ZANIMLJIVOST FESTIVALA GRAŠEVINE U KUTJEVU -

KUTJEVO – Jedna od manifestacija ovogodišnjeg “Festivala graševine 2016.” koja već niz godina privlači pažnju brojnih posjetitelja, svakako je zanimljiva „Ulična utrka traktora“. Ove godine na startu se pojavilo 26 traktora raznih namjena, od vinogradarskih do onih najmoćnijih, starih i novih, ali i jedna kosilica za travu. Natjecanje se odvija na stazi dužine 500 metara, sa startom na Trgu graševine, duž glavne ulice,. U što kraćem vremenu treba prijeći tu relaciju, a da bi sve bilo zanimljivije i ne samo vožnja sa startom, organizator je pri kraju staze stavio i tri čunja, koja su se trebala obilaziti, a naravno pri tome i smanjiti brzina.

Utrka se održavala u nekoliko kategorija, a u kategoriji traktora oldtimera najbrži je bio Franjo Ašenbrener s prolaznim vremenom 39,28 sekundi. U kategoriji vinogradarskih traktora pobjednik je bio vozač sa traktorom Vinarije Krauthaker s prolaznim vremenom od 36,63 sekundi. U kategoriji traktora do 120 KS najbrži je bio Miroslav Bartolović s vremenom od 40,72 sekunde, a u kategoriji iznad 120 KS pobijedio je Ivan Gomerčić s prolaznim vremenom od 41,79 sekundi. Najbolji pojedinci, vozači traktora nagrađeni su plaketama i nagradama.

Tekst/foto: Vladimir Protić

FESTIVAL GRAŠEVINE U KUTJEVU ZAPOČEO OCJENJIVANJEM GRAŠEVINA I SIMPOZIJEM O GRAŠEVINI -

KUTJEVO - Festival graševine Kutjevo 2016. godine započeo je Simpozijem o graševini na kojoj su svoja izlaganja imali eminentni stručnjaci vinske specijalnosti. U kutjevačkoj kinodvorani pred prepunim auditorijem zainteresiranih vinogradara, vinara, članova vinskih udruga svoje teme iznijeli su dr. sc. Leo Gracin i doc. Saša Špiranec „Sva lica graševine – aroma wheel, master of wine I. Barbić, ing agr. Vlado Krauthaker dipl. ing. agr. Ž. Jurišić „Oznaka izvornosti – temelj razvoja vinarstva“ i „Kontrola vina na tržištu“, prof. dr. sc. Mladen Boban „Gubi li oksidirano vino biološku učinkovitost“, prof. dr. sc. Edi Maletić „Završna ispitivanja klonova graševina u postupku selekcije“. Nakon tema simpozija uručene su šampionske titule i zlatna odličja za kvalitetu graševina berbe 2015. i ranijih godina, te ostalih vina koja su ocjenjena proteklog tjedna.

Na ovogodišnji „Festival graševine“ u prijestolnicu graševine u Kutjevo, došlo je na ocjenjivanje 150 uzoraka vina, od kojih 125 bijelih i 25 crnih sorti. Naravno najviše graševine iz prošlogodišnje berbe, iz 2015. godine, koja je po svim parametrima bila dobra berba, pa se očekivalo i dobro vino. Prispjelo je 123 uzorka graševine svih kategorija, a posebno se ocjenjivala mlada graševina 2015., zatim graševina starijih godišta, te posebno graševine kasnih i izbornih berbi i predikatnih vina. – Dobra godina rezultirala je i dobrim rezultatima, pa je više od 50% uzoraka zaslužilo zlatno odličje – istakao je predsjednik stručnog povjerenstva prof. dr. sc. Edi Maletić.

Šampion berbe 2015. u kategoriji suhih vina je graševina tvrtke Campus, poznatog glazbenika Miroslava Škore, koje je vino u pripetavanju između šest uzoraka u konačnici dobilo najveći broj bodova. Kod starijih graševina šampionsko vino je berbe 2006. tvrtke Belje d.d. dok je šampion u predikatima, graševina berbe 2011. Vinarije Galić. U kategoriji ostalih vina šampionsko odličje dodjeljuje se za mirisni traminac OPG-a Gojka Solde iz Vetova. Šampionska priznanja i zlatne plakete uručio je ministar poljoprivrede Davor Romić, zamjenik župana Ferdinand Troha i kutjevački gradonačelnik Josip Budimir.

