GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE POLJOPRIVREDNIKA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE „LEDINA“ -

LUKAČ – Redovnu godišnju izvještajnu skupštinu održala je u objektu „Ribarska kuća“ u Lukaču Udruga poljoprivrednika Požeško-slavonske županije „Ledina“ koja okuplja oko 70 članova.

- Radi edukacije organizirali smo redovna zimska predavanja za poljoprivrednike u suradnji sa tvrtkama koje se bave proizvodnjom sjemena i zaštitnih sredstava, zatim stručni izlet na Međunarodni poljoprivredni sajam u Novi Sad gdje je pošlo 60 poljoprivrednika, imali smo testiranje prskalica, u suradnji sa Agronomskim fakultetom Osijek, uključili se u županijsko natjecanje orača, organizirali utrku traktora u sklopu Festivala graševine u Kutjevu, u pleterničkom inkubatoru PLINK prezentirane su nam mjere poticaja iz sredstava Europske unije i drugo – kazao je podnoseći izvješće o radu u protekloj godini predsjednik „Ledine“ Danijel Šćiran.

Potporu radu udruge daje općina Jakšić čiji je načelnik Ivica Kovačević nazočio skupu. - Veliki dio članstva je s područja naše općine, a tu je i sjedište “Ledine“ tako da im dajemo potporu, te zajednički organiziramo dio aktivnosti udruge- istakao nam je Kovačević. Donijet je i novi program rada.

- Planiramo izlet je jedan poljoprivredni sajam u inozemstvu, te posjetu nekom bioplinskom postrojenju kako bi se upoznali sa povlačenjem novca iz EU za tu namjenu, a tokom godine kroz predavanja i druge oblike upoznavat ćemo naše članstvo sa novim kretanjima u poljoprivredi - istakao je dopredsjednik “Ledine“ Mario Glavaš. Dodao je da će pokušati animirati članove da se javljaju na raspisane natječaje kroz koje mogu dobiti poticajna sredstva za ulaganja i razvoj.

Nakon skupštine Krešimir Ciprić, predstavnik BC instituta iz Osijeka održao je predavanje o korištenju sjemena, a Stjepan Jakopović iz Županijske razvojne agencije „Panora“ upoznao je sudionike sa korištenjem poticajnih sredstava kroz projekte Europske unije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Isplata  prvog dijela izravne potpore za 2016. godinu započela je 8. veljače 2017. Na račune oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava do kraja veljače ukupno će biti  isplaćeno 1,4  milijarde kuna izravnih plaćanja. Podsjećamo,  u studenom prošle godine poljoprivrednicima je isplaćeno 806 milijuna kuna predujma izravne potpore za 2016. godinu.

Izravna plaćanja dodjeljuju se samo aktivnim poljoprivrednicima koji imaju najmanje 1 hektar poljoprivrednog zemljišta i koji se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti pridržavaju postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja.

Izravna plaćanja se sastoje od:
A) Potpora po površini (proizvodno-nevezana; po hektaru bez obzira na vrstu kulture): Osnovno plaćanje (prema pojedinačnim pravima na plaćanja), Zeleno plaćanje (za provođenje „zelenih“ praksi), Preraspodijeljeno plaćanje (za prvih 20 hektara), Plaćanje za mlade poljoprivrednike (za prvih 50 hektara), M 18 - dopuna nacionalnog dijela za Osnovno plaćanje.
B) Proizvodno-vezana potpora: Stočarstvo (Krave u proizvodnji mlijeka, Tov goveda, Krave dojilje, Ovce i koze), Biljna proizvodnja (Voće, Povrće, Šećerna repa, Krmni proteinski usjevi).

Posebna potpora odobrava se za Osjetljive sektore, a isplaćuje se po: kilogramu duhana, litri djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, grlu krmače i grlu mliječne krave.

