Global Footprint Network prati potrošnju prirodnih resursa od strane čovječanstva (ekološki otisak) u odnosu na sposobnost prirode da odgovori na tu potrošnju obnavljanjem prirodnih resursa (biokapacitet). Dan ekološkog duga je dan kada godišnja potrošnja čovječanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može regenerirati u toj godini
Čak pet dana ranije nego lani, čovječanstvo će do 8. kolovoza potrošiti proračun prirodnih resursa za cijelu godinu. Poručila je to međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), koja pokušava promijeniti način kako svijet upravlja prirodnim resursima i kako reagira na klimatske promjene.
Dan ekološkog duga koji ove godine dolazi već 8. kolovoza, označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti. Upravo je to ono što WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode koja je partner Global Footprint Networka, nastoji spriječiti provođenjem svojim projekata zaštite rijeka, šuma i mora, kao i pozivajući kupce da biraju održive proizvode iz ribarstva.
Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Ako želimo postići zadane ciljeve klimatskog sporazuma, kojeg je u prosincu 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljičnog dioksida morat će postupno pasti blizu nule do 2050. To zahtijeva novi, odnosno drukčiji način života na našem planetu.
- Takav način života nosi brojne prednosti, a kako bi ga postigli, bit će potrebno mnogo truda - rekao je Mathis Wackernagel, suosnivač i izvršni direktor Global Footprint Networka. - Dobra vijest je da je s trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno financijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će potaknuti rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i troškove povezane s utjecajem klimatskih promjena na neadekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje - istaknuo je Wackernagel.
Najviši ekološki otisak u našoj regiji ima Slovenija, čak 5,8 gha. Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija – 2,8 gha. Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje naše regije žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Najnoviji Izvještaj o stanju planeta bit će objavljen 27. listopada ove godine.
Srećom, neke zemlje prihvaćaju izazov. Kostarika je primjerice u prva tri mjeseca 2016. godine čak 97% svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Portugal, Njemačka i Velika Britanija također su dostigli nove razine uporabe obnovljivih izvora energije, dok je vlada u Kini osmislila plan za smanjenje potrošnje mesa kod svojih građana za 50%. To će emisije ugljičnog dioksida iz kineske stočarske industrije smanjiti za jednu milijardu tona do 2030. godine.
Kako globalna populacija i potrošnja rastu – naročito u odnosu na emisije ugljičnog dioksida – Dan ekološkog duga pomaknuo se od kraja rujna 2000. na 8. kolovoza ove godine.
- Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992. godine, ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac - kaže Martin Šolar, direktor WWF Adrije. - Kada bi svatko na svijetu trošio prirodne resurse kao prosječni Hrvat, trebala bi nam čak 2,3 planeta da namirimo svoje godišnje potrebe. Gledamo li svjetski prosjek, resursi dostupni za život 18 mjeseci potroše se u samo godinu dana - zaključuje Šolar.
