3. HNL Istok - 6. kolo -

 SLAVIJA - ORIOLIK 3:1

 PLETERNICA - Stadion S.Z. Šivo, gledatelja 200, sudac Menđušić (Vinkovci), pomoćnici Šubarić i Vučko.

 STRIJELCI: 0:1 Divković (45), 1:1 V.Ančurovski (64), 2:1 Majstorović (85.- 11m), 3:1 Žuljević (90).

 SLAVIJA: Blašković, Majstorović, Ognjenčić (57. Mikić), Žuljević, V. Ančurovski, M. Peharda, I. Peharda, Solić, H.Ančurovski (68. Šubara), Abramović, Jakovljević (90. Bognar). Trener: Dalibor Bognar.

 ORIOLIK: Herceg, Vrljić, Grbešić, Jurković, Marušić, Makovec (70. Bundavica), Kokotović, Haring (80. Jozić), Bošnjaković, Turkalj (87. Barišić), Divković. Trener: Braslav Ostojić.

ŽUTI KARTONI: Majstorović, H. Ančurovski (Slavija), Haring, Bundavica, Jurković (Oriolik).

CRVENI KARTON: Vrljić (Oriolik), Ostojić (trener NK Oriolik).

IGRAČ UTAKMICE: Mario Majstorović (Slavija).

 Kao i uvijek u susretu ova dva kluba bilo je vrlo neizvjesno i uzbudljivo. U pomalo nezanimljivom prvom dijelu protivnici su odmjeravali snage pretežito na sredini terena što je rezultiralo s tek nekolicinom prigoda od kojih valja izdvojiti Jakovljevićev volej u 3. minuti koji je završio preko grede, Divkovićev pokušaj glavom nakon prekida u 19. minuti i dobar prodor Solića čiju je povratnu loptu Žuljević uputio ravno u Hercega. Kad su se već svi spremali na predah gosti su odigrali lijepu akciju za vodeći pogodak. Iskusni Haring proigrao je Bošnjakovića na desni bok, a odličan ubačaj iskoristio je Divković te proslijedio loptu u bliži Blaškovićev kut. U drugom poluvremenu domaći se bude, a posao im je znatno olakšao nesmotreni Vrljić s isključenjem u 49. minuti. Izjednačio je neumorni Vinko Ančurovski prekrasnim pogotkom s ruba kaznenog prostora. Gosti su se zatvorili i grčevito branili bod no nisu izdržali veliki pritisak plavih te su u završnici utakmice primili još dva pogotka. Prvo je nakon najstrože kazne miran bio Majstorović da bi duboko u sudačkoj nadoknadi Žuljević matirao vrlo dobrog Hercega prebacivši ga nakon što se našao neometan u kaznenom prostoru.

Tekst: P. Čuljak Foto: Alen Protić

Priopćenje za medije od HNS-a 

Istinom i samo istinom, odnosno ukazivanjem, do kuda nas je dovela mlada, i nadasve stručna ekipa, željela sam upoznati građane s onim što se skriva i stavlja pod tepih kako bismo izbjegli situaciju da bageri uopće dođu. Da mi je bilo u interesu da se bageri dogode, zasigurno bi šutjela i čekala, možda se i naslađivala. Ovakvim istupom, svjesna drvlja i kamenja, odlučila sam biti odgovorna prema građanima našega grada i upoznati ih sa situacijom koliko god ona nezahvalna bila. Nadam se, iskreno, da smo svi skupa bili dovoljno glasni i da smo uspjeli protresti savjest gradske vlasti koja ili nije znala ili nije htjela odraditi ovaj posao kako treba. Zahvalila bih Kuglačkom savezu Požeško-slavonske županije, predstavnicima stanara kao i Požeškom športskom savezu što su pridonijeli skupa s nama poticanju rješenja ovog problema, jer naravno da smo svi skupa za rješenja a ne rušenja.

Isto tako, nadam se, da će gradska vlast uvidjeti kako se trebaju aktivirati na svim mogućim razinama da bi se riješio ovaj problem.

