POŽEŠKI JUDO KAN USPJEŠAN NA TURNIRU U ZAGREBU -

ZAGREB - Na 13. Međunarodnom memorijalnom turniru „Zlatko Papac” koji je organizirao Judo klub Maksimir, održanom u subotu 11. studenoga u sportskoj dvorani XV. gimanzije, Jordanovac u Zagrebu požeški džudaši ostvarili su dobre rezultate.
Na turniru je sudjelovalo 300 džudaša iz 25 klubova i 5 zemalja, a uz domaće suce sudili su i sidci iz Srbije BiH i Mađarske.
Judo klub Judokan iz Požege je bio prisutan s 13 natjecatelja u dobnim skupinama od 7 do 15 godina vrativši se iz Zagreba sa 7 medalja.
Prva mjesta u svojim kategorijama osvojili su Rafael Skeledžić i Marija Mahaček.
Druga mjesta osvojili su Luka Radić, Filip Mjertan i Marta Pamuklić dok su treća mjesta osvojili Leon Drašković i Monika Markanjević.
- Požeški džudaši sa svakog turnira vrate se s medaljama što je zapravo rezultat velikog zalaganja i svakodnevnih treninga, a ujedno najbolji način promocije požeškog sporta – istakao je predsjednik kluba Vjekoslav Radić.

KUZMICA, SELO SA ZANIMLJIVOM SPOMENIČKOM BAŠTINOMKUZMICA - 

Smještena uz državnu cestu od Požege prema Pleternici i Slavonskom brodu, selo Kuzmica na prvi se pogled ni po čemu ne razlikuje od sličnih naselja. No ipak nije tako. Kuzmicu krasi vrijedna i zanimljiva spomenička baština. Uz srednjovjekovnu utvrdu Viškovački grad tu je i barokna crkva svetog Kuzme i Damjana iz 18. stoljeća, kurija Kušević ali i prva hidroelektrana u ovom dijelu Slavonije. Na svoju su bogatu povijest Kuzmičani ponosni. Potvrđuje to činjenica da vrijednu spomeničku baštinu nastoje ne samo očuvati od propadanja već je žele prezentirati široj javnosti. Primjer za to je srednjovjekovna utvrda Viškovački grad o kojem ni danas nema puno podataka.

- Viškovački grad je jedna od najzanimljivijih i najtajnovitijih srednovjekovnih utvrda u požeškom kraju. Grad je to o kojem se jako malo zna, koji je relativno dobro uščuvan sa svoji zidinama i svojom velikom očuvanom kulom. O tom gradu postoji malo podataka, tek usmenom predajom postoji priča da je u njemu stolovalo i vijećalo hrvatsko kraljevstvo prije 1102. godine - ističe Ivica Samardžić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Požeško-slavonske županije.
I dok skrovita tajnovitost viškovačkog grada plijeni pozornost uglavnom izletnika i ljubitelja prirode, u središtu sela svojom ljepotom, privlači barokna crkva svetog Kuzme i Damjana iz 18.stoljeća. Zahvaljujući njoj Kuzmica, koja se do tada zvala Orljavica, dobila je novo ime. - Ona je najstariji kulturni objekt ovdje. Na mjestu sadašnje župne crkve najprije je stajala jedna drvena kapelica izgrađena davne 1767. godine. Devet godina nakon toga zaslugom vlastelina tadašnjeg imanja Blackog i Orljavica, sagrađena je ova crkva u baroknom stilu. Vlastelini koju su osobito pomagali su bili đakovački biskup Josip Antun Čolić i požeški dožupan Ljudevit Hranilović - doznajemo od Josipa Krpeljevića, župnika župe sv. Kuzme i Damjana
Kako bi crkva služila Kuzmičanima ona se obnavljala i čuvala. Među ondašnjim uglednicima koji su pomogli obnovu crkve bio je i Svetozar plemeniti Kušević. Njegova se kurija nalazi u blizini crkve. Na žalost zub vremena već je odavno nagrizao velebno zdanje kurije uz koju su vezane i druge zanimljivosti. - Smatra se da je prvotno početkom 18. stoljeća ovo bio samostan časnih sestara. Čak se priča o jednom podzemnom prolazu koji je bio direktno vezan za crkvu u jednom tunelu koji je izlazio direktno ispred oltara. O tome postoje čak i neki ostaci - kaže Samardžić.
Za obnovu kurije Kušević koju je svojedobno krasio i impozantni perivoj, od kojega je ostalo tek nekoliko zanimljivih stabala, zainteresiran je i grad Pleternica. - Ministarstvo kulture minulih je godina za sanaciju kurije dalo pola milijuna kuna. Pripremamo projektnu dokumentaciju odnosno dokumentaciju za rekonstrukciju same zgrade, naravno to trebamo raditi u dogovoru s konzervatorima i zasigurno će i taj objekt koji je iznimne vrijednosti naći svoja sredstva iz strukturnih fondova europske unije - doznajemo od Antonije Jozić gradonačelnice grada Pleternice
Među zanimljivostima Kuzmice je i prva hidroelektrana u ovom dijelu Slavonije koja je još prije sto godina „osvjetlila" Zlatnu dolinu. - Igrom slučaja kao što vidimo Kuzmica je svojim reljefnim položajem odigrala tu ulogu da se našla na tom području koje je visinski odgovaralo, dakle području koje je omogućilo da se tok rijeke Orljave može iskoristiti baš na ovoj lokaciji za proizvodnju električne energije. Želja nam je ovaj objekt urediti kao svojevrsni tehnički muzej - priča nam Miro Rašić dodajući kako je Kuzmica na jednoj dobroj lokaciji između dva grada zbog čega mladi tu ostaju.
Potvrđuje to i župnik Krpeljević navodeći kako je Kuzmica jedna živa župa, koja obuhvaća oko 2.200 vjernika i župljana te kako zahvaljujući svom položaju nema odseljavanja i velikih problema kakvih trpi hrvatsko selo.
Upravo zbog tih mlađih naraštaja, oni stariji se trude da očuvaju ovu vrijednu spomeničku baštinu koja govori o njihovoj bogatoj povijesti i životu na ovim prostorima.

