Na kioscima se najviše kupuju tiskovine (22,3%) i bonovi za mobitel (21,4%). Sljedeći najpopularniji proizvodi su cigarete (15,6%), karte za prijevoz (14,4%) i slatkiši (13,4%), dok značajno manji broj ispitanika na kioscima kupuje pića (4,2%)

Najveći broj građana navodi da na kioscima kupuje rijetko (45,8%). Značajno manje ispitanika na kioscima kupuje nekoliko puta mjesečno (19,7%). Slijedi ih 15,8% koji tvrde da na kioscima kupuju barem jednom tjedno te 11,1% koji to čine nekoliko puta tjedno. Samo mali dio ispitanika, njih 5,4%, na kioscima kupuje svakodnevno. Da na kioscima nikad ne kupuju ističe tek 2,3% ispitanih.

Što se tiče proizvoda koji se na kioscima kupuju najčešće, najviše je kupljenih tiskovina (22,3%) i bonova za mobitel (21,4%). Sljedeći najpopularniji proizvodi su cigarete (15,6%), karte za prijevoz (14,4%) i slatkiši (13,4%), dok značajno manji broj ispitanika na kioscima kupuje pića (4,2%). Ukupno 8,7% ispitanika na kioscima kupuje proizvode koji ne pripadaju niti jednoj od ovih kategorija.

Na pitanje koriste li neke od dodatnih usluga na kioscima poput plaćanja računa, slanja paketa ili kupovine ulaznica, većina ispitanika navodi da koristi takve usluge (58,6%). Znakovito je da čak 41% ispitanika na kioscima nikada ne kupuje dnevne novine, a tek nešto manjih 39,1% navodi kako dnevne novine na kiosku kupuje rijetko. S druge strane, jedna petina građana dnevne novine kupuje češće - barem jednom tjedno (13,6%) ili svakodnevno (6,3%).

Slično je i s kupovinom časopisa ili magazina koje uopće ne kupuje 36,4% građana, a da to rijetko napravi navodi njih 37,8%. Četvrtina građana je ipak aktivnija pa časopise/magazine ponekad kupuje njih 21%, a da im je to redovita navika ističe 4,7% ispitanih.

Istraživanje su tijekom travnja 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

PROJEKT EDUCIRAJ = RECIKLIRAJ  -

U sklopu projekta "EDUCIRAJ = RECIKLIRAJ" održat će se tribina za građane grada Požege dana 28. svibnja s početkom u 16,30 sati u prostoru HGK Požega, Vukovarska 8. Tribina ima za cilj: informiranje i senzibiliziranje građana o koristima ponovne uporabe predmeta, kućnog kompostiranja, odvojenog prikupljanja otpada, sprječavanja nastanka otpada, štetnosti divljih odlagališta što će rezultirati smanjenjem količine otpada koji se odlaže na odlagališta, promocije obnovljivih izvora energije i održivog korištenja prirodnih resursa

Gost će biti stručnjak s područja održivog gospodarenja otpadom gospodin Danko Fundurulja. Tribina je otvorena za javnost i besplatna je za sudjelovanje.

Projektom „EDUCIRAJ = RECIKLIRAJ“ provesti će se izobrazno-informativne aktivnosti koje će imati za cilj izgradnju svijesti građana grada Požege i prigradskih naselja o odgovornom postupanju otpadom kako bi se smanjila količina otpada koja se odlaže na odlagališta, povećalo odvojeno prikupljanje otpada, kompostiranje i ponovna uporaba predmeta.

Projekt „EDUCIRAJ=RECIKLIRAJ“, KK.06.3.1.07.0042 sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.

Aktivnosti projekta su usmjerene na sve građane na području grada Požege i prigradskih naselja s naglaskom na umirovljenike, žene, turiste, mlade, milenijsku generaciju, odgojno- obrazovne institucije, poslovnu javnost i osobe s invaliditetom, a posebno na djecu u osnovnim školama i vrtićima kako bi usvojili navike pravilnog postupanja otpadom.