Nikako nemojmo zaboraviti priupitati naše drage sugrađane, gospodu inspektore, kako to da su se sjetili reagirati sada kada je sve gotovo; gdje su bili i što su radili kada je gradska vlast pompozno propagirala kako započinjanje tako i tijek radova.

Nadam se samo, da će sada iznaći trajno rješenje za ove probleme u koje nas je dovela gradska vlast, stoji u priopćenju koje potpisuje Tamara Puač, Vijećnica HNS-a u Gradskom vijeću Grada Požege.

Tekst/foto: HNS

GRAD PAKRAC UVODI SUSTAV JAVNIH BICIKALA -

PAKRAC - Nastavljajući provođenje programa poboljšavanja energetske učinkovitosti na području Grada Pakraca aktivno su se uključili i u mjere energetske učinkovitosti u prometu i to projektom uvođenja sustava javnih bicikala.

Cijeli projekt provodi se putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je pozitivno ocijenio zahtjev Grada Pakraca i donio odluku o odabiru i dodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje navedenog projekta.

Ukupna vrijednost projekta je 190 tisuća kn, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira ga sa 80%, dok je preostali dio iznosa osiguran u gradskom proračunu.

- Grad Pakrac nalazi se među prvim gradovima, koji su, svjesni pozitivnih efekata ovog projekta, krenuli u njegovu realizaciju. Korištenje sustava javnih bicikala našim će sugrađanima donijeti višestruku korist: zdraviji način života, manju potrošnju goriva, manje buke i znatno smanjenje emisije CO2, što u konačnici znači podizanje kvalitete življenja u ovom segmentu. Projekt je trenutno u fazi nabave 10 bicikala i pripadajuće GPS opreme, a o datumu početka korištenje sustava javnih bicikala na vrijeme ćemo obavijestiti naše građane – rekao je gradonačelnik mr. sc. Davor Huška.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Ilustracija

EUROPARLAMENT DONIO DIREKTIVE O ZABRANI KLONIRANJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA -

S 529 glasova „za“ i 120 glasova „protiv“, Europski parlament danas je izglasao nacrt direktive koja zabranjuje kloniranje svih domaćih životinja, njihovih potomaka i proizvoda dobivenih od njih, uključujući i uvoz u EU. Zastupnici Europskog parlamenta osnažili su početni prijedlog Komisije, navodeći visoke stope smrtnosti u svim fazama razvoja kloniranja životinja, te navode brigu EU građana za dobrobit životinja i etičnost kloniranja.

- Europski potrošač dobro zna što želi, ali i što ne želi. On podržava istraživanje kloniranja u svrhu medicine i znanosti, ali ne želi takvo meso na svom stolu. Prema istraživanju Eurobarometra 84 posto građana Unije je zabrinuto radi dugoročnog utjecaja kloniranja životinja na prirodu. Iako podržavaju kloniranje u svrhu očuvanja ugroženih vrsta, građani se velikom većinom protive takvom uzgoju životinja - poručila je u raspravi hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

Kako se životinje već kloniraju u nekim zemljama (SAD, Kanada, Brazil) u uzgojne svrhe, donošenjem ovog zakona bilo bi nezakonito stavljanje na tržište i uvoz klonova životinja, klonova zametaka, potomstva klonova životinja, reprodukcijskog materijala klonova životinja i njihova potomstva te hrane i hrane za životinje dobivene od klonova životinja i njihova potomstva, osim ako uvozni certifikati ne dokažu suprotno tj. ako nije navedeno da to nisu klonovi životinja ili njihovo potomstvo. Prema trenutno važećim EU zakonima meso potomstva kloniranih životinja se može slobodno i neoznačeno prodavati u Uniji.

- Sadašnji tehnološki postupak kloniranja životinja je preskup da bi se one klonirale za mesnicu. Cijena od 15 tisuća eura po klonu nije održiva i zato je mala šansa da ćemo uskoro naći klonirano meso u trgovinama. No, situacija s potomstvom kloniranih životinja je drugačija jer je takav uzgoj jeftin i uvoz nereguliran. Uvoz takvog mesa treba ili zabraniti ili ga u najmanju ruku jasno označiti na deklaracijama. To podržava 83 posto europskih građana - kazala je Borzan.

