RAZGOVOR S POVODOM: župan Požeško-slavonski Alojz Tomašević  - 

Poplave su nam ove godine napravile puno štete, a istom području čak nekoliko puta. Hoćemo li biti samo statističari šteta ili možemo to staviti pod kontrolu?
- Tri puta ove godine, a godina nije još ni gotova, mi ne znamo što nas još čeka do kraja godine, a i iduće i sve one godine koje slijede ispred nas. I već u poplavi u mjesecu svibnju se pokazalo da mi moramo krenuti, apsolutno ogromnim naporima, pritiscima, ići tragom dugoročnog rješenja. Odmah u svibnju mi smo bili u Hrvatskim vodama, također smo tražili i sastanak s ministrom poljoprivrede. U Hrvatskim vodama smo dobili sastanak, ali u ministarstvu poljoprivrede nismo. I dalje smo inzistirali i slali drugi dopis ministru, ali u međuvremenu je došla nova poplava u kolovozu, koja nije učinila velike štete. Želim napomenuti da nakon proglašenja elementarne nepogode u mjesecu svibnju i analize svih stručnih službi u našoj županiji, 115 milijuna kuna su štete, ogromne štete. U kolovozu hvala bogu nije bilo šteta, ali je nedostajalo par centimetara na kritičnim mjestima da se Orljava izlije. I evo dolazi mjesec rujan kada su opet nastupile poplave, u jednom danu se dogodila situacija kao i u mjesecu svibnju, štete su nešto manje, nego u svibnju, oko 50 milijuna kuna, tako da su ukupno štete u našoj županiji 165 milijuna kuna. Mi smo reagirali odmah i uspjeli smo doći do direktora Hrvatskih voda i dobili smo potporu od direktora Hrvatskih voda. Što mi predlažemo, predlažemo da i bez obzira na važeću zakonsku regulativu postoji točka zakona, dakle članak 129. zakona koji kaže da u slučaju elementarnih nepogoda, ratnog stanja i drugih aktivnosti, Vlada može donesti odluku da se žurno krene u izgradnju nasipa i brana, te se zadužuju Hrvatske vode da u roku od dvije godine krenu i uz izgradnju, paralelno ishode svu potrebnu dokumentaciju. Mi smo dobili potporu direktora Hrvatskih voda i ja mu se zahvaljujem, ali još moram napomenuti mi smo ipak nakon dva ili tri dopisa, zvanja, traženja itd. dobili sastanak i kod ministra poljoprivrede. U ponedjeljak smo bili na sastanku, saborski zastupnik Franjo Lucić, Antonija Jozić gradonačelnica Pleternice grada koji je najviše stradao i ja kao župan.

Što ste dogovorili u ministarstvu, kako će pomoći županiji?
- Dobili smo obećanje ministra poljoprivrede da se kreće u žurnu izgradnju nasipa uzvodno Pleternica-Dervišaga, jer su tamo kritična mjesta kod poplave. Na temelju procjene Hrvatskih voda to je nasip od 7,5 km s jedne strane i 7,5 km s druge strane ukupno 15 km nasipa koji bi bio negdje u prosjeku 2 metra visine i oko 3-4 metara širine. Uređenjem rijeke Orljave od granja i u dijelovima počistiti, dobivamo dovoljno kapaciteta da možemo zaustaviti velike vode rijeke Orljave i da nema više poplava. Procjena je od prilike 10 milijuna kuna. Ako mi sada riješimo nasipe na rijeci Orljavi uzvodno, saniramo branu u Pleternici jer je došlo do puknuća, krenulo se sa sanacijom prije tri dana, krenulo se i sa geodetskom snimkom, ono što je predradnja da bi se mogli ti nasipi gradit, jer u toku zime će se napraviti geodetske snimke, projekt i otvoriti natječaj da bi se stekli uvjeti negdje na proljeće odnosno u vrijeme početka ljeta kad su optimalni uvjeti za gradnju nasipa. To je samo 10 milijuna kuna, to je dakle 7 posto od šteta koje mi ove godine imamo, i ne znamo što nas još slijedi.

