
Alen
Plesalo 150 plesača u dvije predstave
ZAVRŠNA PRODUKCIJA PLESNOG STUDIJA MARINE MIHELČIĆ -
POŽEGA – Dvorana Gradskog kazališta bila je prepuna članova obitelji mladih plesača Plesnog studija Marine Mihelčić koju su prikazali svoju završnu produkciju. Preko 150 plesača predstavilo se u dvije večernje predstave, Plesnim koracima kroz natjecateljsku godinu. Mlađi plesači predstavili su se od 18 sati, a starije plesne skupine od 20 sati.
- Oko 150 plesača našega studija, pokazalo je niz koreografija uz odlične kostime i sa zavidnom tehnikom u raznim plesnim disciplinama, plešući na prstima u klasičnom baletu, jazz, musical, lyrical i hip hopu. U programu su sudjelovale i najmlađe mažoretkinje od 3 - 5 godina. Sve ove discipline imat će prilike vidjeti svi oni koji žele i u Sportskoj dvorani Grabrik, na Mažoret i twirling kup natjecanju 28. lipnja od 11 sati, te Plesnom kupu 29. lipnja od 9 sati – istaknula je Marina Mihelčić.
.
Obilježen Dan državnosti uz spomenik poginulim braniteljima
Položili vijence i zapalili svijeće
POŽEGA – Obilježavajući 25. lipnja Dan državnosti RH na spomen kada je na današnji dan 1991. godine donesena povijesna odluka u Saboru RH o neovisnosti i samostalnosti RH, uz spomenik poginulim braniteljima požeške 123. brigade HV brojne delegacije položile su vijence i zapalile svijeće. Vijenac su položili članovi Udruge roditelja poginulih branitelja i Koordinacije Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, delegacija županije predvođena županom Alojzom Tomaševićem,delegacija grada Požege predvođena gradonačelnikom Vedranom Neferovićem, delegacija Policijske uprave, delegacija Požeške vojarne, Ureda državne uprave i delegacija HDZ-a.
Spremna za 700 tona višanja iz berbe
TVRTKA DANIJEL OTVORILA HLADNJAČU ZA VOĆE I POVRĆE -
POŽEGA – Tvrtka Danijel d.o.o. iz Pleternice otvorila je Hladnjaču za voće i povrće kapaciteta 700 tona u Požegi, iznajmivši objekte koji su bili u sklopu Mercatora, a danas Getroa. Otvorena je upravo u sezoni početka branja višanja pa su kapaciteti ponuđeni tim voćarima. – U hladnjači imamo 5 komora u plus i minus režimu rada, prilagođena za čuvanje svih vrsta voća i povrća, a ima i komoru za osvježivanje vodom, povrću i voću koje treba dodatnu vlagu. Naš glavni cilj je da je ovoj županiji potrebna hladnjača, jer do sada ova županija nije imala niti jednog prostora u kojem bi proizvođači voća i povrća mogli smjestiti svoje proizvode koji ne podnose visoke temperature i koji ne mogu odmah ići na tržište – istakao je Zvonko Čorak, pojasnivši da se primarno tvrtka Danijel bavi prodajom strojeva za poljoprivredne djelatnosti, a posebno za obradu voćnjaka i branje voća i to strojeva poljskog proizvođača Jagoda, kao najpovoljnijih na našem tržištu. Sa tri takva stroja upravo su krenuli sa branjem višnje na nekoliko hektara u Bertelovcima i Jakšiću.