Prema istraživanjima Europske uprave za sigurnost hrane (EFSA) sastav mesa kloniranih životinja i njihovog potomstva je isti kao od životinja iz prirodnog uzgoja i za sad nema indikacija da je njegova konzumacija štetna za ljudsko zdravlje. No, istraživanja također pokazuju da je imunološki sustav kloniranih životinja slabiji, što podrazumijeva veću upotrebu veterinarskih lijekova, posebice antibiotika, u njihovom uzgoju.

- Upravo je široka upotreba antibiotika u stočarstvu jedan od razloga za globalno slabljenje učinkovitosti tih spasonosnih lijekova. Poticanje kloniranja kao metode uzgoja stoke će taj problem samo učiniti većim. Ta tehnologija ima svoju svrhu u medicini, farmaciji i znanosti i nisam protiv istraživanja, dapače vjerujem da će čovječanstvu u budućnosti poslužiti. No, kloniranje radi proizvodnje mesa je nepotrebno, skupo i neetično - smatra hrvatska zastupnica, napominjući kako trenutno dostupna tehnologija kloniranja vrlo često izaziva deformacije fetusa, oštećenja maternice i bolne tegobe kod životinja.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

TISKOVNA KONFERENCIJA GO SDP -

POŽEGA – Član Gradskog odbora SDP-a Tomislav Jakobović, dugogodišnji umjetnički direktor „Zlatnih žica Slavonije“ iz godina kada je festival zauzimao ponajbolje pozicije među hrvatskim festivalima tvrdi da se ovo drugo izdanje Aurea festivaIa može nazvati „Festival taštine, izljeva bijesa i demonstracije (ne)moći“.

- Nevjerojatno je da se na subotnjoj centralnoj press konferenciji festivala, gradonačelnik obračunava sa onima koji su po njegovim riječima „devastirali“ festival proteklih desetak godina. U njegovom prepoznatljivom tonu optužuje novinare lokalnih redakcija kako „pišu blesavoće“ i usuđuju se pitati o troškovima festivala kao da novac dolazi iz središnjice njegove stranke ili gradonačelnikove plaće, a ne od građana Požege. Novinare naziva lažnim moralistima i kaže kako će u inat svima povećati financiranje festivala na teret proračuna. I uporno se poziva na struku. Ovim putem molim gradonačelnika da prestane omalovažavati sve one ljude koji su od 1969. pa do 2013. gradili i stvarali najznačajniji kontinentalni festival u Hrvatskoj – začuđeno kaže Jakobović koji je uspio od festivala koji je naplaćivao ulaz u polupraznoj dvorani Grabrik 2000-tih godina puniti trg uz besplatan ulaz i omogućili brojnim mladim izvođačima iz Požege i Slavonije, danas renomiranim izvođačima, afirmaciju na hrvatskoj glazbenoj sceni pa i puno šire.

- Kroz pjesmu smo spojili Slavoniju i Dalmaciju i tamburašku glazbu konačno afirimirali u cijeloj zemlji i šire. Od Bosutskih bećara i klape Cambi do Miroslava Škore i Tedija Spalata. Te skladbe možete čuti i danas u programima brojnih radio postaja. Prema svim pokazateljima (ZAMP i HGU) po nekoliko je pjesama s Požege bilo među najslušanijim skladbama u Hrvatskoj. Samo 2012. i 2013. godine pjesme s Požege imale su više od 20 milijuna pregleda na Youtube kanalima. Od struke smo dobivali priznanja. Od HTV-a izravan prijenos, često i prikazivanje sve tri glazbene večeri i bili smo u rangu najvećih hrvatskih festivala. Čuvali smo tradiciju i slavonsku pjesmu. I ono najvažnije, o svojim prethodnicima u svakom izlasku pred javnost pričali s punim uvažavanjem – kaže Jakobović koji se čudi pojavljivanju gradonačelnika na tiskovnoj konferenciji i napada na medije.