MEĐUNARODNA UDRUGA STUDENATA AGRONOMIJE IAAS  -

TRADE FAIR 5 ZEMALJA ORGANIZIRALI U RESTORANU SCHON BLICK

VETOVO – Međunarodna udruga studenata agronoma i srodnih znanosti IAAS Hrvatske koja djeluje na Agronomskom fakultetu Zagreb ovih dana borave u našoj županiji u sklopu tjedna razmjene „Exchange week“. Udruga danas okuplja preko 100 tisuća studenata diljem cijelog svijeta u 57 zemalja na svim kontinentima, a Hrvatska se priključila od 1993. godine.
- U tjednu razmjene hrvatski studenti ugostili su studente iz Portugala, Češke, Slovenije i Italije te im u dvotjednom boravku predstavljaju Hrvatsku na najbolji mogući način. Tema ovogodišnjeg tjedna razmjene je „Vinogradarskim putovima zlatne doline“ u kojima se stranim studentima predstavlja Kutjevo i vinogorje u najboljem mogućem svijetlu, a smješteni smo i glavna baza svih naših aktivnosti je Restoran Schon Blick ovdje u Vetovu – pojasnio je Petar Lukić, jedan od domaćina.
Oni su u sklopu boravka već obišli nekoliko lokacija, od stočarske farme u Antunovcu, Državne ergele lipicanaca u Lipiku, OPG Boić koje proizvodi i prerađuje jabuke, gdje su se po prvi puta susreli s proizvodnjom jabučnog soka i čipsa od jabuka, Poljoprivredno gospodarstvo i uljaru Grbić gdje su pogledali proizvodnju bučinog ulja te degustirali bučino ulje iz eko proizvodnje, područja pod vinogradima na kutjevačkom vinogorju, nezaobilaznog starog Kutjevačkog podruma, podruma nagrađivanog vinogradara Vlade Krauthakera, vinograda i podruma obitelji Markota iz Pleternice, proizvodnju meda i dr. – Do sada je odrađeno preko 40 tjedana razmjene studenata, gdje nama u goste dolaze studenti iz države s kojom mi želimo surađivati. Oni sebi samo plate put, dok se mi brinemo za sve ostalo, boravak i putovanje po hrvatskoj, a tako isto i naši studenti putuje u druge zemlje. Ovdje sada imamo studente iz Italije, konkretno s otoka Sardinije, iz Kuimbre u Portugalu, iz Slovenije i Češke Republike. Ovo je do sada najveći tjedan razmjene jer smo ugostili studente IAAS-a iz četiri države – istakao je Ivan Naimarević, potpredsjednik IAAS Hrvatska i zadužen za komunikacije „Exchange week“. Svi su u početku sudjelovali na predavanju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i radu u laboratorijima, što je izazvalo dosta iznenađenja kod stranih studenata koji su pohvalili stupanj opremljenosti naših fakulteta, koji nemaju u svojim državama.
Posebno je atraktivan „Trade Fair“ večer kada svi studenti prikazuju sve svoje autohtone proizvode i najbolje brandove iz svojih zemalja što se tiče hrane i pića. Tako smo u Shon blicku imali postavljene stolove sa češkim suhomesnatim proizvodima, sirevima, slasticama ali uz poznatu voćnu rakiju Biherovku i nekoliko vrsta najboljih čeških piva. Portugalske studentice izložile su najviše svojih slastica, ali pripremile i velike količine originalne Sangrie. Slovenski studenti su pripremili poznate suhomesnate proizvode, bučino ulje, domaće namaze, slastice i slovenske likere i vino. Za nas potpuno nepoznatu hranu prezentirali su studenti sa Sardinije, od kozjeg i ovčjeg sira, domaće slanine koja je drugačija od naše slavonske, njihovih suhomesnatih proizvoda, posnih lepinjica i tradicionalnog kruha, sirnih namaza, te likera Mirto s domaćim travama. Odličan je bio i kolač mandolato koji se sličan radi u našim primorskim krajevima. Dakako