- Dolazi nam optimalno vrijeme za berbu višanja i to će biti naš prvi posao u hladnjači. Višnja je naš ciljani proizvod jer mi imamo strojeve za trešnju višanja, pa ćemo proizvođačima ponuditi uslugu trešnje, spremanja u kašete i odvoz iz voćnjaka, a za tu uslugu uzimamo višnje. Kako je problem kod nas plaćanje mi uzimamo višnje kao ušur. Te višnje ćemo uskladištiti u hladnjaču za kasniju prodaju. Proizvođačima nudimo da svoju višnju uskladište kod nas do momenta najbolje cijene na tržištu i prodaje prerađivačima, ili da je svu prodaju nama. Brigu o višnji tada preuzimamo mi jer imamo dogovorene kupce u Hrvatskoj i van nje – rekao je Čorak pred okupljenim voćarima i povrćarima, za koje nudi kapacitete svoje hladnjače. Iza višnje otkupljivat će breskvu i kasne kajsije, kupinu, jagode, maline i šljivu, a na kraju sezone jabuku. Proizvođačima povrća ponudili su skladištenje njihovih proizvoda i produženje sezone prodaje svježeg povrća.
Na otvorenje hladnjače očekujući prve takve kapacitete u županiji došao je župan Alojz Tomašević, požeški gradonačelnik Vedran Neferović, načelnici i gradonačelnici Velike, Jakšića i Pleternice. – Čestitam na hrabrosti da uđete u jedan novi projekt, jer sve više se kod nas pronose riječi da se ništa ne isplati raditi. Vi ste primjer obiteljske tvrtke u kojoj radi cijela obitelj i dokaz da se isplati raditi. Ovakav objekt upravo je potreban našoj poljoprivredi, jer mi moramo voditi bitku da obradimo svaku stopu naše plodne Slavonije. Ovo je projekt u kojemu ćete vi skladištiti proizvode ovdje okupljenih naših voćara i povrćara, a u budućnosti organizirati i preradu - rekao je župan
Tomašević otvarajući hladnjaču te zamolio i prijatelje iz medija da svojom riječju i tekstom pomognu proširiti dobru vijest i prezentirati poljoprivrednim proizvođačima, voćarima i proizvođačima povrća da postoje ovakvi kapaciteti skladištenja za njihove proizvode, mogućnost čuvanja duže vrijeme i prodaju kada za to bude najbolji tržišni moment.
"Frutaria" već ima ugovoren otkup 5000 tona jabuka
ZAVRŠAVA GRADNJA LIPIČKE HLADNJAČE VRIJEDNE 3 MILIJUNA EURA -
PAKRAC – Radovi na hladnjači, koju u poduzetničkoj zoni Lipika gradi splitska tvrtka Frutaria d.o.o., privode se kraju i trebali bi biti gotovi za manje od mjesec dana. Već u kolovozu u nju će biti spremljene prve jabuke. - Hladnjača ima kapacitet 3.000 tona a mi već sada imamo ugovorenu proizvodnju od 5.000 tona. Naravno, ubrane količine odmah će se transportirati dalje na rusko tržište, za koje inače radimo, tako da će u hladnjači biti dovoljno mjesta za sve. Mi smo do sada ugovorili proizvodnju s pojedincima ili zadrugama na površini od 215 hektara a sada nam se javljaju i novi zainteresirani. Treba reći kako će ovdje biti uskladištene uglavnom jabuke i to sa šireg područja Slavonije, iz okolice Osijeka, Našica, ovdje Pakraca i Lipika pa prema zapadu – kazao je suvlasnik i direktor Frutarie Zlatko Matijašević.
Vrijednost hladnjače u lipičkoj poduzetničkoj zoni je 3 milijuna eura od čega je kroz program IPARD osigurano 500 tisuća kuna. Inače, tvrtka Frutaria je u djelomičnom ruskom vlasništvu i bavi se otkupom voća u Hrvatskoj za rusko tržište. U drugoj fazi projekta hladnjača se planira dograditi pa će se njen kapacitet povećati na 10.000 tona. Također je u planu i podizanje vlastitih voćnjaka na lipičkom području. Kada se hladnjača stavi u funkciju, u njoj bi posao trebalo dobiti između 15 i 20 radnika.