- Nikad, baš nikad, niti jedan od gradonačelnika nije stao ispred organizacijskog odbora i prosipao žuč pred uglednim novinarima na press konferencijama pljujući po svojim prethodnicima. A za mog 13 godišnjeg mandata bilo ih je i iz redova HDZ- a, SDP-a od nezavisnih lista do povjerenika Vlade RH. Nitko ovdje nije protiv novih ljudi, nove energije i novih ideja. Dapače, čestitam svima koji su vrijedno radili za dobrobit festivala. Itekako dobro znam kako je teško organizirati takvu manifestaciju. Ali ovdje se radi o klasičnom nesrazmjeru ideja i realnih mogućnosti. I puno veće i bogatije sredine teško bi se nosile sa ovako nerealnim planom. Na to su upozoravali i pojedini ugledni poduzetnici u vrijeme prezentacije novog koncepta festivala – ističe Jakobović koji je iznio i traženje brojnih građana „Vratite nam požeški festival“.

Turističku priču oko festivala komentirao je član GO SDP-a Bruno Horvat, navodeći da je bila na niskoj razini, a burno je najavljivano čak 150 tisuća posjetitelja i 82 medijske kuće koje će pratiti festival.

- Na žalost ovakav festival je pratilo od 15-20 tisuća posjetitelja znači 10-tak puta manje od megalomanskih najava, dok osim lokalnih medija koji su vrijedno izvještavali o događaju ostale medijske kuće možemo nabrojiti na prste. Razlog svemu tome leži vjerojatno i u sljedećim činjenicama, Festival vina i gastronomije koji je bio u pješačkoj zoni, osim nekoliko svijetlih primjera u svojoj gastro ponudi je imao colu, bižuteriju, knjige, boce, pommes frites itd… Sve skupa na desetak štandova koji nisu izazvali interes građana. Organizator je i ove godine odustao od sajma starih zanata i rukotvorina koji je bio na diku svih te koji je promovirao povijest, kulturu i tradiciju Požege i Slavonije. I ove godine TZ nije raspisala natječaj za najljepše uređene izloge u slavonskom ruhu te ponovo nisu animirali konobare i ugostitelje da dočekaju goste u dijelovima slavonske nošnje - ističe Horvat, a da TZ grada ozbiljno nije shvatila situaciju i promociju festivala, govori činjenica da nije bilo niti jedne riječi o festivalu na web stranicama TZ grada Požege, a na primjeru „Fišijade“ vidi još veće propuste organizatora.

- Najveća gastro manifestacija „Fišijada“ doživjela je sudbinu da je nisu čak ni stavili u program festivala, a broj natjecatelja su ograničili u startu kao da nam gosti zapravo i ne trebaju. Vrhunac turističke ponude je bio kirvajski program, ringišpili i vlakići koji su nagrdili prostor ispred požeške katedrale. Festivalska pozornica koja se nalazila na trgu oko koje su se trebali okupljati Požežani i gosti bila je mala i svakako neadekvatna za izvođenje programa smještena na samom uglu glavnog parkirališta te organizator zbog toga nije ni mogao složiti više od dvjestotinjak stolica. Ovim činom zapravo su pokazali da nisu očekivali neki veći broj ljudi na festivalskim programima. Organizator je čak zaboravio staviti i krov na pozornicu, tako da su se programi morali prekidati, a voditelji su vodili program pod kišobranom – ističe Horvat koji dodaje da organizator još nije podnio niti obračun za prošli festival a sa milijunima kuna se olako barata.

- Od najave organizatora da će ovaj festival biti privredna grana ostala je činjenica da nakon neuspjelog projekta i debakla istog, gradonačelnik najavljuje da bi trebalo zavući ruku u džep građana kako bi platili viziju koja se nije ostvarila. Ujedno da je vizija i koncept festivala pogrešan najbolje i govori ostavka direktora festivala za vrijeme održavanja istog. Nažalost ovaj festival nije više niti požeški niti slavonski već neuspjela i propala kopija Špancirfesta. Temeljna činjenica je da Požega nije Varaždin a požeški festival nije Špancirfest. Požeški festival je bio i u budućnosti mora biti etno tradicijski tamburaški festival koji prvenstveno njeguje tamburašku glazbu, običaje, kulturu i tradiciju ovoga kraja i kao takav jedino može biti prepoznatljivi turistički proizvod. Sadašnji organizatori su naslijedili posložen festival a uspjeli su samo razmontirati sve ono što su generacije prije njih stvarale. Što o samo festivalu misle Požežani, rekli su svojim nedolaskom na ovakav festival – zaključuje Horvat.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PREMIJERA LUTKARSKE PREDSTAVE U POŽEŠKOM KAZALIŠTU - 

POŽEGA – Novu kazališnu sezonu Gradsko kazalište Požega započinje u subotu 19. rujna premijerom lutkarske predstave “U potrazi za dijamantnom suzom”, veselom komedijom koja je namijenjena djeci ali i odraslima.

