UČENICI OŠ ANTUNA KANIŽLIĆA PROVODE ZANIMLJIV PROJEKT  -

POŽEGA - Kako bi svoje učenike što više animirali te ih upoznali s biljnim i životinjskim vrstama u Osnovnoj školi Antuna Kanižlića pokrenut je zanimljiv projekt "Ptice požeškog kraja". U projekt će kroz mnoge radionice biti uključeni svi učenici Kanižlićeve škole kao i mnogi nastavnici.

- Ideju za ovaj projekt dao je jedan roditelj i kako se svima dopao, odlučili smo ga realizirati. Središnji dio projekta je izrada kućica za ptice koje će biti postavljene u prirodi u Požeškoj gori. Ima jako puno nastavnih predmeta koji se mogu povezati u ovaj projekt od kemije, biologije, povijesti, geografije, pa i glazbene kulture zbog čega su u projekt uključeni i mnogi nastavnici. Uz kućice koje će učenici sami izrađivati te postavljati u prirodi, u sklopu projekta, učenici će se kroz različite radionice moći bolje upoznati i s vrstama ptica koje obitavaju u ovim krajevima. Izrađivati će i ptice od papira, učiti pjesme koje govore o pticama, ali i doznati više o skladateljima tih pjesama, a bit će i druženja u prirodi. Sam projekt trajat će do kraja godine, a vjerujem da će i ubuduće biti nastavljen - doznajemo od inicijatorice projekta, nastavnice razredne nastave Irene Topalušić.

Rezultat rada učenika i nastavnika koji zajedno rade u radionicama vidjet će se uskoro, a već 26. siječnja postavit će se prve kućice za ptice u prirodi, istakla je ravnateljica Marija Samardžija.

U izradi kućica za ptice uključilo se dosta učenika. – Htio sam pomoći pticama da i one imaju svoje domove i gnijezda. radimo drvene kućice za koje smo nacrte našli na internetu. Ja sada završno učvršćujem kućice šarafima, a cure će to onda obojati – kaže Filip, učenik 8 razreda.

Potporu projektu dali su i stručnjaci Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije koji će zajedno s učenicima s vremena na vrijeme obilaziti kućice kako bi vidjeli koliko ih ptice uistinu koriste.

- Mi dosta radimo s učenicima osnovnih škola te su pojedine škole i uključene u naše projekte. Isto tako imamo i nekoliko projekata koji se odnose na ptice, a riječ je o obilježavanju Europskog dana prebrojavanja ptica, zaštiti bijelih roda i prebrojavanju ptica močvarica - ističe nadzornik u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije Predrag Livak dodajući kako će učenici Kanižlićeve škole ubuduće biti uključeni i u projekt "Mladi čuvari prirode" kojega provodi javna ustanova.

U prvoj javnoj prezentaciji projekta prikazani su prvi radovi nastali na radionicama, a pticu su nam približili kroz pjesmu, likovni prikaz i igru učenici, članovi pojedinih školskih grupa.

V.Re. i V. Pr.

GRABARJE - U četvrtak, 17. siječnja 2013. godine, temeljem naloga Prekršajnog suda, izvršena je pretrage stana i drugih prostorija kod 21-godišnjaka i 27-godišnjaka u Grabarju. U pretrazi kod 21-godišnjaka je pronađeno 116 komada raznih vrsta streljiva dok su kod 27-godišnjaka pronađene dvije puške. Također, na adresi stanovanja 27-godišnjaka pronađeno je i 30 komada privrednog eksploziva ukupne težine 3,5 kg, osam komada trotilskih metaka, ručna bomba, poluautomatska puška, više od 80 raznih vrsta detonatora i 362 komada streljiva sve vlasništvo 57-godišnjaka.

Protiv 57-godišnjaka, slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela "Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari", a protiv 21-godišnjaka i 27-godišnjaka, slijedi optužni prijedlozi zbog prekršaja iz Zakona o oružju.

