGINCI – Po dojavi PU požeško-slavonske noć im je bila radna, jer nije nedostajalo malo bržih vozača. Tako je  nešto prije 2,30 sati došlo do izlijetanja osobnog automobila u Vidovcima, u Ulici Stjepana Radića kod broja 105. Vozač se kretao iz pravca Požege, očito je zbog velike brzine izgubio kontrolu nad vozilom, kretao se nekontrolirano, nekoliko puta rotirao i prevrtao. Vozilo je uništeno do neprepoznatljivosti, a dvije ozlijeđene osobe odvezene su Hitnom medicinskom službom u OŽB Požega.

Samo dva sata kasnije, nešto iza 4 sata ujutro došlo je do izlijetanja vozila WV Golf na prometnici Alilovci – Požega. To je već poznati zavoj kraj naselja Alaginci, gdje do izlijetanja dođe bar nekoliko puta godišnje. Iako je zavoj i prilaz samom zavoju dobro označen prometnom signalizacijom, vozači se očito precijene u brzini kojom mogu proći kroz zavoj i redovno završe u zaštitnoj ogradi i jarku. I ovo izlijetanje bilježi dvije ozlijeđene osobe koje su vozilom Hitne medicinske pomoći prevezene u OŽB Požega. 

Ukupno 62,3% građana planira štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs, a najviše njih (25,6%) na uskršnje namirnice planira potrošiti između 200 i 300 kn

     Najveći broj građana planira napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak ove godine (86,6%). Namirnice za Uskršnje blagdane građani u najvećem broju namjeravaju kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (68,2%).

     Slijede građani koji namirnice neće kupovati, nego imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (14,1%), dok će ostatak građana namirnice kupiti u malim prodavaonicama i supermarketima (9,7%) ili na tržnici (7,6%).

     Proizvodi koji će se najčešće naći na uskršnjem stolu su kuhana jaja (98,1%), kuhana šunka (89%), mladi luk (84,1%) i hren (66,8%). Polovica građana će na uskršnjem stolu imati rotkvice (49,6%), a nešto više od trećine njih će poslužiti orehnjaču (36%) i pincu ili sirnicu (34,9%).

     Pečena svinjetina će se naći na uskršnjem stolu 30,8% građana, dok će se purica s mlincima naći kod njih malo manje od četvrtine (23,1%). Pečenu janjetinu će konzumirati 19,5% građana, pogaču 18,6%, dok će najmanje građana na uskršnjem stolu imati sarmu (13,5%) i šunku u kruhu (9,2%).

     Zanimljivo je kako 62,3% građana planira štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs. Najviše njih na uskršnje namirnice planira potrošiti između 200 i 300 kn (25,6%) i između 500 i 600 kn (18,8%). Slijede oni koji će potrošiti između 300 i 400 kn (14,2%) i između 400 i 500 kn (13,2%).

     Manje je onih koji će na kupovinu za Uskrs potrošiti između 100 i 200 kn (8,6%) i između 600 i 700 kn (7,3%). Najmanje građana će za Uskrs potrošiti iznad 1.000 kn (samo 2,5%), dok 8,2% njih još uvijek ne zna koliko će točno potrošiti.

     Istraživanje su tijekom veljače 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Kupovina hrane je prvi korak u osiguranju sigurnih namirnica za vašu obitelj. Pravilan način kupovine i odabir namirnica može smanjiti mogućnosti zaraze bolestima koje se prenose hranom. Kako su blagdani vrijeme intenzivnije kupovine hrane, donosimo vam savjete kojih se trebate pridržavati prilikom kupnje:

-  prvo birajte namirnice koje nisu lako pokvarljive, a na kraju kupovine zaleđene i osjetljive namirnice (meso, mlijeko i mliječni proizvodi), kako bi u što kraćem vremenu stigle do vašeg hladnjaka

-  na tržnicu idite ranije ujutro kako bi izbjegli kupovanje namirnica koje stoje duže vrijeme na štandu

-  kupujte količinu hrane koju možete potrošiti u roku od tjedan dana kako ne bi stajala predugo

-  provjerite rok trajanja proizvoda

-  birajte zasebne namirnice u odnosu na grupno zapakirane kako bi imali bolji uvid u stanje namirnice

-  pri kupovini jaja pregledajte jesu li jaja čista i neoštećena

-  mesne nareske stavite pokraj hladnih namirnica u vašoj košari

-  svježe meso stavite u zasebnu vrećicu

-  čim stignete kući osjetljive namirnice odmah pohranite u hladnjak, a zamrznute u zamrzivač kako bi osigurali da ostanu zamrznute.

