VELIKI USPJEH NIKE GOGIĆ, UČENICE KATOLIČKE OSNOVNE ŠKOLE -

ZAGREB - Likovni rad Nike Gogić, učenice trećeg razreda Katoličke osnovne škole u Požegi na natječaju "Radost slikanja uz glazbu" izabran je kao idealno likovno rješenje između 1.233 pristigla rada iz cijele Hrvatske za plakate, pozivnice i ostale materijale ovogodišnjeg Tjedna glazbe za mlade.  Ovogodišnji Tjedan glazbe za mlade koji se proteklog tjedna održao u koncertnoj dvorani Lisinski bio je posvećen hrvatskim operetnim ostvarenjima, mjuziklima i rock operama pod naslovom: „Od operete do rock opere (100% hrvatsko)“.

Nika Gogić je zajedno sa svojom učiteljicom Barbarom Šipura bila nazočna otvaranju Tjedna glazbe za mlade u Zagrebu gdje joj je akademik Tonko Maroević, poznati hrvatski likovni i književni kritičar uručio posebnu nagradu za njezin rad koji je nastao kao rezultat slušanja operete: „Mala Floramye“, Ive Tijardovića.  U obrazloženju nagrade istaknuo je da je on oblikovno i koloristički posebno efektan, a kromatskim pojasevima raspoređenima u suprotstavljenim smjerovima i unošenjem neujednačenih točkastih mrlja veoma lijepo dočarao ideju odslušane skladbe.

Nika je, kao i svi nagrađeni dobila putovanje agencije Art Travel u glazbeni grad po izboru, ulaznice prve kategorije za mjuzikl Milana Grgića i Alfija Kabilja „Jalta, Jalta“ u Kazalištu Komedija, poklon paket Školske knjige, pretplatu Zagrebačke filharmonije te tri ulaznice za Tjedan glazbe za mlade.

Na izložbi je bilo izloženo i 190 radova učenika koji nisu nagrađeni. Između ostalih, izložen je bio i rad učenika III. a razreda Karla Makarevića te radovi učenica Tene Korov i Nike Miličević iz petog razreda pod mentorstvom učiteljice likovne kulture Ivane Stjepić.

Tekst/Foto: Ljiljana Marić

RUKOMET MUŠKI: 2. HRL - 19. kolo -

 POŽEGA – NEXE 2        39:31 (20:13)

POŽEGA – Dvorana Grabrik. Gledatelja 200. Suci Emanović i Mikić (oba Štivica).

POŽEGA: Ćosić, Raguž 5, Grbeš 2, Balenović 2, Blagojević 3, Tomičić 7, Bubalo, Grgurić 8, Šimić 4, Đuroković 3, Galić 5. Trener Dario Anić.

NEXE 2: M. Dundović 2, Žiška, Popović 1, Ivanković 4, Mrnjavčić 1, Knežić 5, Vulić 4, Rinčić, P. Dundović 2, Baričević 1, Hajmiler 5, T. Dundović 3, Bolanča, l. Vešligaj 2. Trener Matko Zrilić.

Susret između Požege i Nexe 2 protekao je u apsolutnoj dominaciji iskusnijih rukometaša Požege. Gosti su na početku utakmice iskoristili malo opušteniji ulazak u utakmicu rukometaša Požege i stekli  vodstvo od 4:2. No vrlo brzo su se domaći rukometaši uozbiljili i rezultat se vrtoglavo mijenjao u korist domaćih igrača. Vratar Bubalo je bio na visini zadaće i gotovo svaki puta kada je obranio napad gostiju, Požega je poentirala i to se osjetilo na rezultatu. Na odmor se otišlo s prednosti Požege od 7 pogodaka. U drugom poluvremenu prednost Požege je bila i 13 pogodaka, no mladi rukometaši Nexe 2 se nisu predavali. U zadnjih petnaestak minuta utakmice i jedna i druga momčad je igrala bez čvrste obrane, što je dalo priliku da se postigne relativno puno pogodaka. Trener domaćih Dario Anić dao je priliku mlađim igračima za određenom minutažom, pa su gosti uspjeli do kraja utakmice smanjiti razliku na 8 pogodaka. U redovima Požege istakli su se osim vratara Bubala, Grgurić i Tomičić.

Tekst: J. Neferović Foto: Alen Protić

1. ŽNL POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE - 15. kolo -

 POŽEGA – U 15. kolu Prve ŽNL  sva tri vodeća kluba do ovog kola doživjeli su poraz i omogućili su Slavenu, koji je pobijedio Mladost iz Pavlovaca da preuzme vodeću poziciju na tablici. Dinamo iz Vidovaca izgubio je utakmicu u Kaptolu od Kaptolu s minimalnim rezultatom i tako izgubio vodeću poziciju. U Kuzmici nogometaši Kutjeva su napravili pravi podvig pobjedom nad Tim osvježenjem i tako povećali svoje šanse za ostanak u ligi. U dosta neugodnoj poziciji bili su do ovog kola i nogometaši Požege, a pobjedom nad drugoplasiranim Bsk Bukom također su najavili optimističke prognoze za nastavak prvenstva. Sloga je na svom terenu bila uvjerljiva protiv posljednje Lipe i već nakon prvog poluvremena stekla je uvjerljivu prednost od 3:0, da bi do kraja susreta ostvarila pobjedu od 5:0. U Velikoj Papuk nije uspio osvojiti tri boda protiv Croatie iz Mihaljevaca i neće baš biti u idealnoj poziciji u nastavku prvenstva, jer se sada i Croatia pomalo izvlači iz opasne zone. Tri boda zaostatka Croatie u odnosu na Požegu i Kutjevo nisu nedostižna.  