No to nije rješenje za cijeli sliv, jer vode se izlijevaju i uzvodno od Brestovca, ali i u gradu Požegi, koje bi rješenje bilo trajno ?
- Mi smatramo da sveobuhvatno je rješenje akumulacija Kamenska i tu imamo potporu Hrvatskih voda i ministra poljoprivrede, a pred radovi su već učinjeni. U prvoj varijanti je bilo cirka oko 40 milijuna kubika sa 40 metra brane, došli smo do druge varijante, koja je najoptimalnija u projektima i dokumentima koji su sad već važeći postoji varijanta, da na južnome dijelu negdje iznad Kamenske na Brzaji radila bi se brana od 15-17 metara visine koja bi mogla imati zapremninu 10 milijuna kubika vode. To bi bila prva faza akumulacije Kamenska, to smo prije 15 dana u Hrvatskim vodama dogovorili. Druga je faza izgradnja još jedne brane na prostoru Orljave kod Orljavca, visine 17-20 metara i zapremnine 10-15 milijuna kubika. Sa 25 milijuna kubika mi možemo upravljati sa poplavama i vodama i nama onda više nije problem rijeka Orljava, a te akumulacije su novi pokretač u poljoprivredi. Ogromne količine vode možemo dobiti nizvodno od Orljave, pripremiti prostor i zemljišta navodnjavanjima, svjesni smo da se u Hrvatskoj tek 1,5% poljoprivrednih površina navodnjava, dakle s tim vodama možemo pomoći poljoprivredi, otvaraju se mogućnosti korištenja hidro energije uz hidro centrale, to je obnovljivi izvor od koji mi možemo dobiti električnu energiju za naše potrebe, ali važno je da od ta dva jezera dobivamo i razvoj turizma. Kamenska i cesta koja se nalazi prema projektu prema Zvečevu je središnji dio naše županije koji sigurno možemo dati i dobiti odgovor za mogućnosti korištenja vode kao kupališta, jer i ljetovanje može biti na jezerima a ne samo na moru, taj prostor možemo oživjeti i sa ljudima, vikendašima, izgraditi nove smještajne kapacitete za kojima mi vapimo. Kroz turizam i kroz niz drugih sadržaja koje Papuk i naše planine mogu ponuditi, zimskoga turizma jer želimo uspostaviti i vratiti sjaj i Nevoljašu kao skijaškoj stazi i drugih mogućnosti i prostora. Kamenska se nalazi u prostoru blizu Pakraca i Lipika, jer i tamo se šire kapaciteti turistički, bilo zdravstvenog sadržaja, ako govorimo o Lipiku, na Omanovcu će se isto tako napraviti nova skijaška staza. S akumulacijom Kamenska i upravljanje vodom rijeke Orljave i pritokama zaokružujemo jednu fantastičnu cjelinu naše županije u obrani od poplava i podizanju kvalitete poljoprivrednih gospodarstava. Ja sam uvjeren da će to tako biti. Zahvaljujem se ministru što je dao konkretne odgovore, saborskom zastupniku Franji Luciću koji intenzivno radi na razvoju i pripremi ovakvih ideja, ja pozivam i ostala dva saborska zastupnika naše županije da se priključe ovakvim idejama, ovakvim projektima. Dakle zajednički možemo puno toga učiniti, ja možda jesam često puta u svojim govorima žestok ali je u interesu moje županije prostora u kojem živimo, a svaki ministar ove Vlade koji želi pomoći je dobro došao, i mi smo pozvali ministra poljoprivrede da bude naš gost, da obiđe prostore i mjesta i gradove koji su nastradali u poplavama, ali i da razgovaramo o razvoju politike gospodarstava.

