
Vanja
Sve županijske lige kreću 3. i 4. rujna
NOGOMETNI SAVEZ POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE VERIFICIRAO LIGE U SEZONI 2016/2017. -
Nakon što su svi klubovi dostavili izjave da prihvaćaju sudjelovanje u natjecanju u sezoni 2016./2017. Izvršni odbor je verificirao lige i broj klubova na području Požeško-slavonske županije. Na Požeško slavonskoj županiji natjecati će se 31 nogometni klub u tri županijske lige.
1. ŽNL čine 12 klubova: Tim osvježenje (Kuzmica), Sloga (Trenkovo), Dinamo (Vidovci), Požega (Požega), Bsk Buk (Buk), Jakšić (Jakšić), Papuk (Velika), Kutjevo (Kutjevo), Kaptol (Kaptol), Slaven (Gradac), Lipik (Lipik), Croatia (Mihaljevci). Ovi klubovi u redovnom natjecanju moraju imati seniore, juniore i pionire.
2. ŽNL čini 10 klubova: Mladost (Pavlovci), Sulkovci (Sulkovci), Graničer (Zagrađe), Hr. Dragovoljac (Drenovac), Dobrovac (Dobrovac), Omladinac (Čaglin), Kamen (Vetovo), Dinamo (Rajsavac), Croatia (Donja Obrijež), Dinamo (Badljevina). U sustavu natjecanja moraju imati seniore i starije pionire.
3. ŽNL čini 9 klubova: Lipa (Stara Lipa), Slavonija (Prekopakra), Parasan (Golobrdci), Ovčare (Ovčare), Graničar (Bučje), Jovača (Marino Selo), BSK (Biškupci), Poljana (Poljana), Eminovci (Eminovci). U sustavu natjecanja imaju seniore.
Na osnovu prijave klubova organizirati će se natjecanje mlađih kategorija po liga sustavu u kategoriji početnika i limaća. Ligu početnika čini 10 ekipa, a ligu limaća 12 ekipa.
U ligi početnika sudjelovati će: Tim osvježenje (Kuzmica), Kaptol (Kaptol), Dinamo (Vidovci), Lipik (Lipik), Jakšić (Jakšić), Sloga (Trenkovo), Kutjevo (Kutjevo), Papuk (Velika), Mladost (Pavlovci), Slavonija (Požega).
U ligi limaća će sudjelovati: Tim osvježenje (Kuzmica), Kaptol (Kaptol), Dinamo (Vidovci), Lipik (Lipik), Sloga (Trenkovo), Kutjevo (Kutjevo), Mladost (Pavlovci) Papuk (Velika), Slavija (Pleternica), Hajduk (Pakrac), Slavonija I (Požega), Slavonija II (Požega).
Sve tri lige počinju s natjecanjem 3. i 4. rujna dok će mlađe kategorije najvjerojatnije krenuti tjedan dana ranije.
Što se tiče rukovodstva liga, ona ostaju u istom sastavu: Milan Jurišić (povjerenik za natjecanje) Zvonko Polić (disciplinski sudac), Siniša Sabljak (povjerenik za suđenje).
Položeni vijenci, zapaljene svijeće uz prisjećanje na Oluju
OBILJEŽEN DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI, TE DAN HRVATSKIH BRANITELJA -
POŽEGA – Obilježen je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih branitelja uz polaganje vijenaca i zapaljene svijeće te prisjećanje na Vojno-redarstvenu akciju Oluja uz spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade u Požegi.
U svečanosti polaganja vijenaca sudjelovali su članovi Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja i članovi Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici vojske iz Vojarne 123. brigade Požega i policije iz PU Požeško-slavonske, delegacija Ureda državne uprave u Požegi, predstavnici Požeško-slavonske županije, predstavnici grada Požega, općine Brestovac, Vatrogasna zajednica grada Požega tedelegacija Hrvatske demokratske zajednice.
Prigodnim riječimaokupljenima se obratilapredsjednica Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Kata Ronko, akratko na Vojno-redarstvenu akciju Oluja i njen značaj za današnje hrvatsko društvo podsjetio je predsjednik Gradskog vijeća Požege Nino Smolčić. U požeškoj katedrali sv. Terezije Avilskenakon toga služena je sveta misa zahvalnica koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević.
