
Lana
IZ POLICIJSKE BILJEŽNICE
NARUŠAVANJE JAVNOG REDA I MIRA
U četvrtak, 31. siječnja 2013. godine, oko 22.35 sati u Pakracu u ulici Braće Radić u ugostiteljskom objektu dvojica muškaraca pod utjecajem alkohola starosti, 26 (0,71g/kg) i 28 (1,14 g/kg) godina verbalno su se i tjelesno sukobila, zbog čega protiv njih slijedi optužni prijedlog.
DVA PRONALASKA RUČNIH BOMBI
U četvrtak, 31. siječnja 2013. godine, u Lipiku u ulici Frankopanskoj pronađena je ručna bomba M-75, a u šumskom predjelu između mjesta Donji Grahovljani i Barica bomba M-52. Policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu prvu je bombu izuzeo, a drugu uništio na mjestu pronalaska. Utvrđeno je da su one zaostale iz Domovinskog rata.
RAZBIJAO BOCE U UGOSTITELJSKOM OBJEKTU
U petak, 1. veljače 2013. godine u Čaglinu u ulici Kolodvorskoj 43-godišnjak je u ugostiteljskom objektu narušavao javni red i mir bez povoda razbijajući bocu, zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.
DOVRŠENO KRIMINALISTIČKO ISTRAŽIVANJE
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 35-godišnjakom s područja općine Pleternica utvrđeno je da je u vremenu od 1. studenoga do 1. prosinca 2012. godine na području Pleternice provalio u skladište trgovačkog društva iz Osijeka te iz njega otuđio električni alat i metalne stupove od kojih je dio prodao kao sekundarnu sirovinu, a dio zadržao za sebe. Protiv 35-godišnjaka slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.
SLETILA U PUTNI KANAL I PREVRNULA NA KROV
U nedjelju, 3. veljače 2013. godine, oko 9.50 sati na D-51 između mjesta Gradište i Bektež 44-godišnja vozačica osobnog automobila marke „Seat Ibiza“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine stanju i uvjetima na kolniku izgubila je nadzor nad vozilom i sletjela s kolnika u putni kanal te se vozilo prevrnulo na krov. Protiv 44-godišnjakinje slijedi obavezni prekršajni nalog.
PROVALILI U ODSUTNOSTI VLASNICE KUĆE
U razdoblju od 1. do 4. veljače 2013. godine, u mjestu Brđani nepoznati počinitelj (ili više njih) iskoristio je odsutnost 82-godišnje vlasnice te provalio u njezinu obiteljsku kuću. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojega slijedi kaznena prijava.
ALKOHOLIZORAN SE NASILNIČKI PONAŠAO PREMA ŽENI
U ponedjeljak, 4. veljače 2013. godine, oko 23.30 sati u Pakracu u ulici Prolaz Baruna Trenka u obiteljskoj kući suprug pod utjecajem alkohola (1,86 g/kg) nasilnički se ponašao prema supruzi. Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s nasilničkim ponašanjem on je smješten u posebnu prostoriju policije do otrežnjenja i protiv njega slijedi optužni prijedlog.
TEŠKA KRAĐA PROVALJIVANJEM
U utorak, 5. veljače 2013. godine, u mjestu Frkljevci nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u obiteljsku kuću 75-godišnjakinje te iz nje otuđio prehrambene proizvode. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojega slijedi kaznena prijava.
MOTOCIKLOM PRELETIO PREKO VOZILA
U utorak, 5. veljače 2013. godine, oko 15.05 sati u Lipiku na raskrižju ulica Ante Starčevića i Vukovarske avenije 29-godišnji vozač osobnog automobila marke „Opel Astra“, daruvarskih registarskih oznaka, oduzeo je prednost prolaska 24-godišnjem vozaču motocikla marke „Aprilia“, zagrebačkih registarskih oznaka, zbog čega je motocikli udario u osobni automobil. Nakon udarca vozač motocikla preletio je preko vozila i pao na travnatu površinu uz rub kolnika te se lakše ozlijedio. Protiv 29-godišnjeg počinitelja ove prometne nesreće slijedi obavezni prekršajni nalog.