da je naš hrvatski stol bio najveći i najbogatiji, jer su izložena od istarskih ulja, do slavonskih suhomesnatih proizvoda na vrhu s kulenom, lepinjica s čvarcima, sireva iz više krajeva, a vina od malvazije, caberneta, sauvignona do slavonskih graševina. – O svim delicijama na stolovima studenti drže predavanje na engleskom jeziku i upoznavanje ostalih sa svojim tradicionalnim jelima i običajima, a onda se sve degustira uz komentare i pitanja. Upravo su interesantne te naše razlike. Pokušavamo pokazati što više pa nam je program malo zgusnut – završio je Ivan Naimarević, a tjedan razmjene završava u Eko selu Stara Kapela.

DEBATA ZA MLADE: OSTATI ILI OTIĆI -

POŽEGA - Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije Panora u suradnji s Europskim domom Slavonski Brod, Vukovarsko-srijemskom županijom, Gradom Našice, Regionalnom razvojnom agencijom Virovitičko-podravske županije te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, organizirala je učeničku debatu na temu „Ostati ili otići - mogućnosti zapošljavanja u Europskoj uniji”.
U debati su sudjelovali učenici Gimnazije Požega, a cilj je bilo saznati kako mladi razmišljaju o prednostima i nedostacima ulaska Hrvatske u EU i da li zbog ulaska Hrvatske u EU mladi trebaju ostati ili otići iz Hrvatske u potrazi za poslom. U debati među Gimnazijalcima bila je i Marta Šojat. - Smatram da mladi danas trebaju otići iz Hrvatske jer je stanje u našoj državi loše i toga smo svi svjesni. Negdje vani se pruža puno više mogućnosti i što se tiče materijalnih i nematerijalnih stvari. Tamo možemo imati veću plaću za posao koji tu obavljamo, a isto tako upoznajemo i nove ljude, njihovu kulturu, običaje, Imali bi i više novca za svoje hobije i za ono što volimo. Ako imamo mogućnost da možemo otići to svakako trebamo iskoristiti - kaže Marta.
Posve drugi stav ima Ema Pavlović. - Ja zastupam stav da mladi trebaju ostati u Hrvatskoj jer prvo treba iskoristiti sve mogućnosti koje se tu pružaju. Mi smo tu rođeni, odgojeni, tu živimo u okružju naših najbližih i prijatelja a tamo smo jednostavno stranci. Zaista treba iskoristiti sve prilike koje su nam pružene ulaskom Hrvatske u EU i tu se trebamo više boriti za svoju karijeru, a ne da odemo i tamo se borimo i tamo donosimo korist. Mi smo Europa i ona je nama došla i mi mladi se više moramo potruditi oko europskih fondova i prilika koje nam se pružaju. Mladi su dosta pasivni. Iako podaci o zapošljavanju mladih ne idu u prilog da se ostane no najlakše je otići. Teško je ostati i nešto napraviti no treba probati - ističe Ema.
A tko je u pravu pokazat će vrijeme. U svakom slučaju prema riječima profesorice Aleksandre Pavlović važno je da mladi razvijaju svoju debatnu vještinu koja će im ma gdje bili, dobro doći. - Naš debatni klub postoji još od 2009. godine no od ove školske godine pokrenuli smo Debatu u sklopu Centra izvrsnosti tako da smo taj program otvorili za sve učenike srednjih škola i viših razreda osnovnih škola. Aktivno bavljenje debatom znači učenje, vježbanje govorenja, znači razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje tolerancije prema drukčijim mišljenjima. U današnje je vrijeme važno biti dobar govornik, znati izraziti svoje mišljenje i što je možda najvažnije argumentirati svoj stav, pa čak i u situaciji kada naši učenici budu tražili posao - rekla je Pavlović.