(AGM Kruna)
Sakralni slikar 20. stoljeća čija djela krase novi Dijecezanski muzej u Požegi
PROMOCIJA MONOGRAFIJE “IVO DULČIĆ” UZ 100. OBLJETNICU ROĐENJA -
POŽEGA – Povodom 100-te godišnjice rođenja velikog sakralnog slikara 20. stoljeća Ive Dulčića u izdanju Požeške biskupije, Moderne galerije u Zagrebu i Matice hrvatske svjetlo dana ugledala je velika monografija „Ivo Dulčić“.
Izdavači uz autora Igora Zidića organizirali su promociju monografije u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Požeške biskupije u Požegi. Samog slikara i njegova djela, predstavio je, a posebice darovnicu njegovih djela koja se nalaze u novom Dijecezanskom muzeju u Požegi, te riječi zahvale Dulčičevoj supruzi, Miroslavi Dulčić, na vrijednoj donaciji ostavštine, izrekao je požeški biskup, msgr. Antun Škvorčević. Posebne zahvale uputio je i autoru monografije Igoru Zidiću.- Autor se potrudio sabrati u jednom volumenu ne samo svu faktografiju o Ivi Dulčiću pa nam neštotehnički progovoriti o njegovim djelima, nego je zaista ušao u pozadinu svega onoga opipljivoga, vidljivoga, pojavnoga, iz čega je progovarao Ivo Dulčića. To je duh njegov, koji je na koncu bio sav prožet vjerom. Radi toga je Ivo Dulčić i u nesklonim vremenima, opredijeljeno želio biti i sakralni umjetnik. Da njegova djela dospiju u crkvu i da se pred njih može i kleknuti. Igor Zidić kroz ovu knjigu uveo nas je u taj svijet duha Ive Dulčića i ona je na svoj način volumen koji tek izaziva, koji tek naznačuje i upućuje u onu dubinu, u veličinu u kojoj nam je progovorio Ivo Dulčić.
Ova u opravom smislu riječi velika Monografija na gotovo 650 stranica, donosi više od 500 reprodukcija Dulčićevih slika, crteža, signatura te komparativne i arhivske građe vezane uz slikarev život. Zidić je pokušao, kako sam kaže, upoznati umjetnika. - Meni je od samog početak bilo jasno da se radi o velikom duhovnom slikaru. Duhovni ne znači samo sakralni, ali sakralni uvijek znači duhovni. Bilo mi je jasno da je riječ o čovjeku koji se orijentira prema najvišim ciljevima i najvišim vrijednostima. On se ne zadovoljava malim, on i kada najpovršnije nešto napravi, to nikada nije površno, to je uvijek puno duha, puno iskustva, vlastitog života kroz život zajednice. Da bih mogao napraviti Dulčića, ovako kako sam ga napravio, doživio sam ga kao čovjeka slikara cjeline, punoće, ništa u njemu nije podijeljeno, sve je u njemu sabrano – ističe Igor Zidić, uz kojega je u ime suizdavača govorila i Biserka RauterPlančić, ravnateljica Moderne galerije Zagreb. Ona je istakla da se tek sada po izlasku monografije mogu spoznati prave dimenzije Dulčičevih djela i prepoznati njegov sakralni opus.
- Autor Zidić monografiju je strukturirao u deset poglavlja i svako od njih može se čitati kao zasebna studija, ali tek kada se pročitaju sva može se spoznati prava dimenzija Dulčićeva djela i prepoznati vrhunski značaj njegova slikarskog, sakralnog opusa za hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća - naglasila je RauterPlančić dodajući kako je monografija upravo prinos povjesnici hrvatskog slikarstva 20. stoljeća jer se njome popunjava evidentna praznina domaće likovne publicistike na području sakralnog stvaralaštva hrvatskih umjetnika.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Ovog ponedjeljka potrošit ćemo sve Zemljine resurse
Global Footprint Network prati potrošnju prirodnih resursa od strane čovječanstva (ekološki otisak) u odnosu na sposobnost prirode da odgovori na tu potrošnju obnavljanjem prirodnih resursa (biokapacitet). Dan ekološkog duga je dan kada godišnja potrošnja čovječanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može regenerirati u toj godini
Čak pet dana ranije nego lani, čovječanstvo će do 8. kolovoza potrošiti proračun prirodnih resursa za cijelu godinu. Poručila je to međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), koja pokušava promijeniti način kako svijet upravlja prirodnim resursima i kako reagira na klimatske promjene.
