Hrvatski bik Mozilla korišten je kao bikovski otac za uzgoj nove generacije bikova u najjačem svjetskom uzgoju simentalca,  bavarskom BVN-u, i tako postigao najveći uspjeh hrvatskog uzgoja simentalca u povijesti. Ovim rezultatom domaćeg sustava uzgoja na najvišoj međunarodnoj razini hrvatski su uzgajivači potvrdili kako više nisu pasivni korisnici uvozne 'genetike' već  ravnopravni sudionici u stvaranju europske Fleckvieh populacije, kako simentalsku pasminu nazivaju u Njemačkoj i Austriji.  

Svih šest hrvatskih bikova koji se koriste u najboljim europskim uzgojima uzgojili su članovi uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba (ZG SIM), a uspješni bik Mozilla uzgojen je u stadu predsjednika HUSim-a i ZG SIM-a Damira Horvatića iz Stare Kapele.  

Uvođenjem genotipizacije rasplodnih životinja s onima iz najboljih svjetskih uzgoja hrvatskim je uzgajivačima omogućeno sudjelovanje u unaprjeđenju uzgoja po principu najboljih. Sporazumom sa središnjim Fleckvieh savezima Njemačke i Austrije HUSim Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda provodi u Hrvatskoj sofisticiran posao genomske selekcije kandidata i procjene uzgojnih vrijednosti rasplodnih životinja već od rođenja.  

HUSim-u u provedbi stručnu i logističku potporu pružaju Ministarstvo poljoprivrede, HAPIH te centri za umjetno osjemenjivanje CUS Osijek i CUO Varaždin. Potonji je u većinskom vlasništvu BVN-a, najvećeg svjetskog simentalskog uzgojnog centra, koji je ujedno ključni partner u vodećoj svjetskoj simentalskoj grupaciji EUROgenetik.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 603 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 551 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 52 osobe su hospitalizirane. U samoizolaciji se nalazi 1.622 osobe, a ukupno je testirano 19845 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 277 uzoraka, od kojih su 82 pozitivna. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

Početak isplate izvanredne mjere pomoći -

Agencija za plaćanja, nakon svega 29 dana od zatvaranja natječaja, izdaje prvih 940 Odluka o isplati korisnicima iz Natječaja za provedbu mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Riječ je o sredstvima namijenjenim poljoprivrednicima u iznosu od gotovo 46 milijuna kuna, koja dolaze iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. 

U sklopu natječaja za mjeru 21 zaprimljeno je ukupno 3.213 zahtjeva od čega se 2.641 odnosi na poljoprivrednike te 572 na mikro, mala i srednja poduzeća.  

Mjera 21 iz Programa ruralnog razvoja uvedena je radi ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 te rješavanja problema s likvidnošću s kojim se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća koja se bave preradom, plasiranjem na tržište i razvojem poljoprivrednih proizvoda.  

Napominjemo da je ovo samo prvi paket odluka te se u nadolazećim danima, a najkasnije do konca godine, očekuje izdavanje odluka svim korisnicima koji su podnijeli zahtjeve. 

Lista korisnika nalazi se na poveznici. 

POŽEGA - Opća županijska bolnica Požega održala je online Završnu konferenciju projekta Opće županijske bolnice Požega pod nazivom "Zajedno do zdravlja". Konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva zdravstva, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Požeško – slavonski župan Alojz Tomašević, gradonačelnik grada Požege Darko Puljašić, predstavnici regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije-PANORA te ravnatelj Opće županijske bolnice Požega prof. dr. sc. Željko Glavić, dr. med.

U uvodnom govoru ravnatelj Opće županijske bolnice Požega prof.dr.sc. Željko Glavić rekao je kako je ovaj projekt od neobično velikog značaja za razvoj Opće županijske bolnice Požega i od neprocjenjive vrijednosti za građane koji koriste usluge bolnice. - Ovaj projekt koji je na tragu suvremenih kretanja u bolničkom zdravstvu Europske unije mijenja oblik pružanja zdravstvenih usluga u bolničkom sustavu. Projekt omogućava prelazak sa pretežne koncentriranosti na stacionarni dio bolnice u pretežnu koncentriranost na dnevne bolnice, na one daleko brže modele pružanja zdravstvenih usluga u bolnici. Zbog većeg broja usluga koje se mogu napraviti, naravno i manje liste narudžbi manje će se čekati na one pretrage za koje se možda čeka i predugo. S druge strane povećati će nam se kvaliteta usluga, jer preko 17 milijuna kuna uloženo je u medicinsku opremu, jer je upravo to značajno promijenilo mogućnost dijagnostike i liječenja u Općoj županijskoj bolnici u Požegi.

Ravnatelj Glavić je naglasio kako je velika korist u ovome projektu i za populaciju koja nam je izuzetno važna, a radi se o djeci, jer se u ovome projektu jedan značajan dio odnosi na dnevnu bolnicu pedijatrije. - Broj djece koja će ležati u stacionaru bit će puno manji nego do sada jer će se velika većina zdravstvenih usluga u bolnici obavljati kroz dnevnu bolnicu pedijatrije. Zahvalni smo i u ime djelatnika kojima će biti ljepše i lakše raditi uz novu opremu, nove uvjete, edukacije. Volio bih naglasiti i posebno dobru suradnju sa Županijskom razvojnom agencijom Panora koji su sudjelovali u ovom projektu ravnopravno s nama i tamo gdje god su mogli pomaknuti stvari nabolje, oni su to i napravili te im na tome posebno zahvaljujem. Također zahvaljujem i agenciji SAFU s kojima smo od početka puno kontaktirali.

 - Danas na neki način zatvaramo i završavamo zaista veliki projekt naše bolnice. Bila je ovo vrlo izazovna, ali moramo reći i jako uspješna godina za našu bolnicu, u kojoj smo, kako je ravnatelj rekao i mi bili dio te priče i jedan od kotačića koji je sudjelovao u provedbi tih projekata. Nakon prvog projekta kojeg smo završili, energetske obnove same bolnice koji je vrijednosti preko 20 milijuna kuna, završavamo i ovaj koji je u vrijednosti oko 34 milijuna kuna te dobivamo jednu uređenu i opremljenu bolnicu sa kapacitetima dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije na čemu smo zahvalni svima - rekla je ravnateljica Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije Senka Horvat te naglasila kako je ovo njihov najveći projekt koji su do sada završili te kako trenutno PANORA radi na oko 90 projekata u provedbi vrijednosti oko 450 milijuna kuna.

Kroz kratku prezentaciju projekta pomoćnik ravnateljice Reguionalnog koordinatora razvoja PSŽ dr. sc. Anton Devčić detaljnije je rekao o svemu. - Kroz gotovo tri i pol godine koliko je ovaj projekt trajao, nekakva kronologija projekta kreće 2016. godine u srpnju kada je raspisan javni poziv "Poboljšanje isplativosti pristupa dnevnim bolnicama ili dnevnim kirurgijama. Nakon tog poziva uspostavljen je projektni tim na čelu sa ravnateljem Željkom Glavićem. Projektni tim je u sastavu predstavnika Opće županijske bolnice Požega te Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije - Panora. U svibnju 2017. godine potpisali smo ugovor sa ugovornim tijelom Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije te od tog dana traje provedba projekta pa sve do 15.12. 2020. godine. Cilj ovoga projekta je promijeniti zdravstveni sustav kroz poboljšanje pristupa i učinkovitosti dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija Opće županijske bolnice Požega, što je imalo za cilj smanjenje broja hospitalizacije u akutnim kapacitetima bolnice od otprilike 10 posto odnosno to treba dovesti do jačanja dnevne bolnice te skraćenja liste čekanja te sve na neki način također ima za cilj poboljšati zdravlje i zdravstvenu zaštitu naših stanovnika odnosno korisnika usluge bolnice. Nakon svih radova slijedilo je i opremanje gdje su kroz 32 grupe opreme opremljene ambulante laboratorijske dijagnostike dnevne bolnice, zatim dnevna bolnica za pedijatriju, dnevna kirurgija i dnevna bolnica kirurških djelatnosti, te dnevna bolnica internističkih djelatnosti. Ugovor je s ugovornim tijelom potpisan na 34.236,121 kuna te se radi o stopostotnom iznosu u ovom slučaju iz fondova Europske unije. Kad govorimo o konkretnim brojkama koje su produkt ovih aktivnosti možemo reći da je uređen objekt dnevne bolnice na 1750 m², nabavljeno je 32 grupe opreme, za rad na opremi educirano je 112 osoba iz redova osoblja bolnice, 60 osoba je educirano na temelju jednakih mogućnosti nediskriminacije na radnom mjestu, dva info pulta na Brailleovom pismu za slabovidne i slijepe osobe te su obavljene sve aktivnosti potrebne za vidljivost projekta kao što su internetske stranice, banneri i sl.

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević čestito je ravnatelju Glaviću na važnom i velikom projektu koji je završen u ovoj godini te s kojim se nastavlja razvoj naše županijske bolnice na najvišoj razini. - Zahvaljujem se svim predstavnicima naših ministarstava te svima onima koji su prepoznali ovako velike projekte za razvoj naše županije, također čestitam i Panori kao partneru koja je vodila projekt zajedno s vama i svim suradnicima i timovima koji su sudjelovali. Osim Opće županijske bolnice u Požegi tu je i Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana koja provodi i završava projekt energetske obnove te stavljanja u punu funkciju dobrobit i kvalitetu života i rada naših djelatnika, liječnika i medicinskog osoblja, a svakako i pacijenata. Upravo u vrijeme virusa COVID-19 koji je nažalost zadesio cijeli svijet, no s druge strane, mediji će prezentirati ovaj predivan prostor i opremu kojom je opremljena naša bolnica kako bi naši građani i korisnici mogli vidjeti što smo zapravo dobili ovim projektom. Naša Opća županijska bolnica u Požegi ostat će i dalje najbolja bolnica u RH.

Čestitke na uspješno završenom projektu uputio je požeški gradonačelnik i saborski zastupnik Darko Puljašić.

Ispred Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije pomoćnik ministrice gosp. Davor Huška rekao je kako ministrica Tramišćak daje punu potporu projektima koji dolaze s područja Slavonije, Baranje i Srijema te da upravo ovakvi projekti jako puno znače za život, opstanak i ostanak stanovnika u našim krajevima. - Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti kakva i kolika sredstva se ulažu u našu bolnicu u Požegi, bolnicu Pakrac, Domove zdravlja te ostale zdravstvene institucije. Iskrene čestitke svima na odvažnosti da se uđe u ovakav projekt.

TRADICIONALNO IZDANJE NA PRIJELAZU DVAJU DESETLJEĆA  -

POŽEGA - Po tradiciji svake godine u prvoj polovini prosinca već 29 godina u Požegi se objavljuje Požeški pučki kalendar. Tako je ovih dana izašao iz tiska kalendar za iduću 2021. godinu, kojega je kao i prethodne pripremio i uredio dugogodišnji požeški novinar Jelenko Topić, a izdavač mu je Udruga za glazbu i pisanu riječ Pan press iz Požege.

Suradnici i u požeškom pučkom kalendaru 2021. su novinari, te kulturni i javni radnici ovog kraja, a dio njih iz drugih krajeva s tim da su rođenjem ili na druge načine povezani sa Požegom.

Sadržajno požeški pučki kalendar donosi, nakon kalendarija sa prikazom poslova u domaćinstvu po mjesecima i popisom blagdana(kirvaja) u selima ovog kraja, niz tekstova o radu jedinica lokalne i regionalne samouprave, zatim o školstvu, studijima, zdravstvu, vatrogastvu i drugom.

Posebnu pozornost novog kalendara zaslužuju po prvi puta objavljeni povijesni tekstovi autora Nikole Cesarika, Vinka Tadića, Nikole Rašića, Vjekoslava Krambergera, Marija Kalana i drugih o antičkom dobu u ovom kraju, toponinima Požeštine, nazivu Orljave u antičkom dobu, najstarijoj krunici na hrvatskom tlu, jubileju 123. brigade i drugom.

Vrijedan dio čine članci posvećeni ruralnom razvoju, te vrijednim ljudima požeškog kraja, a potvrđuje se da bez društvenoga aktivizma nema napretka zajednice pa je dio svoga interesa posvećen dobrovoljnim, sportskim i drugim društvima, te narodnim običajima. Tu su i priče koje evociraju prošlost, rado su čitane u sadašnjici, a svakako trebaju biti i pouka za budućnost između kojih su umetnuti pjesnički tekstovi, narodna mudrost, bećarci i slično.

Na kraju je popis obrtnika Požeštine, te horoskop. Novi Požeški pučki kalendar neće biti posebno promoviran zbog epidemioloških razloga, a nalazi se u prodaji na prodajnim mjestima tiskovina širom požeškog kraja.

Policija najavljuje - I u danima vikenda koji su pred nama, policijski službenici će na području PU požeško-slavonske provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje, te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Također će se provoditi nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

Policija apelira na sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija  

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se diljem svijeta obilježava 10. prosinca, pod motom „Imam pravo na život“,  najavljujemo Vam provedbu modernizirane kampanje „Manje oružja, manje tragedija“, koja je sufinancirana sredstvima Europske unije kroz Fond za unutarnju sigurnost u sklopu projekta  pod nazivom „Jačanje kapaciteta MUP-a u zaštiti ljudi i kritične infrastrukture od događaja koji mogu ugroziti sigurnost, uključujući djelotvorno upravljanje rizicima i krizama koji mogu ugroziti sigurnost, te borbi protiv terorizma“.

Ovom moderniziranom kampanjom želimo potaknuti širu javnost na dragovoljnu predaju oružja, kao i utjecati na podizanje ukupne svijesti građana o opasnostima od nestručnog rukovanja oružjem i minsko eksplozivnom sredstvima. 

Sukladno Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana, dragovoljna predaja ilegalnog oružja je bez sankcija te se ovom kampanjom želi apelirati na sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija.

Od 1. rujna 2007. do 30. studenog 2020. u Republici Hrvatskoj građani su dragovoljno predali 5.493 kg eksploziva, 5.570.778 komada streljiva, 5.354 komada automatskog i 9.183 komada dozvoljenog oružja te 330.462 komada rasprskavajućeg oružja.

Kampanja kreće sa svojim multimodularnim preventivnim alatima diljem Hrvatske, a sutra će već na terenu zaživjeti u Sisačko-moslavačkoj županiji. I tako svakog petka proaktivnim programom kampanje u 365 dana diljem Hrvatske želimo djelovati na svijest naših građana kako bi shvatili da  MANJE ORUŽJA  zaista znači i MANJE TRAGEDIJA. 

Imam pravo na život je uistinu temeljno ljudsko pravo, a svijest o ljudskim pravima važan je dio procesa razvoja građanske participacije, civilnog društva, samozaštite, samorazvoja i samoostvarivanja ljudi.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 4396 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 25.006 -

Među njima je 2.802 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 304 pacijenata.
Preminule su 64 osobe ili ukupno do sada imamo 2.484 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 168.388 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 140.898 osoba od toga 4.177 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 62.370 osoba.
Do danas je ukupno testirano 861 401 osoba, od toga 11687 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu. 

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

Međunarodni dan planina utemeljen je 2002. godine, kako bi se istaknuo njihov značaj za prirodu i ljude  -

 - Planine osiguravaju najveću količinu slatke vode, reguliraju klimu i kvalitetu zraka, staništa su četvrtine biljnih i životinjskih vrsta, dok 15% svjetske populacije živi upravo u planinskim područjima. Ipak, njihova biološka raznolikost ugrožena je zbog klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorištavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnja. Uz prirodne katastrofe, sve to dovodi do krhkog i nestabilnog okruženja za lokalne zajednice.

  - Brojni navedeni faktori ne ugrožavaju samo jedinstvene prirodne vrijednosti planina, već dovode u pitanje i opstanak lokalnih zajednica u planinskim područjima. Moramo biti svjesni da će se neodržive aktivnosti u prirodi u konačnici uvijek odraziti na ljude, i to najčešće ne na one koji te aktivnosti provode. Najveće posljedice trpe marginalizirane skupine, poput zajednica u ruralnim planinskim predjelima, koje zbog nedostatka prilika za ekonomski razvoj često napuštaju svoje domove. Zbog toga je jedna od preporuka da se politike specifične za planine, uvrste u nacionalne strategije održivog razvoja”, ističe voditelj WWF-ovog programa za zaštićena područja Marko Pećarević.

Planine čine veći dio zaštićenih područja u našoj regiji. Na konferenciji o utjecaju pandemije Covid-19 na zaštićena područja, koju su 8. prosinca organizirali WWF i Parkovi Dinarida, istaknuta je osjetljivost zaštićenih područja u situacijama kada turizam nije moguć. I dok su neka područja, mahom nacionalni parkovi, uspjeli nadomjestiti prihode zbog masovnih posjeta koji su uslijedili nakon ukidanja mjera i nemogućnosti putovanja u inozemstvo, brojna manja zaštićena područja ostala su bez većeg djela planiranog budžeta. Otkazivanjem grupnih posjeta i rekreativnih aktivnosti, upravljači i lokalne zajednice ostali su bez prihoda od prodaje ulaznica i iznajmljivanja smještaja.

 - Još uvijek je neizvjesno koliko će pandemija trajati i koliko je vremena potrebno da se situacija u zaštićenim područjima normalizira. Ispred parkova, ali i Vlada regije, sada je veliki izazov da pronađu mehanizme i načine koji će pomoći da se kriza izazvana pandemijom što lakše prevlada. U tom smislu planine kao značajne turističke atrakcije, koje pružaju staništa zaštićenim vrstama, uz njihovu održivu valorizaciju mogu biti jedna od poluga koja će aktivirati turizam, odgovorne posjetioce i generirati potrebne prihode kako zaštićenim područjima tako i lokalnoj zajednici”, napominje izvršni direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak.

Upravo planine, koje su simbol Dinarskog luka, osim što imaju izuzetno vodno, šumsko i pejzažno bogatstvo te su staništa brojnim zaštićenim vrstama, one pružaju i značajne potencijale za stvaranje raznovrsnih ekonomskih aktivnosti za parkove, kroz održivi turizam i poljoprivredu, obrtništvo te mogu unaprijediti razvojne modele zaštićenih područja naše regije.

Sada kada je obilježena 126-ta obljetnica dolaska željeznice u Požegu, u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i HŽ-u, govori se o ulaganjima milijardi kuna u Hrvatske željeznice, a o pruzi Čaglin - Našice niti „ž". Njom više ne prometuju vlakovi.

Nekad je dnevno prema Podravini, Osijeku, Našicama, Slatini i Virovitici prometovalo dnevno 4-para vlakova. Žitelji Požeško-slavonske županije se osjećaju u izolaciji jer većina srednjoškolaca, studenata i poslovnih Ijudi, gravitira prema navedenim mjestima. Pa ako sada morate željeznicom put Slatine i Virovitice, pravite tri puta dulji put, preko Nove Kapele, Slavonskog Broda, Vrpolja i Osijeka. Na spomenutoj pruzi naraslo je već drveće debelo kao noga. U Tehničkoj kulturi pisao sam o 110-obljetnici dolaska željeznice u Požegu 2.12.1894. - 2. 12. 2004.

pripremio: Ivan Maruszki

Baština tehničke kulture

Naime, 2. prosinca 1894. godine završena je izgradnja željezničke pruge, a 3. prosinca puštena je i službeno u promet. Iste te godine na sam Badnjak na željezničkoj stanici je gradonačelnik Požege Franjo pl. Ciraki dočekao bana Karla Khuen-Hedervaryja s njegovom svitom, zbog čega je grad bio svečano ukrašen. Sto deset godina poslije na inicijativu sadašnjeg gradonačelnika Požege Zdravka Ronka i šefa željezničkoga kolodvora Stjepana Barišića na svečanosti 2. prosinca 2004. godine otkrivena je uz obnovljenu kolodvorsku zgradu muzejska parna Iokomotiva. Čast da ju otkrije pripala je dugogodišnjem djelatniku Hrvatskih željeznica Anti Klepi, a na svečanosti uz brojne Požežane govorili su požeški gradonačelnik i predstavnici Hrvatskih željeznica. Za stalni muzejski postav parne lokomotive pobrinula se Sekcija za održavanje pruga Vinkovci - Tehnička ispostava Slavonski Brod, a ekipu je vodio Vladimir Mušicki, koji je sa svojim vrijednim Ijudima prevezao pomoćnim vlakom i dizalicama parnu Iokomotivu sa željezničkoga kolosijeka na njezino stalno postolje. Izloženu Iokomotivu izradio je MAVAG, Mađarska, 1926. godine, ser. br. 375.966/JŽ 51016 427 kW, 580 KS, 60 km/h, mase 39.910 kilograma vozila je slavonskim prugama 45 godina na pravcima Velika - Požega - Pleternica - Nova Kapela - Slavonski brod - Našice i povremeno do Zagreba.