Predstava je nastala je kao završni rad iz lutkarstva Vanje Jovanovića i Ivana Pokupića na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Njih dvoje potpisuju režiju i tekst, a uz njih igraju Goran Vučko i Požežanka Marijana Matoković. Klasična priča o prijateljstvu i avanturama prijateljstva u kojoj su prijatelji Slaven i Janko, koji je teško bolestan. Prijatelj naravno nastoji pomoći, a recept za uspješnu pomoć ima baba vračara Jaga. Spasonosni recept su dijamantne suze po koje Slaven mora poteći do Azije, susresti se sa opasnim zmajem i proći čitav niz opasnih situacija i dogodovština.

Predstava je pripremljena s ginjol lutkom, koja je dosta zahtjevna, ali za to gledateljima nudi potpunu zabavu. Nije još prepoznata u Hrvatskoj, a dosta predstava ima u Engleskoj i Francuskoj. To je brza predstava živog ritma, a traje 35 minuta. - Predstavu smo pripremali kroz nekoliko mjeseci pod mentorstvom Tamare Kučinović i Maje Lučić. To je jedna tipična ginjolska predstava brzog ritma i vrlo zabavna. Paravan sam po sebi zahtijeva određenu tehniku – držite lutke u zraku na ruci, to je tehnika animacijskih sposobnosti a zbog direktnog kontakta lutke s rukom predstava je vrlo brza, brzi su pokreti. Djeca uvijek vole poslije predstave doći pogledati lutke isprobati ih na rukama pa će to moći i nakon požeške premijere – istakla je Marijana Matoković.

Lutke je izradila Lucija Mitar, također studentica na likovnom odsjeku, a glazbu za predstavu Ervin Lustig koji uživo sam svira na četiri instrumenta, klavir, tamburu, frulu i bubanj.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PO PRVI PUTA OBILJEŽEN DAN HRVATSKIH BRANITELJA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA - Nakon prihvaćanja prijedloga UDVDR-a PSŽ na županijskoj sjednici, 17. rujan je postao Dan hrvatskih branitelja Požeško-slavonske županije, a na sjećanje taj dan slavi se godišnjica oslobađanja požeške vojarne, koja se dogodila 17. rujna 1991. godine.

Dan uoči održan je Okrugli stol na temu „Oslobađanje vojarne u Požegi 1991. god. – pad kasarne JNA 1991. godine“ koji je održan u vojničkom restoranu Pleter u vojarni 123. brigade Požega. Uz prikazani dokumentarni film iz dana oslobođenja sudionici su iznijeli svoja sjećanja na prve dane rata.

Obilježavanje je počelo u jutarnjim satima sv. misom u kapeli sv. Ivana Krstitelja u požeškoj Vojarni 123. brigade HV-a. Nakon sv. mise svi su se uputili na Trg 123. brigade gdje su položili vijence i zapalili svijeće u spomen i znak zahvalnosti svima koji su dali život za domovinu. Župan Alojz Tomašević je položio vijenac kao izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, a saborski zastupnik Zdravko Ronko kao izaslanik ministra branitelja Predraga Matića Freda. U ime Grada Požege izaslanstvo je predvodio gradonačelnik Vedran Neferović sa svojim zamjenikom Darkom Puljašićem i savjetnikom Željkom Kalićem, također su bili i predstavnici svih braniteljskih udruga, vojske, policije, državne uprave, te županije, gradova i općina. U mimohodu pobjede na čelu sa zastavama mnogobrojnih postrojbi i udruga branitelja, sudionici svečanosti su krenuli do vojarne 123. brigade.