Dan ekološkog duga koji ove godine dolazi već 8. kolovoza, označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti. Upravo je to ono što WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode koja je partner Global Footprint Networka, nastoji spriječiti provođenjem svojim projekata zaštite rijeka, šuma i mora, kao i pozivajući kupce da biraju održive proizvode iz ribarstva.
Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Ako želimo postići zadane ciljeve klimatskog sporazuma, kojeg je u prosincu 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljičnog dioksida morat će postupno pasti blizu nule do 2050. To zahtijeva novi, odnosno drukčiji način života na našem planetu.
- Takav način života nosi brojne prednosti, a kako bi ga postigli, bit će potrebno mnogo truda - rekao je Mathis Wackernagel, suosnivač i izvršni direktor Global Footprint Networka. - Dobra vijest je da je s trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno financijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će potaknuti rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i troškove povezane s utjecajem klimatskih promjena na neadekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje - istaknuo je Wackernagel.
Najviši ekološki otisak u našoj regiji ima Slovenija, čak 5,8 gha. Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija – 2,8 gha. Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje naše regije žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Najnoviji Izvještaj o stanju planeta bit će objavljen 27. listopada ove godine.
Srećom, neke zemlje prihvaćaju izazov. Kostarika je primjerice u prva tri mjeseca 2016. godine čak 97% svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Portugal, Njemačka i Velika Britanija također su dostigli nove razine uporabe obnovljivih izvora energije, dok je vlada u Kini osmislila plan za smanjenje potrošnje mesa kod svojih građana za 50%. To će emisije ugljičnog dioksida iz kineske stočarske industrije smanjiti za jednu milijardu tona do 2030. godine.
Kako globalna populacija i potrošnja rastu – naročito u odnosu na emisije ugljičnog dioksida – Dan ekološkog duga pomaknuo se od kraja rujna 2000. na 8. kolovoza ove godine.
- Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992. godine, ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac - kaže Martin Šolar, direktor WWF Adrije. - Kada bi svatko na svijetu trošio prirodne resurse kao prosječni Hrvat, trebala bi nam čak 2,3 planeta da namirimo svoje godišnje potrebe. Gledamo li svjetski prosjek, resursi dostupni za život 18 mjeseci potroše se u samo godinu dana - zaključuje Šolar.
Javili se zadovoljni gosti s ljetovanja na Prviću
PRVIĆ - Kao i svake godine veliki broj Požežana svoj ljetni odmor provodi na moru u Požeškom odmaralištu na otoku Prviću. I ove godine jedan od zadovoljnih gostiju, Stipa Galić, javio se u našu redakciju pismom i pokojom fotografijom.
- Istina, to je lijepo more, čista i bistra morska voda, pravi ugođaj za užitak. Kuharica Bara kuha vrlo ukusna slavonska jela – priča oduševljeni Stipa, ali nije zadovoljan što se jako malo ulaže u taj objekt odmarališta. – Mislim da bi i Županija kao i drugi sponzori trebali malo pomoći da se u odmaralištu sanira ono najvažnije. Gospođa Nada i gospodin Beslić trebali bi nam organizirati prijevoz brodom, a ne onom brodicom koja nam naplati dva puta skuplje od broda, a vara i Poreznu upravu, jer ne izdaje karte, već naplati sve u gotovini.
No svejedno Stipa i grupa Požežana koja je sa njim bila zadnju smjenu u srpnju su zadovoljni i nadaju se da će odmaralište u budućnosti dočekati bolje dane, kao jedno od rijetkih odmarališta u kojem se po stvarno ugodnim cijenama ljetuje, a u vlasništvu je udruge i požeških tvrtki. Treba imati samo malo više sluha i tu dragocjenost zadržati.
Svake slijedeće godine iz zajedničkog fonda EU pet posto više novca za izravna plaćanja OPG-ovima i poljoprivredi
RAZGOVOR S POVODOM: ŽELJKO JAKOPOVIĆ, ZAMJENIK POŽEŠKO-SLAVONSKOG ŽUPANA ZA GOSPODARSTVO -
POŽEGA – Elementarne nepogode koje sve češće zahvaćaju Požešku kotlinu uslijed kojih se štete zbrajaju u višemilijunskim iznosima pokušavaju poljuljati brojne poljoprivrednike koji razmišljaju u pravcu baviti se ili ne dalje tim poslom, a razlog takvom razmišljanju je i općenita situacija u poljoprivrednoj proizvodnji u kojoj je profitabilnost ne na nuli već i ispod nje. Mnogi poljoprivrednici naslijedili su baš taj “zanat” od svojih predaka koji su im ostavili sve to ostavili u nasljeđe što im je i na neki način obveza da ostanu na svojoj rodnoj grudi i da nastave raditi ono što najbolje znaju.