PREZENTACIJA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA -

POŽEGA - Zanimljivo predavanje u organizaciji grada Požege na temu energetske učinkovitosti stambenih zgrada, što su ga održali predstavnici tvrtke Speculum privuklo je mnoge Požežane, stanare i vlasnike objekata, upravitelje stambenih zgrada i predstavnike savjeta stanara. Tematika je utoliko zanimljivija jer su mnogi objekti izgrađeni prije 30, 40 pa i više godina s lošijim materijalima kada se i nije pazilo na uštedu energije.
Uz to energetskom obnovom zgrada ponovno bi se, prema riječima Roberta Stojkovića moglo revitalizirati građevinarstvo koje je godinama u stagnaciji. S druge strane tim bi radovima najviše dobili sami stanari čiji bi računi za režijske troškove bili mnogo manji.
Zbog energetskog certifikata kojega moraju imati svi vlasnici stanova ukoliko svoj stan žele prodati zanimanje za energetskom obnovom je veliko. Netko tko je imao troškove režija 500 kuna sada bi mogao smanjiti na čak 50 kuna. Iako su ulaganja u energetsku obnovu velika ona će se kaže Stojković svakako isplatiti kroz nekoliko godina.
U svakom slučaju bez energetske se obnove više neće moći. Obnovom se povećava vrijednost objekata. No kako je obnova skupa postoji nekoliko modela od onih jednostavnih zahvata, za koje treba izdvojiti nekoliko tisuća kuna ali i složenijih koji se mogu realizirati uz pomoću kredita. Uz to postoje i fondovi EU te Hrvatski fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji sufinanciraju projekte.
Sve sudionike ove prezentacije koju je potakao grad Požega pozdravio je požeški gradonačelnik Vedran Neferović koji nudi i pomoć i podršku grada Požege u provođenju energetske učinkovitosti zgrada na području grada.

OVOGODIŠNJE MARTINJE PROSLAVLJENO UZ DOBRO MLADO VINO -

Martinje u gradu Požegi

POŽEGA – Ovogodišnje požeško Martinje održano je u pješačkoj zoni uz tradicionalni ceremonijal krštenja mošta, za koji je ove godine zadužen bio vinski biskup Boris Benčić. Poželio je svima a posebno mladom kumu, pošeškom vinaru i predsjedniku udruge vinara Dinku Vojaku, da uvijek piju iz pune čaše i da ne padnu u napast da piju vodu.
Uz pečene kobasice i mlado vino te dobru glazbu tamburaša Posegane i Cirakija Požežani su se dobro zabavljali, pa i zaplesali. Ove godine uz lijepo vrijeme okupio se veći broj naših sugrađana i njihovih gostiju, a na Martinje je došla i jedna grupa iz Zagreba. Nekoliko štandova požeških, kaptolačkih i kutjevačkih vinara ponudili je svoje najbolje vinske kapljice.
Veselom obredu krštenja mošta pridružili su se i gradski čelnici, sa svojim gostima, gradonačelnicima susjednih mjesta. Veselo nazdravljanje i blagoslov da uvijek idu u pun, a ne prazan podrum dodijelio je i njima vinski biskup.
Organizator Turistička zajednica grada Požege i ovu manifestaciju organizirala je uz pokroviteljstvo grada Požege. Ceremoniju su uveličali pripadnici Povijesne postrojbe Trenkovi panduri te članovi Brdsko biciklističkog kluba Požega koji su organizirali rekreativnu vožnju vinogradarskim putevima na Požeškoj gori.

