Zagrebački studenti medicine, okupljeni u zbor Lege artis odlučili su u ova neizvjesna vremena vratiti nadu i osmijeh na lice svih liječnika, koji se bore protiv epidemije koronavirusa.

Budućim kolegama, studenti su snimili i posvetili (Coronasong) Treba sada ostati na mjestu', obradu velikog hita Tonyja Cetinskog i odmah oduševili. Zadovoljstvo nije krio ni sam Tony, koji je studentsku obradu podijelio na svom facebook profilu, a nisu izostali ni brojni komentari podrške na ovaj čin budućih liječnika.

Poruku studenata, upućenu Tonyju Cetinskom prenosimo u cijelosti: - Kao studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu okupljeni u pjevački zbor Lege artis, snimili smo ovu pjesmu podrške za naše doktore, ostale medicinske djelatnike i Medicinski fakultet. Kako je mnogo naših profesora na prvoj crti obrane i osim s pandemijom COVID-19, moraju se nositi i sa štetom bolnica i ostalih fakultetskih zgrada nastalih u potresu, nadamo se da će ih ova pjesma barem malo razveseliti i podsjetiti da njihovi studenti misle na njih.

Snimili smo obradu vaše pjesme “Sve je s tobom napokon na mjestu” s prikladno promijenjenim tekstom i to - s obzirom na epidemiološku situaciju - iz sigurnosti svojih domova, kao “virtualni” zbor.'

'Treba sada ostati na mjestu (Coronasong)' poslušajte na https://youtu.be/PkORz1uz2IY

Noćas, u dva ujutro, satove koji se ne ažuriraju samostalno morali smo pomaknuti za jedan sat unaprijed, čime smo "izgubili" jedan sat i imali za spavanje jedan sat manje. Mobiteli su već ažurirani, pa vam je to u kući možda jedini uređaj koji pokazuje točno vrijeme. S ljetnim računanjem vremena sunce će kasnije izlaziti, ali će kasnije i zalaziti zbog čega će dani imati više svjetla u popodnevnim satima. U nedjelju je izašlo u 6:47, a zaći u 19:21.

Sat se pomiče u cijeloj EU i naravno u Hrvatskoj, a ne pomiču ga Island, Rusija i Bjelorusija. Osim u Europi, sat se u trenutno pomiče u većini sjeverne i srednje Amerike. Europska unija prošle godine donijela je odluku kako će se ukinuti prelasci s ljetnog za zimsko vrijeme i obrnuto, a rok za ukidanje je pomaknut s 2019. godine i još nije sasvim sigurno hoće li zadnje pomicanje sata u EU biti ove ili sljedeće godine. Hrvatska se mora još odlučiti hoće li ubuduće pratiti zimsko ili ljetno računanje vremena.

OMOGUĆENO PREUSMJERAVANJE I ZADRŽAVANJE POŠILJAKA BEZ NAKNADE  -

Hrvatska pošta osigurala je uslugu preusmjeravanja i zadržavanja pošiljaka bez naknade. Za korištenje usluge, dovoljno je ispuniti obrazac na internetskim stranicama https://nadoslanje.posta.hr/.

To je još jedna mjera kojom Hrvatska pošta, tijekom epidemije koronavirusa, osigurava uručenje pošiljaka primateljima, ma gdje bili. Korisnici mogu zatražiti da im se poštanske pošiljke dostave na neku drugu adresu unutar iste županije (Grad Zagreb i Zagrebačka županija promatraju se kao jedna cjelina) ili da ih se zadrži u poštanskom uredu. Korisnicima usluga putem servisa, dostava na adresi i dalje je osigurana u punom opsegu, a oni također mogu predati zahtjev za preusmjeravanje ili zadržavanje pošiljaka.

Obrasci za privremeno preusmjeravanje i zadržavanje pošiljaka dosad su se mogli ispuniti isključivo u poštanskim uredima i uz naknadu. Također podsjećamo korisnike na mogućnost besplatnog otvaranja poštanskog pretinca.

Kako bismo tijekom krize uzrokovane koronavirusom i u narednom razdoblju osigurali kontinuiranu uslugu građanima, smanjuje se broj otvorenih poštanskih ureda. Time ćemo osigurati da uvijek imamo spremnu grupu zaposlenika u pripravnosti, a svi gradovi i općine će i dalje imati na raspolaganju poštanske urede. O lokalnim promjenama prvo su obaviješteni predstavnici lokalne samouprave. Informacije o radnim vremena poštanskih ureda dostupne su na poveznici: https://www.posta.hr/rad-postanskih-ureda/8282. 

Zahvaljujemo građanima na podršci i razumijevanju. Hrvatska pošta, sukladno uputama nadležnih tijela, prilagođava svoje poslovanje i poduzima sve mjere kako bi se umanjila mogućnost širenja epidemije i osigurao kontinuitet poslovanja. Naše zaposlenike opskrbljujemo zaštitnim sredstvima i sredstvima za dezinfekciju, a izmijenjen je i način rada poštara i poštanskih ureda.

RAZGOVOR S POVODOM: povjesničar, istraživač i publicista Vinko Tadić, prof. povijesti  -

Našu temu Razgovor s povodom vodili smo s požeškim povjesničarom, istraživačem i publicistom Vinkom Tadićem, prof. povijesti u školi i predsjednikom Povijesnog društva Požega. Zašto ste odabrali povijest kao svoje zanimanje? Koliko Vam je prošlost važna u privatnom životu?

Povijest sam zavolio još u petom razredu osnovne škole. Tada mi je taj predmet predavao čuveni nastavnik Željko Miljević. Bio je plemenit čovjek i izvrstan učitelj. Na mene je ostavio takav dojam da sam poželio postati učitelj povijesti. Znao je lijepo pripovijedati kao kad djed priča priču svojim unucima. Slušajući njegova kazivanja u mojim mislima nizale su se slike i filmovi o prošlosti. Riječ je uglavnom o klasičnoj nastavi, ali to pokazuje da neke uspješne i stare metode trebamo zadržati kombiniranjem sa suvremenim pristupima. Danas u Hrvatskoj postoje uspješni znanstvenici koji su obrazovani u okvirima tradicionalne nastave. Većina naših sugrađanki i sugrađana, nakon odlaska iz Hrvatske, postanu marljivi i uspješni radnici, dobri rukovoditelji, kvalitetni znanstvenici… Hrvatski obrazovni sustav u osnovi nije loš, ali treba ga unaprijediti i razvijati. Nije sve starinsko u nastavi loše, niti sve novo kvalitetno i progresivno. Dobre promjene moramo podržati. Za početak treba njegovati svijest o vrijednosti rada i znanja. Ta je svijest prije dvadesetak godina postojala, ali zbog sve agresivnijega neoliberalnog kapitalizma i nacionalističkoga populizma danas je gotovo u potpunosti nestala.   Nisam se odmah odlučio za studij povijesti. Uz nastavnika Željka Miljevića na mene je snažan dojam ostavio svećenik Vjekoslav Marić. Razmišljao sam hoću li postati svećenik ili povjesničar? Na koncu sam se odlučio za studij povijesti i arheologije. Prošlost je važan dio i moga privatnog života. Još kao dječak upoznao sam kardinala Franju Kuharića. Odrastao sam uz svećenike i komuniste, vjernike i ateiste. Bogatstvo tih različitosti dijelom me odredilo i u istraživačkom smislu.

Jednom ste rekli, govoreći o svome nacionalnom identitetu, da su svi Vaši preci Hrvati. Kakav je Vaš odnos prema nacionalnoj pripadnosti? U našoj sredini pojedinim sugrađanima je pomalo neobično da jedan Hrvat i rimokatolik, a Vi to nedvojbeno jeste, piše o pravoslavnim Srbima. Kako to objašnjavate?

Svaki istraživač ima područje interesa. Srbi u Hrvatskoj, točnije njihova etnička i crkvena prošlost, su područje mojih istraživačkih interesa. Tome nastojim profesionalno pristupati. Zašto pripadnik jednoga naroda ne bi mogao pisati o prošlosti drugoga naroda? Zašto pripadnik jedne vjerske zajednice ne bi mogao pisati o drugoj vjerskoj zajednici? Po logici tih pojedinaca o kojima govorite, neki izumrli narodi pali bi u zaborav jer o njima nitko ne bi pisao.

Kakav je moj odnos prema nacionalnom identitetu? To je jedan u nizu mojih identiteta. Nikada nisam tajio da sam Hrvat, ali nijedan od svojih identiteta, pa tako niti svoj nacionalni identitet, nisam razvijao u odnosu prema drugačijima. Prije svega sam ljudsko biće, dijete svojih roditelja, unuk svojih baka i djedova, prijatelj svojih bližnjih, građanin Europske unije i Republike Hrvatske, publicist, prosvjetni radnik, povjesničar, a među svim nabrojanim identitetima je i onaj nacionalni.

Kao znanstvenik bavite se biografijama. Kako birate svoje povijesne ličnosti?

O svakom čovjeku mogli bismo napisati knjigu. Pišem o ličnostima na čijem je životnom primjeru moguće vidjeti neke tendencije u društvu njihova vremena. Dakle, svaku ličnost treba promatrati u njezinu višeznačnom kontekstu. Ako je riječ o pojedincima koji su bili na poziciji utjecaja onda treba istražiti jesu li utjecali na svoje društveno okruženje. U čemu su se sastojali ti utjecaji? Međutim, ipak moram naglasiti, da me u istraživačkom smislu najviše interesiraju dostojanstvenici Katoličke Crkve i komunistički dužnosnici. Zašto? Vjerojatno zato što sam od djetinjstva s njima u dijalogu. Poznati su mi njihovi načini razmišljanja i modeli djelovanja.

Neki Vaši suradnici rekli su da ste pomalo distancirani prema liberalima?

Nisam distanciran prema liberalima. Cijenim njihovu borbu za građanska prava. Mnogi moji prijatelji su liberali. Važno je da smo svi demokrati bez obzira na ideološki predznak. Moramo snažiti slobodu i čuvati se od opasnosti predrasuda. To je uvjet da bismo mogli bez straha, otvoreno govoriti i pisati o svim relevantnim temama prošlosti. Međutim, smatram pogrešnim liberalizam izjednačavati s demokracijom. To nipošto ne umanjuje doprinos liberala razvoju demokratskih standarda. Treba naglasiti, da i liberalna ideologija, poput nacionalističke, komunističke i svih drugih, može ugroziti demokraciju ako ona ikada bude uspostavljena. To su legitimne ideologije, ali lijek u velikim količinama postaje otrov. Nedavno nas je podsjetio na tu drevnu mudrost jedan naš znameniti sugrađanin.

Budući da dominantno pišete o lokalnim i zavičajnim temama, koja je važnost lokalne historiografije? Radi li se o historiografiji ili hagiografiji?

Poneki znanstvenici, koji istražuju takozvane velike teme nacionalne i svjetske povijesti, nerijetko podcjenjuju važnost lokalne historiografije. Kako ćemo se suočiti s prošlošću ako malo znamo o lokalnoj povijesti? Kako su se razne pojave i procesi s globalne i nacionalne razine odražavali na lokalnu zajednicu? To su važna pitanja.

U lokalnim sredinama povjesničari nerijetko njeguju pristup koji ima elemenata hagiografije. Problemima prošlosti treba pristupati s dobrom voljom, otvoreno i kritički, poštujući znanstvene standarde. To nije uvijek lako, a posebno kada je riječ o osjetljivim temama. Tu povjesničari trebaju biti hrabri, profesionalni i odgovorni.

Osim što ste profesor i znanstvenik, vi ste i publicist. Povremeno se javljate kao polemičar i esejist u medijima. Je li ugodna polemika? Smatrate li ju korisnom? Trebaju li povjesničari više djelovati u javnom prostoru? Može li se prošlost kod nas ostaviti povjesničarima?

O tim problemima govorio sam i pisao više puta. Javna rasprava o pitanjima prošlosti, koja opterećuju sadašnjost i dovode u pitanje našu budućnost, jako je važna za razvoj demokratskih odnosa u društvu. To prije svega, između ostaloga, znači utjecati na intenziviranje razvoja pluralizma. Povjesničari bi trebali preuzeti ključnu ulogu u tim raspravama. Kod nas se to nerijetko prepušta političarima i drugima izvan struke. Prošlost treba prepustiti stručnjacima, dakle ljudima koji su kvalificirani da o tome primjereno pišu i govore.  

Kao urednik časopisa i niza knjiga, promovirate pisanu baštinu. Kakav je položaj knjiga i časopisa u lokalnoj sredini? Može li se sve objaviti? Imate li podršku ili probleme s političkim elitama? Postoje li zabranjene teme?

Kultura čitanja u našoj lokalnoj sredini još uvijek je dio svakodnevice manjega dijela građanki i građana. Iz toga proizlazi i odnos prema knjigama i časopisima. Još uvijek se ne može sve objaviti. Ljudi se boje mogućih posljedica. Pomirio sam se s time da neću postati ravnatelj neke ustanove i tome slično, ali to je moj izbor. Nemam se pravo žaliti. Ako doživim promjenu postojećega sustava, neću si laskati da sam bio nekakav disident u ovom sustavu. Svaki čovjek bira svoj put. Ja sam svoj izabrao.

U našoj sredini još uvijek postoje zabranjene teme. To je ozbiljan problem i pokazatelj nedemokratske situacije u kojoj živimo. Funkcioniranje demokracije nije u interesu nasilnim moćnicima koji neprestano lamentiraju o domoljublju, a usmjereni su protiv zlostavljanih žena i djece, siromašnih radnica i radnika, nezaposlenih, migrantica i migranata, stvarnih i navodnih komunista, Srba, Roma, vegetarijanaca… S druge strane ima odgovornih dužnosnika kojima treba odati zasluženo priznanje.

Profesore Tadiću, zahvaljujem na razgovoru. Želim Vam puno uspjeha u daljnjem radu! Razgovor vodio: Vladimir Protić 

UZGOJ RIBA: NAGURANE U KAVEZIMA, UMIRU U MUKAMA  -

U Švicarskoj je 2017. godine udruga PEA - Pour l'Égalité Animale pokrenula međunarodnu kampanju naziva „Svjetski dan za okončanje ribolova - WoDEF” čiji je cilj podizanje svijesti o životu životinja u vodama, kako u javnosti tako i u drugim organizacijama za zaštitu i prava životinja. Ribe, rakovi i glavonošci u središtu su brige WoDEF-a jer oni čine najveći udio životinja koje ljudi ubijaju, a godišnja procjena je tisuće milijarda žrtava. Stoga udruga Prijatelji životinja poziva sve da 28. ožujka obilježe Svjetski dan za okončanje ribolova i apelira na ukidanje ribolova i uzgoja riba diljem svijeta.

Essere Animali, talijanska organizacija koja istražuje uvjete držanja životinja na farmama i u klaonicama, prvi put je u Europi dokumentirala intenzivno ribnjačarstvo. Istražni tim organizacije upao je na velika uzgajališta brancina i pastrva kojima se opskrbljuju glavni talijanski supermarketi. Prizori s uzgajališta prikazuju tisuće riba prisiljenih na život u kavezima, u uvjetima prenapučenosti i lišenosti podražaja. Prijevoz i postupanje s ribama kao predmetima svakodnevna je praksa. Smrt nastupa nakon duge i neuspješne borbe za život te goleme patnje i boli kojima su izložene. Europska unija potvrdila je da će poduzeti konkretne korake za rješavanje ovoga problema.  

Znanost je odavno potvrdila sposobnost riba za doživljavanjem boli i emocija. Istraživanja su pokazala da ribe prepoznaju druge ribe iste vrste, uče na određene načine, stvaraju mentalnu predodžbu puta kojim idu, prilagođavaju ponašanje situaciji u kojoj se nalaze te neke ribe čak koriste i razno oruđe kako bi si olakšale svakodnevni život. Također, ribe pokazuju ljubav, trljajući se nježno jedna o drugu, i tuguju kada im umru prijatelji. Znanstvenici tvrde da se fiziologija živčanog sustava i ponašanje riba mijenjaju pod utjecajem štetnih i neugodnih podražaja. To znači da ne samo da ribe mogu biti pod stresom i u strahu već takve frustrirajuće reakcije negativno utječu na njihov imunološki sustav, što posljedično znači da su manje otporne na bolesti.  

Ribe, baš kao i ljudi, imaju vlastiti smisao života zbog kojega su njihovi životi jednako važni kao i naši. Imaju potrebu za hranom, skloništem, prisnošću, sigurnošću te brigom za sebe i svoje potomke. Ribe su društvena i osjećajna bića koja imaju važnu ulogu u morskom ekosustavu. Znanstvenici su radili istraživanje u kojemu su ribama s bolovima u ustima, koje nisu mogle jesti, davali lijekove protiv bolova nakon čega su ponovno počele jesti. Reagiranjem na lijekove protiv boli dokazano je da ribe imaju u mozgu receptore nalik onim receptorima na koje se isti lijekovi vežu kod ljudi.  

Iskorištavanju riba nema granica. Uzgajamo ih za hranu, koristimo u biološkim i medicinskim istraživanjima, opravdavamo lov na njih kroz sport i zabavu, zarobljavamo ih kao kućne ljubimce i koristimo kao ukrase u malim akvarijima. Zabrinjavajuća je činjenica da se godišnje u svijetu ubije 2.500 milijarda riba te do 2050. godine neće biti riba nastavimo li ih masovno izlovljavati i usmrćivati. 90% velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina. Zastrašujući je podatak da ljudi zbog svojeg nerazumnog, neetičnog i sebičnog ponašanja uzrokuju smrt 20 puta više riba godišnje od ukupnoga broja ljudi koji su ikada koračali ovim planetom.

Pohlepa i bezobzirnost razlozi su uništavanja, iskorištavanja, istrebljivanja, iscrpljivanja, porobljavanja i ubijanja riba i drugih životinja u moru. Znanstvenici su otkrili da gotovo 1.000 morskih sisavaca, ali i morskih pasa, morskih kornjača i ptica umire svaki dan nakon što se ulove u ribarske mreže. Patnja milijuna riba ne može ostati nezapažena i hitno je potrebno poduzeti mjere njihova spašavanja. „Važnost riba i drugih morskih organizama od neprocjenjivog je značaja za opstanak svih vrsta, ljudskih i ne-ljudskih, na planetu te smo svi odgovorni i dužni dati svoj doprinos za poboljšanje trenutačne situacije s morskim životinjama”, poručuju Prijatelji životinja.

U jeku krize uzrokovane corona virusom samo danas je u Republici Hrvatskoj 1094 osobe ostalo bez posla. Pitanje je koliki će taj broj biti sutra, prekosutra, odnosno do kraja ovakvog stanja koje ubija gospodarstvo. Zasigurno neće biti mali, jer ugrožena je proizvodnja, trgovina, turistička sezona, prisutna je bolest za koju nema lijeka i sve to vodi u nesigurnu budućnost na tisuće obitelji koje bi mogle biti suočene s golim preživljavanjem.

To su sve naši sugrađani, poznanici, prijatelji, umirovljenici i svi ne nabrojani koji tvore našu društvenu zajednicu, prelijepu Zlatnu dolinu. Zato pozivam sve vas u izvršnoj vlasti područne i lokalnih jedinica samouprave, župana, gradonačelnike, načelnike i zamjenike da se solidariziraju s narodom koji ih je izabrao i prijeđu na minimalnu plaću kako bi zaista pokazali narodu da vam je stalo do njih.

Da vam je stalo do umirovljenika koji s 1.500 kuna mirovine ne smije izaći iz stana po namirnice, da vam je stalo do ugostitelja kojima su lokali zatvoreni, do poduzetnika koji ne rade, zbog djece koja ne idu u školu i vrtiće, do njihovih baka i djedova, zbog onih koji su trbuhom za kruhom napustili naš zavičaj, na kraju, da vam je stalo do toga da budete čovjek.

Izađite iz komforne zone debelo plaćene fotelje i pokažite da vas je briga za one koji su vas tu postavili da ih zastupate, pozvao je predsjednik SDP-a grada Požege, Ivan Vlahović te dodao da se ovoj inicijativi mogu pridružiti i ostali, poput članova plaćenih Nadzornih odbora, Upravnih vijeća, vijećnika i sl.

Da vidimo koliko vas ima ???

PREMINULA I ČETVRTA OSOBA - BOLESNICA IZ PULE  -

Nacionalni Stožer Civilne zaštite RH priopćio je jutros na redovnoj tiskovnoj konferenciji da od jučer u 16 sati imamo 49 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 635 zaraženih osoba korona virusom u Hrvatskoj. Još jedna osoba je preminula, 92-godišnjakinja iz Pule je četvrta umrla osoba od posljedica korona virusom u Hrvatskoj.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 4.938 osoba. Trenutno je na respiratoru 19 bolesnika, a bilježimo i 45 osoba koje su se oporavile od korona virusa.

Od danas rade i specijalizirane prodavaonice na tržnicama, ali još ne i klupe sa voćem i povrćem.

TRŽNICA U POŽEGI RADI OD DANAS 28. OŽUJKA OD 8 DO 12 SATI  -

Stožer civilne zaštite RH donio je Odluku i Uputu o iznimnom dopuštenju rada uz pridržavanje posebnih uvjeta za određene vrste tržnica i objekata na tržnicama za vrijeme proglašene epidemije COVID-19. Odlukom se za vrijeme proglašene epidemije COVID-19, iznimno od Odluke o mjeri obustave rada tržnica i svih objekata u sastavu tržnica u kojima se obavljaju druge djelatnosti zbog osiguranja opstojnosti hrvatske proizvodnje i nužne opskrbe potrošača, dopušta, uz pridržavanje strogih mjera socijalnog distanciranja, rad zatvorenih objekata u sastavu tržnica (prodavaonice i kiosci) u kojima se prodaje hrana, higijenski artikli, lijekovi, veterinarsko medicinski proizvodi, poljoprivredni lijekovi i hrana za životinje.

Ova Odluka odnosi se i na rad tržnica koje su čvrsti i u potpunosti zatvoreni objekti u kojima se prodaju proizvodi iz točke I. ove Odluke u prodavaonicama i kioscima. S obzirom na tijek epidemiološke situacije napominjemo da Odlukom o iznimnom dopuštenju rada uz pridržavanje posebnih uvjeta za određene vrste tržnica i objekata na tržnicama za vrijeme proglašene epidemije COVID-19

- nije dopuštena prodaja na klupama, već samo u zatvorenim prostorima tipa prodavaonica ili kioska.

Radno vrijeme zatvorenih objekata u sastavu požeške tržnice je od 8 do 12 sati.

Dodatni uvjeti koje se treba osigurati da bi se dopustio rad na naprijed navedenim tržnicama: osigurati da se kod ulaza u ili pred prodavaonicama i kioscima, odnosno ulaza u zatvorene tržnice, kao ni u samim prostorima zatvorenih tržnica, ne stvaraju gužve, te jasne upute o tome staviti na sve ulaze u zatvorene tržnice i vidljiva mjesta u prodavaonicama i kioscima. Osim jasnih uputa, na svakom ulazu u tržnicu, moraju se osigurati zaštitari ili redari koji će propuštati kupce na način da se na prostoru tržnice niti u jednom trenutku ne nađe previše kupaca (preporučuje se ograničiti broj kupaca koji mogu istovremeno boraviti u prostoru tržnice za svaku tržnicu ovisno o veličini i karakteristikama prostora ). Ako se ocijeni potrebnim, zbog veličine tržnice ili drugih razloga, preporučuju se zaštitari ili redari i u samoj tržnici. primjenjivati mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja svih prostora; organizirati rad tako da bude osigurana što veća međusobna udaljenost radnika i kupaca uz poštivanje strogih mjera socijalnog distanciranja (posebnu pozornost posvetiti razmaku između klupa na kojima se prodaje hrana); redovito provjetravati prostore; u zatvorenim tržnicama, u prostorima za korisnike osigurati punktove s dezinfekcijskim sredstvima za ruke te uz njih postaviti kratku obavijest o općim mjerama smanjenja rizika od zaraznih bolesti; na vidnim mjestima istaknuti upute i preporuke za pridržavanje općih pravila o higijeni te strogoj mjeri socijalnog distanciranja.

Earth Hour, najveća globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, obilježava se sutra gašenjem svjetla u 20:30 sati

ZAGREB – Globalna inicijativa Sat za planet Zemlju uz slogan „Okrenimo se prirodi“ ove je godine, čini se, značajnija nego ikada ranije. Uz klimatske promjene koje neupitno utječu kako na ljude tako i na biljni i životinjski svijet, planet i njegovi stanovnici suočavaju se s pandemijom koronavirusa COVID -19, u situaciji gdje su zdravlje i životi mnogih ugroženi, uz ekonomsku krizu i mnoge druge izazove koji su pred nama.

   Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, koja ovu inicijativu provodi od 2007. godine, poziva sve građanke i građane da se okupe virtualno i obilježe i ovaj Earth Hour, dajući svoj glas za očuvanje prirode i našeg planeta putem platforme 'Glas za naš planet'. Unatoč situaciji u kojoj se nalazimo, znatan broj gradova u Hrvatskoj potvrdio je svoje sudjelovanje u akciji gašenjem svjetala u središtima gradova.  

   Greta Thunberg, klimatska i okolišna aktivistkinja, uključila se u ovu inicijativu rekavši da je za nju Sat za planet Zemlju svaki sat svakog dana. - Potreba da se ujedinimo i zaštitimo naš planet veća je nego ikad. Kako smo zamoljeni da se ne okupljamo s ciljem zaustavljanja širenja koronavirusa COVID-19, predlažem svima da se ujedinimo virtualno za ovaj Sat za planet Zemlju i obnovimo naš zavjet za planet te iskoristimo svoje glasove da potaknemo akcije putem interneta, sigurno i odgovorno. Predlažem vam da u 20:30 sati isključite svjetla u svojim domovima i iskoristite taj sat da zajedno sa svojim prijateljima on-line date svoj glas za naš planet. Moramo brinuti jedni za druge, ali i za planet koji dijelimo.   

   Sat za planet Zemlju poznat je po simboličnom činu gašenja svjetla u 20:30 sati. WWF poziva sve građane da sudjeluju u akciji. - U potpunosti razumijemo ako se ne osjećate ugodno provesti sat vremena u mraku. Ovog Sata za planet Zemlju, sasvim je u redu da se odmaknemo od mraka i simbolike - ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije. - Mnogi su izgubili posao zbog krize u kojoj se nalazimo, neki ne mogu boraviti u svojim stanovima zbog prirodnih nepogoda... Vaši susjedi možda ne mogu ni upaliti svjetlo. Stoga ovaj put za Earth Hour budimo solidarni! Probudite u sebi aktivne građane, dobre susjede, i pomozite ljudima koji vas okružuju dok istodobno pomažete planetu. Ako izlazite, provjerite možete li i susjedima obaviti kupnju, izvesti im psa, ili provesti neko vrijeme s njihovom djecom igrajući se putem interneta.

   WWF u ovim nesigurnim vremenima stoji uz sve građanke i građane Hrvatske. Pred nama su veliki izazovi, zdravstveni, ali i društveni i ekonomski. Iskoristimo ovu krizu da pokažemo solidarnost jedni prema drugima i zajedno gradimo bolje društvo, koje se temelji na razumijevanju i uvažavanju drugih, zaštiti najranjivijih i zdravom okolišu.

Dovršeno kriminalističko istraživanje

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 32-godišnjakom s područja Lipika koji je tijekom 2019. godine počinio kazneno djelo „Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga“, na način da  kao odgovorna osoba trgovačkog društva nije u zakonom predviđenom roku dostavio poslovne knjige Poreznoj upravi te na taj način onemogućio pravodoban i cjelovit uvid u obveze svojih poreza i doprinosa. Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Dragovoljno predao tri ručne bombe

U četvrtak 26. ožujka 2020. na području grada Požege, 53-godišnjak je prilikom čišćenja dvorišta pronašao tri ručne bombe koje je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i one su pohranjene u prostorije policije do uništenja.

Prometna problematika

U četvrtak 26. ožujka 2020. oko 16.30 sati u mjestu Kula, 22-godišnja vozačica koja je prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima upravljala teretnim automobilom marke „Mercedes“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubila je nadzor nad vozilom te sletjela na putnu bankinu i putni kanal uslijed čega je udarila u kolni ulaz u vlasništvu 61-godišnjakinje. Nakon prometne nesreće 22-godišnjakinja je napustila mjesto događaja, a da nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je upravljala, no ubrzo su je pronašli policijski službenici i protiv nje slijedi optužni prijedlog.