BESPOVRATNA SREDSTVA OD MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE DOBILO 12 ŽUPANIJA ALI BEZ POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić prisustvovao je u Vodicama potpisivanju 49 ugovora vrijednih 235 milijuna kuna koje je u ime Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisala ravnateljica Matilda Copić za financiranje lokalne infrastrukture s jedinicama lokalne uprave čiji su projekti zadovoljili uvjete na natječaju tipa operacije 7.4.1 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu iz Programa ruralnog razvoja RH.  

Mjerom 7 financiraju se ulaganja u poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama, razvoj ruralnog gospodarstva te poticanje društveno-ekonomske održivosti sufinanciranjem ulaganja izrade kvalitetnih lokalnih strateških dokumenata, rekonstrukcije i izgradnje cestovne i komunalne infrastrukture, izgradnje objekata namijenjenih predškolskom odgoju, kulturnim i društvenim aktivnostima te širenju sportsko-rekreacijskih sadržaja čime se stvaraju preduvjeti za poticanje društveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje depopulacijskog trenda. Kroz ovu mjeru, zaključno s današnjim danom, ugovoreno je 1.011 projekata sufinanciranih s 2,5 milijarde kuna europskih bespovratnih sredstava.

- Program ruralnog razvoja nije namijenjen isključivo ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju, farme, plastenike, mehanizaciju ... Bespovratnim sredstvima financiramo izgradnju lokalne infrastrukture i pratećih sadržaja bitnih za selo – kako bi ono postalo poželjno mjesto za život. Cilj nam je osigurati što bolje uvjete za život u ruralnim zajednicama i potaknuti ostanak stanovništva na područjima koja su izložena depopulaciji. Fondovi EU koji su nam na raspolaganju pružaju nam priliku da obnovimo i izgradimo sve ono što nismo mogli prethodnih godina jer općine nisu imale novca za takve investicije. To su ulaganja u budućnost, u živote naše djece i opstanak hrvatskih ruralnih područja. Mi smo s naše strane uveli učinkovitiji rad, pojednostavili procedure za EU natječaje – poljoprivrednicima smanjili „birokraciju“, značajno skratili rokove obrade projekata te unaprijedili komunikaciju na svim razinama. Od početka korištenja Programa ruralnog razvoja do danas je na raspolaganje korisnicima stavljeno 16,8 milijardi kuna od čega je ugovoreno čak 12 milijardi kuna.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić. 

Pregled potpisanih ugovora po županijama:

POŽEGA – Zbog toga da skrenu pažnju na loše radne uvjete, tražeći poboljšanje tih radnih uvjeta i povećanje plaća pravosudnih službenika i namještenika danas su u Požegi ispred zgrade suda prosvjedovali službenici i namještenici. U prosvjed su se uključili službenici i namještenici Županijskog suda Slavonski Brod, Stalna služba u Požegi i Općinskog državnog odvjetništva u Požegi. Oni su prosvjedovali pola sata, za vrijeme svoje pauze, dajući podršku svojim predstavnicima Sindikata pravosudne policije koji ukazuju na veliku potplaćenost i podcijenjenost rada pravosudnih službenika i namještenika u RH.

POŽEGA – Nešto iza 15 sati došlo je do prometne nezgode između dva osobna  automobila u raskrižju Vukovarske i Cirakijeve ulice. Vozilo Honda SUV njemačkig registarskih tablica, izlazio je iz Vukovarske ulice u namjeri da se uključi u promet u Cirakijevu prema Ulici Stjepana Radića. U toj radnji nije propustio vozilo VW Pasat novogradiških registracija koji se kretao Cirakijevom ulicom u pravcu željezničke postaje. Tom prilikom došlo je do bočnog udara a u vozilu VW Pasat suvozačica je zadobila ozljede.

Policija PP Požega provodi očevid, a kako je jedno od vozila strane registracije, angažiran je i sudac Prekršajnog suda. Nakon izvješća PU požeško-slavonske, donijet ćemo više činjenica o navedenoj prometnoj nesreći.

Županijska koordinacija Inicijativa 67 je previše zahvaljuje se svim građanima i građankama Požeško-slavonske županije koji su svojim potpisom podržali inicijativu, te omogućili da se prikupi ovako respektabilan broj potpisa.