Kutjevčani ugostili brojne planinare

KUTJEVO - Već tradicionalno na kutjevačkom Martinju najbrojniji gosti su planinari iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja, jer već nekoliko godina planinarske izlete na Krndiju planiraju sa obilježavanjem Martinja. Po riječima predsjednika Planinarskog društva Vidim, Srećka Korena ove godine došlo je preko 1200 planinara iz 72 planinarska društva, te susjednih Slovenije, BiH, Srbije i Mađarske. Dočekao ih je okrepljujući slavonski doručak, kruh namazan mašću s crvenim lukom i čvarci, a našlo se tu uz rakijicu i dobrog vina, naravno iz kutjevačkih podruma. Potom su se uputili na planinarenje na nekoliko staza koje se protežu kroz vinograde i na obronke Krndije.
Po povratku očekivao ih je ručak, a specijalitet je i ove godine bio vol na ražnju ali i ostale slavonske delicije, te obilazak štandova vinara.
Dok su se na pozornici izmjenjivali folkloraši KUD Bektež, Češka beseda Bjeliševac, KUD Poljadija Grabarje od domaćih, te gosti KUD H. V. Hrvatinić iz Velike, HKUD Slavonija iz Jakšića pristiglo je bure mladog vina koje je trebalo krstiti. Ceremonijal na Trgu graševine u vinskoj prestolnici mora se obaviti dobro jer ne smije se zamjeriti svom zaštitniku sv. Martinu. Stoga su tom važnom zadatku uz vinskog biskupa Borisa Benčića, pomagali pomoćni biskup Daruvarski i meštar Riječki, kutjevačke vinske kraljice, rektor Visoke vinske akademije iz Slav. Broda, Antun Sabolski, predsjednica Skupštine županije Mirela Mezak Stastny, zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović i kutjevački gradonačelnik Ivica Nikolić kao domaćin.
Vinski kum biti a u Kutjevu vina ne piti, ne može makar proizvodio i rakiju u Gradačcu, kao Enis Dervišagić, koji je izabran za ovogodišnjeg vinskog biser kuma.
U nastavku proslave Martinja na pozornici su nastupili TS Žute Dunje i Marko Kraljević, TS Garavuše, Šima jovanovac koji je izveo koncert u dva dijela, TS Posegana, TS Veličke legende i TS Prijatelji.

Martinjsko veselje kod Enjingija

VENJE – Jedno od masovnijih i veselih Martinja svakako je ono kod našeg poznatog vinara Ive Enjingija u Venju. I ove godine okupilo se preko 200, kako kaže Ivo mojih dobrih priijatelja, koji su s njim proslavili pretvaranje mošta u vino i zaštitnika sv. Martina. Njemu je i molitvu uputio vinski kardinal Vlado Bauer, te s poznatim ceremonijalom obavio obred krštenja mošta. Vinski kum bio je šibenski vinogradar i vinar Josip Baranović.
Goste su zabavljali tamburaši kaptolačkog Castruma uz koje je nekoliko pjesama otpjevao i Stanko Šarić iz Najboljih hrvatskih tamburađša. Poseban koncert uz poznate dalmatinske pjesme izvela je i klapa iz Šibenika.

