Međunarodni se dan ljudskih prava obilježava svake godine 10. prosinca, na dan kada je potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine. Tada je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika.

Obilježavanjem Međunarodnog dana ljudskih prava se jednoznačno ističe značaj Deklaracije u navođenju činjenice da se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Deklaracija time predstavlja opći standard za sve ljude i narode, naglašavajući da svaki pojedinac i svaki član društva treba nastojati kroz poučavanje i obrazovanje promicati poštovanje ovih prava i sloboda te naprednim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurati djelotvorno priznavanje i poštovanje ovih općih prava.
Počevši od temeljnog prava „da se sva ljudska bića rađaju slobodna, jednako vrijedna i imaju ista prava“ kao i da „imaju pravo uživati sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez iznimke“, Deklaracija sadrži i osnovna ekonomska, socijalna i kulturna, kao i građanska i politička prava.

Nakon usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, članovi UN-a su razvili dva međunarodna sporazuma o građanskim i političkim pravima, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, a među mnogim zemljama u svijetu i Republika Hrvatska je supotpisnica Deklaracije.

Prema javno dostupnim objavama Ureda pučke pravobraniteljice RH, najčešće osnove na temelju kojih hrvatski građani imaju pritužbe na diskriminaciju su nacionalno podrijetlo, vjera i dob, i to u područjima rada, zapošljavanja, javnog informiranja i medija te pravosuđa i uprave.

Nakon što je zainteresirana i stručna javnost kroz Javno savjetovanje imala priliku dati svoje mišljenje, prijedloge i primjedbe, na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koje je u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavio ministar Darko Horvat.

Podsjetimo, subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno resorno Ministarstvo te Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), pomažu pri otplati dijela stambenog kredita prilikom kupnje stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Zakon o subvencioniranju stambenih kredita donesen je u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji. Njime se propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenog pitanja kupnjom stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, putem subvencioniranja stambenog kredita.

Obrađeni svi zahtjevi zaprimljeni po posljednjem pozivu, za subvenciju odobreno njih 4.235

Ističući važnost ove mjere, ministar Horvat naglasio je kako je po posljednjem pozivu zaprimljen rekordan broj zahtjeva, što je još jedan pokazatelj da su građani prepoznali ovu mjeru kao kvalitetnu.

 „O uspješnosti provedbe ove mjere najbolje govori podatak da je u protekle četiri godine odobreno preko 17.000 subvencioniranih kredita, a u obiteljima koje koriste subvencije do sada je rođeno više od 2.000 djece. Sve je to dobar pokazatelj Ministarstvu i Vladi da idemo u dobrom smjeru, te da nastavimo s provedbom subvencioniranja i u narednim godinama“, rekao je ministar Horvat.

Program se uspješno provodi od 2017. godine i to jednom godišnje, dok su iznimno ove godine objavljena dva poziva – jedan u travnju, kada je zaprimljen ukupno 3.681 zahtjev, dok su prijave na posljednji poziv bile moguće od 28. rujna do 19. listopada 2020. godine. U tom razdoblju zaprimljen je ukupno 4.561 zahtjev, od čega je do sada odobreno njih 4.235, dok se dio zahtjeva još uvijek nalazi na dopuni.

Kako bi se mjera stambenog zbrinjavanja nastavila i dalje bilo je potrebno izmijeniti postojeći zakonodavni okvir, s obzirom da je trenutno važećim Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita propisano da se pozivi APN-a raspisuju samo do kraja ove godine.

Ovo su neke od novina koje je ministar Horvat predstavio na sjednici Vlade:

• utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu
• jasnije se određuje da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije
• jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva
• uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište
• uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće.

Za ovu svrhu u Državnom proračunu Republike Hrvatske u 2021. godini osigurano je 263.500.000,00 kn (213.500.000,00 kn za plaćanje subvencija iz obveza do 2021. i 50.000.000,00 kn za nove subvencije koje će se odobriti u 2021. godini).

Za 2022. i 2023. godinu osigurano je dodatnih 50.000.000,00 kn svake godine.

Sav teret krize i dalje pada na leđa poduzetnicima, a gospodarske mjere koje se donose su nelogične, maksimalno birokratizirane i manjkave. Nadoknadu fiksnih troškova poduzetnici mogu očekivati, u najboljem slučaju, tek na proljeće

Udruga Glas poduzetnika upozoravala je da mjere koje Vlada Republike Hrvatske i nadležna ministarstva donose nisu adekvatne i ne pomažu poduzetnicima dugoročno. Ponovno, naša upozorenja su se pokazala istinitima. Porezna uprava jučer je objavila Uputu o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19)  u kojoj su se pronašle mnogobrojne nelogičnosti i manjkavosti. Naime, prema navedenoj Uputi nadležni nisu ispunili obećanja koja su dali na sastancima s poduzetnicima.

Iz Porezne uprave su naveli da poslodavci prvo trebaju platiti svoje obveze, a da će tek potom dobiti od države povrat isplaćenih troškova. Međutim, u ovoj situaciji je za većinu poduzetnika to nemoguće. Godina 2020. bila je izuzetno loša i poduzetnici nisu mogli stvarati nove zalihe. Također, moramo istaknuti da su sve zalihe od prošlih godina bile potrošene na prvi lockdown. Ove „mjere“ znače da se poduzetnici moraju prvo zadužiti, s tim da je upitno hoće li dobiti sredstva, kako bi platili obveze. Nakon toga će im država vratiti sredstva umanjena za iznos PDV-a. Kako će poduzetnici snositi troškove još i potencijalnih kamatnih stopa te razlike između neto i bruto vrijednosti usluge? Nadalje, račune za prosinac moraju predati do 15. veljače 2021. godine, što znači da podmirenje troškova mogu očekivati tek u ožujku ili travnju. Moramo priznati da ovo nije iznenađujuće, s obzirom na to da još uvijek nisu isplaćene ni mjere za očuvanje radnih mjesta za listopad. Ako poslodavac zakasni isplatiti plaću, to je kazneno djelo, a ne zaboravimo i da ima odgovornost prema svom zaposleniku. Navedenog zaposlenika ne mora biti briga što HZZ kasni s isplatom više od mjesec dana.

Smatramo da je ovakav tip mjera daleko od dovoljnog za obeštećenje poduzetnika. Kao što smo već istaknuli, poduzetnici nemaju sredstava kojima bi mogli plaćati fiksne troškove, a kreditne linije su teško dostupne. UGP smatra da ovo uopće nisu mjere pomoći, jer poduzetnici nemaju vremena čekati isplate do proljeća.

”Konkretno, u primjeru mog poslovanja, visina fiksnih troškova je od 400.000 do 450.000 kn bruto. Po ovoj mjeri, mi se sada moramo zadužiti u financijskoj instituciji (ako nam uopće odobre sredstva) kako bismo platili obveze i tek potom ih dobili natrag. Naravno, pri tome istovremeno imamo kamatnu stopu i razliku između neto i bruto vrijednosti usluge, koja također nije pokrivena ovom mjerom, čime je situacija još i teža.” – rekao je Orlando Lopac, vlasnik fitness centara.

Iako je na sastanku s predstavnicima Vlade RH dogovoreno jedno, ono što smo dobili su komplicirane mjere koje nemaju pretjeranog smisla.

„Umjesto da postupak naprave jednostavnim, oni su ga u potpunosti zakomplicirali. Smatramo da su kriteriji za dodjelu nelogični, kao i sama mjera. Isto tako, ne radi se o mjeri koja je dogovorena na sastanku s predstavnicima Vlade RH. Samo kreiraju bespotreban posao i dodatnu birokraciju kojom opravdavaju postojanje zaposlenika koji samo štambiljaju u javnom sektoru.“ – rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor UGP-a.

Upravo zato smo tražili da obeštećenje bude određeni postotak prošlogodišnjeg prometa, što bi značilo manje birokracije za poduzetnike, a i za HZZ te bržu provedbu u situaciji u kojoj je svaki dan važan.

Također, moramo istaknuti da ovim mjerama većinom država sama sebi vraća novac, jer se radi uglavnom o fiksnim troškovima komunalija, struje, vode, svega onoga što se slijeva natrag u državne i gradske tvrtke te državne i gradske proračune. Navedeno konkretno znači, da ponovno za tvrtke i obrte nema sredstava pomoći, već dobivaju samo mrvice koje će skupo platiti.

„Na sastanku s Vladom RH smo razgovarali o dvije stvari. Borili smo se za to da se u mjere ne uključe samo tvrtke koje su likvidne, već da prežive sve tvrtke. One tvrtke i obrti koji se nalaze u problemima, ovim mjerama neće preživjeti. Potaknuli smo i pitanje naših dobavljača koji nisu uključeni u nikakve mjere, a jednako su pogođeni kao i mi ostali. Navedena mjera omogućit će samo likvidnim tvrtkama koje imaju sredstva da prežive, za ostale ih nije briga. Na sastanku je dogovoreno da će nadoknada ići brzo i da će ići odmah, a danas imamo drukčiju situaciju. Također, na sastanku smo razgovarali o tome da se trebaju uzeti i troškovi iz studenog te prema tom iznosu refundirati. Žao mi je što stvari ponovno idu u pogrešnom smjeru.“ – rekao je Vedran Jakominić, član Odbora za ugostiteljstvo i turizam.

UGP mora upozoriti i na još jednu nelogičnost, a to je da predstavnici Vlade RH predstavljaju mjere za očuvanje radnih mjesta kao pomoć poduzetnicima. Moramo istaknuti da se radi o pomoći isključivo za radnike, a da to samim poslodavcima stvara samo dodatan posao. Da su ti radnici ostali bez radnih mjesta, država bi im isplaćivala slične naknade za nezaposlene. Proklamiranje pomoći poduzetnicima je ništa drugo nego medijski spin.

Već mjesecima govorimo kako su troškovi tvrtki daleko veći od troškova minimalne plaće te tražimo da tvrtke koje imaju pad prometa od 80 do 90% iako nisu formalno zatvorene dobiju nadoknade te sredstva da opstanu. Međutim, nadležni ignoriraju taj problem, kao što ignoriraju i gotovo 14 000 članova okupljenih u najbrojnijoj dobrovoljnoj poduzetničkoj udruzi.

Ovim putem predlažemo Vladi RH da mjere za očuvanje radnih mjesta isplati direktno radnicima, kako bi prestali govoriti o tome da se radi o mjerama pomoći poduzetnicima. To jednostavno nije istina. Na taj način odgovornost za isplatu bi preuzeli oni čija to odgovornosti i jest.

U srijedu 9. prosinca 2020. oko 6.40 sati između mjesta Ožegovci i Branešci, 23-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Toyota“, požeških registarskih oznaka udario je u divljač koja je istrčala na kolnik.

Kako bi se izbjegli ovakvi  događaji upozoravamo vozače na maksimalan oprez na cestama pogotovo u jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima. Također,  upozoravamo vozače na neočekivanu pojavu divljači na cestama izvan naselja, posebice na dionicama ceste na kojima je vidno postavljena prometna signalizacija koja upozorava na pojavu divljači.

 Sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ako se utvrdi da je do naleta došlo zbog kršenja prometnih propisa, odnosno ako je vozio neprilagođenom brzinom, vozač vozila koji sudjeluje u naletu na životinju na cesti, odgovara za prekršaj.

Također i vlasnik koji je ostavio životinju bez nadzora na cesti, uz odgovornost za nastalu štetu, odgovara i za prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 618 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 535 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 83 osobe su hospitalizirane. U samoizolaciji se nalazi 1.366 osoba, a ukupno je testirano 19.381 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 265 uzoraka, od kojih je 95 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Znanstvenici iz ECMWF Copernicus Službe za klimatske promjene izvještavaju da je globalno studeni 2020. bio najtopliji zabilježeni. Europa je zabilježila svoju najtopliju jesen. U međuvremenu, Arktik i subarktički Sibir i dalje su bili znatno topliji od prosjeka, a morski led u regiji je bio na drugoj najnižoj razini u studenom.

Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), koju u ime Europske komisije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, objavila je danas da su prosječne globalne temperature u studenom 2020. godine najviše zabilježene s jasnom razlikom u skupu podataka C3S. Podaci reanalize pokazuju da je studeni bio blizu 0,8°C iznad standardnog 30-godišnjeg referentnog razdoblja 1981-2010., više od 0,1°C iznad prethodnih najtoplijih studenih 2016. i 2019. Temperature su bile najviše natprosječne u velikoj regiji koja je pokrivala mnogo sjeverne Europe, Sibira i Arktičkog oceana. Znatno više od prosjeka temperature zabilježene su i u dijelovima SAD-a, Južne Amerike, južne Afrike, na Tibetanskoj visoravni, istočnoj Antarktici i većem dijelu Australije.

Također u Europi, temperature u studenom 2020. bile su posebno visoke, što ga je učinilo drugim najtoplijim studenim zajedno s 2009. godinom, 0,2°C ispod temperature u studenom 2015. Suprotno tome, temperature su bile najviše ispod prosjeka u srednjoj Aziji i zapadnoj Antarktici.

Uz to, znanstvenici C3S izvještavaju da su prosječne temperature u Europi ove jeseni bile više nego bilo koje zabilježene jeseni. Za borealnu jesen 2020. (rujan, listopad i studeni), znanstvenici C3S potvrđuju da su europske temperature bile 1,9°C iznad standardnog referentnog razdoblja, 0,4°C više od prosječne temperature u 2006. godini, koja je prethodno bila najtoplija jesen. Većina Europe doživjela je iznadprosječne temperature, koje su bile posebno neobične u sjevernom i istočnom dijelu kontinenta.

Arktik i posebno veliki dijelovi sjevernog Sibira imali su temperature znatno iznad prosjeka tijekom 2020. godine, ne samo tijekom studenog i borealne jeseni. Isti je slučaj s morskim ledom u toj regiji, koji je posebno nizak od početka ljeta. Ovdje ni studeni nije iznimka, a podaci C3S pokazuju da je morski led bio na drugoj najnižoj razini u studenom od 1979. godine, kada su započela satelitska promatranja.

Preostao je samo jedan mjesec do kraja godine, a C3S podaci za dosadašnju godinu pokazuju da je 2020. trenutačno u rangu s 2016., najtoplijom kalendarskom godinom, za kojom slijedi 2019. Na temelju podataka iz nekoliko globalnih skupova podataka i uključujući podatke sve do listopada, WMO je prošlog tjedna najavio da će 2020. postati jedna od tri najtoplije godine u povijesti. Dodatak još jednog mjeseca C3S podacima pokazuje da je 2020. godina sada još bliža rekordu iz 2016. godine. Kalendarska 2020. godina u cjelini vjerojatno će ostati u rangu ili postati malo toplija od 2016. osim ako anomalija globalne temperature značajno ne padne od studenog do prosinca, što ne bi bilo neviđeno.

U Europi je 2020. godina za 0,5°C toplija od razdoblja siječanj - studeni za 2019. godinu, najtopliju zabilježenu kalendarsku godinu i najmanje 0,4°C toplija od istog razdoblja bilo koje druge godine u skupu podataka C3S. Gotovo je sigurno da će 2020. postati najtoplija kalendarska godina za Europu u cjelini.

Carlo Buontempo, Voditelj Službe za klimatske promjene Copernicus iz ECMWF-a, komentira: „Globalno, studeni je bio izuzetno topao mjesec u usporedbi s ostalim studenima, temperature na Arktiku i sjevernom Sibiru i dalje su bile visoke, a morski led bio je na drugoj najnižoj razini. Ovaj trend zabrinjava i ističe važnost sveobuhvatnog praćenja Arktika, jer se on zagrijava brže od ostatka svijeta."

"Ovi podaci su u skladu s dugoročnim trendom zagrijavanja globalne klime. Svi donositelji politike koji ublažavanje klimatskih rizika smatraju prioritetom trebali bi ih vidjeti kao glasna zvona i ozbiljnije nego ikad razmisliti kako najbolje poštivati ​​međunarodne obveze postavljene u Pariškom sporazumu 2015. godine”, dodaje.

Mjesečni sažeci temperatura iz Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S)

C3S objavljuje mjesečne biltene o klimi koji izvještavaju o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka i ostalim klimatskim varijablama. Svi nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta.

Površinska temperature zraka u studenom 2020.:

• Globalno, studeni 2020. bio je uvjerljivo najtopliji zabilježeni studeni
• Za Europu je mjesec bio drugi najtopliji zabilježen
• Temperature su bile najviše iznad prosjeka razdoblja 1981-2010. u velikoj regiji koja pokriva veći dio sjeverne Europe, Sibira i Arktičkog oceana
• Temperature su bile najviše ispod prosjeka u srednjoj Aziji i zapadnoj Antarktici

Morski led u studenom 2020.:

• Arktički morski led bio je na drugoj najnižoj razini zabilježenoj u studenom u satelitskim podacima, počevši od 1979.
• Koncentracije morskog leda bile su najviše ispod prosjeka u Karskom i sjevernom Barentsovom moru
• Antarktički morski led bio je blizu prosjeka, ali s velikim prostornim razlikama širom kontinenta

Površinska temperature zraka u borealnoj jeseni 2020.:

• Europa je u cjelini doživjela svoju najtopliju zabilježenu jesen, s temperaturama najviše iznad prosjeka na sjeveru i istoku

Glavna područja iznad i ispod prosjeka temperatura na globalnoj razini bila su slična onima za studeni

POŽEGA - Prema odluci Gradskog vijeća, Proračun Grada Požege za 2021. godinu planiran je u iznosu 169.790.800,00 kn. Projekcije za 2022. godinu planirane su u iznosu 162.948.200,00 kn, a za 2023. u iznosu 156.179.000,00 kn. Ovim proračunom obuhvaćeni su svi programi Upravnih odjela i zastupljene su sve skupine društva, s naglaskom na socijalnu osjetljivost i kapitalne investicije. U Proračunu Grada Požege za 2021. godinu prihodi i primici, te projicirani višak prihoda planirani su u iznosu 169.790.800,00 kn. Od navedenog iznosa, na Grad Požegu se odnosi 137.406.480,00 kn, a na vlastite i namjenske prihode i projicirani višak proračunskih korisnika 32.384.320,00 kn. Rashodi i izdaci planirani su u iznosu 169.790.800,00 kn. Od navedenog iznosa planirani rashodi i izdaci Grada Požege iznose 110.960.680,00 kn, a planirani rashodi proračunskih korisnika iznose 58.830.120,00 kn.

 - Proračun za 2021. godinu je razvojni i doprinijet će razvoju kvalitete života svih naših sugrađana. Osvrnut ću se i na 2020. godinu u kojoj smo završili dva velika i iznimno važna infrastrukturna projekta – Gradsku knjižnicu Požega koja se gradi od 2006. godine i Sportsku dvoranu OŠ „Dobriša Cesarić“ za koju smo dobili građevinsku i uporabnu dozvolu. Okrećemo se 2021. godini kada planiramo rekonstruirati i obnoviti Gradski muzej Požega koji je nedavno napunio svoj 96. rođendan. Riječ je o projektu vrijednom preko 40 milijuna kuna od čega je većina financirana sredstvima EU. Vjerujem da će to biti još jedan projekt u našem gradu na koji ćemo svi moći biti ponosni – rekao je gradonačelnik Darko Puljašić.

Gradsko vijeće izglasalo je i drugi rebalans proračuna za 2020. godinu, a većinom glasova usvojeni su i prijedlozi o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u kulturi, predškolskom odgoju i obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, turizmu i ostalih udruga i društava građana u Gradu Požegi za 2020. godinu, a usvojeni su i prijedlozi programa javnih potreba za 2021. godinu.

Došlo je i do druge izmjene u odlukama o mjerilima i načinu rasporeda sredstava komunalne naknade za komunalne djelatnosti u 2020. godini, programu građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, održavanja komunalne infrastrukture, te Odluke o rasporedu sredstava naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2020. godinu, a usvojeni su i navedeni programi za nadolazeću godinu.

Gradski vijećnici usvojili su i Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na nekretnini označenoj kao k.č.br. 1042/61, k.o. Požega, Odluku o odricanju od prava prvokupa za nekretninu u Požegi, Matice Hrvatske 8, prijedlog Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu te prijedlog Programa korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Požegu u 2021. godini.

Većinom glasova usvojena je i Odluka o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Grada Požege. Riječ je o Odluci koja se smatra osnivačkim aktom i uvjetovana je novim Zakonom o vatrogastvu. Usvojen je i prijedlog Odluke o dopunama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Požege kojom je omogućeno pravo na isplatu uskrsnice umirovljenicima koji imaju prebivalište na području Grada Požege čija ukupna tuzemna i/ili inozemna mirovina sa svim dodacima u mjesecu prije isplate ne prelazi iznos od 3.000,00 kuna. Umirovljenici su razvrstani u četiri skupine

Skupina Za iznos mirovine (kuna)
I. do 1.200,00
II. 1.201,00 - 1.800,00
III. 1.801,00 - 2.500,00
IV. 2.501,00 - 3.000,00

Visina uskrsnice određena je umirovljenicima na sljedeći način:

Za iznos mirovine (kuna) Visina uskrsnice (kuna)
do 1.200,00 450,00
1.201,00 - 1.800,00 350,00
1.801,00 - 2.500,00 250,00
2.501,00 - 3.000,00 150,00

Vijećnici su dali suglasnost na Program rada savjeta mladih Grada Požege za 2021. godinu, usvojili prijedlog Odluke o umanjenju iznosa godišnje koncesije za obavljanje usluge unutarnjeg linijskog prijevoza na području Grada Požege i prigradskih naselja za lipanj - prosinac 2020. godine, te Odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih vijećnika u Gradskom vijeću Grada Požege od 1. siječnja do 30. travnja 2021. godine.

Za potrebe provođenja programa knjižnične djelatnosti u Gradskoj knjižnici Požega usvojena je Odluka o darovanju opreme u vrijednosti od 2.189.273,44 kuna i to za opremu, namještaj i informatičku opremu koja je prvenstveno namijenjena za potrebe knjižnice. Većinom glasova usvojeni su i prijedlog Odluke o produljenju važenja Strategije razvoja Grada Požege za razdoblje 2015. - 2020. godine, prijedlog Odluke o otpisu potraživanja, zatim o izradi strategije razvoja pametnog Grada Požege za razdoblje 2021. - 2025. godine, prijedlog Odluke o suglasnosti na izvođenje projekta instalacija hlađenja dijela građevine Glazbene škole Požega, te prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za dugoročno zaduživanje trgovačkog društva Komunalac Požega d.o.o. radi nabave teretnog vozila 15 m3 za sakupljanje biomase.

U utorak 8. prosinca 2020. oko 10.30 sati na državnoj cesti D-51, 23-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „Citroen“, zagrebačkih registarskih oznaka, dolaskom do raskrižja s nerazvrstanom cestom za mjesto Daranovci, uslijed neprilagođene brzine prednjim dijelom vozila udario je u zadnji dio osobnog automobila marke „Smart“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 69-godišnji vozač koji je smanjio brzinu kretanja zbog namjere skretanja ulijevo. Nakon udara došlo je do potiskivanja „Smarta“, a zatim i udara u prednji lijevi dio osobnog automobila marke „Citroen“, požeških registarskih oznaka, kojim je upravljala 38-godišnjakinja i koji se nalazio zaustavljen na autobusnom stajalištu. 23-godišnjem vozaču je na mjestu događaja uručena obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 33-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Požege koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“. Naime, policijski službenici su u ponedjeljak oko 21 sat i 45 minuta u Požegi u Osječkoj ulici zatekli rad ugostiteljskog objekta koji je u vlasništvu 33-godišnjakinje. Osim vlasnice u objektu su se nalazila i dva gosta iako je Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, donesenom od strane Stožera civilne zaštite RH naložena obustava rada ugostiteljskih objekata. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela širenja i prenošenja zarazne bolesti protiv 33-godišnjakinje slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Prije ovog slučaja policija je prijavila također jednu vlasnicu ugostiteljskog objekta s područja grada Kutjeva za isto kazneno djelo.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 550 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 470 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 80 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 1.187 osoba, a ukupno je testirano 19.116 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 288 uzoraka, od kojih je 91 pozitivan.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204