Kadet Valentin Vidović prvak Hrvatske
BOKSAČKI KLUB GRACIANO NA 22. PRVENSTVU HRVATSKE -
ZAGREB - U subotu je završilo 22. po redu pojedinačno Prvenstvo Hrvatske u boksu za kadete. Prvenstvo je organizirano u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu a mečevi su počeli 19. lipnja.
Požeški boksač Valentin Vidović nastupio je u kategoriji do 54 kilograma i osvojio zlatnu medalju.
On je u finalu bio bolji od Matea Vrdoljaka iz Slavonskog Broda. - Valentinu je ovo peto po redu državno prvenstvo. Do sada ima dvije srebrne i dvije brončane medalje. Osvajanjem sada zlatne medalje Valentin je zaokružio jednu zanimljivu priču u svom klubu „Graciano“ Požega. Valentin je naime četvrti osvajač zlatne medalje u klubu i predstavlja „treću“ generaciju požeških boksača osvajača zlatnih medalja. Mi u klubu posebno smo sretni njegovim rezultatom jer sada možemo reći da su svi naši članovi koji su boks počeli trenirati na vrijeme, sa 12 godina, uspjeli postati državni prvaci. Do sada je to uspjelo dva puta Knježeviću i Krpanu te jedan puta Jugoviću – kaže trener Željko Krpan, koji poziva sve koji vole boks i žele ga trenirati a rođeni su 2002. da nam se pridruže i prođu ljetnu školu boksa potpuno besplatno.
Izložili tradicijska jela svih sudionika smotre
KUD BEKTEŽ DOMAĆIN 18. BEKTEŠKIH SUSRETA -
BEKTEŽ – Malo ali vrlo vrijedno Kulturno umjetničko društvo Bektež iz sela Bektež organiziralo je 18. po redu smotru folklora „Bekteški susreti“, a taj jubilej čestitao im je kutjevački gradonačelnik Josip Budimir i zamjenik župana Ferdinand Troha, koji je i otvorio smotru. Kako su ove godine dosegli punoljetnost, odlučili su uvesti i jednu novinu u svoje tradicionalne susrete. – Od ove godine ponudili smo svim našim gostujućim KUD-ovima da urede jedan tradicionalni stol na koji bi postavili svoja autohtona i tradicijska jela, postavili stol po jednom od običaja, pa su jedni pripremili stol za žetvu, jedni za košnju sijena, jedni za običaj dolaska gostiju u kuću, doručak za rabotu i td. Zadovoljni smo što su svi ovome prišli jako ozbiljno i potrudili se osim jela pripremiti i slastice i kolače svoga kraja, a i pića koja se piju u tim prigodama. Odlučili smo se i nagraditi njihov trud vrijednim nagradama, te ovaj vid natjecanja nastaviti na našoj smotri – rekao je predsjednik KUD-a Duško Bijelić.
- Mi smo iz sela Podgorača, a na stol smo postavili ono što se nekada jelo kada se išlo u košnju livada i skupljanje sijena. Tu je šterc, kiselo mlijeko i za muške obvezno krvavica ili uskršnja kobasica, jer je šterc priprosto jelo i slabo za muške koji su išli u košnju. U polje smo nosili skuhani grah u kantici i temfani krumpir sa slaninom. Uvijek se kod nas pila rakija prije jela, vino poslije jela a dok se radilo voda sa izvora iz ovakvih pletenih flaša da ostane hladna. Pripravile smo i slane fanki lepinjice i provu, te domaći kruh, a za slatko poderane gaće i kruh namazan s domaćim pekmezom od šljiva – predstavila je svoj stol koji se u polju servirao na slami i tkanim prekrivačima, Zdenka Vukomanović, predsjednica KUD-a Podgoračani. Sve to bilo je servirano u starom posuđu i sa starim priborom za jelo. – Kad god je netko bio gladan uvijek je bilo i podgoračkog sendviča, kruh namazan svinjskom masti i posut sa sloju i crvenom paprikom. Za svoj autohtoni stol Podgoračani su zaslužili prvo mjesto po ocjeni stručnog žirija koji je predvodila Maja Žebčević Matić, ravnateljica požeškog muzeja i Vladimir Protić, urednik tjednika Kronika Požeško-slavonska. Uz priznanje za nagradu su dobili mikrovalnu pećnicu, dar sponzora, tvrtke Alles elektromaterijal iz Požege.
KUD Mladost iz Bosanskih otoka iz BiH, dolazi iz malog mjesta na Uni, općina Bosanska Krupa, nedaleko Bihaća, a izložili su tradicionalni bosanski stol. KUD ima 120 članova a dobitnici su i nagrade EU za očuvanje tradicije svoga kraja. Njihova tradicionalna jela su razne pite, i na stolu izložili 10 vrsta pita, od krumpiruše, zeljanice, sirnice, burek s mesom, sirom, a još više su poznati po slasticama. Pripremili su izložili baklave, urmašice, tulumbe, gurabije, uglavnom kolače koji su u njihovom kraju ostali kao tursko nasljeđe, a za svoj stol osvojili su drugo mjesto.
KUD Požeška dolina iz Požege pripremila je na svom stolu Doručak za rabotu. – To je uvijek bio malo jači obrok jer se išlo raditi. Mi smo ovaj stol pripremili za dane kad se išlo u žetvu, pa je na stolu uvijek bilo kulena i dobre domaće slanine. Pekao se veliki domaći kruh, a posebno su se kuhali kukuruzni žganci koji su preliveni s slaninom prženom na luku. U polje su se nosile čuturice s rakijom i vinom – predstavio je svoj stol Zlatko Vuković, predsjednik društva, a za svoj stol zavrijedili su treću nagradu.
KUD Pounjski pleter iz Dvora na Uni izložio je svoj tradicijski stol. – Kruh od špeka, cicvaru, kobasice od divlje svinje i ostali suhomesnati proizvodi bili su hrana za početak dana i za odlazak na rad u polje i šumu. Priredili smo i tradicionalno piće kojim smo se osvježavali ljeti iz bukara, buza, je pripravljena od mlijeka i kukuruznog brašna. Priredili smo i domaće kolače u koje smo stavljali bučine sjemenke umjesto oraha, koji se nisu koristili svaki dan – kaže Angela Abramović iz pounjskog društva.
KUD Moslavka iz Gornje Gračanice, kraj Volodera izložili su svatovski stol i prikazali svatovska jela. Kuhala se kokoš, a za zeta pijetao, a na stolu je uvijek bilo šunke, slanine, kobasica, moslavačkog sira. Pripremalo se više vrsta kolača, za današnje vrijeme vrlo priprostih, kao vanjkuši, domaći keksi, gibanica, zlevka, salenjaci, kuglof i kolač pečen-kuhan koji se nizao na konac i umakao u šećer. Na stol su stavili i škrlet, vino njihovog kraja.
KUD Suhopolje pripremio je ručak, u starogradskom stilu. – Kao predjelo služimo namaz od graha na domaćem kruhu, pileći ajgemahtes i grofovsko jelo za glavno jelo, to je svinjetina kuhana u mlijeku s domaćim njokima uz domaći bijeli i kruh od cijelog zrna pšenice. Za desert smo pripremili taškice u umaku i taškice uvaljane u orahe. Gostima nudimo i dizanicu sa orasima, šapice, kiflice s pekmezom i štrudle s višnjama, buhtle i karamel kocke a na kraju šnenokle. Za piće nudimo kupinovo vino i pinot sivi suhopoljski – predstavila je Snježana Šantavec, članica društva iz Suhopolja.
Na pozornici su se predstavili svi KUD-ovi svojim spletom pjesama i plesova, uz dječju skupinu domaćina i njihovu dramsku točku „Pajde“, a za kraj smotru su začinile najpoznatije tamburašice, kutjevačke „Garavuše“, te na kraju veliko kolo kukunješće za sudionike smotre i gledatelje.