POLICIJA ZADOVOLJNA PONAŠANJEM VOZAČA U DANE MARTINJA -

POŽEGA – Sa zadovoljstvom možemo reći da su rezultati dobri. Od 8. do 11. studenog provodili smo pojačane mjere nadzora prometa budući da smo imali najave o većem broju vozila i ljudi na našem području. Tijekom akcije kontroliran je ukupno 271 vozač i kod samo njih 14 je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu. Od toga je 13 vozača osobnih automobila i jedan vozač bicikla. najveći broj vozača imao je koncentraciju alkohola u organizmu od 1-1,5 gr/kg, a po dobnoj strukturi to su vozači od 31-40 godina. najveća koncentracija alkohola je bila 1,68 gr/kg, koja je utvrđena u subotu oko 16,30 sati u Kutjevu, 50-godišnjem vozaču WV Pasata požeških reg. oznaka – istakla je tiskovnoj konferenciji u Policijskoj upravi, glasnogovornica Ivana Radić. Za dane vikenda zabilježena je samo jedna prometna nesreća s materijalnim posljedicama u kojoj je na osobni automobil palo suho stablo. – To pokazuje da smo dobro preventivno djelovali i zahvaljujemo se građanima na tome što su poslušali naše savjete, jer smo time izbjegli prometne nesreće i druge posljedice – kaže Ivana Radić koja ujedno upozorava građane na dolazak hladnih dana, lošijih vremenskih uvjeta i zimskih uvjeta na cestama.
- Kad nastupe zimski uvjeti, kad je kolnik prekriven snijegom ili kad je na kolniku poledica, vozači moraju koristiti zimsku opremu. Znači moraju imati zimske gume ili ljetne gume sa najmanje 4 mm dubine profila i lance pripremljene za postavljanje. Službeno zimski uvjeti nastupaju od 15. studenog – upozorava Ivana Radić iz PU Požeško-slavonske.
Policija je u redovnom nadzoru primijetila da su u posljednje vrijeme utvrđene određene nepravilnosti u prijevozu drvne mase. Od kontroliranih 40 osoba utvrđeno je nepravilnosti za 300 m3 u prijevozu. – Mi smo o ovim prekršajima uputili prijavu šumarskom inspektoru i inspektoratu rada. Jedan dio vozio se bez oznaka, a drugi dio bez priložene dokumentacije, ili su prijevoz obavljale osobe koje nisu registrirane za te poslove – pojasnila je Ivana Radić.

Neovlašteno posjedovali drogu
U subotu, 16. studenoga 2013. godine, oko 15.10 sati u mjestu Brezine na ulici, od strane policijskih službenika zatečen je 16-godišnjak koji je posjedovao manju količinu droge cannabis marihuane. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je marihuanu kupio od 23-godišnjaka s područja grada Lipika kod kojeg je također pronađena manja količina droge cannabis marihuane. Protiv 16-godišnjaka slijedi optužni prijedlog a protiv 23-godišnjaka kaznena prijava.

Dva narušavanja javnog reda i mira
U subotu, 16. studenoga 2013. godine, oko 10.45 sati, u Požegi, u Ulici Antuna Gustava Matoša, 46-godišnjak je iz teretnog automobila marke „Mercedes“, novogradiških registarskih oznaka, putem razglasa glasno reproducirao razne zvukove čime je remetio javni red i mir zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.
U subotu, 16. studenoga 2013. godine, oko 23 sata, u Čaglinu, u Kolodvorskoj ulici, u ugostiteljskom objektu 31-godišnjak je verbalno i tjelesno napao 19-godišnjaka zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Zeba zamjenio Pavića
LIPIK – SLAVONIJA 1:1
LIPIK – Igralište NK Lipik. Gledatelja 200. Sudac Rac (Andrijaševci), pomoćnici Vučko i Damjanović.
STRIJELCI: 1:0 – Jan Neruda (8).a.g., 1:1 – Žuljević (68).
LIPIK: Krizmanić, Komljenović, Golubić (od 87. Turkalj -), Kužilek, Cerovečki, Starević, Kurjaković (od 86. Bešlić), Poliganović, Poletto, Šugić (od 59. Kašljević) Rekavić. Trener Željko Rebrović.
SLAVONIJA: Pavić, Pavelić, Jan Neruda, Jos. Neruda, Berdi, Šulc, Žuljević (od 80. Novak), Parmaković, Zeba, Ergotić (od 57. Darmopil), Boban (od 46. Peharda). Trener Željjko Mitrović.
IGRAČ UTAKMICE: Tomislav Žuljević.

