U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 550 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 470 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 80 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 1.187 osoba, a ukupno je testirano 19.116 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 288 uzoraka, od kojih je 91 pozitivan.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provedbeno tijelo Ministarstva poljoprivrede, je u 2020. godini, zaključno s 30. studenim,  isplatila 6,8 milijardi kuna korisnicima svih mjera i programa. Od tog iznosa 3,1 milijarda kuna se odnosi na mjere ruralnog razvoja, gotovo 3,1 milijarda kuna na izravna plaćanja, 84,5 milijuna su isplate iz "Vinske" omotnice, za školsko voće je utrošeno 8,5 milijuna i 2,7 milijuna kuna za školsko mlijeko. Pomoć pčelarima kroz njihovu omotnicu iznosila je 14,8 milijuna, isplaćena sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo iznosila su 183,7 milijuna kuna, a za dodatne nacionalne potpore iz Državnog proračuna izdvojeno je 299 milijuna kuna.  

Usporedbe radi, prije pet godina u APPRRR-u radilo je 725 ljudi i isplaćeno su 4,3 milijarde kuna sredstava. U APPRRR-u danas radi 750 ljudi koji obavljaju poslove kontrola na terenu, objavljuju natječaje, sudjeluju u izradi programa i pravilnika, obrađuju prijave, rade tehničke i ekonomske analize, odgovaraju Europskoj Komisiji, odgovorni su za funkcioniranje, nadogradnju i održavanje informacijskih sustava za više od 110 tisuća korisnika i još mnogo toga, a do kraja ove godine očekuje se ukupna isplata od 7 milijardi kuna. 

„U godini obilježenoj izvanrednim okolnostima izazvanima širenjem bolesti COVID-19 Agencija za plaćanja je maksimalno upregnula sve svoje kapacitete, kako bi podržala i dodatno potaknula domaće proizvođače. Zahvaljujem im na vrijednom radu u korist svih hrvatskih poljoprivrednika, ribara, prerađivača, šumara i drugih koji, unatoč zahtjevnoj godini, proizvode i više i produktivnije“, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković. 

Sve više poslova ali i našeg ostalog života radimo preko interneta. Tu su svakako naše društvene mreže, a danas globalnih korisnika društvenih mreža ima 3,8 milijardi. To svakako više nije iznenađujuće, no zabrinjavajuće je koliko vremena dnevno, godišnje mi u svom životu provodimo na tim društvenim mrežama. To su nebrojeni sati koje provodimo na Facebooku, Instagramu, TikToku na svojim kompjuterima, laptopima, tabletima i mobitelima. Svi ti podatci koji se sakupljaju i procjenjuju su već zabrinjavajući, no, čini se da nam ništa ne smanjuje vrijeme na ekranu.

I dok svi provodimo različite količine vremena pregledavajući mrežu, jeste li ikad zastali da razmislite koliko sati imate vi na društvenim mrežama i gdje se vaša država nalazi među ostalim za upotrebu na društvenim mrežama?

Vodeći stručnjaci na OnBuy.com željeli su istražiti koliko dugo stanovnici pojedinih država iz cijelog svijeta provode na društvenim mrežama tijekom života, okrunjujući ih za najviše i najmanje opsjednute društvenim mrežama i svojim ekranima! OnBuy je pretraživao 45 država kako bi otkrio onih prvih 10 država.

Neki od nalaza uključuju:

 -   82% ispitanih ljudi širom svijeta priznalo je da provode previše vremena na društvenim mrežama.

 -   99% stanovnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koristi internet.

  -  Filipini su najviše ovisni o društvenim mrežama provodeći nevjerojatnih 4.252 dana - što je jednako 102.054 sata na stranicama društvenih mreža tijekom njihova života!

  -  Unatoč tome što je Japan pokazao drugo po veličini analizirano očekivano trajanje života, zapravo je najmanje opsjednut svim društvenim stvarima, provevši na društvenim mrežama samo 970 dana (23.269 sati) tijekom života

  -  Ostale značajne zemlje su SAD (2.463 dana), Irska (2.293 dana), Kanada (2.266 dana) i Australija (2.214 dana).