Prvi malonogometni turnir za najmlađe
NOGOMETNI KLUB BSK IZ BIŠKUPACA OBILJEŽIO 60 GODINA POSTOJANJA -
POŽEGA – Povodom obilježavanja 60 godina postojanja NK BSK-a iz Biškupaca člana 2. ŽNL Požeško-slavonske županije održan je Prvi malonogometni turnir najmlađih nogometaša na kojem je nastupilo 16 momčadi. U dvije kategorije igrači rođenih 2001-03.g. i 2003-05.g. nastupilo je po osam momčadi i igralo se u skupinama.
U kategoriji 2001.-03. godište nastupili su: Papuk (Velika), Kaptol, Požega, Mladost (Pavlovci) I, Mladost (Pavlovci) II, Bsk (Biškupci) I, i Bsk (Biškupci) II, Sloga (Trenkovo).
U polufinalu su ostvareni rezultati: Papuk – Kaptol 6:2, Požega – Mladost I 2:0
Susret za 3.-4. mjesto: Mladost I – Kaptol 4:2, finale: Papuk – Požega 1:1 ( 2:3) penali.
Redoslijed: 1. Požega, 2. Papuk, 3. Mladost I, 4. Kaptol.
Za najboljeg vratara proglašen je Dino Dalić (Papuk), za najboljeg strijelca Anto Barić (Kaptol), i najboljeg igrača Marinko Čugalj (Požega).
U kategoriji 2003.-05. godište nastupili su: Mladost (Pavlovci), Sloga (Trenkovo), Kaptol I, Kaptol II, Bsk I, Bsk II, Požega, Papuk.
Nakon odigravanja po skupinama u polufinalu su postignuti rezultati: Bsk I – Kaptol 0:1, Mladost – Sloga 1:1 (1:3) penali.
Susret za 3.-4. mjesto: Bsk I – Mladost 2:1, finale: Kaptol – Sloga 2:0.
Redoslijed: 1. Kaptol, 2. Sloga, 3. Bsk I, 4. Mladost.
Za najboljeg vratara proglašen je Juraj Filipović (Kaptol), za najboljeg strijelca Matej Ivanešić (Kaptol), a za najboljeg igrača Mihaela Samaržija (Bsk).
Škola nogometa NK Bsk iz Biškupaca je osnovana prije godinu dana i okuplja oko četrdesetak dječaka i desetak djevojčica. Za funkcioniranje ove škole isključivo su zaslužni roditelji, koji su velika potpora treneru Peri Vidoviću, jer osim što imaju od kluba besplatne prostorije i igralište, sve ostalo je inicijativa i rad većeg dijela roditelja. Djeca uglavnom nastupaju na turnirima, a od slijedeće natjecateljske sezone će se natjecati u Županijskoj nogometnoj ligi Požeško-slavonske županije. Ako u Biškupcima nastave s ovakvim pristupom i radom budućnost nogometa u Biškupcima neće biti upitna.
Ritam luka povijesnih požeških bolta
OTVORENA IZLOŽBA ANITE GRBAVAC JAKOBOVIĆ -
POŽEGA – Požeška umjetnica Anita Grbavac Jakobović postavila je izložbu svojih najnovijih radova u izložbenoj dvorani Gradskog muzeja Požega.
- A tema? Luk koji spaja, premošćuje, igra se, varira, vodi u beskrajno ritmiziranje znaka koji može biti apstraktan i figurativan istovremeno. Na tragu suprematističke čistoće požeške arkade, pročišćene i svedene na arhetipski oblik, asociraju na: bijelo – čistoća, čežnja za prostorom, beskraj: crno – negacija bijelog, čežnja za nestajanjem, ali opet beskraj: crveno – emocije, temperament, čežnja za trodimenzionalnim. I upravo sebe prenosi na platna pomalo svjesno, pomalo nesvjesno i podsvjesno – rekla je prof. Vera Ćuže Abramović progovarajući o autorici i njenim radovima.
- Godinama radim požeške bolte, uvijek razmišljam da osim kužnog pila Požega ima mnogo toga a mene su fascinirale bolte. Po njima je Požega također prepoznatljiva. To su te bolte, arkade, njihov ritam, a ovaj puta nastojala sam istaći ritam luka. Ovaj puta pročišćavam ih samo s tri boje, bijelom, crnom i crvenom. Po prvi puta bolte pokušavam prikazati na ovakav način radovima različitih dimenzija, od onih malih 10 sa 30 cm, do onih velikih od 1 sa 3 metra. Ukupno je ovdje 70 novih radova i jedan triptih, a sve je rađeno u tehnici akril na platnu – kaže slikarica koja je u već zrelim kasnijim godinama ponovno krenula u studentske klupe, upisavši College of visual arts i student je treće godine Visoke strukovne škole „Šola za risanje in slikanje Arthouse u Ljubljani.
– Nisam zapravo ni razmišljala da će me jednog dana život donijeti do Ljubljane, do tog vanrednog školovanja, gdje sam sada na trećoj godini. sada kad se malo okrenem unazad moram reći da sam zaista bila hrabra, i sve ovo što sam sada naučila u Ljubljani mi je puno pomoglo da dođem do ovih oblika, ove forme, do ove čistoće, ove jednostavnosti – kaže Anita Grbavac Jakobović koja se slikarstvom bavi od srednjoškolskih dana.
Izložbu je uz mnoštvo Požežana otvorio dogradonačelnik Darko Puljašić, a o slikarici i izložbi koja je postavljena u sklopu „Požeške šetnje muzejskim ljetom“ govorila je Lidija Ivančević Španiček, muzejska savjetnica. Uz izložbu je izdan i prigodni katalog.
Kamenjača spremno čeka nove gospodarstvenike
ZAVRŠNA KONFERENCIJA ZA KUTJEVAČKU GOSPODARSKU ZONU -
KUTJEVO – Danas u Gospodarskoj zoni Kamenjača u Kutjevu radi 7 gospodarstvenika koji zapošljavaju 60-tak djelatnika, a njih 13 je u fazi projektiranja ili već započete gradnje novih objekata. Svima ostalim zainteresiranim nudimo 17 ha potpuno uređene gospodarske zone sa svom potrebnom infrastrukturom – rekao je kutjevački gradonačelnik Josip Budimir, na završnoj konferenciji projekta Gospodarske zone Kamenjača vrijednog oko 9 milijuna kuna. – Oko 75 posto financirano je iz Fonda IPA 3C, 25 posto je financirao grad Kutjevo. Sada završetkom svih infrastrukturnih radova i asfaltiranja prometnica unutar gospodarske zone vjerujemo da će se zainteresirati novi poduzetnici i strani investitori. Mi nudimo povoljne uvjete, od 2 kune po kvadratu za zemljište, te samo 1 kunu za komunalni doprinos, i mislimo da smo poželjni da poduzetnici dođu i investiraju u našu zonu. Od kada sam došao na čelo grada Kutjevo i osobno sam ostvario neke kontakte s potencijalnim ulagačima i očekujemo, i njihov dolazak.
Jedan od temelja razvoja je svakako gospodarstvo u Požeško-slavonskoj županiji, uvijek ističe župan Alojz Tomašević, pa je svakako uspjeh na tom polju stavljanje pred poduzetnike u potpunosti uređena gospodarska zona. – Ovaj projekt krenuo je daleko ranije, ali se zbog niza okolnosti malo odužio, no danas je i taj projekt završen. To će biti svakako novi poticaj za poduzetnike, a time najviše dobiva Kutjevo i ovaj dio naše županije. Gdje god sam ja bio u prigodi razgovarati o gospodarstvu isticao sam prednosti gospodarske zone u Kutjevu, jer već i samo ime grada je postao brand. Imamo ovdje u zoni već i vinare, ali i Simentalac koji se bavi uzgajanjem simentalskog goveda – rekao je župan Tomašević, koji ističe da su naše poduzetničke zone, posebno u Pakracu i Pleternici među najboljima u Hrvatskoj, a sada im se pridružuje i ova kompletno uređena kutjevačka zona.
– Problem je jedino u sjedištu naše županije u gradu Požegi, jer tamo se netko bavio desetak godina samim sobom i danas još nemamo uređenu gospodarsku zonu. No nova mlada ekipa u gradu Požegi donijela je sve akte za osnivanje dvije nove zone, osigurano je zemljište i intenzivno se radi na osposobljavanju tih zona. To moramo podržati i razvijati. I naše općine u nekim fazama razvoja imaju svoje gospodarske zone.
Jedan od poduzetnika koji je već podigao objekt za novu proizvodnju je poznati kulenar Vjenceslav Hruška iz Bjeliševca. On je planirao današnju proizvodnju od 2.000 kg kulena koju ima uvijek unaprijed prodanu uvećati za desetak puta, no naišao je na prepreku upravo u završnom dijelu. Nedostatak financijskih sredstava, pošto mu država nije isplatila povrat kapitalnih ulaganja koji je bio planiran u financijskoj konstrukciji pokušao je riješiti kroz kredit poslovnih banaka. – Nema nitko razumijevanja za proizvodnju, ne želi nitko dati novac za to. Da sutra želim kupiti Mercedes dobio bih kredit bez problema, ali ja sam mali poduzetnik, proizvođač kulena, iako imam sigurno prodaju, nagrađene proizvode, nitko to ne želi financirati. Ja sada moram čekati da vratim kredit koji otplaćujem još dvije godine, da bi mogao podići novi za završnu nabavu opreme za proizvodnju, a već danas bi mogao proizvoditi bar 10 tona kulena i 10 tona ostalih suhomesnatih proizvoda, za što imam tržište, zaposliti uz svoju obitelj i pet radnika – požalio se kulenar Hruška, koji u svoj nedovršeni objekt u zoni gleda već dvije godine, a istovremeno se pati s proizvodnjom u malom obiteljskom pogonu, koji je po mogućnostima proizvodnje suhomesnatih proizvoda davno prevazišao.
Novi investitor koji je kupio zemljište i danas radi projekt za objekt i vinarski podrum je i poznati enolog i vinar Ivica Perak. – Početak ove zone je jako dobar i treba sada raditi na privlačenju novih investitora, koji u fazi razvoja sada mogu koristiti EU fondove. Ovo je respektabilna zona po svom uređenju u Hrvatskoj, jer imamo puno zona koje su to samo po nazivu a nemaju ni metar asfalta. Ja sam kupio zemljište i planiram ovdje raditi novi podrum jer mi je postojeći mali. Obrađujem 11 ha vinograda, a otkupljujem grožđe od kooperanata, koje planiram znatno povećati. Zbog toga sam danas ovdje, jer projekt mi je u završnoj fazi. Planiram u gradnji svakako koristiti i sredstva EU fondova jer se radi o milijunskim iznosima ulaganja. Kako nemam dovoljne količine vina za potražnju koju imam za svojim vinom investicija je svakako opravdana i nužna što prije – kaže Perak koji je osim vrsni stručnjak za vina koju je dokazao još kao glavni enolog u najvećoj vinarskoj kući u Kutjevu, pokazao i kao dobar promotor i prodavač svojih kvalitetnih vina za koja je dobio već niz zlatnih medalja i šampionskih titula. Bit će to moderni podrum koji će biti prilagođen kupcu i potrošaču sa vinotekom i kušaonicom vina kakvih ima u Europi.
Kutjevačka zona ima izgrađeno i asfaltirano 1.940 metara prometnica punog profila s odvodom oborinskih voda, 450 uređenih parkirališnih mjesta 1.142 metra vodovoda, 62 stupa i lampe javne rasvjete, provedenu kanalizaciju, električnu energiju, plinsku mrežu, telefonske instalacije, te dva uređena izlaza iz zone na državnu cestu. U zoni se nalazi i veliki trgovački centar KTC sa ugostiteljstvom i velikim restoranom i tvrtka Lozni cijepovi talijanskog investitora.
Uz Ivanjski krijes lampioni želja poletjeli u nebo
POŽEŽANI U NAJKRAĆOJ NOĆI VESELO DOČEKALI LJETO -
POŽEGA – Dugu tradiciju koju bilježe stare kronike Požege spominju paljenje Ivanjskog krijesa i dočekivanje toplog ljeta u najkraćoj noći u godini, a tu tradicija koju Požežani gaje stotinama godina nisu prekinuli niti ove godine. Velikom proslavom i Ivanjskim krijesom Požežani su pozdravili odlazak zime, hladnih dana, a slavili dolazak sunčanih i toplih dana. Tu tradiciju ponovno su obnovili prije petnaestak godina članovi Društva sv. Grgur sa svojim članovima Povijesne postrojbe Požeške građanske straže. Po tradiciji veliki krijes na Trgu sv. Trojstva pali Veliki Grgur, jedan od starijih članova koji tu funkciju obavlja godinu dana, a od Ante Božića tu ulogu je ove godine uz poseban ceremonijal preuzeo Damir Fraisberger. On je okružen članovima straže bakljom potpalio ovogodišnji Ivanjski krijes.
Tisućama krijesnica koje su letjele u nebo, za ovu priliku zamračenog požeškog glavnog trga dozivani su ljetni dani, a u tome je pomogao i veliki vatromet koji su priredili Turistička zajednica grada Požege kao organizator i grad Požega kao pokrovitelj. U nastavku večeri Požežane je u iako prvu ljetnu noć, ali prohladnu uveo Igor Delač cjelovečernjim koncertom, te malo ugrijao svojim uspješnicama. Za to vrijeme Požežani su u nebo pustili stotine lampiona sa svojim željama koje je za sve besplatno osigurala turistička zajednica. – Ovo je prvi puta da i Požežani mogu sudjelovati u puštanju lampiona u zrak, a pri tome i izraziti svoje želje. TZ je za sve koji žele zajedno pustiti u noć svoj lampion osigurala nekoliko stotina lampiona. Zanimanje koje su pokazali za to Požežani je iznimno, pa ćemo i to ugraditi u naš Ivanjski krijes kao tradiciju – rekla je Silvija Podoljak, direktorica TZ.
Ove godine u organizaciji tjednika Kronika Požeško-slavonska ivanjsko večer je upotpunio i 2. Sajam antikviteta, koji je okupio tridesetak izlagača s čitavog područja Slavonije i Baranje, a ovaj puta i desetak izlagača iz Požeštine. Velikom ponudom antikviteta i starina izuzetno zadovoljni bili su i Požežani koji su razgledavali a poneki i kupili nešto od antikviteta za svoj dom ili kolekciju. – Ohrabreni odličnim rezultatima i pohvalama koje smo dobili na 1. Sajmu antikviteta, organizirali smo i 2. Sajam te Požežanima ponudili zaista zanimljivo poslijepodne i večer i uživanje u starinama.
Za rujan najavljujemo i održavanje 3. Sajma za što imamo podršku od grada Požege i TZ – istakao je organizator Vladimir Protić, urednik tjednika Kronika požeško-slavonska.
Na velikoj pozornici održan je kulturno zabavni program, Gradski muzej Požega je nagradio sve učenike i one koji su sudjelovali u memory igri „Čuvaj glavu“ koja je organizirana kao online igra na internetu povodom obilježavanja 90. godina požeškog muzeja. Članovi GKUD Požega su za sve posjetitelje sajma pekli ukusne slavonske lepinje.