Uskrsna jaja i sigurnost hrane

Kuhana, ispuhana, obojena umjetnim bojama ili pak ukrašena na tradicionalan način – jaja su neizostavan simbol Uskrsa. Kako biste izbjegli pojavu bolesti porijeklom iz hrane, važno je znati kako pravilno postupati prilikom pripreme prilikom ukrašavanja i konzumacije jaja. Za početak, koristite jaja iz pouzdanog i sigurnog izvora.

Kako prepoznati je li jaje svježe?

Svježina jaja se može provjeriti ako se jaje stavi u čašu hladne vode. Svježe jaje ostane na dnu dok starije jaje pluta na površini, što je posljedica zračnog džepa u jajetu koji je veći što je jaje starije.

Kako kuhati jaja?

Što zbog jednostavnosti, što zbog sigurnosti, većina se ljudi radije odlučuje ukrašavati prethodno kuhana jaja. Preporučuje se jaja skuhati neposredno prije bojanja. Prilikom pripreme tvrdo kuhanih jaja, ona bi u posudi trebala biti posložena u jedan red i prekrivena vodom najmanje 2-3 cm preko ruba jaja. Za savršeno tvrdo kuhana jaja, preporuča se zagrijati posudu s jajima do vrenja, a zatim kuhati još 12 minuta.

Kako čuvati kuhana jaja za kasniju konzumaciju?

Svježa jaja koja se termički obrade (tvrdo kuhana jaja) moraju se pohraniti na temperaturu hladnjaka i konzumirati u roku do 7 dana, ali pod uvjetom da se neposredno izvade iz hladnjaka prije konzumacije. U hladnjaku se trebaju čuvati u ljusci, a ako je ljuska oštećena ili napukla, trebala bi se konzumirati što prije, tj. u roku 2-3 dana. Ponekad je teško utvrditi postoji li oštećenje ljuske, a potvrda za to je obojenje bjelanjka. Tvrdo kuhano jaje koje se čuva u hladnjaku očisti se od ljuske neposredno prije konzumacije. Jaja već očišćena od ljuske, makar su tvrdo kuhana potrebno je konzumirati u roku od jednog dana i čuvati u hladnjaku.

Kako pravilno bojati jaja?

Jaja se mogu bojati prirodnim ili umjetnim bojama. Prilikom kupovine umjetnih boja za jaja, pripazite da su označene kao prehrambene boje jer kao takve udovoljavaju zahtjevima propisanim kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi. Treba obratiti pažnju da ih je proizvođač tako i deklarirao. Ako takav navod nije naveden, nije pouzdano da se radi o prehrambenoj boji, tj. boji koja se može konzumirati. Na bojama se mogu se naći oznake bojila E120, E131, E160b, E171 i slično koje se navode u Zakonom o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima kao dozvoljeni aditivi. Znači da i u slučaju kada boja dođe u dodir s jajetom ispod ljuske, to jaje i dalje ostaje sigurno za konzumaciju.

Mogu li se obojana jaja konzumirati?

Jaja koja su kuhana i bojana prehrambenim bojama kao i ona koja su bojana „prirodnim bojama“ kao što je npr. ljuska luka, mogu se ako su pohranjena u hladnjaku konzumirati jednako kao i jaja koja su samo kuhana, no ako obojana, neoguljena jaja, neoštećene ljuske stoje nekoliko sati na sobnoj temperaturi ili ako su nekoliko puta izvađena iz hladnjaka i ponovno vraćana moraju se konzumirati u roku od 1-2 dana. Jaja bojana prirodnim bojama jednako su sigurna za konzumaciju kao i ona obojana prehrambenim bojama.

Kako ispuhivati jaja?

Ako više volite ukrašavati ispuhana jaja, treba pripaziti da su ona svježa, čista i bez pukotina na ljusci. Jaja je najbolje očistiti mlakom vodom u koju je dodana mala količina deterdženta za čišćenje posuđa. Sirova jaja potencijalan su izvor salmonela koje u organizam mogu biti unesene doticajem usta s ljuskom prilikom ispuhivanja jaja, budući da se bakterije mogu naći i na ljusci, čak češće nego unutar samog jajeta. Kako biste spriječili potencijalnu zarazu, sav pribor i sve površine korištene prilikom ispuhivanja trebaju biti dobro očišćeni nakon upotrebe. Ispuhana jaja prije ukrašavanja trebaju biti također dobro oprana mlakom vodom, iznutra i izvana, kako bi se uklonili svi ostaci sirovog jajeta, te ostavljena da se potpuno osuše na način da se ne kontaminira pult ili posuđe koje se koristi. Kada ste završili s ukrašavanjem ispuhanih jaja, ruke i sav korišteni pribor treba temeljito oprati toplom vodom i sapunom.

Kako prepoznati Jaja s hrvatskih farmi?

Provjerite podrijetlo jaja kroz aplikaciju JAJA HRVATSKIH FARMI na jaja.mps.hr. Unesite u aplikaciju identifikacijski broj koje se nalazi na svakom jajetu i pojavit će se naziv farme na kojoj su jaja proizvedena, način držanja nesilica te podaci o proizvođaču.

Ovogodišnji odaziv na foto natječaj „Volim svoju županiju“ srušio je rekorde od prijašnjih godina – u zadnjem tjednu natječaja brojimo više od 3.300 prijavljenih fotografija!

     Četvrti krug foto natječaja „Volim svoju županiju“ izazvao je najveći interes dosad s više od 3.300 prijavljenih fotografija. Natječaj je otvoren do 22. travnja, a najbolje fotografije iz svake županije ući će u postav putujuće izložbe koja će biti predstavljena diljem Hrvatske.

     Foto natječaj „Volim svoju županiju“ priča priču o ljepotama Lijepe Naše od 2016. godine kada je nastao kao pilot projekt kojemu je cilj promocija ljepota Republike Hrvatske, ali iz perspektive profesionalnih i amaterskih fotografa – žitelja svoga kraja.

     Podsjetimo, autori mogu predati maksimalno tri fotografije, jednostavnom registracijom na https://www.volimzup.hr/

     Glavne nagrade, GoPro 7 Silver i White digitalne sportske kamere, dodjeljuju se u dvije kategorije:

     Najbolja fotografija prema mišljenju stručnog žirija na čijem je čelu Marija Milin, profesionalna fotografkinja. Ostali članovi su stručnjaci iz odnosa s javnošću: Ivana Gusak-Galić (Osječko-baranjska županija), Kristijan Toplak (Virovitičko-podravska županija) i Karlo Frljužec (Krapinsko-zagorska županija)

     Najbolja fotografija prema broju glasova prikupljenih putem Facebook-a. Glasati možete unutar aplikacije na odabranoj fotografiji pritiskom na „Sviđa mi se“ gumb koji se nalazi ispod fotografije. Isto tako, ispod fotografije se nalazi opcija dijeljenja fotografije na društvenim mrežama.

NOVO ZVEČEVO - U utorak 16. travnja 2019., policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu PU Požeško-slavonske, postupajući po dojavi 50-godišnjaka o pronalasku eksplozivnih sredstava, osigurao je i na mjestu pronalaska uništio tri minobacačke granate zaostale iz Domovinskog rata.

 - Zahvaljujemo svim građanima koji su do sada prepoznali značaj akcije „Manje oružja, manje tragedija“ i vratili oružje, te građanima koji po pronalasku minsko-eksplozivnih sredstava odmah izvijeste policiju, a sve druge građane pozivamo da slijede njihov primjer, kako bi opasnost od zaostalih minsko eksplozivnih sredstava bila što manja –  stoji u priopćenju PU Požeško-slavonske koju potpisuje policijski službenik za odnose s javnošću Goran Matijević.