Hrvatska je tu dosta visoko plasirana, no kod Hrvatske je značajno što ti podatci iz godine u godinu rastu sve više, pa su i sve više zabrinjavajući. Iako su svi jedinstveni u tome da tijekom jednog dana i tjedna previše, gotovo 7 sati dnevno konzumiraju neke sadržaje sa interneta i društvenih mreža, ta satnica i dalje raste.

Posebno je opasno što više od 50% tinejdžera više od 4 sata dnevno provodi na internetu i društvenim mrežama. Ta populacija je nekada više vremena provodila u sportu, društvenim igrama, ostaloj zabavi i naprosto igranju. Sada uz epidemiju korona virusa, kada i nastava i svi ostali sadržaji iz kulture i zabave ide on line, ovi podatci će se drastično povećati.

Ova satnica se znatno povećava vikendom, kada su sati provedeni uz ekran još povećani. Tinejdžeri i djeca u dobi od 9 do 17 godina najviše su se dopisivali, igrali igrice, sve više on line igrice, pretraživali neke sadržaje koji ih zanimaju, listali po svim društvenim mrežama, a najmanje učili nešto novo. Sada u korona krizi, taj odnos se nešto mijenja i ovaj dio učenja zbog on line nastave raste. I dalje internetu pristupaju preko računala, laptopa i tableta, ali sve više preko mobitela.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2.613 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 21.685 -

Među njima je 2.660 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 278 pacijenata.
Preminule su 64 osobe a ukupno do sada imamo 2.298 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 154.852 osobe zaražene novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 130.869 osoba od toga 2.987 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 53.062 osobe.
Do danas su ukupno testirane 825.023 osobe, od toga 8.782 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu. 

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

Korona-kriza i lockdown koji smo imali tijekom proljeća osvijestili su sve slabosti hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, piše net.hr. U trenutku kada su u svijetu opskrbni lanci bili ugroženi u Hrvatskoj je zaprijetila ozbiljna nestašica osnovnih prehrambenih proizvoda – mesa, voća, povrća. Sreća je da su se lanci opskrbe brzo vratili u svoju normalu, a nekoliko mjeseci u Hrvatskoj se govorilo o problemu prehrambene suverenosti i potrebe da jedna država mora imati dovoljne zalihe hrane, barem za nekoliko mjeseci, ako bi se ovakve ili slične situacije ponovile.

Kriza je otvorila pitanje niske razine samodostatnosti u gotovo svim proizvodnjama, iako godinama ulažemo po najmanje šest milijardi kuna godišnje u sektor poljoprivrede. Ogroman novac odlazi na ovu proizvodnju, a rezultati su sve lošiji. Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje srozala se na 17 milijardi kuna, dok je u 2008. godini bila na 22 milijarde, a početkom 90-ih čak oko 30 milijardi kuna. Što nam se dogodilo da smo od zemlje izvoznice hrane, s početka hrvatske samostalnosti, došli do zemlje koja ostvaruje godišnji minus od gotovo 1,4 milijarde eura? U Europskoj uniji smo postali najveći uvoznici svinjskog mesa (uvozimo 50 posto potreba), razina proizvodnje mlijeka nam je pala odavno ispod 50 posto, a o voću i povrću se govori samo mjesec ili dva, kada je cik sezone, no daleko je to od normalnih potreba i dovoljne razine potražnje hrvatskog tržišta. Zbog toga smo i osuđeni na uvoz.

Dobri smo jedino u proizvodnji žitarica, jer proizvodimo ogromne količine i viškove pšenice, kukuruza, soje. No, ova naša konkurentna sirovina odlazi u izvoz, a nama se vraća u obliku kruha, mesa, GMO stočne hrane na bazi soje s kojom hranimo našu stoku. Neke pametnije države, koje znaju proizvoditi robe dodane vrijednosti, prodaju nam gotove proizvode od naše sirovine, a njih skupo plaćamo pa nam je i deficit u vanjskoj trgovini hranom tako velik. Domaće stočarstvo urušava se više od 12 godina, zbog čega se ogromne količine kukuruza više ne koriste za domaće potrebe nego odlaze u izvoz i njime se hrani stoka koja kasnije u obliku odrezaka, šnicli, prerađevina dolazi ponovo na naše tržište. Lijepo zapakirano, brendirano, po niskim cijenama nam se prodaje i donosi solidnu zaradu za uvoznike, trgovce i strane proizvođače koji tako održavaju svoju proizvodnju, čuvaju radna mjesta i gospodarstvo.

Kratki lanci opskrbe novi trend

U trenutku lockdowna svi su odjednom počeli pričati o našim malim proizvođačima, vrijednim seljacima koji proizvode domaću hranu. Otvorio se novi kanal prodaje – i došlo je do eksplozije pojave različitih web trgovina, grupa na društvenim mrežama, dostava. Odjednom je sve djelovalo idilično i doimalo se kao da ćemo eto baš sada kupovati, u, kako se to danas moderno kaže, kratkim lancima opskrbe (umotvorina birokratizirane Europske unije), iako mi jako dobro znamo da smo nekada davno sve kupovali na našim selima, od susjeda, ali i putem nekad popularnih sindikalnih nabava kada su svinjske polovice, gajbe domaćeg voća i povrća stizale u tvrtke i institucije od naših poljoprivrednika i prodavale se na odgodu plaćanja i mjesečne rate. Tako se održavalo gospodarstvo i multiplicirao učinak poljoprivrede. No ovo je bilo kratkog daha i opet se sve vratilo u našu potrošačku kolotečinu.

Hrvatska se, valja se prisjetiti, godinama hvalila kako je zemlja s najvećim brojem kvadrata stranih trgovačkih lanaca u regiji koji su se sumanuto otvarali diljem zemlje i donosili dašak svijeta i globalne konkurentnosti. Prikazivali smo to kao veliki investicijski bum, ali smo tek u covid-krizi shvatili kako strani trgovci preko svojih polica prodaju robu svojih proizvođača, pa i po dampinškim cijenama, a tu i leži ključni problem zbog kojeg naše ogromno ulaganje u poljoprivredu ne donosi i konkretne rezultate nego nam se poljoprivreda i proizvodnja hrane sustavno urušavaju. Napravili smo socijalnu poljoprivredu, grabež za poticajima postao je modus operandi, a o većoj proizvodnji se i danas slabo govori, svi pričaju o distribuciju novca iz EU fondova. Iz nadležnog Ministarstva poljoprivrede stalno nas bombardiraju vijestima o dodatnim poticajima i davanjima novca, kao obliku pomoći da se održi koliko-toliko razina potrošnje.

Hrvatska trgovina hranom i poljoprivrednim proizvodima se sigurno više od 90 posto odvija kroz trgovinu (peglanje kartica, kupnja na rate, veći izbor roba na jednom mjestu, akcije, bolja ponuda, niske cijene). Prema nekim procjenama, koje nisu službene, kroz tržnice se možda prodaje tek pet posto svih proizvoda, a valja istaknuti kako nam je i siva zona ogromna i procjenjuje se na nekih 30 posto. Primjerice, valjalo bi vidjeti koliko je tijekom proljeća robe dolazilo na kućni prag s računima i je li takva vrsta prodaje, koja nije baš regulirana zakonima, donijela dodatni poticaj sivoj ekonomiji, ali i mogućnostima da naši poljoprivrednici u veleprodaji (zelenim tržnicama) kupe uvoznu robu, pa je lijepo stave u košaricu i donesu nam na kućni prag, pod egidom domaće hrane vrijednog hrvatskog sela.

Potrošački patriotizam pada pred niskom cijenom

Hrvatski poljoprivredni patriotizam ogleda se i u stavu kako treba kupovati domaću hranu, no kada naši potrošači pristupe policama trgovina patriotizam nestaje pred nižim cijenama – jer između uvoznog i jeftinijeg te domaćeg nešto skupljeg proizvoda, presudi kupovna moć. Svi se načelno kunemo u domaću robu, ali u košarice stavimo uvoznu robu s akcija, jer je jeftinija, i zato što Hrvati i danas gotovo 30 posto svog kućnog budžeta odvajaju na hranu, što je daleko više od bogatih EU zemalja.

Hrvatska u ovom trenutku ima ogromne tržišne viškove krumpira (40.000 tona), ali na policama i dalje ima uvoznog (u prva tri mjeseca smo uvezli krumpira količinski koliko za cijelu 2019 godinu). Ovih dana proizvođači svinjskog mesa su poslali dramatičan apel kako nam dolazi svinjetina i svinje iz Njemačke, koja se zbog bolesti afričke svinjske kuge ne može izvoziti u Kinu, a ti ogromni tržišni viškovi uvoze se i prodaju po dampinškim cijenama. Dovoljno je baciti pogled na kataloge trgovačkih lanca i njihove akcije. Jedan od sjajnih sektora - proizvodnja junetine ili tzv. baby beefa - pao je u krizu jer su turizam i ugostiteljstvo (posebice u Italiji) podbacili zbog korone, a izvoz na arapska tržišta stao. Imaju viškove koje teško plasiraju u domaću trgovinu jer poljska junetina ima konkurentniju cijenu. Jabuke već sad uvozimo iz Sjeverne Makedonije, Srbije, BiH, uskoro ćemo čuti i kako nam je tržište preplavljeno maslinovim uljem iz Španjolske, Italije, Tunisa…

Gdje ćete potrošiti božićnicu?

Korona-kriza je bila i još je uvijek prilika da podvučemo crtu i shvatimo kako bilo koja situacija globalnih poremećaja može dovesti do nestašica i problema u hrvatskoj opskrbi i kako je potreban radikalan zaokret u poljoprivredi koji mora krenuti od vrha – Vlade RH. Novac koji ulažemo u ovu proizvodnju mora se mjeriti nekim učinkom, ako se poticaji daju - oni kojima se daju moraju i više proizvoditi, mora se vidjeti na boljoj i većoj proizvodnji. Vlada mora pokrenuti priču o povećanju proizvodnje, pokretanju pogona koji će proizvoditi robe dodane vrijednosti, kako više vrednovati rad, a manje se otimati za poticaje.

Za kraj evo i jedan prijedlog koji može biti mali korak za hrvatskog potrošača, a veliki za hrvatsku poljoprivredu. Ovih dana smo svjedoci kako će ogroman hrvatski birokratski aparati ostvariti i ove godine pravo na božićnice, unatoč krizi i tome da će tek rijetki iz realnog sektora to sebi moći priuštiti. Može li Vlada možda "natjerati" svoje zaposlenike da u prosincu, mjesecu kada najviše trošimo, taj novac, nas poreznih obveznika, troše pametno čitajući deklaracije i kupujući hrvatske proizvode? Bio bi to možda revolucionarni iskorak i vrlo konkretan znak onog o čemu mnogi vole teoretizirati  - domoljublja.  

Za Net.hr piše Miroslav Kuskunović, stručnjak za poljoprivredu i tržište hrane

POŽEGA -  Glazbena škola Požega obavještava sugrađane i ljubitelje koncerata da će danas, sutra i prekosutra u 19:30 sati održati koncerte koje možete pratiti putem Facebook stranice glazbene škole. Program na koncertima je slijedeći:

8. 12. 2020. - Večer ruskih skladatelja, koncert se organizira pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Požeško-slavonske županije, nastupaju komorni sastavi i solisti Glazbene škole Požega.
9. 12. 2020. - Koncert povodom međunarodnog dana osoba s invaliditetom, nastupaju komorni sastavi i solisti Glazbene škole Požega, organizatori su Glazbena škola Požega i Udruga OSI Požega.

    10. 12. 2020. - Humanitarni koncert za Županijsku ligu protiv raka, organizatori su Glazbena škola Požega i Županijska liga protiv raka Požega, nastupaju solisti i              komorni sastavi Glazbene škole Požega.