Na povijesne činjenice u vrijeme oslobađanja vojarne podsjetio je pukovnik Miroslav Zelenika, zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike i vojarne 123. brigade - Ono čega nije nedostajalo hrvatskim vojnicima u to vrijeme bila je ljubav prema domovini, ogromno srce, zajedništvo i odlučnost na putu stvaranja hrvatske države. Takvu vojsku ništa nije moglo zaustaviti. Sam čin oslobađanja vojarne bio je dodatni poticaj Hrvatskoj vojci koja je pokazala kako je neprijateljska JNA ranjiva i pobjediva - rekao je pukovnik Zelenika.

- Ne znam jesam li bio sretniji 1991. godine kad smo ušli u ovu vojarnu ili danas kad smo išli u koloni ponosa. Na današnji dan prije 24 godine skinuli smo i posljednju zvijezdu petokraku. Od tada nadalje piše se slavna povijest svih naših postrojbi, od Narodne zaštite, MUP-a te Zbora narodne garde. Budite ponosni ovo je naša vojarna i naša domovina za koju smo se i borili - rekao je umirovljeni brigadir Krešimir Pavelić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Gradonačelnik Vedran Neferović posebno je zahvalio za sve ono što je učinjeno prije 24 godine. - Ponos u vama, emocije koje ovaj dan sigurno u vama izaziva, treba cijeniti i u budućnosti, za naš grad vrednovati, i svakako prikazati mladim generacijama, koje nemaju osjećaj za to vrijeme, jer tada nisu bili ni rođeni. U svoje osobno ime, u ime građana Grada Požege još jednom vam iskazujem veliku zahvalnost i želim da u ovoj borbi za očuvanje identiteta i digniteta hrvatskog branitelja ustrajete, pa neka i ovaj dan hrvatskih branitelja bude dovoljan razlog da vas iduće godine bude još više - rekao je Neferović.

Umirovljeni general Alojz Tomašević, prenio je riječi zahvalnosti i čestitke predsjednice RH za učinjeno. - Drago mi je da danas u ovoj vojarni imamo tri velike institucije, mlade prijatelje, vojnike koji se nalaze na obuci i one koji žele biti pripadnici Hrvatske vojske. Možda su i danas u ovom stroju s vama vaši očevi, stričevi te ljudi koji su to omogućili - rekao je Tomašević.

Za sve sudionike organizatori su priredili vojnički grah u vojničkom restoranu.

Tekst/foto: Vanja Protić

14. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA PLETERNICE -

 PLETERNICA – Osim desetak pitanja na Aktualnom satu koje su postavili vijećnici, vijećnik Zvonko Čorak zatražio je i javnu ispriku vijećnika Franje Lucića zbog vrijeđanja na jednoj prošloj sjednici. Vijećnici su postavili pitanje zašto grad Pleternica nije sudjelovao sa sredstvima prilikom obilježavanja 10. obljetnice Svetišta Gospe od suza, jer ih je čak i biskup spomenuo za govornicom, nadajući se da će grad koji sigurno ima koristi od svetišta nešto izdvojiti. Dogradonačelnik Domagoj Katić, koji je odgovarao na pitanja, pošto je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić na oporavku i terapijama zbog posljedica prometne nezgode, istakao je da je grad Pleternica dao jako puno, jer su svi djelatnici Komunalca i gradske uprave bili na raspolaganju sve dane, da je grad bio odlično organiziran za prihvat tolikog broja hodočasnika, da su se svi razišli bez ikakvih gužvi, organizirana su brojna parkirališta, pa i za pedesetak autobusa, a svako jutro gard je izgledao potpuno čist kao da se ništa nije događalo. Sve to je financirao grad, što nije malo sredstava.

 Vijećnici su postavljali i nekoliko pitanja oko problema u netom (ne) završenoj rekonstrukciji ulice Eugena Podupskog, gdje ima dosta nedovršenih radova, ili su radovi učinjeni manjkavo, a neke dionice nogostupa se već popucale i propale. Postavljeno je i pitanje o stanju pleterničke brane na Orljavi koja je ozbiljno oštećena, a ništa se ne radi na sanaciji, te pitanje stanja pleterničkog parka, u kojemu su se najavljivale investicije i buduća zelena oaza Pleternice. – Projekt obnove parka je napravljen, ali nema natječaja na koji bi se mogli javiti za uređenje parka, a sredstva grada ne onemogućuju da se to napravi samostalno, stoga će se čekati najavljeni natječaji do 2017. godine. – odgovorio je Katić te dao i odgovor da je grad učinio sve da se u potpunosti uredi industrijska zona koja je na raspolaganju poduzetnicima koji trebaju otvarati nova radna mjesta, te da drugačije ne mogu utjecati na sprečavanje mladih da odlaze iz pleterničkog kraja. Grad je učinio sve i svaki dan čini da poboljša životne uvjete građanima, no ne može sam otvarati tvornice i pogone.

 Usvojene su odluke o izvješću o radu gradonačelnice u prvih 6. mjeseci te i odluka o izvršenju proračuna, za koji smo dobili pohvale da se puni prvih šest mjeseci sa 49% od plana i prihodovano je 13 milijuna kuna. To je dobra dinamika punjenja, a po svim projektima ministarstva i fondovi su pratili dinamiku plaćanja.

Unatoč malom proračunu grad prati svojim projektima sve natječaje, pa će tako krenuti izgradnja solarne elektrane na knjižnici od 30 KW koja će znatno smanjiti potrošnju energenata, a takvu elektranu planiraju izgraditi i na zgradi dječjeg vrtića. Grad je donio odluku i o izgradnji reciklažnog dvorišta za prikupljanje korisnog otpada.

 Iako su vijećnici oporbe smatrali da je zakašnjela odluka o uklanjanju i uništavanju ambrozije, jer je kraj vegetacije te biljke, a i predložene kazne za one koji ju ne uništavaju na svojim površinama male, ona je ipak donesena. No ni predsjedniku vijeća Marijanu Aladroviću nije bilo jasno kako se odlukom ne kože propisati da onome koji ni nakon opomena ne uništi ambroziju ne može to učiniti grad i naplatiti to uništavanje, pa je ostavljeno da se to još prouči i svakako prije slijedeće sezone ambrozije i ova odluka proširi.

Tekst/foto: Vladimir Protić

14. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

 POŽEGA – Iako su dnevni red i materijali koje smo dobili ranije govorili da bi to trebala biti jedna normalna i mirna sjednica, tome nije bilo tako, jer su se već na aktualnom satu pojavile prve predizborne iskre. Iako se pitanja uglavnom upućuju županu ili zamjenicima, ovisno o tematici, ovaj puta odgovarali su i pojašnjavati počeli i sami vijećnici. Kako je to predsjednik Skupštine Marijan Aladrović tolerirao, uslijedilo je nekoliko javljanja vijećnika koji su izražavali svoju zabrinutost tolikim brojem povrede poslovnika. No nije sve završilo samo na frcanju predizbornih iskri, nego je zaista zaiskrilo između Franje Lucića i Zdravka Ronka, pa su padale i teške riječi, uvrede, prozivanja za izdaju, prozivanja za stopiranje projekata, pozivanja na liječenje i psihijatriju, itd., no ne želimo to našim čitateljima sve navoditi, jer zaista tim riječima nije bilo mjesto na jednoj županijskoj skupštini. Ako se sve i pravda zbog skorašnjih izbora, malo je previše. Tonovi se trebaju malo smiriti i kako je netko rekao na sjednici, naših trojica saborskih zastupnika možda bi trebala malo bolje surađivati na dobrobit svih nas. A nije to tako teško, samo treba imati malo volje.

 Više od pola točaka dnevnog reda je jednoglasno usvojeno, pa stoga još više čudi ta stalna konfrontacija. Tako je usvojen izvještaj o izvršenju proračuna Požeško-slavonske županije, za koji je župan Alojz Tomašević sve više zabrinut i predviđa gubitak na kraju, jer je samo zbog smanjenja prihoda po porezu na dohodak moguće da će proračunu nedostajati 3 milijuna kuna. Kako se i novim zakonom o financiranju brdsko planinskih područja, gdje će neke naše lokalne jedinice dobiti nešto više sredstava, dio tog novca nalazi ponovno u smanjenju sredstava županijama, župan se brine još više. Najavljene pomoći i izravnanju nekih sredstava koja su najavljena jedinicama lokalne i regionalne samouprave nisu u toj veličini da nadoknade sve gubitke, stoga je župan Tomašević s razlogom zabrinut.

Požeško-slavonska županija je nekoliko godina probijala odredbu da joj plaće ne smiju prelaziti 20% izvornog proračuna, nekoliko puta smanjivala plaće djelatnicima, čak tri puta dužnosnicima i jedva se uokvirila u tu odredbu, te će ovo novo smanjenje proračuna za ovu godinu ponovno županiju staviti u red onih koji isplaćuju plaće u iznosima koji su veći od 20% proračuna. Što će uslijediti, nova smanjenja plaća ili smanjenje broja zaposlenih.

Razminiranje poljoprivrednih površina Požeško slavonske županije, je projekt kojim Vlada RH po programu ruralnog razvoja RH sa sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda želi razminirati sve poljoprivredne površine ide u drugu fazu. Dogovorenih i odobrenih 30,5 milijuna kuna za razminiranje 3,7 milijuna m2 bit će i više nego dostatno, izjavio je župan Tomašević, jer su na javnim natječajima tvrtke za razminiranje ponudile znatno nižu cijene. Oštra konkurencija ponudila je razminiranje po čak niskih 4,5 kuna po kvadratu, što za cjelokupni posao traži tek 22 milijuna kuna. Predujam od 50% sredstava županije će zahtijevati već u ovom polugodištu a drugi dio sredstava po završetku posla. S poslom razminiranja može se krenuti uskoro.

 Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuno Odluke o plaćama i drugim pravima iz radnog odnosa dužnosnika županije koju je župan Tomašević objasnio kako je to samo usklađivanje odredbi s odredbama Ministarstva uprave, želeći pojasniti da nije nikakvo povećanje plaća, nego da su dužnosnici ostali bez božićnica, regresa, jubilarnih nagrada i od svih prava ostalo im je jedino uvećanje plaće za 0,5% po godini staža, ponovno je izazvalo cijeli niz reakcija i ponovno odgovaranja na pitanja samih vijećnika i tumačenja kako se kome htjelo. Vijećnici HDSSB su čak najavili u žaru diskusije da više neće ni glasati za tu točku, pa je uzavrele strasti morao svojim dodatnim pojašnjenjem smiriti tajnik Željko Obradović, te je na kraju došlo do pozitivnog glasovanja.

 Kako nam uskoro slijede parlamentarni izbori, da nebi došlo do eskalacije među vijećnicima možda je bolje slijedeću sjednicu Skupštine sazvati poslije izbora, krajnji rok je 15. prosinca.

Tekst/foto: Vladimir Protić

KRIŽNI PUT OD POŽEŠKE KOPRIVNICE DO KLIKUNA -

POŽEŠKA KOPRIVNICA – I ovog rujna, četvrtu godinu zaredom, u Požeškoj Koprivnici je održan Križni put od početka sela do brda Klikun. Put dug pet i pol kilometara prošli su i djeca i starci iz pleterničke ali i drugih župa. Najmlađi 'hodočasnik' bio je tromjesečni Andrija Krip iz Požege kojega je u naručju nosio otac. - Moja supruga je iz Koprivnice pa smo evo, došli prvi puta na križni put. Nadam se da ćemo dolaziti i u buduće – rekao je Andrijin otac. Luca Vinković na križni put je došla iz obližnjih Sulkovaca. - Bila sam ovdje svake godine a dolazim se zahvaliti Bogu za sve dobro što mi je u životu dao – rekla je Luca.

Pobožnost u Koprivnici inicirao je Josip Novinc a to su prihvatili i ostali mještani koji su potom sami napravili i uredili postaje križnog puta. - Pobožnost sam pokrenuo za jednu osobnu nakanu ali i za cijelo selo. Drago mi se da je opstala i da svake godine dolazi sve više ljudi – rekao je Novinc. Ovogodišnji križni put u Požeškoj Koprivnici predvodio je pleternički kapelan vlč. Marko Čubelić. 

Tekst/foto: V.M.