 Da li ste još o nečemu razgovarali s ministrom Jakovinom?
- Postavili smo pitanje kada možemo očekivati potporu prema našim građanima i ljudima koji su prijavili štetu, kada se mogu očekivati sredstva, znatan dio poljoprivrednika dobili su tokom ovih dana određena rješenja za sredstva koja će dobiti ili neće dobiti. Mi smo proglasili elementarnu nepogodu 19. svibnja, a vlada je donijela odluku 22. svibnja o potporama, u toj odluci su definirani dijelovi Požeško-slavonske županije, to su samo Pleternica, Gradac i Brodski Drenovac. Mi smo žurno reagirali i poslali smo prijedlog Vladi RH i ministru gdje tražimo da se za sva mjesta koja su bila poplavljena u županiji dade potpora.

Vrlo oštro ste reagirali na nacrt strategije razvoja cestovnih pravaca Hrvatske do 2030. godine koji ide u Europu a da nas nema niti u jednom cestovnom pravcu. Što se tu još može napraviti da ipak uđemo u tu strategiju?
- Imali smo okrugli stol u Daruvaru i reagirao sam i tražim da naša Skupština jednoglasno podupre rezoluciju gdje mi kažemo da se ne slažemo sa konačnim prijedlogom strategije razvoja prometnih pravaca RH, ona se radi za 2015.-2030. godine. Važan dokument, ono što ne bude u strategiji prometnog razvoja toga nema, nema potpore, Europa neće izmijeniti strategiju sa promjenom vlasti u Hrvatskoj. Zato inzistiramo i biti će pritisak preko svih županija da taj finalni dokument mora biti baziran na strategiji razvoja prometnih pravaca iz 2009. godine. Želimo imati sastanak i sa ministrom prometa, mi ne znamo dali su pregledali prošlu strategiju prometa, ali znamo da su ukinuli ceste koji su bili u toj strategiji. Cesta 661 od smjera Mađarske preko Virovitice, Pakraca i Lipika na Okučana je ukinuta, a to je međunarodni pravac. Mi u županiji imamo nekoliko jako važnih pravaca od kojih ne odustajemo, a to je pravac izlaska brze ceste Pakrac, Lipik, Novska na auto-cestu jer su to vrata sa našeg zapadnog dijela Slavonije stoga nema razvoja niti Pakraca niti Lipika, cestovni pravac od kojeg nikako ne odustajemo i kojeg jako želimo zapadno gledano je obilaznica od Požege preko Brestovca, obilaznica preko Požege do Pleternice gdje ide veliko raskrižje prema Našicama, Lužanima i drugi krak ceste odlazi prema Našicama, Osijeku i spaja se na koridor C5, to je ono što mi zahtIjevamo i inzistiramo i ne odustajemo jer ja sam jasno rekao ako nas ne voli naša Vlada, kako će nas voljeti onda Europska unija.

Vratili ste se prošli tjedan iz Bruxelles, o čemu je tamo bilo razgovora?
- U Bruxelles-u je bila prezentacija za sve župane, a mene je najviše interesiralo gdje se nalazimo u fazi ruralnog razvoja jer dokument koji je ponovno rađen prema Bruxelles-u je u razmatranju i u narednih 6 mjeseci možemo dobiti odgovor da vidimo u kojem smjeru će naš ruralni razvoj ići. Mi smo za to naj zainteresiraniji i to je zapravo točka razvoja naše Požeštine, naše županije i Slavonije u cijelosti, nadam se da će to biti tako već od iduće godine. Zakasnili smo godinu dana, nadam se da nam neće propasti sredstva, ali sigurno kasnimo godinu dana, a mogli smo jako puno već napraviti.

 Evo koristim prigodu da danas na Dan neovisnosti svim građanima, svim ljudima dobre volje, svim Hrvatima i Hrvaticama, ali i svim nacionalnim manjinama čestitam Dan neovisnosti s željom da ga provedemo onako kako smo željeli, slobodni u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Moramo se i prisjetiti što se događalo prije 24 godine.