OŠTETIO PARKIRANO VOZILO I POBJEGAO
U utorak, 5. veljače 2013. godine, u vremenu od 14 do 18 sati u Požegi u ulici Njemačkoj na parkiralištu trgovačkog centra nepoznati vozač, nepoznatim vozilom oštetio je parkirani osobni automobil marke „Opel Astra“, daruvarskih registarskih oznaka, koji je prethodno parkirao 32-godišnjak. Policijski službenici tragaju za počiniteljem ove prometne nesreće koji je napustio mjesto događaja.
Doprinos promociji i razvoju grada Lipika
U LIPIKU SE PRIPREMA GRADNJA HIPODROMA -
LIPIK - U Lipiku je predstavljen projekt izgradnje hipodroma koji će se prostirati na 15 hektara između sadašnje ergele, Šumarije i tvornice Studenac. - Jedan ovakav objekt, odnosno natjecanja koja će se na njemu održavati mogu bitno doprinijeti promociji grada ali i njegovom razvoju jer je u svijetu konjički sport veliki biznis. Našim prostornim planom upravo ovdje oko Ergele i Studenca su i predviđeni razni sportsko-turistički sadržaji ,tako da se hipodrom odlično uklapa i nikakve prenamjene nisu potrebne. Mi ćemo odmah početi raditi na dokumentaciji jer se ukazala prilika da novac namaknemo iz pretpristupnih fondova EU - kazao je gradonačelnik Antun Haramija.
U cijeloj Hrvatskoj postoji tek nekoliko hipodroma pa u Lipiku smatraju kako je i to važan razlog zbog čega će biti korisno izgraditi ovakav objekt. Za budući hipodrom postoji idejno rješenje a vrlo brzo krenut će se i s izradom dokumentacije. Predviđeno je da hipodrom ima 1000 metara dugu stazu za utrke kao i poligone za razne tipove konjičkog sporta. Izgradit će se i tribina za oko 1000 gledatelja. - Lipik planira svoj razvoj i kao turistička destinacija a suvremeni turisti više ne žele negdje doći i samo se diviti prirodi i udisati čisti zrak, nego i vrijeme aktivno provoditi. Budući hipodrom zamišljen je kao multifunkcionalni objekt gdje se neće samo održavati trke nego npr. izložbe starih automobila ili slične, zatim koncerti i drugi skupovi što će sve privući ljude u ovaj grad – kazala je Lidija Bašnec predsjednica kasačkog kluba Dijamant iz Šeovice. Hipodrom u Lipiku bi se trebao graditi u fazama a vlasnik će mu biti grad Lipik. Ipak, gradonačelnik Haramija ne odbacuje i mogućnost da neke od popratnih sadržaja uz hipodrom s vremenom urede i privatni poduzetnici. (vm)
Misno slavlje predvodio dominikanac iz Zagreba
ŽUPSKO PROŠTENJE U KAPTOLU NA SVIJEĆNICU -
KAPTOL - U Župi sv. Petra i Pavla u Kaptolu gdje se blagdan Gospodinova prikazanja u hramu tradicionalno slavi kao župsko proštenje središnje svečano slavlje predvodio je dominikanac Ljudevit Josip Jeđud iz Zagreba u koncelebraciji s nekolicinom svećenika. Slavlje je počelo blagoslovom svijeća ispred crkve do koje su svećenici zajedno s vjernicima došli u svečanoj procesiji predvođenoj križem. Blagoslovnu molitvu predvodio je župnik msgr. Josip Klarić, a nakon blagoslova u svečanoj procesiji s upaljenim svijećama uz pratnju pjesme vjernici su ušli u crkvu.
U homiliji o. Jeđud je podsjetio kako smo se za ovaj blagdan pripremali razmišljajući o svojoj vjeri u Godini vjere. Progovorio je zatim o povijesnom spasenjskom događaju rođenja Isusa Krista, odnosno o njegovom prikazanju u hramu 40. dan nakon rođenja. –Već u ovom prikazanju u hramu navješteno je prikazanje i žrtva na Golgoti – kazao je o. Jeđud.
Današnji blagdan, pojasnio je, nazivamo i Svijećnicom, jer je Isus u hramu najavljen kao svjetlo dok je Marija svijeća koja je nosila to svjetlo. –Božji sin je došao da bi ljudi u svojoj tami vidjeli gdje smo i kamo idemo. Povijest svijeta bila je u tami, a onda je Bog poslao svoga Sina kako bi čovjek čovjeku postao brat te da može ljubiti čak i svoje neprijatelje – objasnio je predvoditelj slavlja.
Na kraju je zamolio Mariju da svima nama izmoli ustrajnost u vjeri na putu kojim je ona prošla sa svojim Sinom te zaželio da današnja svetkovina za sve nas bude potvrda nade da je naša nebeska majka trajno s nama na našem zemaljskom putu i da nas čeka na nebesima.
Na kraju slavlja župnik je zahvalio o. Ljudevitu za njegov dolazak i poticaje koje nam je davao kroz trodnevnicu koju je vodio kao i na sam blagdan u jačanju i rastu naše vjere. (a.t.)
Omču ste nam već stavili, sada još izmaknite stolac
SELJAČKI VOĐE IZ DESET ŽUPANIJA TRAŽE OD VLADE IZLAZ IZ OVOG STANJA -
FEROVAC – Na legendarnom Ferovcu na kojem su počinjale bune i prosvjedi seljaka, na kojemu su ministri obećavali pomoć, ponovno su se okupili predstavnici seljačkih udruga iz deset županija. Unatoč hladnom danu u kojem su padale pahulje snijega došli su iz svih slavonskih, ali i kontinentalnih županija što govori da situacija nije ni malo dobra.
- Nalazimo se na stolici s omčom oko vrata i čekamo samo moment našeg krvnika, a znamo tko je to, naš ministar koji samo treba da gurne stolicu i pokopa seljaštvo. Vjerujte mi više nemamo kuda, stjerani smo uza zid. Tako se ponašati prema svom seljaku i malom gospodarstvu je nepojmljivo - kaže Petar Pranjić iz Osječko-baranjske županije.
- Poruka sa ovog skupa ministarstvu poljoprivrede i Vladi RH je da tražimo što hitniju isplatu poticaja u cijelosti, više ne pristajemo kako oni daju u mrvicama. Oni podržavaju Petrokemiju koja je digla cijene i 30 posto a poljoprivrednik koji nije dobio poticaje nema novca za kupovanje. Tražimo i da legalizacija bude za 1 kunu, a ne da se puni proračun. Ako poticaji ne budu isplaćeni, donesen zakon o legalizaciji za 1 kunu, ako hrvatski seljaci ne budu imali prioritet kod kupovine državnog zemljišta u odnosu na Todorića i ekipu, koji pišu zakone Jakovini i Milanoviću, mi ćemo izaći na ceste i blokirati cijelu Hrvatsku. Oni su na vlast došli sa glasovima ovih seljaka a ne sa programom 21 koji uništava i ovo malo života kojeg na selu još ima – istakao je Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga.
- Jedan od problema je i zemlja, jer vidimo da natječaji za tvrtke i poduzeća idu, 6.000 ha je u proceduri, a gotovo više od godinu dana prodaja zemlje za obiteljska gospodarstva je zaustavljena i niti jedan hektar nije raspisan. Po novom zakonu svi smo jednaki i seljak i tvrtka, što znači da puno seljačkih gospodarstava u tome neće uspjeti - ističe Matija Brlošić, predsjednik Udruge Brazda.
- Kod nas nitko nije dobio niti lipe poticaja, a svakim danom na našem području ima sve manje mljekara. Ja sam jedan od tih koji je sve prodao, 25 muznih krava i 20 junica – ogorčeno je rekao Miljenko Ivanušak iz Varaždinske županije.
- Legalizacija je problem jer preko 90% obitelji na selu ne može platiti legalizaciju. Srbi su bili puno pametniji od nas, oni su rekli sve što je napravljeno do 2012. godine sve je legalizirano. Nisu ni komunisti bili bedasti pa su nekada rekli da je sve što je izgrađeno do 1968. legalizirano, samo se treba ucrtati. Očito da netko želi uništiti našu poljoprivredu – ističe Marko Mlinarić iz Nezavisnih hrvatskih seljaka.
- Čekali smo obećanju do kraja prvog mjeseca da će biti isplaćene potpore. Sada vidimo da od toga ništa i mi više ne možemo čekati. Moramo zaustaviti ovo propadanje hrvatskog sela. Ovo ministarstvo više ne reagira na ništa, a ministar sve što je obećao, slagao je. Legalizaciju neka provode oni koji žele novac od Europske unije, a malog seljaka ostavite, jer ne može dati onu kunu koje nema – rekao je Tomislav Pokrovac iz Vukovarsko-srijemske županije.
Promjenom urbanističkog plana do novih ulica
23. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA PLETERNICE -
PLETERNICA - Iako samo s tri predložene točke dnevnog reda, vijećnici, najviše iz oporbe imali su desetak pitanja. Pa se između ostalog pitalo kada je grad dao suglasnost za stup odašiljača u Švearovoj ulici, kada će grad Pleternica početi davati naknade rodiljama, zašto su neki ljudi uključeni u program Pomoć u kući, a neki nisu, te koji su kriteriji za ulazak u taj program, što je grad poduzeo u vezi sa kvalitetom novo rekonstruirane ulice na pravcu D-38 Pleternica Vesela koja je vrlo loše i nekvalitetno izvedena i još drugih komunalnih pitanja. Predsjedniku Zvonimiru Bajiću i dogradonačelnici Antoniji Jozić upućene su i primjedbe da nikada do sada nisu dobili pisane odgovore na svoja pitanja, iako su to u pitanjima izričito zahtijevali.
Donesena je odluka o izradi ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Pleternice, koje se odnose na izgradnju nove ulice u produžetku Ulice Ivana Tomića, prenamjeni stare zgrade IMK Sloga iz gospodarske namjene u srednju školu, uređenje cestovnih prilaza u poslovnu zonu i prilaz poduzetničkom inkubatoru.
Iako uz brojne primjedbe vijećnici su donijeli i odluku da se dozvoljava tvrtki Mala hidrocentrala d.o.o., koja je u vlasništvu grada Pleternice, da se kreditno zaduži za 2,55 milijuna kuna. Primjedba vijećnika je bila da su već donosili odluke o kreditnom zaduženju, te da se uz sva sredstva koja je grad povukao za tu hidroelektranu ona na kraju koštati 8 milijuna kuna. Dogradonačelnica Jozić je pojasnila da je u pitanju samo odluka koja taj iznos povećava za 54,7 tisuća kuna koja je nastala u tečajnim razlikama do kojih je došlo u realizaciji kredita, te da cijena izgradnje nije povećana. Na tu odluku vezana je i treća točka u kojoj su vijećnici dali suglasnost gradu Pleternici da zasnuje založno pravo za parcelu na kojoj je izgrađena mala hidrocentrala, koju je tražila Podravska banka.
Osobno mislim da to nije dobro
SABORSKI ZASTUPNIK ZDRAVKO RONKO O SANACIJI POŽEŠKE BOLNICE -
POŽEGA – Za komentar odluke Skupštine županije o prijavi za postupak sanacije Opće županijske bolnice Požega koja jedina slovi kao bolnica primjer koja nema gubitaka i ima više potraživanja od dugovanja požeški gradonačelnik i saborski zastupnik Zdravko Ronko je rekao - Ako su točni podaci koje je iznio ravnatelj bolnice onda ne vidim nikakvog osnova da se je išlo u zahtjev za sanaciju. Klub vijećnika na sjednici koliko ja znam, jer nisam sa njima bio u kontaktu prije toga, malo su se podijelili u stavovima. Klub vijećnika je tražio sve ili ništa, oni su tražili da se u sanaciju uključi i Dom zdravlja Požeško-slavonske županije, koji je sigurno u goroj situaciji, koliko ja znam, nego požeška bolnica. Ako uzmete u obzir kako neke bolnice kao Pula imaju 140 milijuna kuna ili Varaždin preko 50 milijuna, onda se postavlja pitanje zašto je naša bolnica zatražila ulazak u sanaciju. Osobno mislim da to nije dobro. No nemojte zaboraviti da se svatko može ponuditi, a da li će to ministarstvo prihvatiti, da li će se baviti s bolnicom koja je u pozitivi.
Dan sigurnijeg interneta 2013.
TEHNIČKA ŠKOLA POŽEGA SUDJELUJE U PROJEKTU -
Deseta jubilarna manifestacija Dana sigurnijeg interneta obilježava se 5. veljače 2013. godine diljem svijeta. U Hrvatskoj je ovo četvrta godina aktivnog sudjelovanja i provođenja cjelogodišnjih aktivnosti vezanih uz temu sigurnosti djece i mladih na internetu. Tema ovogodišnje nacionalne kampanje “Sigurniji internet za djecu i mlade” je Online prava i odgovornosti uz slogan «Povezivanje uz uvažavanje».
Tehnička škola Požega četvrtu godinu sudjeluje u kampanji putem projekta «Sigurnost djece na internetu». Učenici će tijekom tjedna u kojem obilježavamo Dan sigurnijeg interneta, na nastavi računalstva, putem radionica upoznati detaljnije svoja online prava i odgovornosti. Pri tome će proučavati sadržaje važnih dokumenata kao što su: Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, EU strategija za bolji internet za djecu, Kodeks online prava EU, Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o pravu na pristup informacijama.
- Nužno je razgovarati s učenicima o korištenju interneta, prednostima i nedostacima te privatnosti i zaštiti djece na internetu. Potrebno ih je upozoriti da paze kakve digitalne tragove ostavljaju i koje su moguće posljedice. Aktivnosti u projektu omogućiti će poticanje učenika da osmisle načine zaštite i promicanja njihovih online prava, pokažu razumijevanje i kritičku svijest o doprinosu novih medija na pojedinca i društvo. Učenici će diskutirati o posljedicama neprimjerenog i neodgovornog korištenja novih medija, te izraditi razredne povelje online prava i pravila. Dodatne aktivnosti učenika su izrada plakata, prezentacija, križaljki i sudjelovanje u edukativnim interaktivnim online igrama vezanim za sigurnost i zaštitu djece na internetu – rekla je prof. Marina Mirković, koja uz pedagoginju Kseniju Romanić vodi projekt.
Tijekom školske godine na roditeljskim sastancima učenika prvih razreda održati će se predavanja u kojima će se govoriti o online pravima i odgovornostima, prednostima i nedostacima interneta, mogućnostima komunikacije korištenjem interneta, zaštiti osobnih podataka, internetskim prevarama, nasilju preko interneta, mogućim opasnostima i zamkama društvenih mreža te načinima na koje u takvim situacijama roditelji mogu zaštititi dijete i svoju obitelj. Posebna pozornost predavanja bit će na primjerenom, odgovornom i sigurnom korištenju interneta. Predavanje će biti usmjereno na savjete i iskustva koja mogu pomoći roditeljima i djeci da se lakše snađu u svijetu suvremenih tehnologija.
Zbog velike potražnje kamina u Europi udvostručuju proizvodnju
COLOR EMAJL U KRIZI ZAPOŠLJAVA I ULAŽE U NOVE HALE -
ALAGINCI - Oni nemaju problema s plasmanom roba ni njihovom naplatom, ne znaju što je to kriza, stalno zapošljavaju nove radnike, ulažu u suvremene tehnologije i grade nove proizvodne hale. Riječ je o požeškoj tvrtci Color emajl. Goran Šutalo, vlasnik i direktor tvrtke prije 29 godina otvorio je servis bijele tehnike i rashladnih uređaja da bi nakon nekoliko godina krenuo s emajliranjem bojlera i kada, a poslije nastavio s proizvodnjom dimnih cijevi.
- Prije 15-ak godina prvu puta smo otišli na sajam u Njemačku gdje smo izložili dimne cijevi. Nakon toga smo ih počeli raditi za Talijane. Prije osam godina smo počeli i s proizvodnjom kamina koja je danas zastupljena s 50 posto dok se ostali dio odnosi na dimne elemente. Čak 95 posto svoje proizvodnje izvozimo u zapadnoeuropske zemlje, najviše u Njemačku i skandinavske zemlje, zatim u Francusku i Italiju. Nedavno smo počeli izvoziti i u Južnu Koreju, a u Rusiju još nismo jer nemamo količina – ističe Šutalo u čijoj tvrtki radi 350 ljudi, od čega je prošle godine zaposleno 50.
Kada se krenuli u proizvodnju kamina znali su da moraju napraviti nešto drugačije kako bi uspjeli na zahtjevnom zapadnom tržištu. Danas su njihovi kamini prepoznatljivi po svom lijepom dizajnu, ima ih oko 150 vrsta, te po iskoristivosti drveta. – Naši kamini koje sve certificiramo u Njemačkoj imaju najstrože norme u Europi koje će se propisati tek od 2015. godine. Iskoristivost drveta u njim je čak 84 posto. A nedavno su nam rekli da naš najnoviji kamin koji 30 posto energije daje u prostoru gdje se nalazi, a ostalih 70 prosljeđuje u pet radijatora je najbolji koji su do sada testirali. Nastojimo u svoj proizvod ugraditi najnovija svjetska saznanja i tehnologije što povezujemo s našim iskustvom. Radimo na najboljoj opremi koja postoji u Europi. Ne bojimo se ulaganja i dizanja kredita radi toga jer do sada nismo imali problema s naplatom i plasmanom roba - objašnjava Šutalo čija je tvrtka prošle godine proizvela robe u vrijednosti 15 milijuna eura. Dva puta do sada nagrađeni su Zlatnom kunom županijske HGK za najbolju srednju tvrtku, a svrstani su i u 500 najboljih tvrtki u Hrvatskoj.
Sve je spremno za izgradnju novih proizvodnih hala u koje tvrtka namjerava uložiti 10 milijuna eura kako bi sadašnju godišnju proizvodnju od 12.000 komada kamina udvostručili te povećali broj zaposlenih. - Pokušat ćemo da dio sredstava dobijemo preko Agencije za regionalni razvoj kada uđemo u EU. Iako mi imamo već europske proizvode pa čak i sestrinsku tvrtku Njemačkoj u kojoj je zaposleno četvero Nijemaca, a koja se bavi distribucijom naših proizvoda i njihovim servisiranjem, ulazak u EU nas raduje jer ćemo riješiti poteškoće koje imamo transportom prolazeći kroz zemlje EU – kaže Goran Šutalo dodajući da će i u Njemačkoj proširiti svoju mrežu distribucijskih centara i servisa te povećati broj zaposlenih. (a.t.)
Sokolovac prvak regije Istok
ŠAH - Prvenstvo osnovnih škola regije Istok - dječaci -
POŽEGA – ŠŠD Sokolovac Osnovne škole Antuna Kanižlića iz Požege kao pobjednik natjecanja na prvenstvu osnovnih škola Požeško slavonske županije, sudjelovao je na prvenstvu regije Istok, koje je organizator ŠŠS Osječko-baranjske županije a turnir se igrao u Našicama. Na prvenstvu su sudjelovali pobjednici četiri Slavonsko-baranjske županije, a prvo mjesto i plasman na završno državno prvenstvo osvojili su učenici ŠŠD Sokolovac iz Požege. Za ŠŠD Sokolovac nastupili su Borna Vlašić, Andrija Bošnjak, Juraj Prevolšek, Egon Hajpek i Erik Hajpek. Ekipu je vodio profesor Vjekoslav Lojber.
Redoslijed: 1. ŠŠD Sokolovac (OŠ A. Kanižlića Požega), 2. ŠŠD Šokadija (OŠ S. Cvrkića Stari Mikanovci), 3. ŠŠD Goran (OŠ I.G.Kovačić Slavonski Brod), 4. ŠŠD Tomislav (OŠ Kralja Tomislava Našice). (Josip Neferović)
Posjetili ga svi Mihaljevčani po porijeklu
SELO POZNATO JOŠ IZ TURSKIH VREMENA GOTOVO OPUSTJELO -
PLETERNIČKI MIHALJEVCI – Gotovo pusto selo danas su Pleternički Mihaljevci, sa još 12 stanovnika, ali mnogo više kuća koje su uglavnom prazne, neke ožive samo za vikenda kada se vraćaju oni koji se nisu odselili daleko. Tek u Pleternicu i okolna naselja. Oni dođu još malo da se brinu za djedovinu, a mladih u selu više i nema, samo staro stanovništvo. U selu živi još samo jedna cijela obitelj koja se bavi poljoprivredom, sve ostalo je staračko stanovništvo, a nekada je selo brojilo 180 stanovnika. – Selo se prvi puta spominje 1545. godine u turskom popisu stanovništva, pod imenom Mihaljevce. 1931. godine selo je imalo 184 stanovnika, a od 1961.-71. gubi polovicu stanovnika i bilježi samo 87 stanovnika. Danas ima samo 12 stanovnika – kaže Petar Veletić koji već tri godine živi i radi u Rijeci kao medicinski tehničar.
- Evo samo ovo što smo danas učinili kada obilježavamo sv. Blaža, zaštitnika naše župe, može spasiti ovo selo, kada nas se okupilo 250 koji vuku porijeklo iz ovog sela. To je zavjetnik sela i naše kapelice. Najviše nas se raselilo u Pleternicu, ovdje nam je ostala zemlja pa se još vraćamo obrađivati je, jer ne želimo da se i zemlja zapusti - kaže Krunoslav Petković iz Pleternice koji radi u stolariji.
Ovo je jako lijepi teren a imamo pogled na cijelu požeški kotlinu. Nešto malo ima voćarstva i stočarstva. Lokalna zajednica bi morala urediti cestu, jer i naša ideja oko ovog okupljanja je da dokažemo da ovo selo ima potencijala. Kad bi se doveo asfalt ovdje bi se kroz desetak godina uredilo i dvadesetak vikendica, obradila neobrađena zemlja, netko i doselio. U svemu nas sprečava loš put. Evo sada su došli mnogi, iz cijele Hrvatske – ističe Đuro Lombar, koji radi u trgovini u Pleternici. Petnaest obitelji iz Pleterničkih Mihaljevaca živi u Ivanindvorskom naselju u Pleternici, jer su im prije 30-tak godina iz PPK Kutjeva ponudili zamjenu njihovih poljoprivrednih površina za gradilišta u Pleternici.
Na sv. Blaža okupili su se ispred kapelice gdje je održana sveta misa, druženje uz hranu i piće koje su sami prinesli, a uz tamburaše su zapjevali i zaplesali. Dogovorili su se da će u slijedećih nekoliko godina obnoviti krov na kapelici i urediti okoliš pa će moći obilježiti 90-godišnjicu kapele sv. Blaža.