Posebna ZAHVALA svim našim aktivistima i volonterima koji su neumorno radili na prikupljanju potpisa, "vrijeme bilo ružno, stajali su i po kiši, ništa im nije smetalo, svaki potpis je bio važan te je upravo zbog toga i taj broj od više od 600.000 potpisa, jer da nije bilo njih, da nije bilo građana koji su ovo prepoznali kao svoje pitanje, kao ono što je jedino važno u ovome trenutku, ništa od ovoga se ne bi dogodilo".

Ponovno se pokazalo da samo ujedinjeni i udruženi Sindikati uz potporu građana mogu polučiti ovakav uspjeh.

Još jednom se zahvaljujemo svima koji su svojim potpisom, svojim stajanjem na štandu, svim drugim što su napravili za ovih 15 dana omogućili da hrvatski građani izađu na referendum i da izaberu ono što je za njih bolje, a ne nešto što im se nameće, stoji u zahvali koju potpisuje Koordinacija „Inicijativa 67 je 'previše“ Požeško-slavonske županije.

NAJAVLJEN OKRUGLI STOL ''SIGURNOST NA 2 KOTAČA''  -

''Sigurnost na 2 kotača'' naziv je okruglog stola koji će se baviti pitanjima sigurnosti motociklista i biciklista u cestovnom prometu. Dolaskom ljepšeg vremena sve ih je više u prometu, a navedeni sudionici predstavljaju visoko rizičnu skupinu sudionika. Povod održavanja je i obilježavanje Petog tjedna sigurnosti cestovnog prometa u svijetu, a organizator skupa je udruga Sigurnost u prometu u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Okrugli stol će se održati ovu srijedu, 15. svibnja, u 12.00 sati u Zagrebu u prostorijama Fakulteta prometnih znanost.

- Opravdanost održavanja stručnog skupa nalazimo u činjenici da je 2018. godine u Hrvatskoj u prometnim nesrećama poginulo 55 motociklista, što predstavlja povećanje od 30,9 posto u odnosu na 2017. godinu kada su smrtno stradala 42 motociklista – kažu organizatori.

Dodatno zabrinjava podatak da je u petogodišnjem razdoblju od 2014. do 2018. godine ukupno poginulo 236 motociklista što predstavlja 14,6 posto ukupnog broja poginulih osoba u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama u istom vremenskom razdoblju (1.611).

Upravo ovaj pokazatelj, kao i činjenica da motocikli čine samo 3,82 posto u strukturi voznog parka RH, uz prosječno godišnje prijeđenih oko 3.000 kilometara, svrstava motocikliste u visoko rizičnu skupinu sudionika u prometu.

Prošle su godine 32 (58,2 posto) motociklista poginula u nesrećama uvjetovanim nepropisnom ili neprimjerenom brzinom uvjetima, od čega 26 motociklista (81,3 posto) u prometnim nesrećama koje su sami skrivili. Nažalost, početkom 2019. godine nastavljena je crna statistika fatalnih stradavanja motociklista, kada je u razdoblju siječanj-travanj smrtno stradalo osam motociklista.  

Na skupu će se prezentirati i stanje sigurnosti biciklista kojih je tijekom 2018. godine u prometnim nesrećama smrtno stradalo 22, a u razdoblju od 2014. do 2018. godine 125. Posebno zabrinjava činjenica da su u velikom porastu prometne nesreće biciklista koje su se desile na biciklističkim stazama u odnosu na 2017. godinu kada je evidentirano 25 takvih prometnih nesreća. Prošle 2018. godine evidentirane su 44 prometne nesreće na biciklističkim stazama što predstavlja povećanje od 76% posto.

Svrha i cilj provođenja stručne rasprave na temu stradavanja motociklista i biciklista u cestovnom prometu sadržana je u potrebi sagledavanja osnovnih čimbenika njihovog stradavanja, te iznalaženja i predlaganja efikasnih planskih, infrastrukturnih i preventivnih-edukativnih mjera i postupaka za smanjenje opsega i posljedica njihovog stradavanja.

NAJAVLJEN 4. FESTIVAL SLANINE I VINA „SLANVIN“ U KAPTOLU   -

KAPTOL –  Prošle godine čak 33 ekipe s cijelog područja Slavonije od Bizovca, Velimirovca, Valpova, Osijeka preko Požeštine do Pakraca natjecalo se na 3. Festivalu slanine i vina „Slanvin“ u Kaptolu. I ove godine organizatori Udruga Požeški čuvari baštine, Udruga vinogradara, vinara i voćara Vino-kap općine Kaptol i tjednik Kronika požeško-slavonska pripremaju još veću manifestaciju. Pokrovitelji manifestacije su Općina Kaptol, grad Požega i Požeško-slavonska županija.

Jedna je to u nizu gastro i eno manifestacija kojom se želi vratiti na stol stare i tradicionalne mesne delicije Slavonije, koje su jedno vrijeme polako nestajale s tradicionalne prehrane. – Našeg Slavonca uvijek ste prije mogli prepoznati i opisivali su ga uvijek s torbicom preko ramena u kojoj je uvijek nosio komad slanine, komad kruha i glavicu luka. Slanina je nepokvarljiva, može se uvijek jesti, a mogla ga je hraniti nekoliko dana. Uvijek je teško radio Slavonac, na polju i u šumi, pa je i prehrana trebala biti jača. Danas se više ne radi kao prije, no to nije razlog da ne pripremamo i dalje svoje suhomesnate specijalitete po kojima je Slavonija nadaleko poznata. Uz švargl, čvarke, kobasice, kulen i šunku, tu je svakako i slanina. Danas zbog toga slavimo slaninu, a na našem Festivalu slanine i vina natječemo se tko će napraviti najljepšu „slaninsku ružu“ i ispeći je na otvorenoj vatri. To je poznati specijalitet koji se uvijek pravio na otvorenom, dali uz čuvanje stoke, u lovu, u šumi dok su se pravila drva. Zadovoljan sam odličnim odzivom ekipa, kako brojem ekipa, tako i brojem članova, jer je u nekim ekipama bilo i preko desetak osoba. Ova manifestacija dalje postaje tradicija – istakao je ispred organizatora, Vladimir Protić, predsjednik Požeških čuvara baštine i glavni urednik tjednika Kronika Požeško-slavonska, najavljujući 4. po redu Festival slanine i vina „Slanvin“ u Kaptolu 18. svibnja u popodnevnim satima.

Puno kreativnosti moraju pokazati natjecateljske ekipe, od preciznog zarezivanja slanine, što preciznije rezanje i vodoravno i okomito, sa što ujednačenijim kockama. Osim dobrog i ravnomjernog zarezivanja da se tabla slanine prilikom pečenja polagano zatvara u krug i ističe samo komadiće slanine otvorene poput ježa, još važnije je to ispeći na vatri, da ne izgori, da se ne prepeče, nego da postane prava „slaninska ruža“. Dojmljivo je svakako gledati te bukete slanine kako se polagano peku i stvaraju novi oblik, a da o mirisu koji se širi okolinom i ne govorimo. Kako se na istoj lokaciji održava i susret vinara iz cijele Požeško-slavonske županije, cijele Slavonije i Baranje, vinara sa Krka i vinara iz Mađarske, te se dodjeljuju diplome za najkvalitetnija vina 12. Županijskog i 6. Međunarodnog ocjenjivanja kvalitete vina u organizaciji Udruge vinara Vino-kap Kaptol, na najbolji način se prikazuje pravo sljubljivanje pečene slanine i vina. Da upravo nakon ovako ukusne slanine, degustacija vina ide kao podmazana, isticali su brojni sudionici ekipa, do sada stotinjak ekipa, ali i brojni posjetitelji, a tako se očekuje i ove godine, dodaju iz tjednika Kronika.

Nakon završenog natjecanja po ocjeni stručnog žirija za najbolje „slaninske ruže“ dodjeljuju su plakete i vrijedne nagrade sponzora, kao i za najljepši umjetnički dojam „slaninske ruže“. 4. Festival slanine i vina SLANVIN održat će se u subotu 18. svibnja, od 16 sati u Sportskom parku općine Kaptol.

Pozivamo još ekipe koje se žele takmičiti u pečenju „slaninske ruže“ a i sve posjetitelje da dođu i jedno lijepo subotnje poslijepodne provedu uz pečenu slaninu i vino. Uz manifestaciju bit će organiziran i Etno sajam domaćih proizvoda i rukotvorina, a zasvirat će i tamburaši.

OTVOREN NATJEČAJ ZA STIPENDIJE OSMAŠIMA JEDINE UMJETNIČKE GIMNAZIJE U HRVATSKOJ  -

ZAGREB – Već četvrtu godinu za redom Privatna umjetnička gimnazija (PUG) iz Zagreba,  jedina umjetnička gimnazija u Hrvatskoj,  raspisuje Natječaje za stipendije Film za 5! junior, Slika za 5! i Tekst za 5!, kojima najkreativnije učenike osmih razreda osnovne škole nagrađuje stipendijom i time im omogućuje izravan upis u gimnaziju.

Privatna umjetnička gimnazija uz predmete uobičajene za gimnazijske programe nudi pojačanu nastavu iz umjetničke grupe predmeta, odnosno likovne, glazbene, scenske i filmske umjetnosti te medijske kulture. Problemska i projektna nastava omogućuju potpuno uključivanje učenika u nastavni proces. Osim redovne nastave, učenici dva sata tjedno obavezno pohađaju i radionice – bilo one kreativne (filmsku, fotografsku, scensku, likovnu, literarnu, plesnu ili glazbenu), bilo one istraživačke (prirodoslovnu, za bistar pogled, latinsko-gljivarsku, matematičku, govorništvo). Posebni projekti škole nadograđuju školsko gradivo i jedinstveni su u zemlji – poput projekata Film za 5!, English All Around ili školske radionice Model United Nations.

U Filmu za 5! učenici tijekom školske godine gledaju sve dugometražne igrane filmove domaće produkcije iz tekuće godine, pišu osvrte na njih, imaju okrugli stol s redateljem ili glumcima iz filma, a potom ocjenjuju film te nagrađuju onaj najbolji po učeničkom izboru. English All Around festival je engleskog jezika u kojem je ove godine sudjelovalo preko 500 sudionika iz 52 osnovne i srednje škole iz cijele Hrvatske predstavljajući svoje kreativne dosege kroz filmske, literarne, glazbene, scenske i druge radove na engleskom jeziku. Školska radionica Model United Nations omogućila je da 23 učenika sudjeluje u radu čak četiri međunarodne konferencije u Europi (Zagreb, Frankfurt, Toulouse i Budimpešta) gdje su sa svojim vršnjacima iz cijelog svijeta na nekoliko dana u ulozi zastupnika u Ujedinjenim narodima raspravljali o svjetskim problemima.

Posebnost natječaja za stipendije Film za 5! junior, Slika za 5! i Tekst za 5! je što im slavodobitnike određuju sadašnji učenici, koji pažljivo i detaljno analiziraju sve pristigle radove, primjenjujući znanje koje su stekli na nastavi iz umjetničke grupe predmeta. Na taj način, učenici su do sada izabrali već osam mladih kreativaca koji iz dana u dan doprinose radu i uspjesima škole, te razvijaju vlastiti umjetnički – kreativni potencijal. Profesori Privatne umjetničke gimnazije rado ističu ozbiljnost i posvećenost koju učenici iz godine u godinu pokazuju prilikom ovog, sad već tradicionalnog, izbora svojih nasljednika u školskim klupama PUG-a

Za sudjelovanje u natječaju Film za 5! junior potrebno je snimiti film u tehnici i žanru po vlastitom izboru, za Sliku za 5! naslikati, nacrtati, izrezbariti, fotografirati ili modelirati rad po izboru. Natječaj Tekst za 5! donosi dvije ravnopravne nagrade jer se literarni rad može napisati na hrvatskom i na engleskom jeziku. Na natječaje se mogu prijaviti svi zainteresirani učenici osmih razreda iz cijele Hrvatske slanjem  radova do 31. svibnja 2019.  godine. Detaljnije informacije o natječaju dostupne su na stranicama Privatne umjetničke gimnazije (www.pug.hr/gimnazija/natjecaji-pug-a/).