LOVAČKI SAVEZ ŽUPANIJE ORGANIZIRAO OSPOSOBLJAVANJE LOVACA -                                                                                                                          POŽEGA - Tijekom proteklog mjeseca Lovački savez Požeško-slavonske županije organizirao je osposobljavanje lovaca i lovočuvara koje je polazilo 17 kandidata za lovce i 4 za lovočuvare. Tako je ispit za lovce položilo 16 kandidata (jedan nije pristupio ispitu), a za lovočuvare četiri kandidata.
- Izobrazba je provedena po Pravilniku HLS-a o osposobljavanju kadrova u lovstvu, trajala petnaestak dana tj. 120 sati nastave zajedno sa praktičnim dijelom koji obuhvaća rukovanje lovačkim oružjem i gađanje pokretnih meta što je provedeno na strelištu u Bzenici pokraj Pleternice - ističe Božidar Terzić, predsjednik Povjerenstva za obuku kadrova LS Požeško-slavonske županije. Uz njega koji je bio predavač lovcima za 1. ispitno područje predavači su još bili Dario Marčetić, Denis Milošević, Darko Mitrić, Tomica Mrđenović i Marko Barukčić, a za lovočuvare Terzić, Marčetić i Milošević.
Prilikom polaganja ispita koji je za lovce proveden u pismenom i usmenom obliku, a za lovočuvare samo usmeno, kandidati su pokazali zavidnu razinu znanja. Riječ je o ljudima iz više lovačkih društava s područja Požeško-slavonske županije rođenima između 1960. i 1994. godine čime će se ovdašnje udruge osjetno pomladiti.         (T)

VIJEĆNIK NINO SMOLČIĆ SAM DAO 155 PRIJEDLOGA NA GRADSKO VIJEĆE  -

POŽEGA – Kako uskoro prolazi 4-godišnji mandat vijećnicima požeškog Gradskog vijeća Nino Smolčić iz „Vrijeme je za Požegu“ predlaže da se napravi inventura rada svih vijećnika. Pri tome je iznio podatak da je on sam kao gradski vijećnik iznosio 155 prijedloga za rad vijeća, dok je SDP-ova većina u vijeću iznijela samo 23 prijedloga, a vijećnici HDZ-a samo 1 prijedlog. – Tko je predstavljao građane, koje su vrijednosti zastupali vijećnici. Koliko samo vijećnici vjeruju u sebe kad su u dva navrata odbili da se objavi njihov životopis da građani saznaju tko ih predstavlja. Očito da neki žele ostati skriveni iza lista – rekao je Mario Gitt iz „Vrijeme je za Požegu“.

- SDP i HDZ u Gradskom vijeću grada Požege imaju 17 od 19 vijećnika što znači da su im birači dali 90 % potpore, a isti su u prijedlozima sudjelovali samo 13 %. Birači bi se uistinu trebali zapitati tko ih predstavlja i koga u buduće birati. Vladajuća većina je u toku mandata uzela nekoliko stotina tisuća kuna naknada za rad, a da praktično nije radila ništa, osim destrukcije i odbijanja bilo kakvu rasprave. To je ništa drugo nego naknada za pokorno dizanje ruku u domeni razgibavanja ili još iskreniji naziv neodgovornost. Da stvar bude gora po sve nas ista 23 prijedloga su upućena još na prvoj sjednici Gradskog vijeća prije 4 godine i odnosila su se samo na postavljanje ljudi tko će sjediti u kojem odboru i koliku će naknadu tko primati – ističe Nino Smolčić, koji smatra da Požega gubi na prepoznatljivosti u okvirima Slavonije, a kamoli Hrvatske. Nitko od istih tih vijećnika se nije javio ili barem vratio svoju naknadu kada je iz Požege otišla ETA i više od stotinu ljudi ostalo bez posla, a za otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru nema stvorenih preduvjeta.

- Nemam što drugo reći osim: „Vrijeme je za Požegu“. 100 % jaču, 100 % progresivniju, 100 % transparentniju, Požegu sa timom i Požegu sa 100 % odgovornijom vlašću. Treba postaviti pitanje da li su vijećnici svojevoljno radili autoblokadu ili im je blokada ideja plaćena ili je nemaju i tko ih je sveo na klasične dizače ruku kojima se čak i pitanja dostavljaju u štampanim slovima? Nisu se odbijali samo pojedinačni prijedlozi nego i cijela sjednica po potpuno pogrešnom konceptu - vlast ne može raspravljati o prijedlozima koje nisu sami iznjedrili. Da su vlastitih prijedloga imali, situacija ne bi bila toliko podložna kritici. Mi smo radili upravo suprotno. Svaki predloženi dnevni red smo prihvatili, o svakoj predloženoj točki smo raspravljali i u ime tima sam prihvatio veliki dio prijedloga – dodaje Smolčić i pita se do kad. Za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća ponovo priprema niz prijedloga.

