Vladimir

Vladimir

OTVOREN NATJEČAJ KREIRAJ MARKU BAJNU I OSVOJI NAGRADU SJAJNU  -

ZAGREB – Hrvatska pošta u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje već 13. godinu organizira likovni natječaj „Kreiraj marku bajnu i osvoji nagradu sjajnu!“. Natječaj je otvoren za sve učenike osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, koji imaju priliku dizajnirati poštansku marku na zadanu temu. Ovogodišnja tema natječaja je sportom do zdravlja. Hrvatska pošta ovim projektom potiče učenike te profesore likovne kulture i razredne nastave na izradu motiva poštanske marke. Tema natječaja svake godine djeci daje poticaj za likovno stvaralaštvo, ali i za promišljanje tema važnih za mladež.

Učenik čiji rad pobijedi bit će potpisan na poštanskoj marki, a njegovo ime i djelo tako će obići cijeli svijet jer će poštanska marka vrijediti za plaćanje poštanskih usluga. U natječaju mogu sudjelovati svi učenici osnovnih škola sa stalnim boravištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Pobjednik natječaja osvojit će sjajnu nagradu – prijenosno računalo i pisač.

Profesori likovne kulture i razredne nastave odabiru 10 najboljih radova na razini škole i šalju ih Hrvatskoj pošti zaključno sa 17. svibnja 2019. godine. Svečanost uručenja nagrade pobjedniku i promocija poštanske marke održat će se u rujnu 2019. godine. Kako se prijaviti i sudjelovati saznajte na posta.hr 

POŽEGA – Po informaciji Policijske uprave Požeško-slavonske, Opća županijska bolnica Požega prijavila je smrt 60-godišnjaka, koji je preminuo od konzumacije mrazovca.

To je prva ovogodišnja smrt od konzumacije samoniklog bilja, posebno kada se dogodi zamjena samoniklog bilja, u ovom slučaju ljekovitog i začinskog samoniklog bilja srimuš, ili medvjeđi luk, koji je zdrav, ljekovit i jestiv, sa mrazovcem, koji je sličan po listovima. Mrazovac nije jestiv, nego  otrovan u konzumaciji veće količine listova, koje otrovanje može i kobno završiti.

Nakon provedenog uviđaja i policijskog izvješća izvijestiti ćemo dodatno o ovom slučaju.

Mrazovac (vražji korijen, balučka divja, luk gladi, kaćun, lat. Colchicum), biljni rod od stotinjak vrsta ljekovitih, ali i otrovnih jednosupnica sa podzemnim gomoljem i otrovnim sjemenkama koje sadrže kolhicin. Svi dijelovi sadrže otrovne alkaloide a poznat je i pod nazivom biljni arsen.

U Hrvatskoj raste sedam vrsta mrazovaca:, među kojima jesenski mrazovacmadžarskiKohov mrazovacVisianijev mrazovac i drugi. Mrazovac voli vlažne travnjake od nizinskih do planinskih područja. Stabljika je kratka, listovi veliki a cvijet sličan šafranovom, cvate krajem ljeta.

Biljka se širi tako što sjemenke imaju ljepljive bradavice koje se hvataju za noge životinja.

Od trovanja mrazovcem stradaju mnogi sakupljači bilja koji ga zamijene za srimuš ili medvjeđi luk (Allium ursinum). Dovoljna je konzumacija 60 grama listova mrazovca za trovanje, a početni simptomi su mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu, proljev, disanje usporeno,  srce otežano i usporeno radi zbog klijenuti centara za disanje i krvotok, dolazi do smrti kroz dan ili dva.