Kako se na simpoziju u više navrata spominjao novi Zakon o vinu kao rješenje brojnih problema vinarstva, te jače brandiranje i marketing vina, ministar Romić je rekao: - Za to sam i došao ovdje da čujem poruke i da djelujem. Mi danas vrlo intenzivno radimo da riješimo dva zakona, Zakon o poljoprivredi i Zakon o vinu. On se se napraviti u trećem kvartala ove godine, u suradnji sa strukom. Jedan od prijepora je bila regionalizacija, te da se napravi kvalitetan zakon. Moramo napraviti prepoznatljivost naših vina, dosežemo visoku kvalitetu vina i ta vina moramo izvoziti.

Moramo naći svoja tržišta, te osigurati količine za ta tržišta – rekao je ministar Romić i prokomentirao da ne vidi problem u istraživačkim radovima na nafti i plinu, jer to su sigurna istraživanja i neće naškoditi poljoprivredi, pa ni ekološkoj poljoprivredi. I danas već ima bušotina koje ne utječu na poljoprivredi, a ovo sada su tek istraživanja. Komentirao je da Vlada RH normalno radi i funkcionira, a on osobno podržava osobu koja ga je imenovala za ministra poljoprivrede, kao kandidata Mosta.

Ministar Romić je istakao i da su mjere ruralnog razvoja su hrvatska šansa: - 3,6 milijardi trebaju završiti u ruralnom prostoru, tamo gdje bi se oživio taj isti ruralni prostor. Za to smo napravili strategiju, dobili od Europske komisije suglasnost i idemo korakom da te korake realiziramo i vratimo život u ruralni prostor RH. To je moja misija i zato sam došao za ministra poljoprivrede. Sve se malo duže oteglo i žao mi je poljoprivrednika koji su imali kvalitetne projekte još nisu dobili sredstva. No taj program mora biti po zakonu, uredbama i pravilima za što ću se ja zalagati.

Festival graševine u Kutjevu završio je uličnom Utrkom traktora. Cijelog dana svi vinski podrumi su bili otvoreni za razgledavanje i kušanje, a posebno na štandovima na jedinstvenom Trgu graševine. Za goste bila je pripremljena i bogata ugostiteljska ponuda, na velikoj pozornici redale su se tamburaške skupine, a navečer su kao posebni gosti svoj koncert održali glazbenici Teške industrije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

KOMEMORACIJA ZA PRVOG PREDSJEDNIKA HDZ-a GRADA POŽEGE UZ NJEGOV GROB NA GROBLJU SV. ILIJE -

POŽEGA - Na groblju sv. Ilije okupili su se na komemoraciji članovi GO HDZ-a Požega, ŽO HDZ Požeško-slavonske županije, članovi udruga branitelja proisteklih iz Domovinskog rata, prijatelji i članovi obitelji prerano umrlog Antuna Božića. Oni su uz grob položili cvijeće, vijence i zapalili svijeće sjećajući se Antuna Božića, prvog predsjednika tada jedinstvenog HDZ-a za općinu Požega, kasnije preimenovanog u Županijski odbor HDZ-a, a gradovi i općine dobili su svoje organizacije HDZ-a.

Nakon 24 godine obitelji je još uvijek jednako teško, posebno sestri Mariji Bajt, koja je također u to vrijeme aktivno radila na stvaranju samostalne i neovisne države Hrvatske, no znajući da žrtva Antuna Božića nije bila uzaludna i da nije zaboravljena, lakše se prepušta tugovanju za članom svoje obitelji.

Povodom obljetnice smrti uz grob Antuna Božića molitvu je vodio pater Zlatko Papac. Kratku komemoraciju i molitvu svi sudionici održali su kod groba Mate Novačića, predsjednika općine Slav. Požega iz vremena hrvatskog proljeća. Mato Novačić je i u slobodnoj hrvatskoj obavljao dužnosti u gradskoj upravi, sada grada Požega.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UZ OBILJEŽAVANJE 91. GODIŠNJICE NK KUTJEVO I FESTIVALA GRAŠEVINE -

KUTJEVO – Puna dva dana u gradu Kutjevu održava se niz manifestacija, koje su vezane uz proslavu 91. godišnjice NK Kutjevo i održavanje tradicionalnog Festivala graševine. Nakon odigrane nogometne utakmice s HŠK Posušje od 21 sat održan je koncert na kutjevačkom stadionu, kojega je gost bio Miroslav Škoro.

Osim što je poznat kao tekstopisac, glazbenik, pjevač s nizom velikih uspješnica, Škoro je odnedavno i vinogradar, jer je kupio vinograd u kutjevačkom vinogorju. No da je i u tome uspješan govori da je na ovogodišnjem Festivalu graševine njegovo vino sorte graševine postalo šampionom. Škoro je u Kutjevu koncert održao potpuno besplatno u humanitarne svrhe, a veliki broj posjetitelja u tome ga je podržao, svojim dolaskom i burnim pljeskom i pjevanjem njegovih pjesma. Što ga je motiviralo na to zapitali smo ga u kraćem razgovoru.

- Zbog toga što dolazim u ovaj kraj, što volim ovaj kraj i što imam vinograd u ovom kraju, zbog toga što zahvaljujući ovom kraju i jesam jednim dijelom postao Škoro. Ne mogu pri tome zaboraviti svoj Višnjevac ni svoju Slavoniju, ni Imotski, ni Zagreb. Ja sam jedan mali integralni Hrvat. Premalo nas ima pa na razini folklora zadržavam ovo Slavonci i Baranjci, Šokci, Bosanci, Hercegovci, Zagorci, to me baš previše ne zanima osim u nekom smislu folklora. Ovaj kraj jako volim, ovom kraju zahvaljujem to što sam od 92. godine do danas otpjevao ozbiljnu količinu pjesama i tu sam upoznao jako puno dragih ljudi. Mislim da je ključni razlog taj što, kada se sada spominje Slavonija, a to je 70 godina kada je moj djed doselio u ove krajeve, kada se u Slavoniju doseljavalo, danas Slavoniju svi spominju u kontekstu iseljavanja. Govori se o bijeloj kugi, govori se o tome kao da je to nekakva spaljena zemlja, kao da smo mi nekakav Mars, a u stvari ovo je bogom dana zemlja, poznata od doba Rimljana, pa i prije njih. Kad čovjek vidi da se te stvari događaju, onda mora reagirati. Ja sam prije tri godine napravio jednu pjesmu koja se zove „Zašto lažu nam u lice“, snimio sam spot u Staroj Kapeli, bilo je nekih 15 bakica tamo. Inače to selo je prije imalo 350 – 400 stanovnika, i bakice su mislile da smo mi došli dijeliti mirovinu pa su izašle van na ulicu. Svi su mi rekli da sam ja šašav, blesav i nije se taj spot baš mogao negdje prezentirati, valjda da sam bušio bundeve bio bih prije na televiziji u Hrvatskoj nego s takvom tematikom. Sada kad se to događa ja činim još jedan korak dalje, a to je da dođeš među ljude i na neki način, probaš, ono što ja radim, pomoći da probamo zaustaviti tu pošast. Šteta je ove zemlje, šteta je ovog naroda. Ja mogu to ovako s pjesmom i ovakvim koncertom. Lijepo je bilo vidjeti i naše momke kako igraju s dečkima iz Posušja nogomet, i volio bih da to bude tako i za deset godina. Nastavimo li ovako, neće imati tko igrati nogomet u Kutjevu.

Ovo je bogom dana zemlja, vi ste se odlučili ovdje i investirati u vinograd, a odnedavno ste postali i uspješan vinar, dobivši šampionsku titulu za svoju graševinu?

- Da možda bi bilo najbolje da uzmem nekakve novce i napravim koji apartmančić na moru pa ga iznajmljujem Česima. I tu sam ja malo skočio na glavu, jer kada uđeš u to sve skupa puno je toga krenulo dobro u mom životu, kao zeka-peka i zafrkancija, ali onda moraš izbrojati neke novce za vinograd. Kada sam ga kupovao vidio sam da to nije zafrkancija, jer ljudi koji su ga prodali, ta obitelj Mikinac, nisu ga baš htjeli ni svakome prodati. Oni su rekli da se ja o tome moram brinuti i stvarno ja sam uz dvoje djece dobio još jedno dijete. To je sada taj moj vinograd. Kada malo uđeš u to, bez obzira koliko truda i novaca uložiš kroz godinu dana, i napraviš stvarno vrhunsko grožđe, kada pomnožiš cijenu kilograma grožđa s onim što si dobio, vidiš da si u minusu dosta novaca. Onda sam ja tu počeo primjenjivati svoje znanje koje sam stekao na fakultetu, da treba finalizirati proizvod. Tada sam se još više uvalio. Mislim da je i jedan ključan razlog zašto naši ljudi odlaze, upravo to što polomiš kičmu u vinogradu i na polju, a onda to što proizvedeš ne bude dovoljno da ti pokrije ono što si sve uložio, ne računajući čak svoj rad. To je ta žalost, to je to što u stvari više vrijedi boca, više vrijedi čep, kapica, etiketa, nego što vrijedi to grožđe od koga se napravi vino. Da, eto platio sam da mi se napravi vino, i evo sticajem okolnosti na tom tajnom glasovanju ja sam ispao šampion. Na to sam silno ponosan jer znači da ljudi koji su mi ga prodali bili pošteni, jer mi nisu prodali mačka u vreći, nego stvarno jedan vinograd na vrhunskom položaju. No dobro, ovo je posao u kojem svaki puta kada napraviš jedan mali korak naprijed, vrate te tri koraka nazad, ali ja nisam od onih ljudi koji odustaju. Zato sam i večeras ovdje. Ja nemam običaj ustuknuti pred ničim pa tako ni pred cijenom grožđa. Dići će se to, prestati s preseljavanjem, vratit ćemo mi našu djecu.

Jedan dio svog života proveli ste u politici, sada svaki trenutak gledamo, imamo li ili nemamo Vladu. kako vi sve gledate na to?

- Ja mislim da mi sve to doživljavamo jako dramatično, ovo se nama događa prvi puta. U svijetu ima zemalja u kojima Vlade padaju kao kruške, i ustvari moje osobno mišljenje je da je to na neki način čak i dobro za narod jer svi drugi pokazatelji su dobri. Znači čim se oni bave sobom, ne stignu se baviti nama. Čim se bave nama, onda nas cijede i žmiču ne bili priskrbili što više za sebe. Jako se promijenila ta stvar koja se zove politika i pobjegla je daleko od svoje definicije. Ne znam i baš me briga, jer sve je to sjaši Kurta da uzjaše Murta. U Hrvatskoj je 89. i 90. godine Savez komunista podijelio na dvije stranke i onda se oni zafrkavaju s nama. Neki dan je netko i rekao da je to eksperiment koji nije uspio. osobno mislim da treba eksperimentirati s nečim drugim a ne s ljudima. Ja pokušavam cijeli život biti odgovoran, jer moram tako. Rano mi je umro otac, pa sam ostao i bez majke, dobio suprugu i dvoje djece, vinograd.

Kada najbolje radite i stvarate?

- Najkreativniji sam ujutro, najmirniji sam ujutro. Smatram da je jutro nešto prekrasno, jer čovjek se raduje kada se ujutro ustane da je živ. kada ideš spavati neznaš da li ćeš se ujutro probuditi.

Što najčešće doručkujete, slavonsku slaninu ili zobene pahuljice?

- Ustvari kad sam bio klinjo išlo mi je silno na živce, ono što sam morao jesti, jer nisam imao love, bio sam siromah. Sada da bih zadržao razinu zdravlja moram opet jesti upravo to što sam jeo kao malo dijete i kao siromah. Nema baš previše slanine u mom jelovniku.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NK KUTJEVO OBILJEŽILO 91. OBLJETNICU POSTOJANJA I RADA KLUBA -

KUTJEVO – Kutjevački nogometni klub NK Kutjevo obilježilo je 91. obljetnicu svog postojanja i rada kluba, te igranja nogometa u Kutjevu. Povodom obljetnice odigrali su ranije dogovorenu uzvratnu nogometnu utakmicu, međunarodnog karaktera s HŠK Posušje iz BiH. Posušje je hrvatski nogometni klub osnovan 1950. godine u tadašnjoj zajedničkoj državi, a gaje prijateljski odnos s Kutjevčanima.

- Obilježavamo i slavimo veliku obljetnicu koja u sebi nosi i jednu simboliku, '91 godine naši su se branitelji borili za Hrvatsku, a mi se danas borimo za razvoj gospodarstva, da bi naši mladi ljudi ostali u svom kraju. NK Kutjevo kao klub je više od 15 godina bio zapuštan, a sada smo odradili određene infrastrukturne radove. Pokušavamo urediti svoj stadion kako bi mogli redovno trenirati a i odgajati najmlađe kroz školu nogometa – istakao je kutjevački gradonačelnik Josip Budimir povodom obilježavanja obljetnice i prijateljske utakmice.

Nogometna utakmica odigrana je u prijateljskom tonu a i završila je neodlučnim rezultatom 1:1.

Tekst: Vladimir Protić Foto: A. Protić

OŠ ANTUNA KANIŽLIĆA PROSLAVILA DAN ŠKOLE -

POŽEGA – Osnovna škola Antuna Kanižlića iz Požege proslavila je svoj Dan škole prigodnom završnom priredbom pod nazivom “Igra se nastavlja”. Učenici i njihovi nastavnici pripremili su zanimljiv program koji je većinu roditelja, rodbine i prijatelja osnovaca prisutnih na priredbi vratio u djetinjstvo.

Pjesmom i igrom oživljene su igračke, kositreni vojnici, plišani medvjedići, lego kocke, igrače karte, autići, lutke, Disneyeve igračke i dr.. Mnogi su s nostalgijom uživali u programu, te nisu štedjeli dlanove nagrađujući izvođače gromoglasnim pljeskom.

Program je prikazan u Gradskom kazalištu Požega, a osmisli su ga učitelji Valentina Mirković, Marjana Bajić i Vladimir Kamenčak.

Sve nazočne prigodnim riječima pozdravila je ravnateljica Marija Samardžija. - Svečana sjednica Učiteljskog vijeća posvećena je uspjesima naše škole, njih ste postigli vi dragi učenici stjecanjem znanja, razvojem vještina i izgradnjom osobnih stavova. Nadam se da ste se pri tome uvijek mogli osloniti na suradnju s učiteljima i roditeljima, ali da u vama nema želje za uspjehom, nadarenosti i ustrajnosti teško da bi i oni najbolji mogli ostvariti rezultate na koje smo danas ponosni. Želim da uspijevate i dalje ma gdje bili jer imate sva prava ovog svijeta na samopouzdanje i optimizam, na vjeru u vlastite snage i sposobnosti i nadam se da ćete na tom putu nailaziti na poticajno, susretljivo i pozitivno okružje jer onda je sve lakše – rekla je Marija Samardžija.

Tekst/foto: A. Protić

PREDAVANJE „DEMOGRAFSKI ALARM I EGZODUS MLADIH OBITELJI IZ HRVATSKE – KAKO ZAUSTAVITI NEGATIVAN TREND“ -

POŽEGA – Želeći istaći u svim sredinama pitanje i problem jedinstven i važan za cijelu Hrvatsku, Udruga Bistrica iz Zagreba i Matica hrvatska organizirala je po brojnim hrvatskim gradovima predavanje na temu „Demografski alarm i egzodus mladih obitelji iz Hrvatske – kako zaustaviti negativan trend“. Predavanje ali i raspravu o ovom bitnom problemu uz moderatora, novinara Branimira Bilića održao poznati demograf dr. sc. Stjepan Šterc u dvorani HGK Požega.

- Želimo pokazati da se sve bitno ne dešava samo u Zagrebu, a da se na to krucijalno problem, pitanje demografske obnove je najvažnija stvar koju u hrvatskoj treba promijeniti. Niti bivše Vlade, niti ova Vlada RH to ozbiljno ne vide i mladi ljudi s obiteljima gotovo masovno odlaze iz Hrvatske. Trebali bi očito i bolje razvijati gospodarstvo, ulagati u mlade obitelji, zapošljavati, a riješiti i pitanje da žene majke imamu svoje plaće i mirovine s te osnove. Vlada bi trebala osnovati takvo ministarstvo, koje bi skrbilo o demografskoj obnovi, jer ako nas ne bude neće biti ni Hrvatske – istakao je Branimir Bilić u uvodu u predavanje, naglašavajući da brojne zemlje, poglavito stare Europe, imaju taj problem, a neke ga i rješavaju.

- Definitivno je svima u zemlji jasno da je demografska problematika ključna problematika u državi i odmah je uz gospodarsku o čemu Hrvatska mora ozbiljno razmisliti i napraviti revitalizacijske planove. Idemo u klasični demografski slom, a onda nećemo imati ni odgovarajući gospodarski razvitak u zemlji. Svi podatci su negativni a vidimo da nas napušta mlada populacija, bježi gotovo glavom bez obzira iz države. Nije to samo pitanje njihove nezaposlenosti nego pitanje nezadovoljstva kako se razvija hrvatsko društvo. Ta nesigurnost mladih je bitan faktor za iseljavanje, koje je posebno izraženo ovdje u Slavoniji, gdje smo svjedoci svakodnevnog odlaska. To razara hrvatsku budućnost a mi još uvijek na političkoj razini razmišljamo, bili ili ne bili postavili koncepciju demografske obnove Hrvatske – kaže Šterc, koji misli da je to svima pa i ekonomistima, bankarima i financijerima poznato, jer će nam se na kraju urušiti i svi ostali sustavi, od mirovinskog, zdravstvenog, školskog, sustava radne snage. To nam nije neka daleka budućnost, nego nažalost u slijedećih 20-tak godina.

- Nedostaju nam klasični poticaji za novu populaciju, a nismo razvili niti model kroz imigracijsku varijantu. Imamo brojnu populaciju vani, iseljeništvo, koja po nekom irskom modelu, koji ja zastupam, može utjecati na demografski i gospodarski razvoj zemlje, kako radom vani i financijskim doprinosom razvoju gospodarstva, ali i usmjeravanjem svoje djece na povratak, kroz studije u Hrvatskoj, posao ili vraćanjem u Hrvatsku bar kao umirovljenika. To se sve mora postaviti na čvrste temelje jer je bitan faktor razvijanja sve ga ostalog. Irska, Izrael i ostale iseljeničke zemlje tako rade – kaže Šterc koji smatra da demografska politika mora biti u temelju gospodarskog razvitka, a ne samo u okviru socijalne i obiteljske politike. Šterc navodi dobre primjere u Europi za koju se predviđa gubitak oko 100 milijuna stanovnika u slijedećih 80-tak godina. Zemlje koje planiraju svoju reprodukciju su Island, Irska, Francuska, sve skandinavske i alpske zemlje. Svi oni u tom periodu planiraju rast svoga stanovništva.

- Velika enigma mi je zašto, kada to svi vide, jedino naša politička elita to ne vidi. Pokušavaju čak i mene uvjeriti da malo ublažim stavove i pristanem da to stavimo u okviru socijalne politike, međutim ja smatram da to mora biti u temelju gospodarskog razvoja ili nećemo ništa napraviti – zaključuje dr. sc. Stjepan Šterc, demograf, koji predlaže da se apsolutno zagarantira status majki s djecom i mladih, porodiljski najmanje godinu dana s punom plaćom, prilagođeno radno vrijeme za majke ili očeve koji odgajaju dijete, jer to se pokazalo prijelomno kod odluke za treće dijete. Opća nesigurnost u našem društvu je posljedica lošeg upravljanja.

Tekst/foto: Vladimir Protić

HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO POŽEGA -

POŽEGA – Trodnevna lipanjska akcija dobrovoljnog darivanja krvi, 06.,07. i 08. lipnja koja je bila organizirana u prostorijama Gradskog crvenog križa Požega ostvarila je dobar uspjeh u prikupljanju doza krvi. 

Dana 06. lipnja 2016. godine akciji je pristupilo 153 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 125 darovatelja. Dana 07. lipnja 2016. godine akciji je pristupilo 124 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 104 darovatelja. Dana 08. lipnja 2016. godine akciji je pristupilo 86 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 80 darovatelja.

Ukupno u tri dana akciji je pristupilo 363 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 309 dobrovoljnih darovatelja i time spasilo nečiji život.

Iz Gradskog CK poručuju da darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Krv kao lijek je nezamjenjiva. Zahvaljuju se medijima na razumijevanju i pomoći oko animacije potencijalnih darovatelja krvi i praćenja rada Crvenog križa.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vanja Protić

Dok ukućana nije bilo u kući nepoznati lopov ukrao nakit

U srijedu, 8. lipnja, oko 12.30 sati, u Lipiku, u Jadranskoj ulici, nepoznati počinitelj (ili više njih) je iskoristio odsutnost ukućana te iz kuće otuđio nakit u vlasništvu 49-godišnjakinje. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

60-godišnjak pao s traktorske prikolice i teško se ozlijedio

U četvrtak, 9. lipnja, oko 15 sati, u mjestu Bertelovci, 22-godišnji vozač upravljao je traktorom marke „Ursus“, kojemu je bila pridodana prikolica natovarena balama sijena na kojoj se kao putnik nalazio 60-godišnjak te je uslijed nepravilnog smještenog tereta i neravnog kolnika došlo do pada 60-godišnjaka koji je teško tjelesno ozlijeđen. Protiv 22-godišnjaka slijedi kaznena prijava.