POŽEGA - Ivona Kordiš predsjednica je, a Bojan Đurđević zamjenik predsjednice  Savjeta mladih grada Požege. Odluka je to s konstituirajuće sjednice novoizabranog Savjeta mladih, kojeg čini sedam članova izabranih na prošloj sjednici Gradskog vijeća, Ivana Bender Pandža, Andrea Bolić, Igor Nenadović, Adrijana Jurić i Tena Šegota.

Želje za uspješan rad prvi im je uputio gradonačelnik Zdravko Ronko. - Očekujemo od vas da svojim radom budete od pomoći Gradskom vijeću i gradonačelniku, da što je moguće bolje artikulirate svoje potrebe i želje, kako bi vam budućnost bila bolja. Moja vrata kao gradonačelnika i vrata gradske uprave za vas su otvorena za pitanja i prijedloge. Pokude smatram konstruktivnima i korisnima kao i prijedloge. Želim vam puno uspjeha u radu i da  date maksimum od sebe kako bismo svi zajedno napravili više – zaželio je gradonačelnik Ronko.

Nakon održane konstituirajuće sjednice, Savjet će donijeti svoj program rada, obzirom da ima pravo davati mišljenja i predlagati Gradskom vijeću donošenje odluka, programa i drugih akata od značenja za unapređivanje položaja mladih, a u cilju njihovog aktivnog uključivanja u javni život.

PRORAČUN GRADA KUTJEVA BIT ĆE VEĆI ZA NOVA KAPITALNA ULAGANJA  -

KUTJEVO - Iako je na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća grada Kutjeva proračun za prošlu godinu u iznosu od 14,5 milijuna kuna rebalansom bio smanjen za dva i pol milijuna kuna, proračun za ovu godinu bit će mnogo veći, gotovo 22 milijuna kuna.

- Iako neki misle da je proračun grada Kutjeva "prenapuhan" on to nije. Proračun je realan, a njegovo je povećanje uslijedilo jer u idućoj godini očekujemo novac za kapitalne projekte koje smo kandidirali lani. Riječ je o izgradnji kanalizacijske mreže za naselje Bektež vrijedne oko šest milijuna kuna, te izgradnji vetovačke obilaznice u iznosu oko tri i pol milijuna kuna - ističe Ivica Nikolić, gradonačelnik grada Kutjeva, pojašnjavajući kako će gotovo 17 milijuna kuna ove će godine iz proračuna grada Kutjeva biti utrošeno u podizanje komunalne, cestovne i druge infrastrukture.

Među najvećim ulaganjima u kutjevačkom kraju ove će godine biti izgradnja kanalizacijske mreže u Bektežu, vrijedne oko šest milijuna kuna te obilaznice za naselje Vetovo za koju će biti osigurano oko tri i pol milijuna kuna.

Uz to nisu zanemarena niti druga naselja. U kutjevačkom je kraju još desetak neuređenih društvenih domova. Kako bi oni bili u funkciji grad Kutjevo ove će godine za njihovo uređenje osigurati oko pola milijuna kuna.

- Treba urediti društveni dom u Gradištu, Hrnjevcu, Cigleniku i Kuli. Dio posla već je odrađen u Vetovu, Venju te u naselju Mitrovcu. Stalo nam je da svako naselje ima primjereno mjesto gdje će se ljudi moći okupljati. A da je i ljudima stalo govori i to da dio posla i sami odrađuju jer bi u protivnom sve bilo skuplje. Uz to novi asfaltni sloj dobiti će i nekoliko ulica u naseljima Vetovu i Gradištu te gradu Kutjevu - ističe dalje Nikolić, dodajući kako će se ove godine unatoč svemu, puno više raditi nego li lani.

V.Re.

POŽEŠKO UDRUŽENJE OBRTNIKA ORGANIZIRALO EDUKACIJU  -

POŽEGA – Biti informatički neobrazovan isto je kao nekada biti nepismen, jednostavno danas je nemoguće živjeti a kamoli baviti se nekim poslom i poduzetništvom. To su još prije nekoliko godina shvatili u Udruženju obrtnika Požega i počeli sa informatičkim opismenjavanjem svojih članova. U svom šestom ciklusu tako su obrazovali novih 24 obrtnika ili članova obitelji obrtnika koji rade u obrtu.