Omalovažavao policijske službenike

U ponedjeljak 7. prosinca 2020. oko 9.20 sati u Požegi u Ulici Ivana Mesnera, 67-godišnjak je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,52 promila, prilikom postupanja omalovažavao i vrijeđao policijske službenike. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja smješten je u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Unatoč mjerama zatečeni u ugostiteljskom objektu

U ponedjeljak 7. prosinca 2020. oko 21.45 sati u Požegi u Osječkoj ulici u ugostiteljskom objektu zatečeni su 33-godišnja vlasnica i dva gosta čime su prekršili Odluku Stožera civilne zaštite o zabrani pružanja ugostiteljskih usluga koja je trenutno na snazi. Vezano za navedeno slijedi daljnje kriminalističko istraživanje.

Program Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka provodi se treću godinu zaredom 7. prosinca na dan Sv. Ambrozija zaštitnika pčela i pčelara, u osnovnim školama diljem Republike Hrvatske koji za cilj ima podizanje razine znanja o važnosti meda kao sastavnog dijela pravilne i nutritivno povoljnije prehrane, educiranje učenika prvih razreda osnovnih škola i njihovih roditelja o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost te promociju meda lokalnih proizvođača. Ove godine sudjeluje 853 osnovne škole i 35.596 učenika prvih razreda, a med je isporučilo 216 pčelara odabranih od strane osnivača školskih ustanova.  

Svi učenici prvih razreda osnovnih škola koje su se prijavile biti dio projekta dobili su med zapakiran u Nacionalnu staklenku zajedno sa slikovnicom edukativnog karaktera o pčelarstvu „Pčelica Jelica i medo Edo“. Nacionalna staklenka je također važan projekt Hrvatskog pčelarskog saveza i Ministarstva poljoprivrede – ona već „na prvu“ oblikom informira potrošača da je riječ o medu hrvatskih proizvođača. Svaka staklenka označava se znakom Med hrvatskih pčelinjaka koji sadrži jedinstveni serijski broj, putem kojeg pomoću internetske aplikacije www.med.hapih.hr svaki potrošač može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med. Na taj način potrošači znaju što kupuju i točno od koga te sudjeluju u održivosti sveukupnog pčelarstva. U dvije godine provedbe ovog projekta imamo 963 korisnika Nacionalne staklenke te je prodano ukupno 788.338 kom nacionalnih staklenki. 

Program Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka donijela je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 27. kolovoza 2020. godine, a provode ga Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatski pčelarski savez i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je provela Javni poziv za sudjelovanje u ovoj mjeri. U dvije godine njegova održavanja u  Programu je sudjelovalo ukupno 826 osnovnih škola s ukupno 72 tisuće učenika prvih razreda kojima je dodijeljen med od 381 pčelara.

Provaljeno u trgovinu i ljekarnu

U razdoblju od 5. do 7. prosinca 2020. u Požegi u Industrijskoj ulici, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u ljekarnu iz koje nije ništa otuđio.

U razdoblju 6./7. prosinca 2020. u Požegi u Primorskoj ulici (nepoznati počinitelj) ili više njih je provalio u trgovinu i otuđio veću količinu cigareta.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Kod 41-godišnjaka pronađena marihuana

U ponedjeljak 7. prosinca 2020. na području Požege, policijski službenici su kod 41-godišnjaka pronašli marihuanu zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Počinio kaznena djela nedozvoljena uporaba osobnih podataka i prijevara

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 30-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Lipika kojeg se sumnjiči da je počinio kaznena djela „Nedozvoljena uporaba osobnih podataka“ i „Prijevara“. Naime, 30-godišnjak je u razdoblju od srpnja do kolovoza 2018. neovlaštenim korištenjem tuđih osobnih podataka putem interneta otvorio 290 korisničkih računa poradi sudjelovanja u igrama na sreću čime je prilikom registracije ostvarivao bonuse u iznosu od najmanje 50 kuna kao promotivnu akciju za igrače. S ciljem da ostvari protupravnu imovinsku korist neovlaštenim korištenjem osobnih podataka 290 osoba, doveo je u zabludu ovlaštenog privređivača igara na sreću da prilikom registracije korisniku računa kao promotivnu akciju  isplaćuje bonus, čime ga je na opisan način oštetio za iznos od preko 20 tisuća kuna. Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.