POŽEGA – BSK BUK   2:1
POŽEGA – Igralište Centra za rekreaciju. Gledatelja 50. Sudac Glavaš (Kuzmica).
STRIJELCI: 0:1 – J. Bošnjak (12.-11m), 1:1 – Maras (43), 2:1 – Brkić (85).
POŽEGA: Šimunović, Vučetić (od 55. Margeta), Brkić (od 90. Petrović), Vidović, Panđić, Lončar, Miholić, Maras, Vitenberg (od 70. Maroši), Zelenika, Miler (od 90. Drežnjak). Trener Krunoslav Podoljak.
BSK BUK: A. Leist, Mikšik, Valentić (od 86. Fridrih), Dal. Hel, R. Marčinović, A. Hel, Franjić, J. Bošnjak, J. Hel, T. Tvrdy, Klapšić (od 63. P. Marčinović). Trener Zvonko Peška.

TIM OSVJEŽENJE – KUTJEVO   0:2
KUZMICA – Igralište Park. Gledatelja 100. Sudac Stojanović (Požega).
STRIJELCI: 0:1 – A. Budimir (51), 0:2 – J. Kljajić (82).
TIM OSVJEŽENJE: Klasić, Andričić, Vidović, T. Banožić, J. Banožić, Sesar, Rotim, Marić (od 79. Maljković), Bulaja (od 46. I. Papak), M. Papak (od 64. B. Banožić), Brnčić. Trener nema.
KUTJEVO: Šarić, Hora, Čačić, V. Kljaić, Jelušić (od 88. Egner), J. Budimir (od 83. Majstorović), Martinović (od 46. Valenta), J. Kljajić (od 86. Šutić), A. Budimir, Kordić. Trener Stipo Martinović.  

SLOGA – LIPA   5:0
TRENKOVO – Igralište Park. Gledatelja 50. Sudac Šarić (Požega).
STRIJELCI: 1:0 – Antolović (18), 2:0 – Antolović (22), 3:0 – Antolović (35), 4:0 – Kaurić (49), 5:0 – I. Jogun (63).
SLOGA: Buturac, Antolović (od 73. Đaković), Foro, I. Jogun, Blažević, Banović (od 43. Protić), N. Jogun, Kaurić, Golić (od 69. Jurilj), Mikulić, Jozić. Trener Bernard Raguž.
LIPA: Barić (od 55. Karešin), H. Mijatović, Vukić, Pandžić (od 23. I. Vinković), I. Legac, Kopačević, Bojić, Ilić (od 46. J. Mijatović), Paun, Bičanić, V. Legac. Trener Davor Fuček.

KAPTOL – DINAMO   1:0
KAPTOL – Igralište Sportski park. Gledatelja 150. Suda Adžijević (Lipik).
STRIJELAC: 1:0 – V. Pranjić (57).
KAPTOL : Romić, I. Kljajić, T. Petraš, I. Petraš, Ikić, V. Pranjić (od 90. Puljašević), B. Sadilek (od 83. Lončarević), Šilhan, Matić, Mazanik (od 86. P. Pranjić), T. Pranjić (od 55. Pavić). Trener Zdenko Mazanik.
DINAMO: Da. Soldo, Kalafatić (od 47. Mikić), Božić, Marčinović, Papić, Pernar, An. Soldo, Jaroš, Kolomaz (od 74. Grbeš), Bunčić, Ciglar. Trener Krešo Poleti.
CRVENI KARTON: Matić (65).

SLAVEN – MLADOST   4:1
GRADAC – Igralište Klasije. Gledatelja 100. Sudac S. Bošnjak (Požega).
STRIJELCI: 0:1 – Mat. Janjić (3), 1:1 – M. Blašković (14), 2:1 – Franjić (45), 3:1 – Marinac (71), 4:1 – Franjić (76).
SLAVEN: Breški, Brekalo (od 46. Zeba), Franjić, A. Čolak, J. Čolak, Vračić (od 72. Miletić), D. Blašković (od 67. Marinac), Čuljak (od 80. Šedevi), Majetić (od 60. Mičević), M. Blašković, B. Čolak. Trener nema.
MLADOST: Blažević, Stanić (od 66. Blažević), Di. Marjanović, Miškulin (od 43. Stojčević), Franjić, Bojić (od 66. Gavrić), Mat. Janjić, Mišković, Šimić, Ilić (od 68. Da. Marjanović). Trener Dražen Marjanović.

PAPUK – CROATIA   1:1
VELIKA – Stadion Kamen Ingrad. Gledatelja 80. Sudac Širić (Požega).
STRIJELCI: 1:0 – Ivić (51), 1:1 – S. Vasić (58).
PAPUK: Raguž, Martinović (od 88. Zvekić), Beljan (od 70. Kopjarević), Legac, Jakobović, Ma. Solić, Šnajder, Ivić, Hojsak, Šipura (od 75. Iličić), M. Vidović (od 61. P. Vidović). Trener Draženko Kljajić.
CROATIA: Užar, S. Vasić, Štetić, Marčinković, Zdravković, Đ. Vasić, Kelemen (od 55. Kajan), Akik (od 46. Ladović), Novak (od 83. Mikulić), Banović, Kahanek. Trener Željko Mitrović. 

TABLICA
1. SLAVEN                           15    9    2    4    22:16        29
2. DINAMO (V)                     15    8    4    3    28:12        28
3. KAPTOL                          15    8    3    4    23:10        27    
4. BSK BUK                          15    8    2    5    29:20        26
5. TIM OSVJEŽENJE            15    8    2    5    24:20        26
6. SLOGA                            15    7    4    4    22:13        25
7. PAPUK                             15    5    4    6    20:19        19
8. MLADOST                       15    6    0    9    25:30        18
9. POŽEGA                         15    4    5    6    18:24        17
10. KUTJEVO                      15    5    2    8    17:28        17
11. CROATIA                      15    3    5    7    13:25        14
12. LIPA                             15    1    3    11    14:38        6    

U 16. kolu 19. 4. u 17 sati sastaju se:
Stara Lipa: Lipa – Papuk (Velika), Mihaljevci: Croatia – Slaven (Gradac), Pavlovci: Mladost – Tim osvježenje (Kuzmica), Kutjevo: Kutjevo – Požega, Buk: Bsk Buk – Kaptol, Vidovci: Dinamo – Sloga (Trenkovo).