Ministarstvo poduzetništva i obrta sudjeluje zajedno u financiranju ove edukacije sa Udruženjem obrtnika, a za obrtnike polaznike potpuno je besplatan, istakao je na svečanoj dodjeli diploma svim polaznicima koji su završili obrazovanje, Slavko Rich, predsjednik udruženja. – Vi ste šesta generacija koja je završila ovakav oblik edukacije i usavršavanja, a unatoč ovoj teškoj situaciji ja se nadam da će ove godine krenuti i sedma generacija obrtnika koji budu iskazali želju za obrazovanjem – zaželio je Rich.

Svim polaznicima koji su završili obrazovanje koje je provelo učilište Obris, uvjerenja o stečenim znanjima uručio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. – Obrtnici koji su nosili i kompletan razvoj našeg grada i ostvarili ono što danas što imamo kao naslijeđe, nosili su sve ono što je bilo za progres i napredak, posebno kulturu. Da su mogli nositi kulturu morali su biti pismeni i najpismeniji dio je uvijek dolazio iz obrtničkih familija. Danas ste vi na završetku jednog opismenjavanja, ovaj puta jednog informatičkog opismenjavanja jer se nalazimo u 21. stoljeću. Današnje vaše poslovanje ne može se zamisliti bez informatike, pa i vaše knjigovodstvo i poslovanje ide putem interneta, a i cijeli život se pomalo prenosi na računala. Dobro je što ste išli na taj tečaj – rekao je gradonačelnik Ronko i pohvalio rukovodstvo Udruženja obrtnika koje je uspjelo osigurati financijska sredstva za edukaciju.

ODRŽAN TRADICIONALNI SUSRETI ZATOČENIKA LOGORA „BUČJE“  -

BUČJE - Udruga civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije iz Pakraca i ove je godine organizirala obilježavanje obljetnice stradavanja civila i vojnih zatočenika u srbočetničkom logoru Bučje. Tako su se u srijedu ispred kapelice sv. Antuna Pustinjaka okupili preživjeli zatočenici kao i članovi obitelji, suborci i prijatelji sa željom da odaju počast onima koji nisu preživjeli njegove strahote.

Lidvina Božić iz Prekopakre u Bučju je izgubila supruga Matu. - Sjećanja su još svježa na sve što smo tamo proživjeli tako da me, svaki puta čim iz Kusonja krenemo prema Bučju, počne hvatati nervoza – započela je svoju priču kroz suze. Ona i suprug, nastavila je, živjeli su u Bučju jer je on tamo radio kao veterinar, pa su prije od ostalih u pakračkom kraju saznali što se u selu događa. - Jednog su dana od muža uzeli ključeve stare veterinarske stanice i bilo nam je jasno da će tamo držati ljude koje su počeli dovoditi u Bučje. Nas dvoje smo imali ograničeno kretanje i bili smo zapravo u kućnom pritvoru. Znala sam da neće biti dobro i odlučila sam 'izvući' djecu od tamo. Ja sam inače, iz Bosne, brata sam imala u Kaknju, pa sam sa skupinom njihovih civila koji su išli u zbjeg u prosincu djecu poslala njemu. Preko Banja Luke su otišli u Kakanj i potom nazad u Hrvatsku, u Kutinu. Ubrzo sam zamolila da me puste da idem vidjeti djecu i dozvolili su mi tako da sam i ja završila u Bosni. Muža, kad im više nije trebao, jednostavno su ubili – ispričala je Lidvina Božić.

Bučje je bilo vojni i administrativni centar SAO Krajine zapad a pobunjeni Srbi su ljude s pakračko-lipičkog područja počeli odvoditi 14. kolovoza i to najprije u lovački dom u obližnjoj Grđevici. Logor u Bučju se počeo formirati 17. i 18. kolovoza. U njega su zatvarani i hrvatski branitelji i civili, uglavnom iz pakračkog i lipičkog kraja, te iz Požeštine i šireg područja zapadne Slavonije. Bilo je tu i nekolicina Srba koji nisu podržavali Miloševićevu politiku. Među zatočenicima s pakračkog područja bio je i Zlatko Marošević. Kao pripadnika narodne zaštite uhvatili su ga na barikadi u Omanovcu. - Zavezanih ruku i očiju odveli su me u Bučje gdje su me četiri, pet dana tukli i ispitivali. Najveća maltretiranja trpjeli su oni koji su uhvaćeni u nekoj uniformi. Sve nas je usto mučila i glad. Za doručak smo dobivali šalicu čaja i 'prozirnu' krišku kruha koja je na vrhu imala neki namaz. Za ručak smo dobili šest kašika juhe i krišku kruha a večere nije bilo – ispričao je Zlatko.

