
Alen
Okupilo se 200-njak malih pivara, hobista i onih koji komercijalno kuhaju pivo
DRUŽENJE MALIH PIVARA 5. „POŽEŠKA KRIGLA“ -
EMOVAČKI LUG – Po peti puta Udruga pivara Požega održala je druženje malih pivara, hobista i onih koji kuhaju pivo za sebe i prijatelje, ali i onih koji su napravili iskorak i počeli kuhati komercijalno pivo. 5. „Požeška krigla“ tako je na turističkom imanju Zlatni lug u Emovačkom lugu kraj Požege okupila 200-njak malih proizvođača a nekoliko puta više ljubitelja piva. Ovo je treća godina kako udruga radi, a ima jedno ljetno i jedno zimsko okupljanje malih pivara godišnje.
- Ove godine na ovom ljetnom izdanju „Požeške krigle“ okupilo se preko 200 malih pivara iz cijele regije, cijele Hrvatske i susjednih država. Došlo je i deset profesionalnih malih pivovara, koje se bave komercijalno pivom. Ukupno u ponudi za istakanje imamo preko 2.500 litara piva, i 500 gostiju ljubitelja piva. Ove godine novi su nam ekipa pivara iz Belišća, Vinkovaca, Županje, a tradicionalno iz Osijeka, Zagorja, Međimurja i krajnjeg juga Hrvatske. Našu Požešku kriglu pokrenuli smo potaknuti takvim brojnim susretima malih pivara koji na tim susretima razmjenjuju iskustva, dobru praksu, degustiraju puno vrsta raznih piva i prije svega druže se. Takovo veliko druženje održava se u zagrebu, a kod nas za ovaj dio Slavonije. Od jednog takvog druženja došlo je do ideje i dvojica naših članova otvorili su i prvu malu pivovaru za komercijalnu proizvodnju piva u Požegi. Ove godine nude i dva nova piva promotivno samo za ovaj susret a tek nakon degustacija i dobrih reakcija krenut će proizvodnja. Radi se o jednom pivu od višnje, voćno pivo, i jedan „stout“ s okusom kave – istakao je Tin Lehner, predsjednik požeških pivara, koji je najavio po prvi puta i dvije male komercijalne pivovare iz Osijeka koje imaju u ponudi nova piva, to je Legionar i Black hat koje odnedavno proizvode pivo. Tu je i nekoliko pivara sa zagrebačkog područja koji su došli sa svojim prvim pivima na testiranje, jer s komercijalnom proizvodnjom kreću ove jeseni. Godinama se oni bave „craft“ pivarstvom, ali sada kreću u komercijalnu proizvodnju. Zbog sve veće podrške i velikog interesa malih pivara ali još većeg interesa ljubitelja piva Požeška krigla priprema širenje i jaču manifestaciju, te dovođenja još kvalitetnijih pivara.
Prije šest mjeseci počela je komercijalna proizvodnja piva u prvoj maloj osječkoj pivovari Black Hat Craft Brewery Osijek, koja već sada proizvodi nekoliko vrsta odličnih piva. - Krenuli smo svoj hoby pretvoriti u biznis. Pivarstvom kao hobisti bavili smo se 3 godine, a registrirali proizvodnju sredinom prosinca prošle godine. Za to vrijeme smo sve isprobali a sada nudimo tri „bel“ piva visokog vrenja. Blond Ale u povratnoj ambalaži od 0,5 litara, te dva nova, Amarilo u boci od 0,33 litra, koje je jako zahmeljeno pivo i daje u ustima okus citrusa, te pivo Black hat. Za sada proizvodimo 3.500 litara mjesečno, koje plasiramo za sada na osječko i zagrebačko područje, a ide nam pivo i na more. Neke osnovne potrebe lokalnog tržišta smo zadovoljili i sada prelazimo granice naše županije. Tu su malo povećani troškovi, no mi smo mala sredina da bi mogli biti orijentirani samo na lokalnu sredinu. Osječani najbolje prihvaćaju Blond Ale pivo, koje je najsličnije ovim pivima velikih pivovara na koja su navikli, ali sve više žele probati i nešto novo i polako se navikavaju i za nešto profinjenije – kaže Igor Ilić koji poziva na degustaciju njihovih piva u osječku Gajbu, u Baranji u Hotelu Lug, a najnovije u seoskom gospodarstvu Ivica i Marica u Karancu.