Tekst: J. Neferović Foto: Alen Protić

3. HNL – istok – 22. kolo -

MEĐIMURJE - SLAVIJA 1:0

ČAKOVEC - Stadion SRC Mladost, gledatelja 100, sudac Petrović (Čazma).

STRIJELAC:  Sačer (48).

MEĐIMURJE: Šafarić, Kristić, Branilović, Dodlek, Vuković, Kokot (69. Mesarić), Golik (87. Šarić), Marciuš, Hranilović, Pintarić (46. Sačer), Karlovčec. Trener: Mario Kovačević

SLAVIJA: Blašković, Nikolaš, Ergotić, Jelčić, Majstorović (78. Šubara), Žuljević (61. M. Peharda), Tokić (71. Solić), Antunović, Valentić, I. Peharda, Marčinković. Trener: Dalibor Bognar

ŽUTI KARTONI: Branilović (Međimurje), Žuljević, Majstorović, Jelčić (Slavija).

Nakon dugo vremena Pleterničani su osjetili gorčinu poraza. Niz nepobjedivosti trajao je još tamo od 12. kola u jesenskom dijelu natjecanja kada su također minimalno s 1:0 poraženi u Ludbregu od Podravine. Po prikazanoj igri i prigodama taj niz trebao je biti produžen i nakon gostovanja u Čakovcu no nesmotrenost u obrani pri vraćanju jedne lopte vrataru koštala je Slaviju novih bodova. Naime Sačer je bio dovoljno pažljiv i priseban te presjekao loptu prije nego što je došla do vratara Blaškovića te ga prebacio za novu pobjedu momčadi Međimurja koja i dalje nije primila pogodak u proljetnom dijelu natjecanja. Mogli su Pleterničani i do bod(ova) jer su imali nekoliko lijepih prigoda od kojih je možda najbolju imao Žuljević no vratar domaćih bio je uspješniji te isto tako na kraju sjajnom intervencijom u posljednjoj minuti obranio šut Valentića desnom nogom nakon što se oslobodio svojih čuvara. No ipak gorčinu su donekle isprali nogometaši Varaždina koji su u Ždralovima odigrali 2:2 te tako pomogli Slavijašima da zaostatak ne bude smanjen za tri nego samo za jedan bod u odnosu na najbližeg pratitelja Mladost.

Tekst: P. Čuljak Foto: arhivska fotografija

3. HNL - istok - 22. kolo -

 SLAVONIJA – BSK   2:1

POŽEGA – Igralište Slavonije. Gledatelja 100. Sudac Goran Babić (Varaždin) 7. Pomoćnici Galinec i Šprem.

STRIJELCI: 1: - Včelik (18), 1:1 – Krajček (84), 2:1 – Podobnik (90).

SLAVONIJA: Vasić, Pavelić, Jan Neruda, Tomić, Josip Neruda, Marić (od 70. Lujić), Podobnik, Darmopil, Včelik (od 51. Matanović), Martinović, Jakešević (od 53. Kalić). Trener Marijan Bakula.

BSK: Ilinčić, Pačar (od 89. Uremović), Krajček, Kontrec, Karanović, Dorić (od 90. Pečnik), Ištvanić, Tomas, Barišić (od 65. Gernhardt), Bojić, Vratović. Trener Davor Rupnik.

IGRAČ UTAKMICE: Valentino Podobnik.

Slavonija je protiv Bsk-a odigrala utakmicu s dva različita poluvremena. U prvom poluvremenu apsolutna dominacija igrača Slavonije u drugom dijametralno suprotna igra. Već u 4. minuti Pavelić je bio u izvrsnoj prilici da zatrese mrežu vrlo dobrog vratara Bsk-a Ilinčića. Njegov šut lijevom nogom bio je traljav i Ilinčić je bez problema obranio. U 18. minuti Slavonija je povela. Nakon kornera s desne strane za Slavoniju lopta se u kaznenom prostoru Bsk-a odbijala da bi došla do Včelika koji je šalje u mrežu. Nakon toga redaju se prilike za Slavoniju, u 20. minuti Martinović nije uspio postići pogodak s 6-7 metara jer je poslao loptu daleko preko grede. U 27. minuti Martinović izbija sam pred Ilinčića s lijeve strane i opet nema pogotka. Veliku priliku za povećanje rezultata imao je u 34. minuti mladi Marić koji je loptu poslao je preko grede s 7-8 metara od gola. Gosti su imali jednu priliku u 41. minuti, no Vasić je padom u noge jednom od igrača gostiju spasio svoja vrata. U 45. minuti nova velika prilika za Slavoniju da poveća rezultat. Martinović izbija pred Ilinčića po sredini gola i s nekih 8 metara šutira traljavo i Ilinčić je ponovno pobjednik. U drugom poluvremenu gosti igraju puno bolje i Slavonija teško pronalazi način kako bi odgovorila na dosta brzu igru Bsk-a. Već u 49. minuti velika prilika za Bsk da izjednači no jedan od igrača gostiju s 15 metara loptu šalje preko grede. Gosti rastrčaniji i brži diktiraju tempo a Slavonija vrlo teško dolazi u priliku da ugrozi goste. U nekoliko navrata gosti su opasno prijetili probijanjem lijeve strane preko Tomasa, ali obrana Slavonija je odolijevala do 83. minute. Tomas je u kaznenom prostoru prevario Jana Nerudu i Matanović je na nedozvoljen način spriječio napad Bsk-ovog napadača i vrlo dobri sudac Babić opravdano pokazuje na bijelu točku. Uspješan realizator jedanaesterca je bio Krajček i izjednačio je rezultat. Kada se očekivao kraj susreta korner s desne strane izveo je Kalić, a u skoku je najviši bio Podobnik i lopta se našla u mreži gostiju. Veliko slavlje domaćih nogometaša koji su pobijedili ali puno su ostali dužni svojim navijačima.