Logor u Bučju postojao je do kraja prosinca kada je hrvatska vojska započela oslobodilačke akcije u zapadnoj Slavoniji a tada je preseljen u Staru Gradišku. Sudbina 32 osobe za koje se zna da su bile u logoru još je nepoznata. Među njima je i lipički liječnik dr. Ivan Šreter, prvi predsjednik HDZ-a općine Pakrac.

Dinko Miovec, predsjednik Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata ništa ne zna o svom ocu Josipu. - Bio je umirovljenik, civil a pokupili su ga u Crkvenoj ulici u Lipiku. Naša je udruga osnovana 1995. godine i njena su dva osnovna zadatka: odavanje počasti stradalima u Bučju kako ih se ne bi zaboravilo kao i traganje za onima o čijoj se sudbini ništa ne zna – kazao je Dinko Miovec.

Okupljanja u Bučju organiziraju se od 1995. godine a na mjestu logora podignut je spomenik te izgrađena kapelica. Inače, točan broj ljudi koji su prošli kroz logor u Bučju nije nigdje evidentiran a prema podacima prikupljenim nakon rata, on se procjenjuje na 300. Na temelju iskaza očevidaca ubijeno je deset osoba no, do sada je ekshumirana samo jedna. Preživjeli logoraši razmjenjivani su za Srbe koje su zarobili hrvatski branitelji u nekoliko navrata a najveća razmjena bila je 16. siječnja 1992.godine. - Nas bivše zatočenike, a i sve druge u ovom kraju, najviše smeta što za osnivanje logora i stradanja u njemu nitko do sada nije odgovarao, kao da on nikada nije ni postojao. Kaznenu prijavu protiv 22 osobe iz vojnog i političkog vrha SAO Krajine naša je HVIDRA podnijela 2000. godine a prijavu je Udruga policije branitelja ponovila 2008. godine. Ni državno odvjetništvo u Požegi, ni ono u Bjelovaru nisu reagirali na adekvatan način. Dobili smo odgovor kako su te osobe procesuirane u drugim predmetima ili nisu dostupne – kazao je Zvonimir Miler, također zatočenik u logoru Bučje.   (Vesna Milković)

LIPIČKI ZRC U NEZAVIDNOM POLOŽAJU ZBOG OTEZANJA DOGOVORA S KUPCIMA  -

Petnaestero zaposlenih koji već godinu dana ne dobivaju plaće podigli tužbe

LIPIK - Zbog duga od 100 tisuća kuna hotelu Lipa, koji posluje u sklopu Zdravstveno rekreacijskog centra Lipik, pakrački je Komunalac najavio isključenje plina i vode. - U 2012. godini ZRC nije platio niti jedan račun i stav Nadzornog odbora je bio da se dug konačno ili plati ili da se hotelu iskopčaju plin i voda. Na zamolbu gradonačelnika Nadzorni odbor je donio novu odluku po kojoj će privremeno odgoditi odluku o isključenju a do tada treba riješiti pitanje dugovanja - objasnio je direktor Komunalca Marijan Pierobon.

Odluka Komunalca za petnaestero radnika, koji inače, nisu osobne dohotke dobili čak dvanaest mjeseci, bila je prijetnja da će ostati bez posla no, za sada, ta je mogućnost otklonjena. Inače, u cijeloj priči o lipičkom ZRC-u najtragičnije je to da je riječ o tvrtki čijih je 90 posto dionica u vlasništvu države i da joj ona gotovo dvadeset godina ne uspijeva naći novog vlasnika koji bi obnovio u ratu oštećene objekte. Kada se potencijalni investitor konačno pojavio, pregovori o prodaji otežu se mjesecima iako se za ZRC nudi više od 200 milijuna eura.

   Zdravstveno rekreacijski centar se sastojao o nekoliko hotela, drugih objekata turističkog sadržaja, otvorenih bazena i perivoja na kojima je pričinjena šteta od oko 30 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka. Hotel Lipa sa četrdesetak ležaja obnovljen je 1994. godine a šest godina kasnije i bazeni. Prvi partneri u obnovi bile su njemačke tvrtki MBB i TLP no, zbog nesporazuma pri realizaciji projekta, svi radovi su ubrzo zaustavljeni. Hrvatski fond za privatizaciju a potom Agencija za upravljanjem državnom imovinom, u osam su navrata pokušavali pronaći investitore, četiri natječaja su objavljena i po posebnim uvjetima (prodaja za jednu kunu), ali kupaca ili nije bilo ili su njihove ponude ocijenjene nepovoljnima.

Prošle godine interes za ZRC je pokazala britanska tvrtka Petrus Global Development koja je to potvrdila pismom namjere poslanog u ožujku ove godine. Za imovinu ZRC-a i poslovne aktivnosti, zajedno sa svim zaposlenima ponudili su 32 milijuna eura, kao i dodatna ulaganja u dvije etape od 193 milijuna eura. Projekt su nazvali "Lipik-grad toplice". U kolovozu je Vlada odlučila kako sada prodaja neće ići putem natječaja nego direktnom pogodbom. Iz Ministarstva turizma informacije o pregovorima su stizale 'na kapaljku' a krajem godine se neslužbeno pročulo kako su oni prekinuti. - Obzirom da je ZRC u državnom vlasništvu mi kao gradska uprava nismo uključeni u pregovore ali, imam neslužbene informacije da su potencijalni investitori nezadovoljni jer sve predugo traje i neprestano komuniciraju s 'drugom ligom' naših političara – rekao je gradonačelnik Lipika Antun Haramija. Direktorica ZRC-a Jasminka Stričević kaže pak kako ona ima saznanja da prekida pregovora nema nego su samo zastali zbog blagdana. - Zadnji potrebni dokumenti s hrvatske strane Petrusu su dostavljeni 10. prosinca i pregovori bi se trebali ubrzati tijekom siječnja. Plaće nismo dobivali jer AUDIO više niti jednoj tvrtki u svom portfelju ne daje pozajmice za plaće a imam informaciju da će novac stići od novog vlasnika – rekla je Stričević.

Ministarstvo turizma i AUDIO na naš upit o ZRC-u u pismenom su odgovoru neprecizni pa samo navode kako "društvo Petrus nije „formalno“ odustalo od kupnje društva ZRC Lipik" te da će se najkasnije za mjesec dana "razriješiti nastala situacija, odnosno daljnja sudbina ZRC-a Lipik". I dok država mjesecima pregovara o ulaganju od 225 milijuna eura, dvanaestero radnika kojima je svega dosta podigli su tužbe zbog neisplaćenih osobnih dohodaka. (v.m.)

NK KAPTOL: NAKON 50 GODINA SANACIJA NOGOMETNOG TERENA  -

KAPTOL – Danas teren na nogometnom igralištu NK Kaptol izgleda kao i svaka druga oranica, no to sve igrače i upravo veseli, jer je krenula sanacija nogometnih terena. - Evo nakon gotovo 50 godina, jer ovo igralište su izgradili naši očevi, krenula je stopostotna sanacija terena. Zadnji radovi koji su napravljeni na ovom igralištu su ograda koja je rađena prije trideset godina. Trenutno smo imali najlošiji teren u 1. ŽNL i morali smo prići uređenju. Čekali smo odluku Vijeća općine koja će u potpunosti financirati ove radove, koji po predračunu specijalizirane tvrtke za uređenje nogometnih igrališta iznosi 75.000 kuna. Kada je odluka donesena krenuli smo odmah u radove. Obzirom da kroz mladež i seniore ovdje igra preko 120 dječaka i seniora ovo je bilo bitno da tu mladež ovdje zadržimo, da ih maknemo iz kafića – istakao je Davor Bošnjak, predsjednik NK Kaptol.

Pripreme kreću od 19. siječnja, a iz kluba nije nitko otišao, nego očekuju i neke prinove iz susjednih klubova. Mlade ekipe treniraju cijelo vrijeme u dvorani. - Imat ćemo malo hendikep jer ćemo sve domaćinske utakmice igrati u Velikoj. Malo će nas to ometati u jurišanju na prvo mjesto, ali nas to ne opterećuje jer mi želimo igrati samo dobar nogomet, a zanima nas da smo u vrhu. Mi smo ekipa koja je uvijek imala najviše publike u 1. ŽNL i mislim da će nas naši Kaptolčani pratiti i na domaćinskim utakmicama u Velikoj, kako su nas uvijek pratili na gostovanjima – dodaje Bošnjak.