Da razloga za optimizam ima u to je uvjeren zamjenik požeško-slavonskog župana za gospodarstvo Željko Jakopović vjerujući u mjere ruralnog razvoja, povećanje sredstava za izravna plaćanja u pripremi je i trajnije rješavanje poljoprivrednog tržišta kroz čvrstu zakonsku regulativu što je jedan od preduvjeta bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom.
Proteklog vikenda je održano natjecanje orača Požeško-slavonske županije koje je imalo za cilj ukazati na važnosti kvalitetnog oranja u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zamjenik požeško-slavonskog župana Željko Jakopović, agronom po struci i sam duboko uključen u ratarsku i stočarsku proizvodnju, upozorio je na značaj okupljanja mladih poljoprivrednika u smislu edukacije, razmijene iskustava i novih spoznaja bez kojih je teško zamisliti daljnji razvoj u toj proizvodnoj grani.
-Trendovi su potrebni čak i u poljoprivredi, naravno uz čvrstu i odlučnu političku volju. Treba zahvaliti svima koji se bave ovom organizacijom i njegovanjem tradicije natjecanja. Naravno, u odnosu na svijet još smo mladi u tom segmentu, ali po mnogo čemu smo još daleko od svijeta no trendovi su dobri i dobro je da se ovo razvija. Nažalost sve dosadašnje vlade u Hrvatskoj nisu našle pravo rješenje za poljoprivredu. Teški su dani za obiteljska poljoprivredna gospodarstva ali situacija koja dolazi ipak im ide u prilog, jer znamo da se mjere ruralnog razvoja moraju promijeniti. Svi su u političkim krugovima složni kako glavnina sredstava mora ići upravo prema obiteljskim gospodarstvima i malim proizvođačima – kaže Jakopović dodajući kako će to biti osnaženo i EU sredstvima, ali i čvrstom zakonskom regulativom koja će kvalitetnije urediti tržište poljoprivrednim proizvodima.
-Svake naredne godine iz Europskog zajedničkog fonda pet posto više sredstava ići će za izravna plaćanja našim OPG-ovima i poljoprivredi. Razumljivo je da će se i obiteljska gospodarstva morati dodatno prilagoditi, promijeniti način i tehnologiju proizvodnje. Uz te dvije stvari, ruralni razvoj i izravna plaćanja, mislim da i tržište radi u korist male poljoprivrede i primarne proizvodnje jer svi inputi koji će u narednom razdoblju dolaziti u proizvodnju su niži nego što su bili. Uz to, i zakon o poštenoj trgovačkoj praksi uredit će dodatno tržište poljoprivrednih proizvoda te pripomoći jednoj stabilnijoj i kvalitetnijoj cijeni u poljoprivredi i proizvodnji – zaključio je Željko Jakopović dodajući kako su tri ključna razloga zbog kojih obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju ostati u ovom poslu i razvijati ga. Trebaju prihvaćati nove tehnologije, nove kriterije što jamči perspektivu očuvanja i poljoprivrede i ruralnog prostora i tradicije.
Tekst: pozega.eu
Nastale štete od 21,9 milijuna kuna na poljoprivrednim usjevima i kućanstvima
ELEMENTARNE NEPOGODE U POŽEŠTINI NAPRAVILE MILIJUNSKE ŠTETE -
POŽEGA - Prve procjene šteta uslijed elementarne nepogode koja je zahvatila dio Požeške kotline sredinom srpnja višemilijunske su. Komisije koje još uvijek rade na terenu do sada su procijenile da je šteta od 21,9 milijuna kuna i na području gradova Požege, Pleternice i Kutjeva te općina Kaptola i Jakšića.
- Na poljoprivrednim površinama nastalo je šteta u iznosu 11,1 milijun kuna. Najveće štete pri tom su nastale na pleterničkom području, slijedi jakšićko područje, Kutjevo te Požega i Kaptol. Štete koje se odnose na građevinske objekte, a stradalo je stotinjak i više kuća te poljoprivrednih objekata iznose 9, 9 milijuna kuna i to tri milijuna kuna na području Pleternice, tri milijuna kuna na području Jakšića, 2,5 milijuna kuna na kutjevačkom području, milijun kuna šteta na području Požege i prigradskih naselja te 400 tisuća kuna na području Kaptola. Tu je i prijava u gradu Pleternici za uništenu opremu u vrijednosti 900 tisuća kuna – rekao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević na tiskovnoj konferenciji dodajući kako su velike štete nastale i na poljoprivrednim kulturama što će imati dugoročne posljedice.
- Najviše je nastradao duhan i kukuruz, ali i pšenica, zob te soja koja je bila u fazi razvoja. Možemo govori o preko tisuću hektara uništenih kultura – 500 ha duhana, 500 ha kukuruza te vinogradi posebice na kutjevačkom području. To nije samo pitanje izračuna brojki, već je problem koji će s i dalje reflektirati. Sigurno će biti nedostatak stočne hrane ako su već sada uništene te kulture, neće biti ni dovoljno pšenice, a iz razgovora s poljoprivrednicima problem će se multiplicirati posebice u dijelu cijena. Mnogi koji su planirali hraniti svoju stoku hranom iz vlastite proizvodnje morat će sada ili prodati stoku u bescjenje ili kupovati hranu po visokim cijenama. Štete su nastale i na plastenicima i na nasadima u plastenicima tako da je tu riječ o velikim iznosima, ali i velikim problemima u daljnjoj proizvodnji – dodao je župan Tomašević.
Nove štete nanijelo je i nevrijeme od neki dan i velike oborine koji su zahvatili dijelove Požeške kotline, općine Velika, i grada Kutjeva, a na području općine Čaglin devastirane su ceste zbog bujičnih voda, električna energija je nestajala, a pravi razmjere tih novih šteta vidjet će se nakon prvih izvješća.
- Tek je kraj srpnja i još ne znamo kako će biti u kolovozu, koliko još izvanrednih situacija možemo očekivati. S resornim ministrom sam se čuo kada se dogodilo zadnje veliko nevrijeme, sada mu šaljem izvještaj i dopis. Ministar je obećao da će za našu županju pronaći dio sredstava kada se obrade sva izvješća i očekujemo da će prema našim poljoprivrednicima ta sredstva biti isplaćena u što kraćem roku. Nažalost, nakon tri godine nepogoda nije se dobila gotovo niti jedna kuna pomoći, ali vjerujem i očekujem da će se ovoga puta sredstva pronaći – istakao je župan Tomašević dodajući kako ovako velike oborine uvijek i ponovo na stol stavljaju pitanje akumulacije Kamensko.
Poslije velikih kiša koje su pale a bilo je i 40 do 50 litara po četvornom metru, zbog nemogućnosti odlaska vode s polja nastajale su nove štete – trulež i bolesti te nemogućnost stavljanja zaštite. I kad je nevrijeme, kada su ovakve situacije, uvijek dolazi pitanje odvodnje i uvijek se vraćamo na naše akumulacije, uređenja vodotoka i Orljave i ostalih rijeka.
- Akumulacija Kamensko projekt je koji želimo staviti u punu funkciju, bez toga nema ni obrane od poplave ni navodnjavanja, a u ovakvim situacijama očito je koliko je potreban našem području – zaključio je župan Alojz Tomašević.
Prvi u premetnjacima Mijo Samardžija iz Biškupaca, a ravnjacima Miroslav Bartolović
13. ŽUPANIJSKO NATJECANJE ORAČA -
JAKŠIĆ – U Jakšiću je održano tradicionalno 13. Natjecanje orača u kategorijama oranja premetnjaka i ravnjaka te u kategoriji oranja konjima. Natjecanje je otvorio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević na kojem su između ostalih bili i njegov zamjenik Željko Jakopović, načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, njegov zamjenik Mile Barišić, zamjenik gradonačelnice Pleternice Domagoj Katić, predsjednik jakšićkog Općinskog vijeća Boško Obradović i dr.
Natjecanje je održano u organizaciji Udruge orača Požeško – slavonske županije ispred koje je sve nazočne pozdravio predsjednik te udruge Branko Pilaš, a suorganizatori su bili Poljoprivredno – savjetodavna služba Požeško-slavonske županije i općina Jakšić.
Među jedanaest kandidata koliko se natjecalo u oranju traktorima prava atrakcija je bio mali jedanaestogodišnji Patrik Pilaš koji je također rame uz rame odmjerio snage u oranju sa svojim starijim kolegama.
Na natjecanju u kategoriji s plugom ravnjak prvi je bio Miroslav Bartolović iz Alilovaca, dok je u kategoriji s plugom premetnjakom bio Mijo Samardžija iz Biškupaca. U oranju s konjima pobjeda je otišla zapregi Vinogradarstva Krauthaker.
Grabarčani se opet pokazali kao dobar domaćin i organizator
U GRABARJU ODRŽANA 15. "POLJADIJA U SRCU"
GRABARJE - Složni mještani Grabarja po 15. puta su pokazali svoje zajedništvo, organiziranost i marljivost izvrsno pripremivši svoju tradicionalnu folklorno-običajnu priredbu „Poljadija u srcu“. Dakako organizator je bilo Kulturno-umjetničko društvo „Poljadija“, te pokrovitelji Požeško-slavonska županija, grad Kutjevo i Turistička zajednica grada Kutjeva, a okupilo se desetak folklornih skupina s područja Slavonije, te susjedne Bosanske Posavine. Oni su pokazali bogatstvo običaja i dokazali da čuvaju stare običaje svojih krajeva uključujući drevne napjeve i arhaičnu svirku proteklih vremena, pa se uz tamburu mogla čuti svirka šargije, violine, samice, gajdi…
Nakon pozdravnih riječi Josipe Miličević, predsjednice Gradskog vijeća Kutjeva i Ferdinanda Trohe, zamjenika požeško-slavonskog župana za društvene djelatnosti redali su se nastupi folklornih društava na otvorenoj pozornici u središtu Grabarja tj. pokraj Vatrogasnog doma, a nastupe je pratilo nekoliko stotina gledatelja.
Tu su nastupili ženska pjevačka i odrasla folklorna skupina KUD „Poljadija“ iz Grabarja, zatim „Brodski biseri“ iz Bosanskog Broda i okolnih sela sa svirkom violine i šargije izvodeći izvorna kola Posavine, nadalje KUD „Graničar“ iz Lužana predstavivši se običajima otoka Korčule, „Sevdah“ iz Gornjih Koliba, KUD „Šijaci“ iz Biškupaca, KUD Rešetari itd. Oni u pokazali nošnje i običaje slavonskih krajeva, kao i posavskog dijela susjedne Bosne i Hercegovine, a zaključujući smotru predsjednik KUD „Poljadija“ Ivica Ribičić pozvao je sudionike i posjetitelje u tradicionalno zajedničko šokačko kolo popularni Taraban kojega su zaplesali uz veselu svirku mladih grabaračkih tamburaša „Poljadija“.
Ova ugodna i topla večer u Grabarju okončana je u kasnim noćnim satima druženjem sudionika smotre, te nastupom vrsnih tamburaša „Žute dunje“ iz Cernika, pobjednika netom održanog festivala „Zlatni glas zlatne doline 2016.“.
Vidovačka Željeznička ulica pobjednik u potezanju užeta
ZANIMLJIVO NATJECANJE STANOVNIKA ULICA U VIDOVCIMA -
VIDOVCI - Nogometni klub “Dinamo” Vidovci-Dervišaga već tradicionalno organizira zanimljivu manifestaciju u potezanju užeta, a ekipe budu iz vidovačkih ulica. Ove godine skupile su se ekipe iz četiri ulice, Željezničke, Svibanjske, Stjepana Radića i Milana Valkovića.
U odmjeravanju snaga najbolja je bila ekipa iz Željezničke ulice za kuju je nastupio Vlado Stanić sa svojim sinovima kojima se u ekipi pridružio Josip Bonić. Druga je bila Svibanjska ulica koju je predvodio Perica Oroz, treća Stjepana Radića predvođena Ivanom Papcem, a četvrta Milana Valkovića.
Nagrade za povlačenje užeta osigurali su tvrtka Alles, Ožujsko, Zvečevo d.d. i moto klub IDENPENDENT Čopor koji je uručio glavnu nagradu.
Nakon onih starijih i djeca su iskazala želju da odmjere snage što je također bilo zanimljivo pogledati brojnoj publici koja je došla bodriti svoje natjecatelje.
Odigran je noćni malonogometni turnir na kojem je ekipa “ATLETIC” u finalu pobijedila ekipu ” Prijatelji iz Tekića” rezultatom 3:2, treće mjesto osvojila je ekipa NK PARASAN koja je bila bolja u izvođenju penala od ekipe “Tomislav i prijatelji”.