Tekst: J. Neferović Foto: Alen Protić

DRUŠTVO ENERGETIČARA POŽEGA NA STRUČNOJ EKSKURZIJI -

 POŽEGA / BELIŠĆE -  Jedno od aktivnijih društava, koje cijelu godinu ima aktivnosti je požeško Društvo energetičara, koje niz godina za svoje članove osim teoretskih edukacija organizira i više puta godišnje stručne ekskurzije. Na tim stručnim putovanjima uvijek obilaze neke od većih i značajnijih energetskih postrojenja, te proizvodne procese. Do sada su obišli desetke hidroelektrana, termoelektrana i toplana, velikih privrednih sustava u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Austriji. Ovaj puta predmet obilaska i proučavanja bio je bivši kombinat Belišće, koji se u privatizaciji razbio na nekoliko tvrtki. Sadašnja tvornica Duropack bavi se proizvodnjom papira za ambalažu i proizvodnjom ambalažnih artikala, a u vlasništvu je Austrijskih vlasnika. A sve je počelo još prije 130 godina kada je 1884. na 1885. godine braća Vilim, Alfred i Ladislav Gutmann koji su imali tvrtku u Kanjiži, zajedno s tvrtkom njihove starije braće Edmunda i Isidora iz Beča osnovali drvoprerađivačko poduzeće na desnoj obali Drave. Na tom mjestu oni su osnovali i naselje za radnike Belišće. Sve se to dešavalo u tadašnjoj državi Austro-ugarskoj monarhiji kojoj su pripadali i ovi dijelovi Hrvatske. Za sve je i tada trebao ogroman kapital, ali i tada je država davala poticaje, pa su tako svi po zakonu iz 1881. godine, koji su osnovali tvornicu koja je unapređivala slabo razvijene krajeve različitih narodnosti bili oslobođeni 15 godina plaćanja poreza. Gutmanni se spominju i u našim krajevima gdje su također eksploatirali drvnu masu, imali svoju uskotračnu željeznicu kojom su izvozili masu za svoje pilane i pogone prerade drveta.

Pedesetak članova Udruge energetičara sa zanimanjem je obišlo energanu koja je nekada proizvodila svu potrebnu električnu energiju za cijeli proizvodni proces, od kojega sada radi tek jedna trećina kapaciteta, pa energana više nije u upotrebi, nego se struja koristi iz sustava HEP-a. Članovi su sa zanimanjem razgledali tri parogeneratora i tri generatora za proizvodnju električne energije, Jugoturbine i Rade Končara, nekada hrvatskih proizvođača svjetskih razmjera. I proces proizvodnje papira više ne ide od drveta kao osnovne sirovine, nego se prerađuje samo stari papir i proizvodi ambalažni papir. Vrlo zanimljiv je bio i obilazak cijelog postrojenja pripreme tehnološke vode koju uzimaju iz Drave, te poslije obrada otpadnih voda i vraćanje u Dravu. Proizvodnja papira inače velik je potrošač vode pa su se tvornice papira uvijek gradile uz velike rijeke, no tu su i velike količine otpadnih voda koje je trebalo pročistiti i zbrinuti, te vrati rijeci. I ovdje je bilo tema koje su bile zanimljive energetičarima, posebno djelatnicima Tekije koji rade na pročišćavanju otpadnih voda u Požegi.

- Ovo je bila vrlo zanimljiva posjeta koju su nam omogućili članovi Društva energetičara Belišće, koji su zaposleni u Duropacku. Naše društvo uskoro je domaćin Sportskih susreta energetičara Slavonije i Baranje krajem svibnja gdje očekujemo preko 150 natjecatelja u 6 sportskih disciplina. Nakon toga za početak jeseni planiramo dvodnevnu ekskurziju na branu Peruča i hidrocentralu Peruča. Unatoč teškim vremenima naše društvo dobro radi i društvo smo koje ima i povećanje članstva – rekao je predsjednik društva inž. strojarstva Anto Bekić, koji je tu funkciju ove godine preuzeo od legendarnog inž. strojarstva Drage Duvnjaka koji je čak 16 godina bio predsjednik društva. Anto Bekić je trenutno direktor Komunalca Požega, koje je uvijek pomagalo rad društva i ima dosta članova u društvu, posebno energetičara koji se brinu oko toplinske energije u Babinom Viru. No stižu mlađe generacije koje će sigurno još unaprijediti rad ovog nadasve aktivnog i vrijednog društva.

Vrlo zanimljiv dvorac u središtu Valpova i Muzej Valpovštine bili su tema obilaska poslije ručka u Restoranu Gutman u Belišću. Uz obilazak dvorca i obrambenih kula i zidina slušali su i zanimljive priče, legende i pojavljivanja duha lijepe Katarine, te pogledali etnološku zbirku iz života dvorca u kojemu je uvijek živjelo do stotinjak duša, naravno sa brojnom poslugom, ali i vojnom posadom koja je sačinjavala do 150 pješaka i konjanika.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: USUSRET DANU POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE I 805. ROĐENDANU S POŽEŠKO-SLAVONSKIM ŽUPANOM ALOJZOM TOMAŠEVIĆEM -

 POŽEGA – Požeško-slavonska županija slavi svoj Dan županije i obilježava 805 godina od prvih spomena i nastanka županije na ovim prostorima. Danas je to jedna od najmanjih županija s niskom stopom rasta, nedovoljno razvijena, ali s velikim potencijalima razvoja. Vraćanje onom iskonskom, poljoprivredi, osnova je strategije razvoja, a dobro ukomponirano s razvojem turizma kao granom budućnosti nudi perspektivu svojim žiteljima. Razgovarali smo s prvim čovjekom županije, požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem koji smatra da to sve ide malo sporo i želio bi da naš razvoj ide malo brže.

Gdje je danas Požeško-slavonska županija?
 -  Ove godine mi slavimo 805. godina od prvog službenog dokumenta koji spominje našu županiju, dakle još 1210. godine prvi put se spominje postojanje Požeško-slavonske županije. Mi danas siguran sam i pokazatelji koji to govore je da se naša županija oporavlja. Prvenstveno kada razgovaramo o gospodarstvu. Politika je ono što je važno i bitno, no i politikom se bave ljudi koji žele dobrobit i koji stvaraju okvire za stvaranje najboljeg. To znači da dizanje životnog standarda, otvaranje mogućnosti kako investitorima a samim time i otvaranje radnih mjesta mi činimo sve što je moguće u našim okvirima. Negativan trend razvoja i pad gospodarstva u našoj županiji je zaustavljen. Mi smo se okrenuli nizu novih mjera kako u razvoju poljoprivrede, razvoja gospodarstva u cijelosti, obrtništva, seljaštva koje želimo staviti u fokus. Proteklih nekoliko godina, a ja sam ovdje dvadeset mjeseci, uspjeli smo proračunske deficite i probleme u proračunu staviti pod kontrolu. Funkcioniramo dobro, plaćamo svoje obveze i troškove, smanjujemo plaće, na žalost i sebi a i djelatnicima kako bi stalo gospodarstvo na noge.

Veliko breme županije i dalje su naslijeđeni krediti, kakva je sada situacija?
 - Nekim ljudima možda nije drago kad ja to spominjem, ali ja to ne spominjem da bi mi kukali i plakali, nego je to činjenično stanje. Mi još uvijek imamo preko 60 milijuna kredita kroz narednih 10 godina. Godišnje otplaćujemo oko 5 milijuna kuna i ovaj novi udar koji je sustigao županiju ove godine, jer su ti krediti dizani u švicarskim francima. Županija samo na razlici tečaja gubi 900 tisuća kuna godišnje. Drugi udarac je porez na dohodak, koji odlukom Vlade RH se drugačije oporezuje i županija će tu izgubiti do 2,5 milijuna kuna. To je novih 3,5 milijuna kuna manje, plus ovih 5 milijuna kuna kredita iz izvornog proračuna. Kada bi ja kao župan i moji odjeli imali tih 8 milijuna kuna na raspolaganja mogli bi puno pružiti prema gospodarstvu, osnivanju zadruga, osnivanju turističkih agencija i potpore mladim ljudima, sigurno bi naše gospodarstvo išlo brže. Ja sam siguran da će ova godina koja nije najbolje krenula dobro završiti. Sretan sam što svoje obveze prema bankama plaćamo, ove godine bile su i neke od zadnjih rata za sportske dvorane koje su izgrađene na području županije, zadnja rata za Sportsku dvoranu u Velikoj. Vjerujem da će se gospodarstvo oporaviti a s većim brojem zapošljavanja bit će u ostatku godine lakše.

Županija ima veliki broj kvalitetnih i velikih projekata, koji su to projekti?
 - Kada zbrojimo sve ono što radi županija, općine i gradovi, a samim time i naši privrednici, u ovom razdoblju pripremljeno je projekata za preko 6 milijardi kuna. Sigurno je da će ti projekti dati i odgovore kako živjeti u budućnosti. Spomenuo bih samo neke koje smo bili obvezni napraviti prema strukturnim i kohezijskim fondovima EU radi podizanja standarda i života stanovništva, a to su aglomeracije, vodovodi, kanalizacije, ceste, uređenje prostora. Jedan od velikih projekata za koji sam siguran da ćemo uspjeti je obrana od poplava, rješavanje nasipa uz rijeku Orljavu od Dervišage do Pleternice i izgradnja akumulacije Kamenska. Na tom projektu nećemo odustati niti jedan milimetar jer on je važan ne samo zbog obrane od poplava, nego i zbog navodnjavanja, koje veže razvoj povrtlarstva, izgradnja staklenika i plastenika, a tim projektom predviđena je i izgradnja 6 mini hidroelektrana. Sama akumulacija daje i odgovor na razvoj našeg turizma. Cijeli projekt vrijedan je 60 milijuna kuna. Tu je i akumulacija Šumetlica vrijedna 130 milijuna kuna koja je pokrenuta a nažalost radovi su zaustavljeni. Bio sam osobno kod ministra i direktora Hrvatskih voda i taj projekt će se nastaviti i završiti, jer voda je izvor života i važno je te akumulacije staviti u funkcije. Na taj način bi mogli upravljati s našim vodama, Orljava nebi ljeti presušila, radile bi hidrocentrale a naši povrtlari bi u cijelom slivu Orljave mogli postaviti svoje proizvodne pogone. Važan je i projekta izlaza na brzu cestu za koji ovih dana očekujemo raspisivanje natječaja za glavni projekt. Potičemo i razvoj prometne strategije koji od nas traži EU za razdoblje do 2030. godine, koju smo donijeli na našoj Skupštini, no na žalost ministarstvo nas nije prepoznalo. No ipak smo dobili odgovor da trebamo zajedno ustrajati i raditi. Mi tražimo naš izlaz na autocestu. Tu je i projekt Kuća graševine vrijedan 32 milijuna kuna za koji smo dobili potporu Ministarstva turizma i Ministarstva gospodarstva kao strateški važan projekt kojim tri naša vinogorja stavljamo u funkciju. Time dobivamo i vinske ceste, razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Želimo u svim našim općinama i gradovima izgraditi po jedno bioplinsko postrojenje gdje postoje investitori njemačko-hrvatskog konzorcija snage do 1 MW, a 1,2 MW toplinske energije koje bi iskoristili prvenstveno za stakleničku proizvodnju i grijanje objekata. Najveći projekt na kojem radimo je izgradnja nove tvornice stakla u prostoru grada Lipika, vrijedna 262 milijuna eura, koja bi zaposlila oko 800 ljudi, što bi bio preporod naše županije.

Kako županija podupire one koji se bave ili namjeravaju baviti poljoprivredom?
 - Na našem prostoru imamo 85 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta od kojih je na žalost nešto zaraslo zbog minskih polja i napuštenih domaćinstava. Mi moramo i možemo revitalizirati poljoprivredu i radimo nekoliko projekata gdje želimo poduprijeti život u selu, jer biti poljoprivrednik nije samo zaraditi na dnevnoj bazi, nego i stil života. Stoga moramo naći model kako pomoći našim poljoprivrednicima. U našem proračunu smanjivane su sve stavke osim potpore poljoprivredi i braniteljima. Poljoprivrednike prepoznajemo i želimo s njima sudjelovati u razvoju. Krećemo s projektom crne slavonske svinje, gdje smo po studiji Poljoprivrednog fakulteta ustanovili da naša genetska struktura apsolutno odgovara autohtonoj sorti „fajferici“ koju trebamo vratiti u njena prirodna staništa, naša slavonska sela. S brzom reprodukcijom kroz svinjogojstvo možemo dati odgovor kako poboljšati standard našem stanovništvu. Važno je dati potporu poljoprivrednicima u povezivanju, zadrugarstvu. Mi smo već došli do visoke faze udruživanja u mljekarstvu, gdje se svi proizvođači mlijeka, naši farmeri udružuju u proizvođačku organizaciju s mljekarom Biz u zajedničku tvrtku. Oni tada uz sirovinu s proizvođačem mliječnih proizvoda idu u nove proizvode, npr. sireve i samim time dobivaju bolju cijenu. Županije će pronaći modele kako u tom segmentu pomoći. Dogovaramo i sa svim ostalim poljoprivrednim proizvođačima na skupštinama udruga, hoćemo li pojedinačno propadati ili zajedno udruženi opstati. Siguran sam da će ovakav model prepoznati voćari, povrtlari.

Kakve ste prijedloge dali prema novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu?
 -  Dva temeljna zakona su bitna za razvoj poljoprivrede Zakon o poljoprivredi i Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo po nedavno donesenom Zakonu o poljoprivredi je temelj i nositelj poljoprivrede, a nismo riješili kako im dati zemlju i staviti u funkciju OPG. Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je prošao prvo čitanje je upravo protiv OPG-a. Taj zakon apsolutno pogoduje velikim sustavima i OPG ostaje bez zemlje. U zakupu zemljišta na 50 godina jedan od uvjeta je koji daje čak 60 bodova gospodarski plan. U tom planu bodove dobiva onaj tko ima više radnika, više magistara i doktora znanosti, veći broj traktora. Molim vas lijepo pa kako će onaj čovjek od 35 godina, poljoprivrednik s jednim traktorom, koji se želi razvijati, on i njegova obitelj od toga živjeti, biti konkurentan sa stotinama ljudi jednog velikog sistema. Ne možemo reći da samo ekonomska opravdanost daje bodove i prednost pri kupnji, pa nam zakupe zemlje rade tvrtke iz stotinjak kilometara udaljenih gradova, a naš povrtlar koji je godinama radio tu zemlju, sada ostaje bez nje. On po tim parametrima gubi, a to znači da jedna obitelj kod nas propada, jer se pogoduje velikim  sustavima. Ponosan sam što smo zaustavili taj Zakon. Naš prijedlog je da OPG bude u startu u prednosti jer ostaje živjeti na tom prostoru i razvijati ga. Pitanje je i krčenja nekih prostora što nam ne treba uvijek jer za stanište crne slavonske svinje ne trebamo oranicu. Protivimo se i da se daje bez natječaja zemljište u koncesiju ili zakup, jer tako mi neznamo kome je to zemljište otišlo. Prepoznali smo da će zemljište dobivati samo neke određene firme, kojima je omogućeno da dobivaju tisuće hektara zemljišta. Sutra će prodati tvrtku strancima i na taj način stranci dobivaju naše poljoprivredno zemljište. Mišljenja smo da ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom dođu do te zemlje u koncesiji na 50 godina, jer tako mogu dobiti i sredstva od EU za razvoj. Ja sam za to da se mladim poljoprivrednicima i pokloni 10 ha za rad, neće ih moći prodati, ali raditi i stvarati bolje uvjete za svoju obitelj, da. Prepoznali smo cijeli niz članaka koji su protiv našeg čovjeka i našeg poljoprivrednog gospodarstva.

Nedostaje nam prerađivačkih kapaciteta, gdje bi imali dodatna radna mjesta i osigurali otkup od poljoprivrednih proizvođača?
 -  Ovdje moramo postaviti pitanje obrnuto, da li može netko drugi riješiti naše probleme. Ne može, to možemo riješiti samo mi. I ja sam voćar, imam oko 5 jutara šljivika u uzgoju i svjestan sam da mi voćari bez udruživanja dalje ne možemo. Da li će to biti samo organizirana proizvodnja ili i pogon za preradu, no svjesni smo da ovako dalje ne može. Nama to netko drugi ili politika ne može riješiti, niti županija može otvoriti tvornicu, ali mogu zadrugari zajedno pisati projekt, aplicirati prema našim ministarstvima, prema EU, pronaći dio sredstava za financiranje i naći odgovore što prerađivati i gdje naći tržište za proizvode. Da bi to tako išlo lakše mi radimo i novi projekt pri Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Požegi, gdje ja vidim sasvim drugačiju ulogu škole i odgovore na sva ova pitanja kako sutra raditi proizvodnju i obaviti preradu. Kako izgraditi moderno europsko farmerstvo možemo doznati kroz našu školu i projekt koji sa školom pripremamo, od hladnjača, pogona za preradu, farme.

Veliki poticaj ukupnom razvoju može biti i ruralni turizam, što po tom pitanju čini županija?
 - Za opstojnost ovih prostora turizam je kao nadogradnja i mi želimo staviti to u punu funkciju. Mi imamo sve potrebne uvjete za razvoj turizma, trenutno dobivamo i potpore od Ministarstva turizma. Mi se ne trebamo boriti s Dalmacijom nego naše prednosti istaći i staviti u punu funkciju. Zar može biti bolja ponuda od naših vinograda, gdje svi koju dođu ostanu oduševljeni kvalitetom vina ali i poznatom slavonskom dušom. Zar ne može naš požeški festival ili Grgurevo kao atrakcija ovih prostora strancima ili ljudima iz naše okolice biti interesantno. Ili naše toplice u Lipiku, nadam se uskoro ponovnom pokretanju toplica u Velikoj, zatim vjerski turizam u Pleternici, devet dana Gospe od suza, te u našoj najmlađoj općini Čaglin gdje je HDZ dobio mogućnost pomoći, Sovsko jezero koje je izazov i za koje također pripremamo projekt kako privući turiste. Ruralni razvoj u 277 naselja samo to nadopunjuju, jer i farma muznih krava je za posjetitelje interesantna, proizvodni pogoni. Mi se nesmijemo stidjeti svog načina života, trebamo u Slavoniji zadržati svoj stil života, okrenuti ga i povezati s mladosti i iskustvom, a obitelji neka budu osnova razvoja i rasta. To je smjer kojim trebamo ići i na kraju ćemo pobijediti i tu „bijelu kugu“ i iseljavanje mladih ljudi. Ja uvijek pozivam nemojte iseljavati nego hajdemo zajednički učinit sve te projekte kao bi našu županiju vratili tamo gdje ona pripada.