Uz pivo dobro idu slavonski specijaliteti koje su organizatori pribavili u dovoljnim količinama i bilo je uz kupljenu ulaznicu besplatno, dakle piva po želji uz dobar rock s pozornice. Kako je turističko imanje Zlatni lug veliki kompleks neki od pivara podigli su i svoje šatore uz ribnjak i boravak produžili na čitavi vikend.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Obilježili 25. godinu postojanja Hrvatskog domobrana
HRVATSKI DOMOBRAN – DRUŠTVO RATNIH VETERANA – OGRANAK POŽEGA -
POŽEGA – Prvu osnivačku skupštinu i zahtjev za registraciju podnijeli su 29. rujna 1990. godine, no nisu dobili dozvolu od ministarstva da se registriraju kao udruga, te su u tek drugom pokušaju registrirani kao udruga na nivou RH, pod nazivom Hrvatski domobran – priča jedan od sudionika i izabrani član IO, Dragan Franić. – Drugi puta 13. lipnja 1991. godine ponovo smo održali osnivačku skupštinu, na dan kada se u NDH slavio blagdan, i tada smo uspjeli i osnovali Hrvatski domobran na nivou Hrvatske. Ubrzo nakon toga osnovana je i podružnica u Požegi, kojoj danas obilježavamo 25. godina, i jedna je od najstarijih udruga na području Požeštine, za čiji teritorij je i bila osnovana, tada jedinstvene općine Slav. Požega – priča Franić, te ističe da je u početku bilo njih desetak koji su inicirali osnivanje udruge, a sastajali su se u Gradskoj knjižnici i Gradskom muzeju, a tek kasnije prišlo im je još članova.
Franić je podnio i izvješće o radu udruge u svim godinama od osnutka do danas. – Udruga se uglavnom bavila otkrivanjem masovnih grobišta u kojima su pokopani hrvatski vojnici, te je do sada otkrila 26 takvih grobišta, a na njih 12 postavila i spomen obilježja ili spomen ploče. Otkrilo bi se i više grobišta, jer za neke imaju dojavu, ali nemaju sredstava, tako i za postavljanje spomen obilježja na otkrivena grobišta.
- Na našem području ima puno pokopanih hrvatskih vojnika s cijelog područja NDH. Imamo saznanja za još nekoliko grobišta, ali ih do sada nismo pronašli. Zašli smo po svim selima, u neke i više puta, ali ljudi su bili zaplašeni pa nismo dobili točne podatke. No prikupili smo podatke o 2.982-je stradale osobe na području Požeštine, od čega ih je četvrtina stradala u ratnim operacijama, a ostali su stradali izvan ratnih akcija, u strijeljanjima, pogubljenjima, križnim putovima i kolonama, u logorima – istakao je Franić, koji i dalje potiče i predlaže da općine i gradovi izdvoje više novca za pronalazak i obilježavanje grobišta hrvatskih vojnika.
Povodom 25. godišnjice udruge dodijeljena su i priznanja zaslužnim članovima koja su dobili Antun Mandić iz Vidovaca, vlč. Milan Klobučar, župnik iz Čaglina i msgr. Jozo Devčić, župnik u Stražemanu. Skup je pozdravio ispred Požeško-slavonske županije, zamjenik župana Ferdinand Troha. Nazočili su kao gosti članovi Hrvatskog domobrana iz Orahovice, Slatine i đakova, Zoran Jušić ispred PU požeško-slavonske, Tomo Vrhovac, predsjednik HVIDR-e grada Požega. Pojedini članovi ispričali su svoj ratni put i događaje za vrijeme dok su bili domobrani, te svoj put nakon predaje i poratnih godina nakon 2. svjetskog rata.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Uz čitanje odabranih knjiga djeca izrađivala papirnate zmajeve
KNJIŽNICA BEZ ZIDOVA U PJEŠAČKOJ ZONI GRADA POŽEGA -
POŽEGA – U sklopu svoje ljetne aktivnosti Gradska knjižnica i čitaonica Požega u projektu „Knjižnica bez zidova“ izašla je iz svoje zgrade i sve knjižnične usluge ponudila građanima u Ulici Dragutina Lermana u požeškoj pješačkoj zoni. Tako ste mogli posuditi ili vratiti knjigu, učlaniti se, ali i u sklopu akcije Čitam, pročitati javno nešto od štiva koje vam se dopada i htjeli biste ga preporučiti i drugima.
Najživlje i najzanimljivije bilo je na likovno-stvaralačkim radionicama gdje su predškolska djeca i oni malo veći školarci pravili papirnate zmajeve. Ukrašavali su ih raznobojnim papirima i pravili mu dugi rep, koji uvijek leluja na vjetru. Neki su se ozbiljno prihvatili posla pa su napravili i po dva zmaja, za one manje, kojima škarice baš ne idu dobro.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Željko Glavić ponovno imenovan za ravnatelja požeške bolnice
OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA U POŽEGI -
POŽEGA - Prof. dr. sc. Željko Glavić, dr. med. ponovno je imenovan za ravnatelja Opće županijske bolnice u Požegi. Na čelu ove ustanove Glavić je pune 22 godine, a požeška bolnica pod njegovim je patronatom redovito među najboljim bolnicama u Hrvatskoj.
- Nakon što je prof. Glavić, po završetku sanacije bolnice, u travnju imenovan za vršitelja dužnosti ravnatelja, raspisan je natječaj gdje je bio jedini kandidat. Ministar je potvrdio njegovo imenovanje i na sjednici Upravno vijeće ga je imenovalo za naredni četverogodišnji period – potvrdio nam je Marijan Aladrović, predsjednik Upravnog vijeća bolnice.
Podsjetimo, Željko Glavić je za ravnatelja požeške bolnice prvi puta izabran 1994. godine. Prije toga je četiri godine bio ravnatelj Medicinskog centra u Požegi.
Rođen je 20. listopada 1954. godine u Požegi, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. U Kirurškoj klinici “Sestre Milosrdnice” u Zagrebu je 1986. godine položio specijalistički ispit, 2000. godine obranio je doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2002. godine priznat mu je naslov primarijusa. 2007. godine na Medicinskom fakultetu u Sveučilišta u Osijeku izabran je u zvanje izvanrednog profesora. Aktivno je sudjelovao na stručnim skupovima i kongresima u Hrvatskoj i inozemstvu 80 puta, te u organizaciji niza znanstvenih i stručnih skupova i kongresa kao član znanstvenog, kongresnog ili organizacijskog odbora. Objavio je 46 stručnih i znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima te je autor, koautor ili urednik nekoliko stručnih priručnika i zbornika. Predsjednik je savjeta za zdravlje Požeško-slavonske županije od 2009. godine. Član je Povjerenstva za dodjelu naziva primarijus Ministarstva zdravlja RH od 2012. godine. Odlikovan je Spomenicom i Hrvatskim trolistom za sudjelovanje u Domovinskom ratu.
Za ravnatelja Željka Glavića mnogi kažu da je samozatajan, smiren i staložen dok o njegovoj stručnosti dovoljno govori poslovanje požeške bolnice koja je za njegova mandata opremljena najsuvremenijim aparatima za dijagnostiku kakvim se ne mogu podičiti ni puno veći gradovi u Hrvatskoj.
Požeškoj bolnici ove su godine dodijeljene godišnje nagrade Grada Požege i Požeško-slavonske županije. Ne sumnjamo da će pod vodstvom primarijusa Glavića ovakvih priznanja biti još.
Tekst: pozega.eu. Foto: arhivska fotografija
Završena još jedna uspješna kazališna sezona
GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA -
POŽEGA - Predstavljanjem posljednjeg broja kazališnih novina i komedijom u vlastitoj produkciji „Smiješna strana povijesti“, Gradsko kazalište Požega završilo je još jednu sezonu koja će se zasigurno dugo pamtiti. Kazališna publika tijekom sezone 2015./2016. pogledala je u Gradskom kazalištu ukupno 66 predstava, 22 gostujuće i čak 44 predstave iz vlastite produkcije.
Posjetitelji su u Galeriji Ciraki mogli pogledati izložbu plakata koji predstavljaju jednogodišnji rad Gradskog kazališta, prelistati kazališne novine i prisjetiti te svega što su vrijedni kazalištarci napravili u posljednjih godinu dana. Posebno je istaknut uspjeh predstave „U potrazi za dijamantnom suzom“ koja je na festivalu „Mali Marulić“ u Splitu proglašena najuspješnijom. Najavljen je i program 2. KaFe-a, koji obiluje recentnim gostujućim predstavama i domaćim uspješnicama, a u kojemu će publika moću uživati već od 4. srpnja.
Svoje zadovoljstvo ostvarenim u posljednjoj sezoni izrazila je i ravnateljica Gradskog kazališta Valentina Neferović, koja se nakon kraće pauze od jeseni vraća u dom požeške kazališne umjetnosti. Na predanom radu djelatnicima kazališta zahvalio se i gradonačelnik Vedran Neferović, pozvavši publiku da tijekom ljetnih mjeseci nastave pratiti kulturna zbivanja u gradu jer su ih i ostale ustanove pripremile doista mnogo.
Za kraj premijerno je izvedena predstava „Smiješna strana povijesti“ u izvedbi Srednjoškolske kazališne družine čiji tekst i režiju potpisuje neumorni Dario Hak. Predstavu su odigrali: Anabela Sulić, Darija Đurđević, Andrej Soldo, Jakov Gugić, Irena Markanjević, Mia Gašparović, Ružica Maurus, Ivona Alavanja, Petra Vodinelić i Tina Miljić.
Tekst: A. Protić Foto: pozega.hr
Samo u limačima NK Papuka 44-ero djevojčica i dječaka
PO PRVI PUTA DRUŽENJE MLADIH NOGOMETAŠA ALI I NJIHOVIH RODITELJA NA VELIČKIM LIVADAMA -
VELIKA - Prvi puta na jednom zajedničkom druženju u prirodi sastali su se mladi nogometaši NK Papuka iz Velike sa roditeljima. Zavidan je ove godine broj malih nogometaša veličkog kluba, koje predvodi novi trenerom Ante Bulat što će biti kako doznajemo praksa i u budućnosti.
- Imam čast da treniram limače nogometnog kluba Papuk Velika, a to su godišta od 2005. do 2010. godine u kojoj kategoriji imamo 44-ero djece, 33 dječaka i 11 djevojčica. Već mjesec i pol dana treniram u kojem vremenu je došao zavidan broj djece koja žele trenirati. Imamo najavu da će se još njih odazvati na čega sam ponosan – ističe Ante Bulat koji je dodao kako kroz međusobno druženje i treniranje treba nastaviti i time djecu usmjeriti na pravi put jer u današnjoj ponudi nema kvalitetnih sadržaja, a djeca su uglavnom vezana uz kompjutere i laptope. Velika mu je čast što trenira toliko djece, a i želja da s njima ostane raditi dok ih ne izvede do kategorije kadeta i juniora.
Budući da ima puno djece treninzi su organizirani u dvije grupe, u jednoj su 22 dječaka dok je u drugoj 11 dječaka i 11 djevojčica. Već od kolovoza u planu je uvesti treninge posebno za djevojčice. Treninzi su inače četiri puta tjedno, a vikendima su igraju utakmice. Do dolaska Ante Bulata sa manjim uzrastima, limačima, pionirima, kadetima i juniorima trenirao je Valentin Raguž koji nije sve sto stizao zbog velikog broja djece koja žele trenirati. Puno je lakše i kvalitetnije raditi sad kad je došlo do rasterećenja s jednom kategorijom.
Roditelji djece su veoma zainteresirani da se s njima što kvalitetnije radi uz maksimalan angažman trenera Ante Bulata koji ima sve reference da u svemu tome može uspjeti na tom putu. Nogometna karijera Ante Bulata započela je u NK Šibeniku odakle je otišao na dvije i pol godine u NK Dinamo nakon čega se opet vratio u Šibenik. Bulat je bio dionik ekipe koja u Šibeniku zaslužna za ulazak iz druge u prvu ligu. Ponuda je bila 2012. godine da pojača ekipu u Hrvatskom dragovoljcu gdje je proveo godinu i pol dana i koji je također ušao u prvu ligu dok je Bulat za njih igrao. Iz Hrvatskog dragovoljca se vraća ponovno u svoj Šibenik gdje je još neko vrijeme igrao ali ne još dugo jer su ozljede i četiri operacije učinile svoje pa je daljnji put u nogometu Anti Bulatu predodredio trenersku karijeru u kojoj će prema svemu sudeći polučiti kvalitetne i uspješne rezultate jer uz iskustvo na travnjaku upotpunjuje pohađanjem Akademije pri Hrvatskom nogometnom savezu koju je priveo gotovo kraju, ostao mu je još jedan ispit.
- Svi me pitaju zašto si izabrao najmanje kategorije da s njima radiš. Osobnog sam mišljenja da svi mi moramo krenuti od prvog razreda bez obzira gdje smo i za koga igrali. Iz svega ovoga vidim da je igrač biti jedno a trener nešto sasvim drugo. Jako će mi dobro doći ovaj rad s djecom, limačima. Želim ići stepenicu po stepenicu uz duboko uvjerenje da ću kroz šest do sedam godina biti trener seniorske momčadi. Plan mi je stručno se usavršavati i dalje školovati na Nogometnoj akademiji kako bi mogao raditi i biti stručno osposobljen kao trener za sve uzraste i kategorije.
Sadašnja ekipa limača NK Papuka trenira na pomoćnim terenima nekadašnjeg NK Kamen Ingrada. No bilo je određenih poteškoća, jer stadion nema riješen status i trenutno je cijeli objekt u stečajnom postupku. Na neki način pronađeno je rješenje na zadovoljstvo svih, no to nije trajno rješenje na velički klub. U svemu tome općina Velika puno pomaže i traži trajnije rješenje za veliki broj djece i mladih nogometaša, a načelnik Vlado Boban zatražio je i plan rada kako bi vidio potrebe i mogućnosti jer je i njemu želja da rad s djecom uspije.
- Veoma sam zadovoljan brojem djece koja treniraju, načinom rada kojemu je odgovorno pristupio trener Ante Bulat. Imali smo određenih problema zbog mjesta odvijanja treninga što smo za sada riješili što nije dugotrajno jer mi moramo tražiti bolja i kvalitetnija rješenja. Mi imamo stadion u Velikoj ali nemamo dovoljno sredstava da pratimo i plaćamo hladni pogon u tom objektu. Na nama je da riješimo trajno gdje će velička djeca i Veličani igrati nogomet jer mi sada igramo na terenima privatnika. Općina i da dobije na poklon sadašnji stadion ne bi se mogla nositi sa velikim troškovima za održavanje. U razmišljanjima smo, a možda je i smiješno da ćemo pokraj tri nogometna terena morati graditi i četvrti i to na nekadašnjem starom igralištu NK Papuk koji je u vlasništvu općine. U Velikoj nedostaje aktivnosti za djecu što je i potvrda odaziva tolikog broja djece da žele trenirati nogomet. Mnoga djeca ne mogu otići na more, ne rade nam bazeni, nemaju kud. Zahvalan sam Valentinu Ragužu i Anti Bulatu što su preuzeli veliku odgovornost. Drago mi je da postoji jedno zajedništvo i što smo se svi ovdje okupili na jednom mjestu, roditelji, djeca i njihovi treneri – rekao je načelnik Boban, koji se nada da neće morati pored svih izgrađenih terena još morati graditi jedan za velički klub, jer stadion kamen Ingrada je na prodaju i uvijek se može pojaviti neki vlasnik koji neće dozvoliti da se igra na stadionu ili to debelo naplaćivati, što njihov klub opet ne može.
Kolege suigrači Ante Bulata iz NK Šibenika, Stipe Bačalić Grgić i Ivan Božić, kad su čuli da je Ante postao trener ponudili su se da pomognu i sponzoriraju potrebite opreme kako bi se treninzi mogli što kvalitetnije provoditi. Prihvatili su da kupe 44 majice za limače jer su ta djeca dolazila u svojim majicama na treninge, a kupili su im i šest lopti. Obećali su i novu donaciju novih lopti koju će poslati do kraja ove godine.
Veći broj djece nema mogućnost otići na more, pa se pokušalo organizirati i to, a opet s Bulatovim klupskim prijateljima. Bit će omogućen odlazak svoj djecu na nekoliko dana u Šibenik, u rujnu, i to besplatno što je također jedna novina za što je prvenstveno zaslužan trener limača Ante Bulat, a djeca će imati priliku i pogledati utakmicu NK Šibenika što će za mnoge biti po prvi puta da prate utakmicu velikog kluba. Sa svojim vršnjacima iz Šibenika odigrat će nekoliko utakmica i naravno uživati u moru.
Tekst/foto: Vladimir Protić
5. Požeška krigla - 2. srpnja (subota)
NAJAVA -
Udruga pivara Požega poziva vas na 5. ljetnu Požešku kriglu. Lokacija održavanja je izletište Zlatni Lug u Emovačkom lugu, mjesto koje je idealno za kampiranje, roštiljanje te uživanje u hladnom pivu i prirodi.
Što nudi Požeška krigla?
Krigla nudi preko 30 vrsta domaćih i komercijalnih piva iz svih krajeva zemlje, gastro specijalitete ugostiteljstva Bilburger, live glazbu (Ritam Band) te mogućnost roštiljanja, kampiranja, kao i druženje sa pivarima i pivopijama iz cijele Hrvatske.
Želiš sudjelovati sa svojim pivom?
Donositelji vlastitog pivskog KEGA ne plaćaju ulaznicu.
Flaširano pivo bi trebalo izbjegavati iz tehničkih razloga (hlađenje, staklena ambalaža itd.)
Ulaznica
Cijena kotizacije za posjetitelje je 80 kn i uključuje livadu za kampiranje, pivo u neograničenim količinama, klopu te uživanje u live svirci. Prihvatljivo ukupno 350 posjetitelja.
Tekst/foto: A. Protić
Senf ispred kečapa i majoneze
Majonezu konzumira ukupno 77% anketiranih građana, kečap konzumira njih 80,6%, a zanimljivo je da senf konzumira veći udio potrošača negoli majonezu i kečap, čak 89,3% ispitanika
U zadnjih godinu dana (travanj 2015. – ožujak 2016.) potrošnja na kečap, majonezu i senf u hrvatskoj maloprodaji (prodaja ne uključuje cash & carry, institucionalnu prodaju i diskontne objekte) iznosila je 210,4 milijuna kuna, dok je količinska prodaja sve tri kategorije umaka u tom periodu dosegnula 6,3 milijuna kilograma.
Pritom su majoneza i senf blago povećali svoju količinsku i vrijednosnu prodaju, dok je kečap istodobno ostvario mali pad vrijednosti i prodanih količina.
U pogledu potrošačkih preferencija, anketno istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal pokazalo je da majonezu konzumira ukupno 77% anketiranih građana.
Od toga velika većina (59,5%) najčešće konzumira Classic majonezu. Light majonezu preferira 12,5%, majonezu s aromama (chilli, limun, jogurt i dr.) njih 5%, a da ne jede majonezu ističe pak 23% ispitanika.
Ne iznenađuje da je sendvič na prvom mjestu (39% udjela) kada je riječ o jelu uz koje konzumenti najčešće koriste majonezu.
Dvostruko manje (18,3%) ima pommes frites, a majoneza se često konzumira i uz kobasice (12,2%), hrenovke (11,8%), meso (10,2%) i salate (8,2%), dok na pizzu majonezu stavlja samo jedan ispitanik (0,3%).
Uz majonezu, kečap se također često nalazi na našem meniju te ga konzumira 80,6% sudionika ankete. Pritom je blagi kečap s udjelom od 56,1% dvostruko popularniji od svog ljutog pandana kojeg najčešće konzumira 24,5% ispitanika.
Pommes frites je jelo uz koje čak 44,1% ispitanika najčešće jede kečap, dok je na drugom mjestu pizza s dvostruko manjih 21,5% udjela. Potom dolaze kobasice (12,3%), meso (9,4%), hrenovke (6,4%), tjestenina (4,2%), dok je prvoplasirani kod majoneze, sendvič, ovdje na začelju sa svega 2,2% udjela.
Zanimljivo je da senf konzumira veći udio potrošača negoli majonezu i kečap. Ovaj gorkasti dodatak jelima jede čak 89,3% anketiranih, a najveći broj njih (49,9%) senf jede uz kobasice.
Četvrtina ispitanika (26,7%) konzumira senf uz hrenovke, njih 10,5% uz meso, a samo 2,1% ispitanika stavlja senf u sendvič.
Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom travnja 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana RH starijih od 15 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
Tekst/foto: Ja Trgovac
Dječak (10) išao po svjedodžbu u školu pa nastradao na pješačkom prijelazu
PROMETNA KOD KEMPFOVE ŠKOLE -
POŽEGA - 10-godišnji učenik požeške OŠ Julija Kempfa prevezen je u požešku bolnicu nakon što je jutros oko 10 sati doživio prometnu nesreću.
- Dječak je krenuo prelaziti zebru. U tom je trenutku naišao srebrni „VW Polo“ kojim je upravljala mlađa ženska osoba. Navodno se nije zaustavila da propusti pješake i dječaka na zebri, Prešla je 10-godišnjaku preko desne noge, nakon čega se zaustavila. Dječak je ostao sjediti na rubniku do dolaska hitne medicinske pomoći. Noga mu je poplavjela i dječak je bio vidno uplašen - prepričava nam jedan očevidac dodajući da je i vozačica u šoku.
Hitna pomoć je veoma brzo došla i prevezla dječaka u bolnicu. Policija vrši očevid nakon čega će biti poznati detalji samog događaja.
Tekst: A. Protić Foto: pozega.eu
Iz policijske bilježnice
U prometnoj nesreći lakše ozlijeđen 22-godišnjak
U četvrtak, 30. lipnja, oko 19.25 sati, u Požegi, u Ulici Hrvatskih branitelja, 22-godišnji vozač koji je prije stjecanja prava na upravljanje i na zadnjem kotaču upravljao motociklom marke „Yamaha“, požeških registarskih oznaka, izgubio je nadzor nad motociklom prilikom čega je udario u parkirani osobni automobil marke „BMW“, virovitičkih registarskih oznaka uslijed čega dolazi do odbacivanja na kolnik te zapaljenja motocikla. Tom prilikom su od krhotina otpalih sa motocikla oštećena dva parkirana osobna automobila marke „Volkswagen“ i „Mercedes“. U prometnoj nesreći 22-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog.
Na prevaru pokušao ishoditi novu vozačku dozvolu
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 56-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Kutjeva kojeg se sumnjiči da je u travnju 2016. godine, na referadi Policijske uprave požeško-slavonske prijavio gubitak vozačke dozvole RH te pokušao ishoditi novu vozačku dozvolu iako je znao da je 2002. godine vozačku dozvolu RH zamijenio za vozačku dozvolu Republike Italije čime je službenike pokušao dovesti u zabludu da mu izdaju novu dozvolu. Protiv njega slijedi kaznena prijava.
Zbog preglasne muzike vlasnik lokala zaradio optužni prijedlog
U petak, 1. srpnja, oko 2 sata, u Požegi, u Mesničkoj ulici, iz ugostiteljskog objekta se kroz otvorena vrata duži vremenski period čula glasna glazba čime se remetio noćni mir građana zbog čega protiv 30-godišnjeg vlasnika lokala slijedi optužni prijedlog.
Tekst: A. Protić Foto: Vladimir Protić