IZLOŽBA POŽEŠKOG ARHIVA POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ARHIVA -
PLETERNICA – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva Odjel arhiva u Požegi, postavio je u novoj zgradi pleterničke knjižnice izložbu Arhivskim gradivom u susret 110. obljetnice Hrvatske knjižnice i čitaonice Pleternica.
- Prve čitaonice u Hrvatskoj bile su osnovane 1838. godine u Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu, a 1845. godine i u Požegi, u okviru djelovanja hrvatskog narodnog i kulturnog preporoda. Od tada je ta prva vatra zapalila brojne plamenove u mnogim mjestima Hrvatske. I to ne samo u gradovima u kojima su se već jasno raspoznavali budući ekonomski, kulturni i administrativni centri, nego i u malim sredinama i seluima. Te 1907. godine vrhovi Habsburške monarhije slomili su „novi kusr“ u Hrvatskoj donošenjem tzv. Željezničke pragmatike, tj. zakona kojim se na ugarskim željeznicama uvodi mađarski jezik kao službeni. U proljeće 1907. godine osnovana je u Pleternici, u čistom hrvatskom kraju, Mađarska željezničarska škoola koju nisu smjela pohađati djeca kojima mađarski nije bio materinji jezik. Pleternička inteligencija suprotstavila se politici mađarizacije s pomoću knjige i pisane riječi – ističe autor izložbe prof. Tomislav Radonić, voditelj požeškog arhiva, koji objašnjava uzroke i vrijeme nastanka knjižnice u Pleternici 1907. godine kada je društvo Hrvatska čitaonica nastalo, osim za čitanje, za druženje i zabavu.
Na izložbi su prikazani svi dokumenti, fotografije i ostala dokumentacija iz 110 godina postojanja pleterničke knjižnice pa i stari plakati koji pozivaju na čitanje i druženja u čitaonici, te isječci iz novina o povijesti knjižnice, između ostalih i isječci iz tjednika Kronika koji je pisao o Knjižnici i čitaonici Pleternica.
- Ovo je bogata povijest jer je Pleternica oduvijek bila posebna i bila napredna. Knjižnica je bila mezimica grada Pleternice i ispisala veliku povijest. Bila su tri ključna elementa za otvaranje knjižnice. Prvi kada je otvorena mađarska škola u Pleternici, kada je bilo zabranjeno službeno komunicirati osim na mađarskom jeziku. Bilo je tada hrabrih ljudi koji su se odlučili i osnovali knjižnicu te 1907. godine. Prvi predsjednik bio je svećenik Matej Gollek. Drugi momenta je bio oko 1960. godine kada je knjižnica postala i stručna ustanova i kada dolazi raditi prva knjižničarka, Slavica Filipović. Zakon o knjižnicama je udario temelje i knjižničarstvu i knjižnicama u to vrijeme. Najključnije za uspjeh je kada je osnovana hrvatska država, Pleternica postaje grad, a najzaslužnija je tada prof. i knjižničar Marija Bajt koja je puno pomogla i knjižnica dobiva status Gradske knjižnice. Evo prije godinu i pol otvorena je i ova velebna zgrada naše knjižnice i sada nakon godina selenja iz privatnih i raznih 
prostora dobili smo vrhunski prostor – istakao je ravnatelj knjižnice Franjo Novak, ponosan na knjižnicu kakva je danas i radi u najboljim mogućim uvjetima. Knjižnica je i danas središte gotovo svih kulturnih i društvenih događanja.
Otvaranje izložbe uveličali su svojim programom KUD Požeška dolina iz Požege sa humorističnim prikazom, KUD Orljava Pleternica s pjesmama uz tamburaški sastav, te Vladimir Štibrić s gitarom.
Tekst/foto: Vladimir Protić