Treći županijski derbi u Lipiku između Lipika i Slavonije odigran je po dosta raskvašenom terenu na kojem je bilo teško kontrolirati loptu, no može zadovoljiti samo po borbenosti i htijenju igrača obiju momčadi. Slavonija je bila bolji suparnik od domaćina, iako je Lipik prvi došao u vodstvo. Prodor Kurjakovića po lijevoj strani i niski centaršut nije dobro blokirao Ergotić. Lopta je prošla prvu stativu, a na drugoj stativi je Jan Neruda dosta nespretno zahvaća, i šalje je u vlastitu mrežu. Nakon vodstva Lipika, Slavonija preuzima inicijativu, ali s dosta lošim rješenjima pred golom Lipika. Igrači ne uspjevaju šutirati loptu prema domaćem vrataru Krizmaniću kada su bili u izglednim prilikama (Boban, Pavelić, Žuljević) pa se rezultat do poluvremena nije mjenjao. Početkom drugog poluvremena velika prilika Šulca, koji s nekoliko metara od gola domaćih loptu lijevom nogom šalje daleko od okvira vrata. Slavonija ima više loptu u posjedu, a Lipik pokušava preko kontra napada nešto napraviti, no sve je to bilo stihijski i obrana Slavonije je uspjevala otkloniti opasnost. U 68. minuti zasluženo izjednačenje. Nakon prekida s lijeve strane oko 35 metara od gola domaćih, lopta je upućena u peterac Lipik, a u skoku najbolje se snašao Žuljević koji glavom spušta loptu u mrežu Lipika. Lipik je imao priliku u 71. minuti, no lopta je od stative otišla u gol aut. Na žalost u 85. minuti nespretan i neoprezan start Cerovečkog pred golom Slavonije rezultirao je težom povredom vratara Slavonije Pavića, koji je u jednom trenutku izgubio svjest pa je prevežen u Pakračku bolnicu, a s obzirom da je trener Mitrović izvršio sve tri izmjene, na vrata je stao Nikola Zeba i u završnici utakmice nije bilo prilike za Lipik da eventualno iskoristi višak igrača i postigne pobjedonosni pogodak. Stiče se dojam da je Slavonija u ovoj utakmici izgubila više od Lipika.

PLANINARSKO DRUŠTVO "LIPA" LIPIK -

LIPIK – Planinarsko društvo "Lipa" iz Lipika po prvi puta organizira osnovnu planinarsku školu koja bi s radom trebala započeti u nedjelju. - Imamo dosta mladih članova koji malo znaju o planinama i planinarenju i škola je prvenstveno namijenjena njima. Mi smo aktivno društvo i imamo moto 'Svaki tjedan, izlet jedan' pa kada idemo na te izlete onda je to uvijek neka vrsta opterećenja za nas starije koji moramo imati 'na oku' mlađe i putem ih koječemu poučavati. U školi će svi naučiti osnove i svima će biti lakše. Uostalom, danas po zakonu ne možete biti ni vodič društvenog izleta ako za to niste položili ispit – objasnio je Josip Šuprina, tajnik PD "Lipa".
Osnovna planinarska škola sastojat će se od 17 sati predavanja, 11 sati vježbi i 4 izleta. Predavanja će se održavati u Multikulturalnom centru 17. i 23. studenoga a polaznici će učiti boravku, kretanju i opasnosti u planini, orijentaciji, planinarskoj opremi, prvoj pomoći, poznavanju planina, speleologiji, meteorologiji, osnovama spašavanja i HGSS i drugom. Održavanje praktične nastave predviđeno je za 30. studeni i 1. prosinca na Omanovcu. Tada će biti i polaganje ispita. - Mi trenutno imamo 50-ak članova što naizgled nije puno ali, za razliku od mnogih društava koja su na papiru brojna a aktivna je tek grupica ljudi, kod nas su svi aktivni. Nakon završetka škole bit će nam svima lakše ići na izlete u planinu – dodao je Šuprina.
Inače, lipičko planinarsko društvo osnovano je prije 20 godina a njegovi članovi redovno su prisutni na skupovima koje organiziraju planinarska društva u Slavoniji kojih je čak 23. Planinari se i po Dinari, u Gorskom Kotaru, Sloveniji... a Lipičana je bilo i u dalekoj Ukrajini. Sredstvima Zaklade "Slagalica" prije četiri godine uredili su poučnu stazu od Lipika do Skenderovaca a trenutno se bave uređenjem izvora Točak i planinarskog skloništa u zaseoku Gagići na Psunju.