Izbio požar na devastiranoj građevini

U četvrtak, 9. lipnja, oko 21.05 sati, u Pakracu, Trg 76. bataljuna, na neutvrđeni način je došlo do požara ne devastiranoj građevini. Požar je ugašen dvadesetak minuta kasnije.

Tekst: A. Protić Foto: ilustrativna fotografija

IZLOŽBA POŽEŠKOG ARHIVA POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ARHIVA -

PLETERNICA – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva Odjel arhiva u Požegi, postavio je u novoj zgradi pleterničke knjižnice izložbu Arhivskim gradivom u susret 110. obljetnice Hrvatske knjižnice i čitaonice Pleternica.

- Prve čitaonice u Hrvatskoj bile su osnovane 1838. godine u Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu, a 1845. godine i u Požegi, u okviru djelovanja hrvatskog narodnog i kulturnog preporoda. Od tada je ta prva vatra zapalila brojne plamenove u mnogim mjestima Hrvatske. I to ne samo u gradovima u kojima su se već jasno raspoznavali budući ekonomski, kulturni i administrativni centri, nego i u malim sredinama i seluima. Te 1907. godine vrhovi Habsburške monarhije slomili su „novi kusr“ u Hrvatskoj donošenjem tzv. Željezničke pragmatike, tj. zakona kojim se na ugarskim željeznicama uvodi mađarski jezik kao službeni. U proljeće 1907. godine osnovana je u Pleternici, u čistom hrvatskom kraju, Mađarska željezničarska škoola koju nisu smjela pohađati djeca kojima mađarski nije bio materinji jezik. Pleternička inteligencija suprotstavila se politici mađarizacije s pomoću knjige i pisane riječi – ističe autor izložbe prof. Tomislav Radonić, voditelj požeškog arhiva, koji objašnjava uzroke i vrijeme nastanka knjižnice u Pleternici 1907. godine kada je društvo Hrvatska čitaonica nastalo, osim za čitanje, za druženje i zabavu.

Na izložbi su prikazani svi dokumenti, fotografije i ostala dokumentacija iz 110 godina postojanja pleterničke knjižnice pa i stari plakati koji pozivaju na čitanje i druženja u čitaonici, te isječci iz novina o povijesti knjižnice, između ostalih i isječci iz tjednika Kronika koji je pisao o Knjižnici i čitaonici Pleternica.

- Ovo je bogata povijest jer je Pleternica oduvijek bila posebna i bila napredna. Knjižnica je bila mezimica grada Pleternice i ispisala veliku povijest. Bila su tri ključna elementa za otvaranje knjižnice. Prvi kada je otvorena mađarska škola u Pleternici, kada je bilo zabranjeno službeno komunicirati osim na mađarskom jeziku. Bilo je tada hrabrih ljudi koji su se odlučili i osnovali knjižnicu te 1907. godine. Prvi predsjednik bio je svećenik Matej Gollek. Drugi momenta je bio oko 1960. godine kada je knjižnica postala i stručna ustanova i kada dolazi raditi prva knjižničarka, Slavica Filipović. Zakon o knjižnicama je udario temelje i knjižničarstvu i knjižnicama u to vrijeme. Najključnije za uspjeh je kada je osnovana hrvatska država, Pleternica postaje grad, a najzaslužnija je tada prof. i knjižničar Marija Bajt koja je puno pomogla i knjižnica dobiva status Gradske knjižnice. Evo prije godinu i pol otvorena je i ova velebna zgrada naše knjižnice i sada nakon godina selenja iz privatnih i raznih prostora dobili smo vrhunski prostor – istakao je ravnatelj knjižnice Franjo Novak, ponosan na knjižnicu kakva je danas i radi u najboljim mogućim uvjetima. Knjižnica je i danas središte gotovo svih kulturnih i društvenih događanja.

Otvaranje izložbe uveličali su svojim programom KUD Požeška dolina iz Požege sa humorističnim prikazom, KUD Orljava Pleternica s pjesmama uz tamburaški sastav, te Vladimir Štibrić s gitarom.

Tekst/foto: Vladimir Protić