PREDIZBORNI SKUP KANDIDATA HNS – LISTA BR. 11 ZA EU PARLAMENT  -

POŽEGA – Županijska organizacija Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati Požeško-slavonske županije organizirala je predizborni skup u Obrtničkom domu u Požegi. Uz rad, djelovanje i program HNS-a za predstojeće Izbore za EU parlament posebno se na skupu obratio slavonski kandidat, sadašnji saborski zastupnik HNS-a Stjepan Čuraj, koji se na listi broj 11 nalazi na 12. mjestu.

Stjepan Čuraj pojasnio je svim okupljenima HNS-ovcima i njihovim simpatizerima zašto je HNS podupro vladajuću koaliciju i nije dozvolio da se Hrvatska zaustavi novom parlamentarnom krizom, novim izborima, krizom vlasti, jer je želio da Hrvatska ide dalje i strukturnim promjenama, posebno u ministarstvima koja su pripala HNS-u podupre razvoj Hrvatske i napravi reforme. HNS je danas dokazao da je i tada bio u pravu kada je podupro vladajuću koaliciju na čelu s HDZ-om.

Lista broj 11 – HNS i kandidati nam listi svoju kampanju vode pod sloganom #uvedimo EU u HR,  pod kojom će se svakako zalagati za provođenje nekih načela, koja se mogu provesti kroz četiri projekta. To je prije svega uvođenje Europske minimalne plaće u HR, koja traži kao preduvjet osnivanje fonda iz kojeg bi se podmirivale razlike u plaćama do dogovorenog europskog minimalca, Te subvencije bi se s vremenom smanjivale, a poslodavci bi za taj iznos povećavali plaću za otprilike 15% godišnje. Projekt uvođenje Europske najniže mirovine za HR umirovljenike i izjednačavanje populacije treće životne dobi s umirovljenicima EU. To bi trebao biti iznos od 50 posto jedinstvene minimalne plaće u EU za recimo 20 godina radnog staža, odnosno 50 posto radnog staža. Ovo je zapravo već postojeće pravo i institut izračuna koji se danas primjenjuje, a cilj je da se iznosi povećaju za minimalno 50 posto od sadašnjih 64,34 kune po godini staža na više.

Treći projekt je uvođenje Europskih zdravstvenih standarda za građane HR, jer danas to nije slučaj u hrvatskom zdravstvu. HNS želi dostupnu kvalitetnu zdravstvenu skrb u suvremenoj EU kao imperativ u svakodnevnoj praksi. Građani u svakom kutku EU trebaju imati olakšan pristup jedinstvenom zdravstvenom sustavu. Jednake dijagnostike i terapije kod liječenja trebaju biti zdravstveni standard na području cijele Unije. Četvrti projekt je te posebno priključenje HR Europi jednakih građana, jer građani HR imaju počesto samo određena prava koja se ne ostvaruju jednako za sve. Financijske i bankarske ponude, telekomunikacijski paketi i temeljne socijalne usluge – sve se to s vremenom mora izjednačiti na području cijele EU. Svima mora biti isporučeno jednako, jer smo jednaki. Osim prehrambenih proizvoda, predstoji bitka za izjednačavanje svih drugih segmenata građanskog standarda.

Kao zaključak Stjepan Čuraj kaže: - Moramo olakšati život našim građanima i stvarati jednake šanse svima. Europski parlament treba biti mjesto na kojemu se raspravlja o stvarnoj (ne)jednakosti građana u državama članicama. Provođenje naša četiri projekta bi trebao biti primarni fokus svih zastupnika u Europskom parlamentu. Trebamo inicirati propise koji će s vremenom građane stvarno učiniti jednakim.

Predsjednica ŽO HNS Marica Vidović, regionalni tajnik HNS slavonsko-baranjski Vinko Ručević i tajnik Bojan Tojagić dali su upute svojim članovima kako glasovati na predstojećim EU izborima, posebno za liste, a posebno za pojedine kandidate na listi HNS-a, kao preferencijalne glasove. Posebno su održali i edukaciju svih članova HNS-a koji će biti članovi biračkih odbora i povjerenstava. Posebni gosti na skupu bili su članovi KUD Šijaci iz Biškupaca.