Prepoznati ste kao župan koji je prisutan na svim mjestima u cijeloj županiji, na što se naši ljudi najviše žale, imaju li još nade za boljitkom?
 - Ljudi imaju nade i to je činjenica, jer kada ne bi imali nade iselili bi se svi iz ovih prostora. Zato želim u kontaktu s ljudima biti neposredan i razgovarati uvijek s pozitivizmom. Kad analiziramo stanje uvijek razmišljamo kako će biti u budućnosti. Temelj problema je nedostatak radnih mjesta, to svi znamo, ali priču moramo malo i okrenuti. Probleme nam neće nitko riješiti, moramo ih rješavati sami. Ako je netko npr. dipl. ekonomista, on je već studirajući trebao promišljati kako otvoriti radno mjesto sebi, prijatelju, kolegi. Ja znam da su mladi ljudi naša budućnost, ali im ja preporučujem da se ne boje. Pet mladih prijatelja ili prijateljica koji imaju laptop, znaju engleski jezik, znaju pripremati projekte, mogu surađivati s gradovima i županijom, mogu otvoriti tvrtku ili poduzeće. Danas se 60 posto proizvoda može prodavati preko interneta, što znači da ljudi koji su pohađali škole moraju sami dati neke odgovore. Otvori se tvrtka za 10 kuna, Skupština županije je donijela odluku da sve troškove oko osnivanja snosi županija. Bio bih ponosan da moramo napraviti rebalans samo zbog toga. Možda očekujemo i mislimo da se u Americi, Kanadi i Njemačkoj živi dobro samo zato što je to tako. Ne nego zato što su se organizirali, sami otvaraju radna mjesta, rade i pobjeđuju. Poljoprivreda najbrže otvara radna mjesta, traži najmanje desetak sati rada u tijeku jednog dana, a ti vrijedni ljudi naših prostora su tu. Siguran sam da će već slijedeća godina biti godina ekonomskog rasta ovog prostora.

Sami kažete da vama to sporo ide, a što vas najviše ljuti u svemu?
 - Ljuti me kad ja nešto tražim, onda traže model kako nešto ne učiniti. Ja to ne prihvaćam, tražim model kako nešto možemo učiniti. Moram čak i priznati da se nekada i ja dok nisam došao na ovu dužnost razmišljao, o Bože dragi što to ovi ljudi rade u ovim uredima, čime se bave i što ljudi razmišljaju, zašto on to danas nije potpisao i dao rješenje. Ulazeći u tu problematiku vidim niz razloga zašto se nešto nije danas riješilo i borim se da se to popravi. Pisao sam i pisat ću ministrima, davao prijedloge kako nešto ubrzati. Ako imamo investitora i želimo nešto učiniti, trebamo ocijeniti da se ako postoji interes građana, pojednostavi i skrati postupak, a ne da javne rasprave traju mjesecima. Zašto kod gradnje kuće susjed u 30 dana treba staviti primjedbe. Ako ih ima neka ih stavi u roku 48 sati, zašto odugovlačiti. Ispada da onda referenti neće, a oni imaju ograničenja. Ako nešto i napravite preko noge onda vas pitaju kome pogodujete. No politika jeste pogodovanje, jer ako pogodujemo razvoju gospodarstva, pogodujemo ako ubrzavamo situaciju. Vodimo i tu bitku, pojednostavimo te strateške investicije, ako se radi o razvoju našeg prostora, zapošljavanju velikog broja ljudi, ubrzajmo i pojednostavimo procese. Čemu čekati godinu dana za izdavanje lokacijske dozvole za tvornicu stakla, a znamo da će 800 ljudi biti zaposleno, znamo da imamo sirovinu, a investitor postoji. Ljudi mene pitaju pa do kada, a ja im ne mogu dati odgovor. Mi smo se preorganizirali, tvrdim da kako ljudi kažu, da smo veći katolici od Pape. Stavljamo ograničenja kako ljudi nešto ne mogu, evo u poljoprivredi sve zabrane i ograde da se ne može farma napraviti u blizini kuće, a zapravo treba biti obrnuto. U Austriji je punionica mlijeka točno uz farmu, zid uz zid, a kod nas ograničenja. Snabdijeva 60 dječjih vrtića i škola s mlijekom, svako jutro, a kod nas se ne može. Pozivam ljude kada imaju problem da dođu kod nas, jer sve je radno vrijeme i želimo ljudima riješiti problem. Kada riješimo njihov problem ljudi su sretniji.

Da li ste kao župan zadovoljni ovom situacijom danas?
 - Ja sam zadovoljan sa situacijom jer uvijek vidim budućnost i vidim svjetlo. Dolazim iz jednog drugog sustava gdje sam 23 godine bio vojnik i meni je sve ovo sporo. Ja kada promišljam o nekim projektima ili kad sam u razgovorima ja želim rezultate odmah. Želim stoga sa svojim suradnicima, načelnicima i gradonačelnicima da ubrzamo procese. Čekati ne vrijedi, moramo djelovati sad i odmah, a rezultati će onda biti vidljivi. Neću odustati od projekata koje smo planirali, ponosan sam i čestitam svim djelatnicima, ali ponosa sam i na predivne stanovnike naše županije koji nam daju svoje prijedloge, svoja razmišljanja, budu kritični što očekujemo, ali ne samo kritiku nego i rješenja situacije. Zajedno rame uz rame možemo dati odgovore kojim smjerom dalje ići. Ponosan sam što sam župan ove naše predivne županije.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

JELI MARIĆ IZ VETOVA DIMNJAK ZAPALIO KROVIŠTE KUĆE -

VETOVO – Baš na uskrsni ponedjeljak ujutro kad je naložila šporet u kuhinji i dobro se razgorila vatra jer pripremala doručak za unuku, zapalio se i dimnjak, a s njega je vatra prešla odmah na staru suhu drvenu konstrukciju krova. Uskoro se iz krovišta dizao dim i vatra, skočili su prvi susjedi i odmah krenuli gasiti, netko s aparatima, a netko s kantama vode. Ubrzo su došli i vatrogasci DVD Vetovo i završili gašenje, te stvarno svi zajedno spriječili da ne dođe do veće štete, jer bi na toj trošnoj i maloj kućici sve brzo nestalo u plamenu. Kako je taj dan padala i kiša, odmah su se organizirali svi i priručno pokrili rupu u krovu, no ostali su nagorene letve i grede.

- To bi morala što hitnije popraviti, a nemam novca za to. Trebaju na tom dijelu nove grede i letve promijeniti, a stradao mi je i strop u sobi koji je propao od požara i vode prilikom gašenja. Za sve to nemam sredstava. Zahvalna sam svima koji su mi pomogli u gašenju i odmah u privremenom pokrivanju kuće da mi kiša ne napravi još veće štete, no sada molim sve dobre ljude da mi pomognu da to popravim – kaže Jela Marić, iz Vetova, ulica Stjepana Radića 6, tko može u građi a tko u novcu, a svaka pomoć dobro će joj doći da popravi kuću jer to je nužno napraviti što prije. Uplate možete izvršiti na IBAN: HR1123860023205014986.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

41. TAMBURAŠKI FESTIVAL POD MEDIJSKIM POKROVITELJSTVOM tjednika KRONIKA požeško-slavonska -

 KAPTOL - Čelništvo 41. Festivala tamburaških pjesama „Zlatni glas zlatne doline 2015.“ odabralo je 18 pjesama koje će biti premijerno izvedene na toj tradicionalnoj priredbi 8. svibnja u Kaptolu pokraj Požege pod medijskim pokroviteljstvom tjednika Kronika požeško-slavonske. Kako je poznato svoje prve glazbene korake upravo na ovom festivalu učinile su Ivana Kindl, Vesna Pisarović, sastavi Od srca do srca, Arteški bunar, Evergreen i drugi. Nove skladbe pisane za ovaj festival izvest će jedanaest solista uz pratnju TS Posegana iz Požege, te sedam tamburaških sastava s područja kontinentalne Hrvatske.

- Među solistima su i poznata imena tamburaške estrade kao što su Željko Witovsky, Slađan Poljak ex Slavonska duša, Zlatko Deveničar, Stjepan Japarić, Josip Jelenčić i drugi, kao i mlada imena među kojima su Monika Jurić iz Kaptola i Anabela Tripić iz Podvinja - ističe predsjednik Organizacijskog odbora festivala Mile Pavičić dodajući da su tu i tamburaški sastavi Zvona iz Đakova, Salaš iz Gradišta, Šil dil daj iz Vinkovaca, Žute dunje iz Cernika, Za šaku dukata iz Siska, Lađari iz Davora i drugi. Odlukom stručnog suda dodijelit će se tri nagrade za najbolje izvedbe, a isto toliko nagrada pripast će izvođačima glasovima posjetitelja u dvorani kaptolačkog Vatrogasnog doma.

Prije ovogodišnjeg festivala objavit će se album sa svim pjesmama, a snimku priredbu objavit će Poljoprivredna TV u svom tamburaškom programu TV Superton, te Vinkovačka TV.

I ove godine na festivalu su brojna poznata autorska imena kao što su Ivica Plivelić, Đurđa Habel, Krešimir Stipa Bogutovac, Štefanija Soldan, Alen Mozer, Ivica Divjak, Vladimir Bajt, Goran Ivanović Lac, Drago Pecek, Tomislav Nemet, Slađan Poljak, Davor Magušić, Davorin Ciprić, Krunoslav Dražić i drugi.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija   

NAJAVLJENA 15. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGE -

 POŽEGA – Svoje izvješće o radu za drugo polugodište protekle godine podnijet će gradonačelnik Vedran Neferović na najavljenoj 15. sjednici Gradskog vijeća grada Požege koja će se održati 13. travnja. Uz njegovo izvješće vijećnici će prihvatiti i Izvješća o realizaciji programa javnih potreba u kulturi, predškolskom odgoju i obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, turizmu ostalim udrugama i društvima građana, te financijske iznose koji su utrošeni za navedene javne potrebe.

Pred vijećnike će doći i Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture, izvršenje Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Razmatrat će se i Konačni prijedlog Izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja Zone gospodarske namjene Sjever i prijedlog Mišljenja na nacrt konačnog prijedloga ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana županije.

Na dnevnom redu je i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Požege te izmjena Odluke o javnim priznanjima Grada Požege kojom će se mijenjati članak 15. te će glasiti „Svake godine može se dodijeliti do pet Kolektivnih nagrada Grada Požege“.

Konačno ćemo i mi novinari moći kupiti parkirnu kartu u centru grada Požege gdje i inače najviše radimo i provodimo svoje radno vrijeme, jer do sada nismo to mogli budući da ne stanujemo ili nam tvrtka nije prijavljena u samom centru. Tako više nećemo morati plaćati kazne za parkiranje, jer ćemo sada moći kupiti parkirnu kartu i za Prvu zonu parkiranja. Pohvala gradonačelniku za usvajanje prijedloga novinara kojim će im olakšati njihov posao i svakodnevni boravak u najužem centru grada Požege.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija