POŽEGA - Članovi udruge HVIDR-a Požega, uz potporu Grada Požege i ove godine su tradicionalno darivali učenike s teškoćama u razvoju požeške OŠ Julija Kempfa. Udruga svake godine organizira darivanje učenike koji pohađaju posebne odjele i odgojno – obrazovne skupine, a ove je godine podijeljeno više od 80 paketića.

Zbog specifičnih epidemioloških uvjeta, članovi Udruge poslali su svoga izaslanika Djeda Božićnjaka koji je učenicima podijelio prigodne božićne pakete.

Učenici su Djedicu dočekali na prozorima škole, a veselja, pjesme i smijeha nije nedostajalo.   

U posljednja 24 sata zabilježena su 1.472 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 22.769

Među njima je 2.857 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 284 pacijenta.
Preminulo je 65 osoba ili ukupno do sada imamo 2.705 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 177.358 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavila 151.884 osoba od toga 3.673 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutno 54.042 osobe.
Do danas je ukupno testirano 888.080 osoba, od toga 5.798 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

ZAGREB – Ovih blagdana možete darovati nešto sasvim drukčije! Postoje neki darovi koji ne mogu čekati, koji se razlikuju od svih ostalih, a pružaju ljubav i nadu. Ove godine blagdani neće biti kao što smo navikli. Pandemija je promijenila naše živote, no darovi koje odlučimo pokloniti mogu nam dati nadu u bolju budućnost i zdraviji planet. U ovo blagdansko vrijeme stavimo pod bor nešto jedinstveno!

WWF vas poziva da odaberete budućnost punu života. Budućnost ispunjenu tigrovima, polarnim medvjedima, risovima i dupinima. Ovog Božića izaberite dar za zaštitu prirode i zdravlje našeg planeta. Jer samo osiguravajući svoje zdravlje i zdravlje svoje djece možemo spriječiti buduće pandemije.

Možete "udomiti" tigra, risa ili bijelog medvjeda i pružiti radost sebi i svojim najmilijima. WWF će vam poslati posebnu, svečanu verziju potvrde o posvojenju koja može krasiti vaš zid.

Da biste simbolično posvojili ugroženu životinju, slijedite ove korake:

1. Idite na donacije.wwfadria.org
2. Odaberite životinju koja vam je draga
3. Ispišite ime osobe kojoj darujete životinju (ako je ne darujete sebi!)
4. Dragoj osobi upišite svoju poruku ili čestitku
5. Odaberite dan i vrijeme kada želite da vaš poklon stigne na odabranu e-adresu.

Ako ste životinju odabrali za sebe, svečani će certifikat stići odmah!

„Simboličkim posvajanjem ugrožene životinje podržavate rad WWF-a i omogućujete nam da osiguravamo život na zdravom planetu. Sada je važnije nego ikad izgraditi uravnoteženi odnos s prirodom, štiteći tako vlastito zdravlje. Ove godine pozivamo vas da darujete nešto originalno i velikodušno za bolju budućnost. Učinite ovaj Božić jedinstvenim za sve nas!", ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

Prema WWF-ovom ovogodišnjem Izjveštaju od stanju planeta, od 1970. godine, veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je za zabrinjavajućih 68%. Na nama je da preokrenemo ovaj zastrašujući pad! Njihova je budućnost u našim rukama, a djelovati možemo odmah.  Svojom malom donacijom, simboličnim posvajanjem životinje, podržat ćete rad WWF-a na terenu i pridonijeti projektima koji uključuju lokalne zajednice i smanjenje sukoba između ljudi i velikih zvijeri.

Rezultati pojačanih mjera u prometu

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend, s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa, provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđen je ukupno 76 prekršaja, od čega se ističe 35 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja,  osam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i pet prekršaja  upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 12. prosinca 2020. oko 21.40 sati u Požegi u Sokolovoj ulici gdje je u prometu zatečen 36-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 2,13 promila upravljao osobnim automobilom. Vezano za navedeno 36-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog kojim će mu biti izrečena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima "B" kategorije u trajanju od šest mjeseci.

U subotu 12. prosinca 2020. oko 11.45 sati prilikom nadzora poštivanja naloženih mjera samoizolacije policijski službenici na adresi prebivališta u Požegi nisu zatekli 31-godišnjaka i 32-godišnjaka iako im je izrečena mjera samoizolacije.

Istoga dana, oko 22.15 sati u mjestu Kadanovci, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil marke „Mazda“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, a kojim je upravljao 22-godišnjak kojemu je izrečena mjera samoizolacije.

Protiv svih počinitelja slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti prema kojemu je za navedeni prekršaj predviđena novčana kazna u iznosu od osam do 15 tisuća kuna.

Nesreća na radu

U petak 11. prosinca 2020. oko 12.30 sati u Požegi u Cerničkoj ulici, 58-godišnji muškarac je prilikom izvođenja radova pao s metalne konstrukcije te je prevezen na pružanje daljnje liječničke pomoći u OŽB Požega gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen. Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Nepoznati počinitelj oštetio travnjak na rekreacijskom centru

U četvrtak 10. prosinca 2020. u večernjim satima u Požegi u Ulici Milke Trnine, na rekreacijskom centru, nepoznati počinitelj (ili više njih) je unutar ograđenog igrališta zapalio umjetnu travu. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

 Požar u gospodarskoj zgradi

U petak 11. prosinca 2020. oko 4.45 sati u mjestu Eminovci u Vukovarskoj ulici u unutrašnjosti gospodarske zgrade u vlasništvu 52-godišnjaka, došlo je do požara na način da je žarulja radi grijanja životinja (prasaca) bila nisko spuštena te se zapalila slama, dok su zidovi objekta začađeni. U požaru su uginuli krmača i 22 prasca.

Pravo na ovu novo uvedenu naknadu imaju stariji od 65 koji nemaju pravo na mirovinu po drugom osnovu  -

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počet će od danas, 15. prosinca, zaprimati zahtjeve za priznanje prava na Nacionalnu naknadu za starije osobe koja će iznositi 800,00 kuna mjesečno. Zahtjevi će se moći predati osobno u područnoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, ili preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-građani.

Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koji stupa na snagu 1. siječnja 2021., osiguravaju se novčana primanja za hrvatske državljane starije od 65 godina života koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu. Prve isplate predviđene su u veljači 2021. za siječanj 2021.

Pravo na naknadu može ostvariti hrvatski državljanin sa navršenih 65 godina života s neprekidnim prebivalištem u Hrvatskoj u trajanju od 20 godina. Uvjeti su i da osoba nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju te da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 800,00 kuna. 

Ovo pravo na Nacionalnu naknadu neće moći ostvariti korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi i korisnik usluge smještaja te osoba koja je sklopila ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 490 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 440 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 50 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 1.486 osoba, a ukupno je testirano 20.015 osoba. Pristigli su pozitivni nalazi za 91 osobu, a koje su testirane 12. prosinca. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

 „The Economist: Svijet u 2021.”, specijalizirano godišnje izdanje međunarodnog tjednika koje u 90 zemalja svijeta čita gotovo 3 milijuna ljudi, stiže u Hrvatsku 18. prosinca.  

“Svijet u 2021.” bit će premijerno predstavljen na ovogodišnjoj poslovnoj konferenciji The Economista, koja će se održati u petak, 18. prosinca u 14 sati u plenarnoj dvorani Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a svoj je dolazak na konferenciju potvrdio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. U specijaliziranom izdanju The Economista najbolji autori i urednici predviđaju ključne događaje i trendove u svijetu biznisa i politike, a samo izdanje ima status obavezne literature za donositelje odluka pri planiranju nadolazeće godine. Iza nas je povijesno teška godina pa svi sa strepnjom očekujemo što nam donosi 2021., a nositelj licence za ovo izdanje za jugoistočni dio Europe i direktor tvrtke Color Media Communications iz Novog Sada Robert Čoban tvrdi da je dolazak cjepiva protiv virusa Covid-19 svjetlo na kraju tunela.

“Prošle godine kada smo u Hrvatskoj narodnoj banci organizirali konferenciju "Svijet u 2020." nitko nije mogao ni sanjati kako će 2020. doista izgledati. Za nama je godina koju svi žele zaboraviti, međutim mi smo ponosni što smo, i u ovakvim uvjetima, uspjeli organizirati i izdavanje magazina "Svijet u 2021.", kao i konferenciju u skladu sa epidemiološkim preporukama. Uvjeren sam da će pronalazak i upotreba cjepiva protiv virusa Covid-19 biti svjetlo na kraju tunela, kako za Hrvatsku i cijelu regiju tako i za Europu i svijet, i da će 2021. biti godina oporavka gospodarstva i cijelog društva”, kaže Robert Čoban. 

Ovogodišnje izdanje i organizacija poslovne konferencije odvijaju se u specifičnim okolnostima pandemije pa se sukladno preporukama javnozdravstvenih tijela konferencija odvija na potpuno drugačiji način - poštujući sve epidemiološke mjere, uz ograničen broj uzvanika te uključenjem dijela panelista video-vezom. Glavna tema ovogodišnje konferencije je financijski instrument EK “Next Generation EU”, a uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića kao jednog od ključnih govornika, sudjelovat će i ministri Tomislav Čorić, Gordan Grlić-Radman, Nataša Tramišak, veleposlanici UK, Francuske, Njemačke, Slovenije, predstavnik EK u Zagrebu te desetak hrvatskih poduzetnika. Hrvatski partner i nositelj projekta “The Economist: Svijet u 2021” za Hrvatsku je bivši ministar gospodarstva, danas direktor tvrtke Livit Ivan Vrdoljak.

"Danas u vremenu pandemije i krize je posebno važno u javnom prostoru razgovarati o tome kako se nositi s krizom, ali je još važnije razgovarati o tome gdje nam je cilj stići na izlazu iz krize. Next Generation EU je financijski instrument Europske komisije za oporavak Europske unije od krize, a Nova Generacija HR bi trebala biti platforma za konsenzus oko toga kakvu Hrvatsku i kakvo hrvatsko gospodarstvo želimo u budućnosti. Format ovog međunarodno utjecajnog godišnjaka je sjajna podloga jer svaku državu realno stavlja u širi globalni kontekst događanja, odnosa i trendova, i u gospodarstvu i u politici”, kaže Vrdoljak.

Gdje mu se, pobogu, žurilo? Pitanje je koje se nameće nakon nesreće, u kojoj je jutros u 2:30, na državnoj cesti D8 (Jadranskoj magistrali), u Poljicima, 14 km od Trogira, poginuo 33-godišnji vozač, nakon što je, neprilagođenom i prebrzom vožnjom, Peugeotom 206, izletio iz “zavoja smrti” i sletio u more…

Prekršio je članak 51. stavak 1, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer brzinu nije prilagodio “osobinama i stanju ceste, vidljivosti, stanju vozila…” te članak 53., prekoračivši brzinu na cesti u naselju.

Istraga će utvrditi je li usto bio pod utjecajem nedopuštenih supstanci (alkohol, droge, lijekovi) te u vremenskom okviru nesreće koristio mobilni telefon, što su uz umor, pojedinačno ili, znatno gore, kombinirano, mogući “okidači” ove prometne tragedije.

Jadranska magistrala (državna cesta D8) povijesna hrvatska prometnica, na većini je relevantnih lista najzanimljivijih, ali i najopasnijih prometnica na svijetu. Skliskost asfalta, nepravilan nagib i nedostatak odgovarajuće zaštitne ograde poznate su boljke naše kultne prometnice. To ne opravdava vozače, koji pogibeljne situacije prvenstveno izazivaju neprilagođenom i prebrzom vožnjom, često u negativnoj sinergiji s korištenjem nedopuštenih supstanci, mobitelom i umorom.

Odgovornosti se ne može amnestirati ni policija, pogotovo ako je neodgovornom vozaču bilo dobro poznato da na toj dionici nema radarskih kamera, a policije u to vrijeme nema na cesti. Dakle, da je izvjesnost kažnjavanja za prekoračenje brzine – nula!

Tragičnom su ishodu doprinijela i dva, nažalost dobro poznata negativna utjecajna čimbenika:

Peugeot 206, kojim je upravljao neodgovorni vozač, počeo se proizvoditi u svibnju 1998. te je konstrukcijski i izvedbeno, iz sigurnosno “prapovijesnog” razdoblja. U novom automobilu, sa sustavom autonomnog kočenja, koji uključuje i sustav dinamičke stabilnosti, sa zimskim gumama, nesreće se, izvjesno, ne bi dogodila.

Ali, takav je auto opterećen s četiri razine oporezivanja: porezima u troškovima poslovanja (marži), najvišim PDV-om, PPMV-om (trošarinom) i dodatnim godišnjim porezom pri registraciji. Cijena koju kupac plati dvostruko je veća od tvorničke! I potom deset godina treba plaćati godišnji porez, kao “državnu kaznu” što vozi siguran automobil…

Zbog toga se ne treba čuditi što je 33-godišnjak vozio “lijes na kotačima” i što je Hrvatska, po razmjernoj sigurnosti, s 12 poginulih na milijardu prijeđenih kilometara, na samom začelju Europske unije. Gora je jedino Poljska.

I da, zimske gume, zimi nisu potrebne, dovoljne su ljetne s dubinom utora od 4 mm, uz lance u prtljažniku?! Pogotovo u Dalmaciji. Uh… Treba li po stoti put ponoviti da ljetne gume znatno gube sposobnost prianjanja pri temperaturama ispod +7 Celzijevih stupnjeva, što je bilo u to vrijeme bilo u konkretnoj situaciji?!

Usto, dalmatinski je asfalt, zbog većeg udjela vapnenca u strukturi (koji difundira na površinu), pogotovo uz utjecaj jutarnje vlage, skliskiji je nego na kontinentu. Rezultat – smrt!

Kako bi se spriječile ovakve prometne tragedije i poboljšala sigurnost na cestama nužno je:

1. Povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje, posebice prekoračenje brzine, postavljanjem radarskih kamera na opasnim mjestima te pojačanim nadzorom u noćima vikenda.

2. Na nova vozila s pet zvjezdica za sigurnost po sustavu Euro NCAP za 50 posto smanjiti trošarinu i dodatni godišnji porez, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti.

3. Uvesti progresivan malus za autoosiguranje starih, nesigurnih automobila te dokinuti pogibeljan politički uvjetovan populizam – “osiromašili smo građane, pa ćemo im dozvoljavati, poticati ih, da voze pogibeljne jeftine automobile, uz minimalna davanja”.

4. Propisati obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja, u cijeloj Hrvatskoj i zabraniti upotrebu lanaca, uz povrat PDV-a za nove gume, do iznosa PDV-a na godišnje servisiranje. Time bismo najviše doprinijeli smanjenju stradavanja na cestama (gume su najvažniji čimbenik aktivne sigurnosti) i suzbili bujajuću sivu ekonomiju u servisiranju i doprinijelo punjenju proračuna.

5. Na kritičnim dionicama i zavojima nahrapaviti asfalt, postaviti odgovarajuće zaštitne ograde i dodatno ograničenje brzine.

autor prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić