PROJEKT POVIJESNOG DRUŠTVA POŽEGA I OŠ ANTUNA KANIŽLIĆA -

POŽEGA – Projekt „Skriveno djetinjstvo“ zajednički su pokrenuli Povijesno društvo Požega i OŠ Antuna Kanižlića, a kasnije su im se pridružili kao partneri Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Gradski muzej Požega, GFR Film Video, Gradsko kazalište Požega, TZ grada Požega. Cilj projekta je promocija igračaka kao vrijednost djetinjstva koje potiče socijalizaciju, kreativnost, inteligenciju. Drvene tradicijske igračke uvrštene su na UNESCO-vu reprezentativnu listu kulturnih dobara, a mogu ostati na toj listi samo ako se njihova izrada očuva i zaštiti za buduće generacije. Ujedno je i kulturna promidžba grada temeljem ovog višemjesečnog interaktivnog projekta.

- Projekt je financiran od Ministarstva kulture RH. Vjerujem da se većina nas odraslih rado sjeća svojih najdražih igračaka i igara iz djetinjstva, a upravo jedan od ciljeva je promoviranje vrijednosti igranja – rekao je Vinko Tadić, prof., predsjednik Povijesnog društva i pozvao sve da se uključe kao učesnici u ovaj projekt i buduće radionice.

- Ideja je nastala nakon raznih događanja i premetanja po igračkama, tijekom selidbe, a svaki puta kada dotaknem te stare igračke prilikom spremanja, došla mi je ideja da se u toj igrački krije dio nečijeg djetinjstva. Nadam se da svi imaju po koju igračku u svom domu, da ju čuvaju, drže kao uspomenu na jedan dio svog života. Osim prikupljanja starih igračaka i sačuvati ih kao vrijednu uspomenu organizirat ćemo i niz radionica u izradi igračaka – istakla je Irena Topalušić, učiteljica u OŠ, koja je i pokretač projekta, pozvala je sve zainteresirane da se priključe projektu bilo kao sponzori radionica bilo da imaju starih igračaka ili žele sudjelovati u izradi igračaka.

Igračke će selekcionirati po spolu, za djevojčice i dječake, po vrsti, po materijalu izrade, po brojnosti djece koja se igraju i po godištu. Planiraju organizirati nekoliko predavanja o suvremenim igračkama, predavanje o ulozi igračaka, radionicu grafičkog dizajna, radionice za izradu igračaka od papira, drveta, recikliranih materijala, otvaranje natječaja za najstariju igračku i dr.

Tekst/foto: Vladimir Protić

17. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGA -

POŽEGA – Po prvi puta od kako Gradsko vijeće održava svoje sjednice vijećnici su dobili u materijalima priliku da se upoznaju sa radom gradskih tvrtki. I u prijašnjim sazivima oporba je često tražila to izvješće, a posebno vijećnik Nino Smolčić koji je zbog neispunjavanja njegovih traženja često stajao i u kutu iz protesta. Kako se zbog zakona tvrtka Tekija morala podijeliti na dvije tvrtke Tekija za vodoopskrbu i Komunalac za sve ostale komunalne poslove, koje je uslijedilo početkom 2014. godine, vijećnici i građani Požege dobili su izvješće o radu koje su podnijeli direktori, Ante Kolić za Tekiju d.o.o. i Anto Bekić za Komunalac Požega d.o.o. Ništa spektakularno, gradske tvrtke dobro rade, ostvaruju čak i dobit, razvijaju nove djelatnosti, razvijaju se i zapošljavaju, redovno svi djelatnici dobivaju plaće, pa je stoga čudno zašto se bivša vlast nije nikada odlučila takvo izvješće objelodaniti i staviti na stol vijećnicima.

Izvješće o radu gradonačelnika za prvo polugodište izazvalo je nekoliko diskusija, a posebno vijećnika SDP-a, koji nisu odobravali to izvješće. Usvojeno je većinom glasova vijećnika HDZ-a, HSP dr. A. Starčević, Nezavisne liste Nine Smolčića, HSU i HDSSB. Velika diskusija razvila se i kod točke Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna grada Požega za prvo polugodište 2015. godine. Prihodi su ostvareni u iznosu 32 mil. kuna, što je 42,08 % plana. Najznačajniji su prihodi od poreza na dohodak koji iznose 16,8 mil. kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2014. g. manje za 1,28 mil. kuna. Nedostatak sredstava olakšale su djelomično pomoći ostvarene u iznosu 7 mil. kuna, koje su ove godine bile izdašnije za gotovo milijun kuna. Manje ostvarenje gradonačelnik Vedran Neferović je pripisao poreznoj reformi koja je smanjila dio poreznog kolača kojim dobivaju gradovi i općine, pa se time smanjuju i neke investicije u gradu. Primjedba oporbe (SDP) je išla u smjeru da gradski proračun zapravo nije pretrpio nikakav manjak jer su sredstva kompenzirana kroz pomoći, kroz decentralizirana sredstva, te da su neopravdano izbačene neke investicije.

- Ja bih doista bio jako sretan, da bivša vlast na čelu s bivšim gradonačelnikom nije nama ostavila minus od 2,5 milijuna kuna, minus od 700.000 kuna preneseni vantroškovnički radovi na Glazbenoj školi koje smo naslijedili kad smo došli ovdje. Netko je to morao pokriti a ravnomjernim razvojem Grada i upravljanjem financijama smanjili smo taj minus – rekao je dogradonačelnik Mario Pilon, obrazlažući financijsko stanje i dodao kako je ipak od poreza na dohodak za prvo polugodište ostvareno 2 mil. kuna manje, a ne tri koliko je bilo očekivano. Taj manjak pokriven je pomoćima preko Upravnog odjela za europske integracije i većim prihodom od poreza na nekretnine.

Gradonačelnik Vedran Neferović nije prihvatio tvrdnju da grad Požega nema projekata te da su preko projekata namaknuta nova sredstva. - Kroz soft projekte na kojima je Grad Požega nositelj ili partner zaposleno je 47 osoba: „Petica za dvoje – II faza – 41 zaposlena osoba, Multifunkcionalni centar za osobe s invaliditetom – 4 zaposlene osobe, Menadžeri poslovnog razvoja – 1 osoba, Inkluzivni dizajn za osobe s invaliditetom – 1 osoba, gradski projekt Pomoć u kući, koji smo realizirali u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje na kojem je zaposleno 12 osoba, i to 10 geronto domaćica i 2 pomoćna radnika, a u sklopu projekta očekuje se i početak rada 5 njegovateljica koje su već odabrane. Kada to sve zbrojimo – 47 osoba preko projekata Upravnoga odjela za europske integracije i ovih 17 osoba preko projekta Pomoć u kući dolazimo do brojke 64. Toliko je, dakle, osoba kroz tzv. soft projekte zaposleno preko Grada Požege u ovoj godini.

Diskusiju i najavu ne podržavanja nekoliko točaka dnevnog reda najavila je oporba odmah, te istakla da se posebno zgraža nad velikim smanjenjem sredstava za sport. Tako smo dobili Izvješća o javnim potrebama u kulturi, predškolskom odgoju i obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, turizmu i udrugama i društvima građana.

Atmosfera kreće s vijećničkim pitanjima

Vijećnička pitanja su se i ovaj puta odnosila na projekte, posebno investicijske projekte, a posebno su vijećnici iznenađeni najavama rušenja parkirališta ispred sportskih objekata koja su se godinama čekala, te izjavama o otuđenju drvne mase. Gradonačelnik Neferović je izvijestio da je šetnica uz rijeku Orljavu u završetku. Betonske kocke su postavljene a još je potrebno postaviti košarice za smeće, klupe i javna rasvjeta duž šetnice. Za šetnicu su ishođene sve dozvole ali prilikom iskolčenja uočeno je da se na trasi nalaze stabla koja bi ometala nesmetano kretanje stazom. Suha i bolesna stabla, ukupno 10, su uklonjena, uz uvjet da se osigura 10 namjenskih zamjenskih stabala, što je i učinjeno. Za uklanjanje je tražena i suglasnost Hrvatskih voda, koje i surađuju s gradom na navedenim radovima. – Bolesna i trula drvena masa bez energetske vrijednosti, štetna za okoliš odvezena je u Spin Valis, a ostala drvena masa se i danas nalazi u dvorištu poduzeća Presoflex gradnja, tako da o otuđenju i namjeri krađe državne imovine ne može biti niti govora. Budući da su svjesni građani koji budno prate svaki korak pri realizaciji projekta u gradu Požegi tražeći propuste i podnijeli Kaznenu prijavu policija je izvršila uvid i u postupku je utvrđivanje da li se radi o kaznenom djelu ili kao i do sada nebrojeno puta do sada o želji da se pozitivna i dobra priča za građane provuče kroz blato – pojasnio je Neferović, koji je pojasnio i da građevinska dozvola za uređenje parkirališta nije ishođena, budući da se zahvatu pristupilo po pravilniku o jednostavnim građevinama. Pokrenut je sudski spor koji će utvrditi opravdanost izdavanja naloga građevinske inspekcije o uklanjanju parkirališta, započet je postupak ishođenja građevinske dozvole koja se očekuje do roka zadanog u rješenju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UČENICI POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE ŠKOLE U BERBI GROŽĐA -

POŽEGA - Učenici Poljoprivredno-prehrambene škole Požega, su i ove godine na vrijeme počeli s berbom grožđa u svojim vinogradima, trenutno se bere sorta graševine. Ostale sorte su obrali prošli tjedna, a već tradicionalno ih obilazi i župan Alojz Tomašević sa svojim zamjenikom Ferdinandom Trohom. U berbi graševine sudjeluje nekoliko razreda, a ove godine su im se pridružili i svi drugi ravnatelji srednjih škola iz naše županije.

- Već smo obrali pinot sivi, a sad se bere graševina. Zbog malog kapaciteta podruma dio grožđa prodajemo, a manje količine ostavljamo školi - rekla je ravnateljica Marija Grgić

Vinogradi Poljoprivredne škole se prostiru na 3 hektra površine, gdje ima 7.000 trsova, a na toj površini uzgaja se više sorti vinove loze, zbog uspješnije edukacije i poznavanja osobina pojedinih sorti. Dominantna sorta je graševina s 5.000 trsova, zatim sivi pinot s 1.000 trsova te još oko 1.000 trsova različitih sorti među kojima ima i stolnih. Vinograd se nalazi na 250 metara nadmorske visine, na vrhunskom položaju, jednom od najboljih u Hrvatskoj. Na lokalitetu Vranduk, na Požeškoj gori i to još od davne 1887. godine.

Tekst/foto: Vanja Protić

SLETILI U PUTNI KANAL -

KUTJEVO – Dvije su osobe ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se oko 14 sati dogodila na samom ulazu u Kutjevu.

Vozeći iz pravca Kutjeva vozač osobnog automobila "VW Golf II" slatinskih registarskih oznaka, najvjerojatnije zbog skliskog kolnika i ne prilagođene brzine, sletio je u putni kanal uz cestu.

Kako neslužbeno doznajemo ozlijeđena su dvojica mladića s kutjevačkog područja koji su prevezeni vozilom hitne pomoći u požešku bolnicu.

Očevid je u tijeku nakon kojeg će biti poznato više detalja o uzroku prometne nesreće.

Tekst: Alen Protić Foto: pozega.eu

POŽEŠKI HDZ OTKRIVA „PAUKOVU MREŽU“ KOJU PLETE LOKALNI I DRŽAVNI SDP -

POŽEGA – Čelništvo Gradske organizacije HDZ-a na tiskovnoj konferenciji otkrilo je postojanje „paukove mreže“ na području Požege, koja ima ozbiljno opasne namjere, a u mrežu su upleteni brojne državne ustanove i institucije. Predsjednik GO HDZ-a Ante Šolić govori o mreži koja se plete gotovo četiri godine. Ovu tiskovnu konferenciju i otkriće Šolić je najavio prije tri tjedna.

- Svjedoci smo umrežavanja državnih institucija s područja Požege i Požeštine u jednu opasnu tvorevinu koja ima iznimno opasne namjere. Nazvao bih je „paukova mreža“ a dijelovi te mreže, što je svima vidljivo u posljednje četiri godine su porezna, nekoliko ustanova za socijalnu skrb, državna i javna poduzeća, što situaciju čini još opasnijom. Dio mreže došao je i do državne lutrije s tendencijom proširenja na susjednu županiju brodsko-posavsku. Zabrinjava me da je ta paukova mreža zahvatila i pravosudni sistem što je najopasnije. Tko je glavni pauk i dirigira, upravlja i plete mrežu – nije Šolić htio reći imenom, ali je najavio da će se on brzo otkriti sam na tiskovnoj konferenciji. Dodao je da se radi o SDP-ovoj paukovoj mreži, a pauk je netko iz crvenog tabora, netko najviši u njihovoj partijskoj hijerarhiji, samozvani ratni veteran koji Domovinskog rata nije ni vidio. Šolić ističe i da se trenutno u požeškom SDP-u vodi nekoliko frakcija i borba oko nasljednika. Šolić najavljuje smjenu Vlade poslije skorih parlamentarnih izbora, pa će valjda doći i do smjene u lokalnom SDP-u. Očekuje tada i raspad „paukove mreže“ za nekoliko tjedana, a naveo je na kraju i sve nazive sudionika u mreži, Općinski sud Požega, Državno odvjetništvo, Državna uprava u Požeško-slavonskoj županiji, Porezna uprava, Zavod za zdravstveno osiguranje, Fina, Hrvatska lutrija, Zatvor, Veleučilište u Požegi. Najavio je i javnu kaznenu prijavu tešku 11 milijuna kuna, kojom je oštećen grad Požega u prijašnjem mandatu.

Požeški gradonačelnik Vedran Neferović postavio je pitanje kako je moguće da neki dužnosnici SDP-a nose iskaze koji su dani inspektoru PU Požeško-slavonske i sa njime javno barataju. Pitao se da li je možda načelnik PU Dasović smijenjen, te na tiskovnoj konferenciji nazvao načelnika PU i pitao da nije možda novi načelnik Zdravko Ronko, jer on ima informacije o iskazima koji su dani policiji. Zatražio je od načelnika Dasovića da policija ipak reagira i pokaže se kao profesionalna organizacija.

Iako je tražio izuzeće suca Damira Ronka u jednom predmetu gdje je on stranka u postupku, nije to izuzeće dobio uz obrazloženje predsjednice suda da „činjenica da je otac raspravnog suca politički suparnik tužitelja, te da su isti međusobno podnijeli Kaznene prijave nema nikakvog utjecaja na rad raspravnog suca“. - Možda nisu vezani nikakvim odnosima, osim poslovnim - te upitao da li su stranke u postupku ravnopravne ako imaju za raspravnog suca Damira Ronka i za odvjetnicu Sandru Pavić. Da su u poslovnom odnosu sigurno pokazao je dokument kada je zbog sukoba interesa Zdravko Ronko svoju privatnu firmu prenio na sina.

Naveo je i primjer zaposlenika Gradske uprave Dinka Štetića koji je odlukom Ministarstva uprave zbog pravomoćne presude izgubio posao u Gradskoj upravi grada Požega. Štetić je bio osoba od izuzetnog povjerenja tadašnjeg gradonačelnika Zdravka Ronka, a sudac koji je donio presudu 2012. godine bio je Damir Ronko. – Naravno da otac i sin koji žive u istom kućanstvu o tome nisu razgovarali i nitko o tome ništa nije znao. To dovoljno govori da sve ono što se događa na prostoru grada Požega, u sudstvu i policiji nisu za sve građane isti – zaključio je Neferović i istakao da bi volio da ga u tome demantiraju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

TRAGOM VIJEĆNIČKOG PITANJA NA POSLJEDNJOJ SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGA – ŠTO JE SA NAJAVLJIVANOM OBNOVOM GRADSKOG MUZEJA U GRADU POŽEGI -

PET GRADONAČELNIKA JE DO SADA ZAPLETALO I RASPLETALO OVU SITUACIJU, NEKOLIKO PUTA SU VAĐENE LOKACIJSKE I GRAĐEVINSKE DOZVOLE, NOVAC TROŠEN A BEZ POTREBNE SUGLASNOSTI SUVLASNIKA U MUZEJU

POŽEGA – Na posljednjoj 17. sjednici Gradskog vijeća grada Požega postavljeno je vijećničko pitanje požeškom gradonačelniku Vedranu Neferoviću, a postavio ga je predsjednik Grdaskog vijeća Nino Smolčić. - Još 2002. godine pokrenuto je pitanje uređenja Gradskog muzeja u Požegi, a i 13 godina kasnije mi imamo istu situaciju, pa pitam koje su sve radnje poduzete glede rješavanja suvlasničkih odnosa, građevinske dozvole, te ostale potrebne radnje koje trebaju kako bi taj objekt mogao ići u potrebnu snaciju ?

Na postavljeno pitanje gradonačelnik Neferović je odgovorio: - 2013. godine osobno sa ljudima u gradu Požegi i stručnim službama u više navrata smo problematiku muzeja i razgovore kako konačno riješiti taj problem i postupke koji su potrebni odradili. Sa gosp. Zvonkom Strakom koji je svo ovo vrijeme u ovoj priči renoviranja muzeja uključen, jer jednostavno, zatekli smo jednu takvu situaciju. Ja nisam želio doista niti želim ulaziti u razloge prethodnog vremena zbog čega se neki dogovor ili sporazum rješenja tog problema između Strake i grada nije postigao, gdje su razlozi. Konstatirat ću da u svemu tome, nažalost je vrijeme prošlo i nadamo se da će se naći rješenje i da će naš muzej u Požegi moći konačno kandidirati na natječaj i povući sredstva da se on renovira. Stanje je alarmantno i hitnost obnove je neupitna. Do sada su izvršene slijedeće radnje: ishođena lokacijska dozvola, suvlasnik Zvonko Straka uložio je žalbu i njegovi žalbeni navodi su odbijeni, te je po pravomoćnosti lokacijske dozvole izrađen Glavni projekt i ishođena dozvola glavnog projekta. Tadašnji zakon nije predviđao ishođenje suglasnosti suvlasnika, stoga su radovi mogli započeti. Valjanje dozvole je bilo dvije godine s mogućnosšću produženja roka za još dvije. Međutim nisu bili raspisivani natječaji na kojima je grad Požega tada mogao prijaviti financiranje radova i nije bilo sredstava iz nekih drugih izvora da se počne s tom investicijom. U međuvremenu dolazi do promjena u zakonu o gradnji i potvrda o glavnom projektu više ne postoji i stoga se više ne može produžiti valjanje iste nego ishoditi novu građevinsku dozvolu uz mogućnost korištenja već izrađene projektne dokumentacije. Sve potvrde su pribavljene no sada zakon nalaže uključivanje suvlasnika u postupak vađenja dozvole. Suvlasnik Zvonko Straka pozvan je na sastanak u gradsku upravu, upoznat je s novim okolnostima, predloženo mu je potpisivanje sporazuma i davanje suglasnosti, što je isti odbio. Pred pravnicima nalazi se postupak ishođenja sugalsnosti sudskim putem ili razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom, ukoliko se budu mogla osigurati sredstva u proračunu grada Požega za 2016. godine. Do okončanja sudskog postupka trebao bi biti raspisan i natječaj za obnovu spomenika kulture sredstvima EU, tako da obnova Gradskog muzeja treba i mora što hitnije početi. Vjerujem u dobru volju suvlasnika, ali on na taj način štiti neka svoja prava koja misli da po zakonu ima, a mi kao Grad također ne možemo se upuštati u nešto što on predlaže, jer pravnici kažu da to nije moguće. Došli smo u poziciju koja će najvjerojatnije završiti na sudu.

Kako se kroz cijelu priču kao glavni „krivac“ spominje ime Zvonka Strake koji u zgradi muzeja ima frizerski salon i 5% je suvlasnik cijele zgrade muzeja zatražili smo razgovor s njim, da nam pojasni kako je od najma lokala postao suvlasnik muzeja i zašto se ovih 13 godina vodi spor oko adaptacije muzeja, na koju on ne daje suglasnost. Cijeli razgovor donosimo u nastavku članka.

Kako ste vi uopće došli u cijelu priču?

- Iskreno rečeno prodati dio prostora i to 5% na nekretnini na kojoj si 100 % vlasnik nije baš naj mudrija ideja. No ja na to nisam imao utjecaja već sam putem javnog natječaja i javne licitacije na koju se je mogao svatko zainteresiran javititi, kupio poslovni prostor u to vrijeme po največoj cijeni što je do tad ikad prodan kvadratni metar gradskog prostora. Da ga nisam kupio ja, vjerojatno bi kupio netko drugi.

Odnos unutar zgrade je od tad postao suvlasnički, što u normalnim okolnostima to ne bi trebao biti problem ukoliko postoji dobre volje da se svi suvlasnički odnosi riješe dogovorom. To je u to vrijeme i funkcioniralo bez problema. Rezultat toga je i sad vidljiv prostim okom jer se tad zgrada i posljednji put obnavljala.

Problemi počinju 2003. g. dolaskom nove vlasti u Gradsku kuću i novim idejama. Raspisani su bili razni natječaji za obnovu koju su redom poništavani od strane državne komisije za kontrolu postupka javne nabave, zbog netransparentnosti oko odabira izvodjača radova, o čemu postoji i vjerodostojna dokumentacija, a za sve propale investicije najlakše je bilo uperiti prst u nekoga drugoga koji s tim nema nikakve veze. Prozivati i blatiti po medijima samo da se sakrije pravi razlog zbog čega nisu obavljeni najaviti radovi u ovom slučaju to sam bio ja.

U želji da se već jednom prestane s medijskim prepucavanjem a i na nagovor svoje žene predložio sam bivšim gradonačelniku i to u prisutnosti tadašnjne ravnateljice gospodje Dubravke Sokač Štimac, da ću se odreći sveg suvlasništva na zgradi u korist grada i da ću zazidati sve otvore spram gradskog muzeja, a da mi se za uzvrat prizna makar 4.000,00 kuna na ime stvarnog ulaganja u zajedničku infrastrukturu i izda suglasnost za prikučak na plin. Odgovor je bio začuđujući, da to ne može. Zatim su usljedili daljnji igrokazi putem medija u kojim ja više nisam htio sudjelovati. Pravo priključka na plin sam ishodio sudskim putem.

Dolaskom današnjeg gradonačelnika gospodina Neferovića nadao sam se da će doći do pomaka u vidu dobre volje u rješavanju problema unutar suvlasništva zgrade gradskog muzeja. U pokušaju traženja rješenja za obnovu zgrade Muzeja. Obratio sam se i Ministarstvu kulture RH u Zagrebu. Uz predočenu dokumnetaciju s molbom da se u okviru svojih mogućnosti znanja i ovlasti uključe u riješavanje dugotrajnih nesuglasica izmedju suvlasnika unutar zgrade. Pisani odgovor Ministarstva kulture RH Klasa:612-05/14-01/0059, Urbroj: 532-05-01-03/4-14-04 od 22.travnja 2014. je citiram: „da se predmetno pitanje suvlasništva zgrade može riješiti dogovorno izmedju svih suvlasnika te riješenjem suvlasnički odnosa kupoprodajom, otkupom, davanjem zamjenskog prostora ili na drugi odgovarajuči način“. Takav dopis sam dao na uvid gradonačelniku i pročelnici Vodinelić.

Odgovor je bio da im to ništa ne znači ?

No nakon daljnjih niz razgovra i pregovora zadnji naš pregovor je ipak završio dogovorom i to: „Da ću se ja trajno odreći prava korištenja suvlasničkih prostora na cijeloj zgradi u svoje ime i svojih sljednika i da sav suvlasnički prostor pripadne Gradu Požegi, a za uzvrat ću nakon rekonstrukcije i dogradnje dobiti manji prostor s dvorišne strane koji ću moći pripojiti svom lokalu. I sve predočeno u projektu za koji ću dati suglasnost. Dogovorili smo sve detalje oko prozora i dimnjak a za kombi bojler koji bi trebao preseliti iz sadašnjeg prostora, te ventilacijskog otvora s naznakom da ću sav taj prostor ožbukati i urediti o svom trošku.

Tada mi se gradonačelnik obratio i riječima: «Eto vidite da smo trebali razgovarati i pregovarati i kako smo sad postigli konačno rješenje i to na obostrano zadovoljstvo i da će to pravne službe Grada Požege staviti na papir, da to i potpišemo i da bi to kao prijedlog moglo ići na sljedeću sjednicu Gradskog vijeća. Pružili si ruke, rukovali se i razišli.

Nakon nekog vremena pozvan sam u Gradsku kuću na potpis dogovora. Tada mi je predočen i elaborat za obnovu i sporazum. Naskon uvida u dokumentaciju odbio sam to potpisati, jer takav prijedlog nije imao nikakve veze s zdravom pameti a niti sam ja lud, a od prijašnjeg dogovora niti riječi. Pitam se kako bi se svatko ponio na mom mjestu kad vam suvlasnik na zgradi ponudi da potpišete suglasnost da vam se oduzima sav suvlasnički prostor i još k tome zazida prozor, uruši i zazida dimnjak preko kojeg ide plinski kabel i bojler a da ne govorim da više nemam pravo na pristup infrastrukturi kao što je ormarić za plin, šahta za vodu, električni osigurači, a kantu za smeće bih od tada morao držati u lokalu. A to što sam vlasnik i suvlasnik na zgradi te da imamo ista prava to nema veze, jer nisam ja gradonačelnik da o tome odlučujem.

Tada sam uvidio da od mojeg vjerovanja na riječ da je postignut konačni dogovor nema ništa. A takodjer ni od pečenog janjeta, jer njima Gradu Požegi je draža ovca i to ona, kojom sam ja trebao postati potpisujući takav sporazum.

Iz svega proizlazi da gradonačelnik i njegove bliske suradnice nisu zainteresirani za obnovu Gradskog muzeja osim na riječima. Želim naglasiti da u svakom trenutku podržavam obnovu zgrade Gradskog muzeja pa samim time i moj prostor dobiva na vrijednosti, spreman sam potpisati svaku suglasnost koja ima zakonsku osnovu, a kod potpisivanja suglasnosti moj jedini uvijet je da se moj vlasnički prostor ne dira i ukoliko se žele promjene unutar suvlasničkog prostora da mi se osigura u pola manji zamjenski prostor nego što mi pripada temeljem kupoprodajnog ugovora, sudskog riješenja, gruntovnog i katastarskog izvadka.

A što se tiče promjene vlasti na bih se složio s time da se je vlast promjenila. Promijenio se je gradonačelnik a stvarna vlast tijekom ovih trinaest godina je ostala ista, samo što malo šara – kaže na kraju Zvonko Straka, koji i nudi prijedlog.

- Moj prijedlog da se nadje malo dobre volje i vremena od strane gradonačelnika te da se napravi sastanak uz prisustvo medija, po potrebi i predstavnika Ministarstva kulture ukoliko je to moguće, te da se dogovorno riješi problem oko obnove uz poštivanje odredaba važećih Zakona RH, a ne otimačinom, kako se to sad pokušava i k tome se još čudi i mene osudjuje što ja to neću potpisati. A što se tiče rješavanja spora putem suda, suglasan sam s tim, dapače, mišljenja sam da je to jedini način da se ovaj spor riješi i okonča potpunim, pravilnim, nedvojbeno utvrdjenim činjeničnim stanjem, te pravilnom primjenom odredaba važećih Zakona RH.

Samo neka gradonačelnik malo razmisli da sudski spor može trajati godinama, a sudski spor se može i izgubiti. Tijekom sudskog spora Zakonom nisu dopušteni i nema nikakvih zahvata na zgradi Muzeja. U svakom slučaju presudom suda ma kakva ona bila najviše na gubitku su gradjani Grada Požege koji zaslužuju da se kulturna blaga Grada Požege obnove i da se održava, a ne da propada na sramotu svih nas.

Tekst: Vladimir Protić, Foto: Vanja Protić

Devet od deset donositelja odluka navodi kako je gospodarsko stanje u Hrvatskoj loše. Ipak, raduje da gotovo sedam od deset tih istih poslovnih ljudi očekuje značajniji oporavak domaćeg gospodarstva u nadolazećim godinama.

Da se stanje u kojem se u ovom trenutku nalazi hrvatsko gospodarstvo može ocijeniti nedovoljno dobrim, postoji visoko suglasje u svim društveno-gospodarskim slojevima. Takav sentiment odaje i poslovna zajednica gdje praktično devet od deset donositelja odluka navodi kako je gospodarsko stanje u Hrvatskoj loše. Ipak, raduje da gotovo sedam od deset tih istih poslovnih ljudi očekuje značajniji oporavak domaćeg gospodarstva u nadolazećim godinama.

Na uvodno pitanje smatraju li da je trenutno gospodarsko stanje u RH većinom dobro ili većinom loše, čak je 87,8% anketiranih poslovnih subjekata pesimistično te smatraju kako je gospodarsko stanje u Hrvatskoj većinom loše. Preostalih 12,2% mišljenja su da hrvatsko gospodarstvo ima pozitivan predznak te opće stanje ocjenjuju većinom dobrim.

U usporedbi gospodarske situacije u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu, više nego dvotrećinska većina od 69,7% ispitanika ističe kako gospodarska situacija u ovoj godini nije bolja nego lani, nego je podjednaka ili čak lošija. S druge strane, 30,3% anketiranih poslovnih osoba navode kako je aktualna gospodarska situacija bolja nego što je bila u 2014. godini.

Hrvatski poslovnjaci nisu odviše radosni niti zbog ulaska Hrvatske u EU jer njih 82,1% smatra da je sadašnje opće ekonomsko stanje u Hrvatskoj ili podjednako ili lošije nego je bilo prije pristupanja. Da je ulazak u EU ipak donio boljitak navodi samo 17,9% ispitanika. Pogled u skoriju budućnost ipak otkriva znatno višu dozu poslovnog optimizma. Tako čak 67,2 posto ispitanika očekuje značajniji oporavak gospodarstva u idućih nekoliko godina. Za razliku od njih, udio od 32,8% donositelja odluka u poslovnim subjektima ne očekuje takav oporavak u nadolazećim godinama.

Birokratski aparat s 82,3%, visoki porezi sa 75,9% i antipoduzetnička klima sa 65,2% najveće su kočnice za jačanje domaćeg gospodarstva po mišljenju poslovnih subjekata. Sa znatno manjom važnosti slijede visoka cijena rada s 27,4% udjela, a da je nedostatak kvalificirane radne snage najveća kočnica razvoju smatra 25,6% ispitanika.

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal na temu aktualnog gospodarskog stanja provedeno je tijekom kolovoza 2015. godine na reprezentativnom uzorku od 402 poslovna subjekta. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po pet vrsta djelatnosti (proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina, prijevoz/usluge) i tri veličine poduzeća (0-50 zaposlenih, 51-500 zaposlenih, 501 i više zaposlenih). Ispitanici koji su sudjelovali u anketi su osobe odgovorne za donošenje odluka u poduzeću.

Foto: Ilustracija

PROMOCIJA KNJIGE „SAMA U TAMI“ POŽEŽANKE VANDE MRŠIĆ-ŠIMIĆ -

ZAGREB - U nazočnosti brojne publike, u KB Vrapče proteklog tjedna, održano je predstavljanje knjige „Sama u tami“, požeške autorice Vande Mršić-Šimić. Specifičnost ove promocije, bila je u tome da je autorica bila pacijent ove Klinike, te je prva takva osoba koja je svoja iskustva prenijela u knjigu. – Liječivši se od depresije, Vanda nam je, svoja proživljavanja ove bolesti pretočila u ovaj priručnik za samopomoć, opisujući bez straha od 'osude' javnosti, svoju tešku borbu s depresijom, iz koje je izašla kao pobjednik. U našoj Klinici održana su brojna predstavljanja različitih knjiga, ali ovo je prvi puta da pacijent napiše knjigu i da je, baš ovdje predstavi… Zato Vandi treba čestitati na hrabrosti i odvažnosti i na odlučnosti, da objavi knjigu ove tematike… Bio sam, prije nekoliko dana, na jednoj promociji, no nije ni približno, bila posjećena, kao ova danas - rekao je prof. dr. sc. Vlado Jukić, ravnatelj KB 'Vrapče', obrativši se uvodnim riječima autorici i nazočnoj publici.

- Nakon niza stresogenih situacija u jednom trenutku svog života, 'slomila' sam se i oboljela od depresije. Depresija je, opaka bolest, i ako se, na vrijeme ne počne liječiti, može završiti i smrtnim ishodom. Kako mi je otac liječnik, 'poslao' me na liječenje u ovu Kliniku, smatrajući da će mi ovdje i pomoći. 'Vrapče' je, oduvijek' sinonim za 'ludnicu', i bilo mi je strašno što sam se našla ovdje, no to se, na kraju, pokazao, kao najbolji izbor… U ovoj bolnici, pronašla sam svjetlo na kraju tunela, adekvatno sam liječena i bila u programu radne terapije, a o 'ludnici' nema niti govora… Imala sam osobitu sreću. što me liječio mladi liječnik dr.Goran Jurcan, kojem mogu zahvaliti što sam ponovno 'među živima' i što me opet veseli život, i što sam opet ona 'stara' Vanda… Ovdje sam, napokon, dobila učinkoviti lijek za svoju bolest, a dr.Jurcanu, bit ću zahvalna cijeli život… 'Vrapče' je samo još jedna bolnica, kao i sve ostale… Ni traga scenama iz kultnog filma 'Let iznad kukavičjeg gnijezda' ili scena iz Vrdoljakovih 'Glembajevih' gdje Leone Glembaj, završava u 'žutoj zgradi' potpuno pomračena uma - naglasila je autorica knjige 'Sama u tami', obraćajući se prisutnim posjetiteljima.

- Vandu sam upoznao kada je došla u bolnicu, u stanju jake depresije. Počeli smo liječenje, medikamentima i razgovorima, i vrlo brzo, vidjeli su se rezultati našeg obostranog truda. Kako smo od nedavno i u psihoterapijskom odnosu, ideja da svoja iskustva podijeli s ostalim ljudima u obliku pisane riječi, svidjela mi se, te sam joj cijelo vrijeme bio podrška, pomagao joj svojim stručnim savjetim, mada smo se često znali i posvađati - rekao je dr.Goran Jurcan, Vandin liječnik.

Glumica požeških korijena, Antonija Stanišić-Šperanda pročitala je Križni put dr.Tomislava Ivančića, koji je Vandi pomagao u njenim najtežim trenucima bolesti. Zatim je pročitala i odlomak iz knjige „2011-godina koju želim izbrisati iz svog života“, koji je nakon što je pročitan, dobio veliki aplauz prisutnih. - Ovo mi je jedna od najljepših promocija na kojoj sam bila, a kao glumicu, vrlo me često pozivaju na razna događanja, promocije, domjenke. Vandi, od sveg srca čestitam na hrabrosti i odvažnosti, što se odlučila na ovakav korak, napisavši knjigu koja će, vjerujem pomoći mnogima koji su bolovali, boluju ili će tek oboljeti od depresije… Jer, depresija se može dogoditi svakom od nas - naglasila je A. Stanišić-Šperanda na kraju promocije.

Knjiga se može kupiti na Web knjižari nakladnika 'Redak', te osobno kod autorice.

POŽEŠKA KNJIŽEVNICA LANA DERKAČ PRIMLJENA JE U HRVATSKI P.E.N. -

POŽEGA - Hrvatski P.E.N. centar je proteklog tjedna u svoje članstvo primio pet novih književnika, a među njima je i poznata požeška pjesnikinja i književnica Lana Derkač. Često smo je predstavljali na stranicama tjednika Kronika, nju, njena djela i brojna gostovanja širom svijeta, te joj redakcija čestita na ovom novom uspjehu.

- Drago mi je što sam postala članicom P.E.N. centra jer smatram da je pravo na slobodu mišljenja izuzetno važno. Nikada nisam bila pristalica konformizma i pragmatizma što me više puta uvuklo u probleme. U svibnju me pjesnik Tomica Bajsić zvao da sudjelujem u P.E.N.-ovom programu „Poezija i subverzija“ koji je u Zagrebu organiziran u sklopu Subversive Film Festivala na kojem sam upoznala izuzetno zanimljive članove iz drugih zemalja poput TJ Deme iz Botswane koja vodi edukacijske projekte u školama, sabirnim centrima za prihvat izbjeglica i pritvorskim jedinicama ili Lullete Lleshanaku koja se bavila temom zatvaranja i mučenja za vrijeme Enver Hodžinog režima – istakla je Lana Derkač na prvom našem susretu u rodnoj Požegi, kojoj je ostala vjerna. Lana radi u Đačkom domu u Požegi, a svoje pjesme i prozu objavljuje diljem svijeta. Objavila je: Usputna raspela (poezija), Utočište lučonoša (poezija), Eva iz poštanskog sandučića (poezija), Škrabica za sjene (poezija), Rezignacija (drame), Osjećam melankoliju (poezija, zajedno s R. Jarakom i T. Ribićem), Osluškivanje anđela (kratke priče), Šuma nam šalje stablo e-mailom (poezija), Striptiz šutnje (poezija), Tko je postrojio nebodere (poezija), Murmullo sobre el asfalto (poezija, zajedno s Davorom Šalatom), Zastava od prašine (kratke priče), Qui a mis en rang les gratte-ciels? et autres poèmes (poezija), Šah sa snijegom (poezija) i Doručak za moljce (roman).
Hrvatski P.E.N. centar je nevladina udruga osnovana 1927. godine kao jedna od najstarijih članica udruge P.E.N. International, svjetske udruge pjesnika, romanopisaca, esejista, dramskih pisaca, scenarista, povjesničara, kritičara, prevoditelja, izdavača i žurnalista okupljenih u obranu slobode izričaja, zainteresiranih za sudbinu književnosti i opstanak jezika « male protočnosti » u suvremenom svijetu, spremnih osobnim primjerom i već stečenim književnim ugledom, založiti se za ljudska i intelektualna prava, etičke standarde civilnog društva i mir u svijetu. P.E.N. senzibilizira javno mnijenje protiv rasnih, spolnih, vjerskih i nacionalnih predrasuda i govora mržnje. P.E.N. brani slobodu riječi i prava pisaca i publicista ugroženih represivnom politikom. Temeljna zadaća te međunarodne udruge je promicanje dobra u svijetu intelektualnom solidarnošću i snagom književne riječi.

P.E.N. International, A World Association of Writers djeluje putem 145 centara u više od 104 zemalja svih kontinenata. Međunarodni P.E.N osnovala je 1921. godine u Londonu novelistica Catharine Amy Dawson Scott. Kratica P.E.N. izvorno je značila: pjesnici, esejisti i novelisti. Među prvima u članstvu Međunarodnoga P.E.N.-a bili su: Joseph Conrad, D.H. Lawrence, George Bernard Shaw, John Galsworthy, H.G. Wells, Anatole France, Paul Valery, Thomas Mann, Benedetto Croce, Alberto Moravia i Heinrich Böll.

OBILJEŽENA NAJHUMANIJA AKCIJA IZ DOMOVINSKOG RATA U PAKRACU -

PAKRAC - U Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman u organizaciji KPD Sloga i UDVDR Pakrac-Lipik u petak 25. rujna obilježena je 24. obljetnica Akcije evakuacije psihičkih bolesnika iz pakračke bolnice u Domovinskom ratu. U organizaciji Đorđa Gunjevića, tadašnjeg pomoćnika vladinog povjerenika za općinu Pakrac, za zdravstvo i socijalnu skrb 26. 9. 1991. pakrački branitelji evakuirali su 270 teških psihičkih bolesnika iz pakračke bolnice. Gunjević je to organizirao na svoju ruku jer je dr. Andrija Hebrang, tadašnji ministar zdravlja najprije odobrio, zatim povukao odobrenje o evakuaciji bolesnika. Pakrački branitelji, jačine jednog voda, na rukama su prenijeli bolesnike preko improviziranog mosta preko rijeke Pakre. Autobusima su prevezeni u Kutinu obilaznim putem: Batinjani – G. Obrijež – Ploštine – Kapetanovo Polje – Brekinska – Gaj – Kutina. Naoružani pripadnici tih sela su organizirali siguran prolaz autobusa s bolesnicima. Ako se uzme u obzir da je većina bolesnika bila srpske nacionalnosti onda humani karakter akcije dobiva još više na težini.

Damir Špančić, predsjednik UDVDR potužio se opravdano, na polu praznu kino dvoranu, koju su popunili gosti iz Nove Gradiške i učenici osnovne škole. Možda bi dvorana bila punija da se prestanu politizirati takvi događaji i da se ne koriste u dnevno političke svrhe.

Posjetiteljima su se obratili dr. Andrija Hebrang, dr. Slavica Klaić, pomoćnica sanacijskog upravitelja OŽB Požega iz bolnice Pakrac, koja je pročitala pismo zahvale medicinskih sestara tadašnje bolnice Pakrac u kojem hvale organizatora akcije Gunjevića. O samoj akciji su govorili tadašnji sudionici Miroslav Vacek, koji je bio i jedan od organizatora, Marko Martinelli, jedan od organizatora obrane u Prekopakri i Drago Marter koji je istaknuo i značaj Doma zdravlja Kutina. Kao gosti bili su prisutni Mate Granić, Marko Lukić, predsjednik Koordinacije udruga iz Domovinskog rata Krešimir Pavelić i gradonačelnici domaćini Davor Huška i Vinko Kasana.

U drugom dijelu admiral Davor Domazet je predstavio svoju knjigu „Admiralovi zapisi“. Uvodničari su mu bili Damir Špančić i Marko Širac.

Tekst/foto: G.V.