Listovi srimuša ovako izgledaju:

IMG 1710

 

6. SARMIJADA U ORGANIZACIJI UDRUGE „POŽEŠKI ČUVARI BAŠTINE“ i TJEDNIKA KRONIKA POŽEŠKO-SLAVONSKA  -

POŽEGA – Za nedjelju 31. ožujka i 6. po redu Sarmijadu u Požegi sve je spremno. Najavljene su brojne ekipe iz čak 4 slavonske županije a očekuje se oko 500 sarmi u za sada 27 raznih varijanti, okusa i načina spravljanja. Restoran Hotela Grgin Dol u Požegi bit će pravo središte najkvalitetnijih sarmi i mjesto odličnog cjelodnevnog druženja već od 11 sati. Stoga još pozivamo sve koji vole kuhati sarmu da se prijave, ali i sve one ljubitelje sarme – kraljice slavonskog stola da dođu i vide tu ljepotu uređenih stolova, kušaju najbolje sarme i provedu jedan lijepi sunčani dan na terasi Hotela Grgin Dol. Najavljena prognoza za nedjelju je sunčani i topao dan, bez daška vjetra i oblačića, pravi proljetni dan.

     Na 6. Sarmijadi se natječe i nekoliko folklornih društava, zavičajnih udruga, udruga žena, restorana, seoskih turističkih objekata, udruga vinogradara i pojedinaca, a osim kvalitete sarme ocjenjivat će se i nagraditi i najbolja prezentacija sarme i uređenje stola na kojemu centralno mjesto ima sarma. Tako tu bude i servisa za ručavanje starih preko sto godina, ali i tradicionalnog stola kakav se nekada uređivao za blagdane i narodne običaje.

      Sve pobjednike u nekoliko kategorija očekuju vrijedne nagrade naših sponzora, pokrovitelja i Udruge Požeški čuvari baštine, te plakete i zahvalnice. Najvrednija nagrada je sponzora Auto centar Radić iz Požege vrijedna tisuću kuna, zatim veliki poklon paketi kuharskih posuda, kecelje i prigodni materijal, poklon paketi poznatih kutjevačkih vinarija i dr.

     Svi zainteresirani mogu dobiti svoje mjesto na 6. Sarmijadi, svima je ulaznica samo donesena sarma, a prethodno se moraju javiti na broj mob: 098/464-174 i osigurati rezervaciju. Nakon proglašenja pobjednika slijedi blagovanje, veselje, pjesma i ples uz tamburašku glazbu tamburaša De Gotho. Pozivaju se i Požežani sa svojim gostima da posjete Sarmijadu i natjecanje, a za nedjeljni ručak njima se pobrinula glavna kuharica hotela Marijana Pranjić, koja je pripremila puno ukusne, već pogađate, prave požeške sarme po cijeni od samo 35 kuna s prilogom. Očekujemo sve ljubitelje sarme. Dobro došli!

OD 1. TRAVNJA KAMP DUBOKA OTVARA SVOJA VRATA  -

VELIKA - Posebnosti Kamp odmorišta Duboka prepoznalo je i Kamping udruženje Hrvatske, te je uvršten na popis 38 najboljih malih kampova Hrvatske u sklopu projekta certifikacije standarda kvalitete OK Mini Camps, projekta poticanja kvalitete kampova i edukacije podržanog od strane Ministarstva turizma.

Kamp Duboka nalazi se na rubnom dijelu Parka prirode Papuk u mjestu Velika. Smješten je u prirodnoj oazi doline potoka Dubočanke te se prostire na površini od 2,3 ha i može primiti do 200 kampista. Kamp ima 11 uređenih parcela za kampere i kamp prikolice sa priključcima za električnu energiju i vodu. Jedan dio kampa predviđen je za boravak gostiju u šatorima. Gosti kampa koriste se zajedničkim sanitarnim čvorom i malom kuhinjom.
kamp duboka 1

Okruženje kampa pruža brojne rekreativne mogućnosti poput pješačenja, sportskog penjanja, vožnje biciklom ili jogginga. Kamp je dobro povezan sa glavnim planinarskim i biciklističkim stazama u parku.

Prva turistička sezona u kamp odmorištu Duboka privukla je preko 200 posjetitelja koji su ostvarili 320 noćenja, dok se u 2018. godini taj broj udvostručio. U kampu je boravilo oko 450 turista koji su ostvarili preko 600 noćenja. U strukturi posjetitelja dominiraju strani gosti iz zapadnoeuropskih zemalja. Zanimljivo je napomenuti da se radi o gostima koji upravo traže kampove koji se nalaze u područjima s očuvanom prirodom te kamp odmorište Duboka ispunjava sve njihove zahtjeve.

Projektom „Geo priče UNESCO geoparka“ do kraja svibnja ove godine izgradit će se Adrenalinski park Duboka koji je sastavni dio Plana upravljanja Parkom prirode Papuk. Adrenalinski park Duboka kao nov proizvod PP Papuk pridonijet će ukupnoj atraktivnosti i privlačnosti postojeće i nove turističke infrastrukture.Kamp rendžera radionica

5 SLAVONSKIH SAVJETA MLADIH, MEĐU KOJIMA I SAVJET MLADIH POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

Nakon potpisivanja sporazuma o suradnji 5 Slavonskih savjeta mladih, predsjednici i predstavnici savjeta mladih su sudjelovali na radnom sastanku u Brčko distriktu. Ispred savjeta mladih Požeško-slavonske županije sudjelovao je predsjednik savjeta Dario Ivković, predsjednik Savjeta mladih Brodsko-posavske županije Josip Jagodar i predstavnik Vukovarsko srijemske županije Slavko Grgić . U zgradi Vlade Brčko distrikta dočekala ih je Tea Ružić, članica Predsjedništva Vijeća mladih Brčko distrikta. Nakon sastanka u zgradi Vlade i dogovora oko buduće suradnje, članove Savjeta iz Hrvatske s članicom Predsjedništva Vijeća mladih primio je dr. Anto Domić, dogradonačelnik Brčko distrikta. Na sastanku je dogovorena buduća suradnja i uzajamna pomoć.

55698474 868634650195533 7997640820716994560 n

 

Drugi dan je održan je sastanak predsjednika županijskih savjeta mladih s područja 5 slavonskih županija s predsjednikom uprave HŽPP-a Željkom Ukićem, ravnateljicom Ureda Uprave Mihaelom Tomurad Sušac, koordinatoricom za elektroničku komunikaciju i međunarodne odnose Sanjom Cvetković i zaposlenicom u PJ Prodaje HŽPP-a Antonijom Jugović.

Na sastanku se razgovaralo o suradnji između Savjeta mladih s područja 5 slavonskih županije i HŽPP-a. Savjeti mladih su se obvezali pomoći u popularizaciji željeznice te je dogovoreno potpisivanje sporazuma o suradnji u narednom periodu. Predsjednik uprave HŽPP-a izrazio je spremnost za nove projekte kojima će se omogućiti bolji uvjeti za mlade vezanih uz putnički promet. Na kraju sastanka su svi bili zadovoljni sastankom i s novim idejama i projektima za predstojeće razdoblje. Na kraju sastanka predstavnici savjeta mladih predali su direktoru uprave tri stranice prijedloga za poboljšanje putničkog prijevoza na hrvatskim željeznicama koji su prikupljeni proteklih nekoliko tjedana na području 5 slavonskih županija.

VELIKA POBJEDA NA DAVIS CUPU OTISNUTA ZA VJEČNOST NA MARCI  -

ZAGREB – Hrvatska pošta je u suradnji s Hrvatskim teniskim savezom pustila u optjecaj 28. ožujka prigodni poštanski blok „Hrvatska – pobjednik Davis Cupa 2018.“ Prigodni blok još je jedno priznanje važnosti pobjede Hrvatske teniske reprezentacije na ovom svjetskom natjecanju. Autorica izdanja je Dubravka Zglavnik Horvat, dizajnerica iz Zagreba, a poštansku marku oblikovala je prema fotografiji Marija Čuzića. U prigodnom bloku nalaze se dvije poštanske marke, svaka nominalne vrijednosti 6,50 kuna. Tiskano je 30 000 blokova, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv bloka je trenutak proglašenja pobjednika Davis Cupa.

     Ova poštanska marka obilježava jedan od najvećih uspjeha sportaša u Hrvatskoj. Naši su tenisači srebrnu „salataru“ digli dva puta u zrak – 2005. i 2018. godine. Zašto „salatara“? Godine 1900. harvardski student Dwight F. Davis naručio je veliku srebrnu zdjelu, originalno predviđenu za posluživanje salate, kao nagradu pobjedniku teniskog susreta Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Tada nije bio svjestan da je tog trenutka postao besmrtan, a njegova formula dvoboja nacija bila je i ostala jedna od najtežih na putu k pobjedi.

     Pobjednički tim, u kojem su glavnu ulogu imali Marin Čilić, Borna Ćorić i Ivan Dodig,  okupio je Željko Krajan. Put do pobjede bio je kudikamo duži nego 2004. godine kada su nas u pobjednički pohod poveli Ivanišević, Karlović, Ljubičić i Ančić. Za osvajanje nove „salatare“ morali smo pretrpjeti poraz u prvom kolu 2015. godine, 2016. poraz u finalu u Zagrebu, a 2017. opet gubimo u prvom kolu. I onda 2018. – osjećali su da je to ta godina, da su sazreli i da mogu do kraja. Prvo kolo u Kanadi, zatim Kazahstan pa potom Sjedinjene Američke Države. Priključio se i Mate Pavić, a tu su još bili i Galović, Škugor i Mektić. Finale se igralo u Francuskoj. I opet tipično za Davis Cup – umjesto velike drame Hrvatska je uvjerljivo odnijela pobjedu. Samo je deset nacija od prvog izdanja 1900. dva ili više puta osvajalo srebrni pehar. 

OSIGURANO DODATNIH 165 MILIJUNA KUNA  -

   „Kao što sam već najavio za 165 milijuna kuna povećavamo alokaciju za natječaj za mlade poljoprivrednike iz Programa ruralnog razvoja. Još je bolja vijest da nitko ne treba ništa novo prijavljivati ni ispunjavati bilo kakve nove zahtjeve jer se ovo povećanje sredstava odnosi na sve one koji su zadovoljili kriterije na 3. natječaju i koji su se do sada  nalazili „ispod crte“ na rang listi Agencije za plaćanje. Ovo je najpopularnija mjera Programa, ali i meni osobno najdraža jer daje nadu u perspektivnu i sigurnu budućnost naše poljoprivrede i našeg sela. U mladost se uvijek isplati ulagati i mladosti uvijek treba pružiti ruku i podršku“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić te dodao „ da će obrada prijava koje su  ispod crte trajati neko vrijeme pa vas molim da budite strpljivi.“  

    Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas Drugu izmjenu natječaja za provedbu tipa operacije 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –2020.  Ovom izmjenom ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je s 132.597.000,00 kuna na 297.394.425,00 kuna. Na Trećem natječaju zaprimljeno je sveukupno 967 prijava, a Agencija za plaćanja do sada je sklopila Ugovore o financiranju s 257 mladih poljoprivrednika.

     Uključivanje u administrativnu obradu prijava za koje inicijalno nije bilo dostatnih sredstava te izdavanje odluka kojima se potvrđuje dovršetak određene faze obrade zahtijeva određeno vrijeme. Također, tijekom postupka administrativne obrade i slanja zahtjeva za dostavom dopuna, obrazloženja, ispravaka, mole se mladi poljoprivrednici za brzi povratni odgovor (s popratnom dokumentacijom, točnim podacima koja se traži), a s ciljem što skorije obrade svih ostalih prijava. Povećanjem alokacije osigurana su sredstava za financiranje svih prijava koji zadovoljavaju osnovne kriterije prihvatljivosti, odnosno dobivanje odluke o rezultatu administrativne kontrole što znači da će s tim korisnikom biti potpisan ugovor. 

     Na trećem natječaju je po podacima Ministarstva poljoprivrede zaprimljeno 967 prijava, a Agencija za plaćanja do sada je sklopila ugovore o financiranju s 257 mladih poljoprivrednika.

Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu potvrdio direktivu o smanjenju utjecaja plastike na okoliš kojom će se zabraniti upotreba jednokratnih plastičnih predmeta koji najviše zagađuju okoliš. Eurozastupnici svih političkih opcija su velikom većinom podržali nova pravila kojima se želi smanjiti gomilanje plastike čiji utjecaj na okoliš postaje sve teži. Nova pravila stupaju na snagu 2021. godine.  - Ako nastavimo ovim tempom, plastični će otpad 2050. godine u oceanima biti prisutan u većoj količini od same ribe. Procjene su da je u svjetskim oceanima preko 150 milijuna tona plastike, a Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, bi trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu i okolišu - izjavila je Biljana Borzan, članica odbora za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane EP.

     U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi. Tako se od 2021. više ne bi smjeli prodavati plastični štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje pića, lagane vrećice, držači za balone, predmeti od oxo-razgradive plastike i određenih stiropora.  Države članice će do 2029. godine morati omogućiti ponovno prikupljanje 90 posto upotrijebljenih plastičnih boca, a do 2025. najmanje 25 posto materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će biti prikladno za recikliranje. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 posto.

     Proizvođači i industrija ubuduće će morati sudjelovati u troškovima gospodarenja otpadom i čišćenja te mjera za jačanje osviještenosti u vezi s korištenjem spremnika za hranu, ambalažnih vrećica i omota, spremnika i čaša za napitke, opušaka, vlažnih maramica, balona i laganih plastičnih vrećica.  - Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet - zaključila je SDP-ova europarlamentarka.

KAMIONI „ČISTOĆE“ OSLIKANI PLAKATIMA KOJI POZIVAJU NA UDOMLJAVANJE KRETAT ĆE SE PO VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI   -

     Kampanja „Ljubav se ne kupuje” za cilj ima promociju udomljavanja životinja umjesto njihove kupnje. Mreža za zaštitu životinja, koja okuplja 50 hrvatskih udruga za zaštitu životinja, kampanjom želi potaknuti pražnjenje skloništa, ali i skrenuti pozornost na neprimjerenost i okrutnost trgovine životinjama jer životinje nisu igračke, već su to naši životni suputnici, članovi obitelji i dragocjeni prijatelji. 
     Kampanji „Ljubav se ne kupuje” pridružila se tvrtka Čistoća d.o.o. – Varaždin koja je samoinicijativno predložila da se njezini kamioni oslikaju vizualima kampanje, što je iznimno hvalevrijedan primjer.
 - Zaprimili smo e-mail od varaždinske Čistoće, koji nas je ugodno iznenadio. Zamolili su nas da im pošaljemo pripreme za plakate kampanje ‘Ljubav se ne kupuje’ objašnjavajući kako su već nekoliko godina aktivni u zaštiti životinja i da žele konkretno pridonijeti - objašnjava Stela Cota, koordinatorica Mreže za zaštitu životinja koju vodi udruga Prijatelji životinja, i dodaje: „Tek kasnije otkrili su nam da će naše simpatične njuške i plemenite poruke biti na njihovim kamionima koji će se kretati Varaždinskom županijom. Od srca im hvala!” 
    image 2 12900 Osim što su odlučili podržati ovu kampanju, djelatnici tvrtke Čistoća d.o.o. – Varaždin žive u skladu s idejom o suživotu sa životinjama, što se može vidjeti kroz njihov „sasvim običan dan na poslu” u kojemu ih dočekaju tri pseća i 20-ak mačjih prijatelja o kojima skrbe u krugu tvrtke.
  - Briga o ozlijeđenim, bolesnim ili trudnim mačkama često postane opravdanje i razlog njihovim vlasnicima da ih prestanu nazivati svojim ljubimcima pa ih izbacuju iz domova ostavljajući ih na raznim mjestima na periferiji Varaždina. Neke mačke same pronađu put do naše tvrtke dok neke radnici pokupe na terenu u veoma lošem stanju. Nakon zdravstvenog tretmana, oporavka i sterilizacije pokušavamo im pronaći ''zauvijek dom'', dok ga neke od mačaka već imaju – kod nas. Izravnom promocijom slogana ‘Udomi, ne kupuj’ želimo pomoći napuštenim životinjama i pokazati da se svi zajedno trebamo uključiti kako bi sva skloništa bila prazna - rekla je Jelena Vadla, suradnik za zaštitu okoliša iz Čistoće. 
     Mreža za zaštitu životinja zahvaljuje gradu Varaždinu i gradu Čakovcu na provođenju Zakona o zaštiti životinja i na najavi daljnjih pomaka u tome smjeru. Poziva sve da prate odličnu inicijativu Čistoće Varaždin kako bi se poruka kampanje „Ljubav se ne kupuje” i dalje uspješno širila jer kada bi se svi koji razmišljaju o nabavci pasa i mačaka odlučili na udomljavanje umjesto kupnje, sva skloništa bila bi prazna. 
     Više o kampanji „Ljubav se ne kupuje” i informacije kako pomoći napuštenim životinjama mogu se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr

 Ministarstvo poljoprivrede objavilo je poziv za javnu nabavu za izradu tipske projektne dokumentacije za izgradnju skladišno-distribucijskih centara i skladišnih centara za voće i povrće.

     Voćne vrste u Hrvatskoj proizvodimo na više od 30 tisuća hektara, a ukupna proizvodnja kreće se u višegodišnjem prosjeku od oko 196 tisuća tona, od toga jabuke 77 000 tona.  Ako pogledamo skladišne kapacitete za voće i povrće vidljive su velike razlike između županija i zato su potrebni novi skladišni kapaciteti u svim voćarski i povrtlarski značajnim županijama. Postojeći rashladni kapaciteti dostatni su za skladištenje oko 53 000 tona voća, a veći dio je tehnološki zastario i ne zadovoljava osnovne parametre za kvalitetno skladištenje. To znači da većina proizvedenog voća u Hrvatskoj nema prostora za adekvatno skladištenje i čuvanje. Zbog toga Ministarstvo poljoprivrede pokreće program izgradnje infrastrukture za prijem i trženje poljoprivrednih proizvoda u sektoru voća i povrća.

     Kroz ovaj program bit će izgrađeno sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka.

 - Želimo pomoći našim voćarima i povrćarima koliko možemo te izgraditi hladnjače koje će biti prostor za skladištenje i distribuciju voća i povrća, što će im omogućiti da svoje proizvode prodaju kada je najveća potražnja i kada mogu ostvariti najveću cijenu - izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić te dodao - Sektor voća i povrća predstavlja jedan od prioritetnih sektora hrvatske poljoprivrede u kojem postoji velika potreba za ulaganjima u skladištenje i pripremu proizvoda za tržište, kao i za udruživanje proizvođača, sustav nacionalnih oznaka te tržišne organizacije proizvođača, a sve s ciljem osiguravanja rasta produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta.

     Svaki skladišni centar za voće i povrće sastojat će se od 24 komore, a svaka će biti kapaciteta 125 tona. Točne lokacije za izgradnju odredit će se u dogovoru sa županijama, a zbog smanjenja ukupnog troška projektiranja, kao i nabavke opreme cilj je izraditi tipski glavni i izvedbeni projekt koji bi u konkretnim slučajevima trebalo prilagoditi odabranim lokacijama u pogledu temeljenja, manipulativnih i parkirališnih površina te priključaka na komunalnu infrastrukturu.  

     Od 13 skladišnih centara, deset centara imat će kapacitet od 2.250 tona voća + 750 tona povrća, a preostala tri 750 tona voća + 2.250 tona povrća. Skladišno-distribucijski centri imat će sortirnicu, pakirnicu, laboratorij za praćenje kontrole kvalitete, upravne i pomoćne prostorije. Adekvatno skladištenje omogućuje zaštitu i očuvanje fizioloških i nutritivnih vrijednosti voća i povrća od trenutka berbe do plasmana na tržište. Očuvanje kvalitete voća i povrća odgovarajućim skladištenjem doprinosi efikasnijem plasmanu na tržište i konkurentnosti proizvođača. 

     Kroz ovaj projekt hrvatski voćari ojačat će svoj položaj u lancu opskrbe hranom, potaknut će se udruživanje i olakšati skladištenje i distribucija. Izrada tipskih projekata ubrzat će proces pripreme i izgradnje u kratkom vremenskom razdoblju. Projektant, koji će se izabrati na javnom natječaju, trebat će predvidjeti i mogućnost dogradnje skladišnog prostora za dodatne kapacitete te prostore za sortiranje, pakiranje i preradu, čuvanje smrznutog voća i povrća, linije i tunele za brzo smrzavanje, proizvodnju soka, sušaru za voće i povrće i aukcijsku dvoranu. Projektnim zadatkom predviđena je i proizvodnja električne energije za vlastite potrebe iz fotonaponskih panela koji će postaviti na krov objekata.