U drugom dijelu isplate, koja će uslijediti u travnju, poljoprivrednicima će biti isplaćeno 1,2 milijarde kuna za izravnu potporu te IAKS mjere ruralnog razvoja (Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 – Ekološki uzgoj, Mjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ). Isto tako, poljoprivrednicima će krajem godine biti isplaćen i predujam za proizvodnu 2017. godinu u iznosu od 922 milijuna kuna.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

ODGOVOR UPRAVNOG ODJELA ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI I GOSPODARENJE GRADA POŽEGE -

POŽEGA - Nakon nekoliko upita građana, što grad čini da se smanji broj lisica koje se pojavljuju na području grada Požege, dobili smo slijedeći odgovor od Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje grada Požege.

- Grad Požega je održao sastanak s predstavnicima DUSZ, ŽUC, Lovačkim savezom PSŽ i PU PSŽ. Zaključak sa sastanka je bio da je potrebno zatražiti dozvolu za pojačani izlov lisica u okolnim lovištima, kako bi lovci pristupili izlovu i na taj način riješili problem u lovištima.

Grad Požega je uputio zahtjev za pojačani izlov lisica 25. srpnja 2016. godine Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za šumarstvo i lovstvo. kako odgovor od nadležnog ministarstva nije stizao, poslana je i požurnica 28. studenog 2016.

Dana 19. siječnja 2017. godine Grad je zaprimio odgovor od ministarstva, kako je nakon zaprimljene obavijesti i zahtjeva, ministarstvo kontaktiralo lovoovlaštenike koji gospodare lovištima u neposrednoj blizini grada Požege. Lovoovlaštenici su dostavili zapisnike o utvrđivanju brojnog stanja divljači iz kojih nije vidljivo da postoji povećan broj lisica, te je dan odgovor da ministarstvo zbog toga nema zakonskog temelja izdati naredbu, odnosno donijeti rješenje o pojačanom izlovu lisica.

Iz navedenog razvidno je da lovci u ovom trenutku nisu u mogućnosti poduzeti intervencijske mjere po pitanju izlova lisica, te se mora iznaći drugo zakonom dozvoljeno rješenje problema - stoji u odgovoru koji potpisuje pročelnica Jasminka Vodinelić, dipl. ing. arh. Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje grada Požega.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: ilustracija

SVE NA KRAJU PRIZNAO -

TRENKOVO – Neočekivan rasplet „misterija“ oko požara na trenkovačkom ugostiteljskom objektu Barun. Podsjetimo, na tom su ugostiteljskom objektu u prosincu u samo pet dana razmaka u noćnim satima izbila dva velika požara. Prvi je požar gasilo 40, a drugi više od 20 vatrogasaca, sa svom raspoloživom opremom.

Dva mjeseca poslije policija je pronašla počinitelja, a riječ je ni manje ni više nego o 28-godišnjem Trenkovčaninu. Da ironija bude još veća, 28-godišnjak je član DVD-a Trenkovo i sudjelovao je u gašenju požara kojega je podmetnuo. Provedena su opsežna vještačenja u kojima su, kaže nam naš izvor, sudjelovali i stručnjaci iz Zagreba.

Neslužbeno doznajemo da je, kada se klupko raspetljalo, počinitelj suočen s činjenicama, sam priznao nedjelo. Također, prema neslužbenim informacijama, vlasniku je „pao kamen sa srca“ jer su već krenule glasine kako je sam podmetnuo požare nakon što je prije toga osigurao objekt kod osiguravajuće kuće.

Iako je sada sve jasno, do vlasnika objekta nismo uspjeli doći i dobiti od njega izjavu. Za vatrogasca piromana mještani kažu da je po prirodi miran i povučen, no da je ipak ponekad ostavljao dojam da živi u svom svijetu. Što ga je nagnalo da 5. prosinca te potom i 10. prosinca prošle godine podmetne požare velikih razmjera izlažući opasnosti živote svojih kolega vatrogasaca pa i vlastiti, u ovom trenutku zna samo on.

Iz policije smo dobili priopćenje u kojem navode da je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 28-godišnjakom s područja općine Velika kojega se sumnjiči za kazneno djelo Dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, a vezano za požar na ugostiteljskom objektu u Trenkovu koji se dogodio 10. prosinca 2016. godine. Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Tekst: A. Protić/D.K. Foto: arhiva

PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE -

LIPIK - Gradu Lipiku odobrena su sva tri projekta koja smo kandidirali iz programa Prekogranične suradnje (Interreg - IPA CBC Croatia - Bosnia and Herzegovina - Montenegro), a odnose se na poduzetnički, turistički i socijalni projekt ukupne vrijednosti 16,55 milijuna kuna, od čega će Lipiku pripasti oko 5 milijuna kuna - rekao je gradonačelnik Lipika Vinko Kasana 7. veljače na tiskovnoj konferenciji u prigodi novoodobrenih projekata i novih značajnih ulaganja u Lipik.

Na turističkom projektu Staza Baštine - Od Trapista do Graničara partneri su Grad Lipik, Grad Garešnica i Caritas biskupije Banja Luka, projekt je ukupne vrijednosti 5,65 milijuna kuna od čega Gradu Lipiku pripada 1,94 milijuna kuna za niz aktivnosti na području turizma koje uključuju izradu glavnih projekata za novu ergelu i turističku infrastrukturu na jezeru Raminac, obnovu i adaptaciju crkvenog tornja u vidikovac, muzejsku postavu u crkvenom tornju, te niz drugih aktivnosti koje se većinom odnose na marketing projekta i turističke destinacije.

Na poduzetničkom projektu Investirajte u Lipik, Orašje i Garešnicu partneri su tri nabrojana grada/općine, vrijednost projekta je 5,54 milijuna kuna od čega će u Lipik za niz aktivnosti biti uloženo 1,94 milijuna kuna. Ovaj projekt uključuju obnovu, adaptaciju i opremanje zgrade bivše Osnovne škole u Čagliću i pretvaranje u poduzetnički inkubator za 5 poduzetnika koji se bave uslužnim djelatnostima ili za proizvodne djelatnosti manjeg obujma proizvodnje, izradu virtualnog inkubatora, edukacije zaposlenika koji će se baviti privlačenjem investitora, digitalne billboarde za promociju poduzetničke zone i Lipika, konferenciju poduzetnika, marketing i promo materijale i niz ostalih aktivnosti.

Socijalni projekt Mi brinemo vrijednosti je 5,36 milijuna kuna, od čega Lipiku ide 1.045 milijuna kuna, a uz Grad Lipik partneri su Grad Garešnica, Caritas biskupije Banja Luka te Caritas Barske nadbiskupije iz Crne Gore. Ovim projektom financirat će se niz aktivnosti u svrhu poboljšanja kvalitete života iz sektora socijalne skrbi, zapošljavanje osoba koji će obilaziti i skrbiti o osobama koji uđu u program, a kroz projekt su osigurani svi potrebni materijali i oprema, nabavit će se medicinska oprema za posudionicu kao i vozilo kako bi se mogao provoditi još niz ostalih aktivnosti, ukratko je projekte predstavio gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.

10% odobrenih sredstava za Lipik i partnere
Uz Lipičku razvojnu i turističku agenciju Liru na pripremi projekta radili su zajednički partneri, projekti su pisani na engleskom jeziku, a značajno je kako je natječajem ukupni iznos za odobrene projekte bio 22 milijuna eura od čega su projekti u kojima sudjeluje Lipik vrijednosti 2,2 milijuna eura odnosno 10% odobrenih sredstava. "Ovo je jedno veliko priznanje djelatnicima Lire i Gradske uprave Lipika kao i gradovima i ustanovama koji su u projektu jer je bila kvalitetna koordinacija i priprema", rekao je gradonačelnik Vinko Kasana napominjući kako smo jedini kojima je pošlo za rukom da su od sva tri prijavljena, sva tri projekta i odobrena od ukupno 21 odobrenog projekta na programu Prekogranične suradnje.

Spomenimo i kako je gradonačelnik rekao kako se na području Lipika u ovom trenutku provodi 50 projekta sufinanciranih iz raznih izvora, za što značajna sredstva izdvaja i Grad Lipik, a kako je potvrdila voditeljica Odsjeka za financije, gospodarstvo i društvene djelatnosti Gordana Horvat, Proračun je stabilan i tako je postavljen da imamo dovoljno sredstava. Direktor Lire Dejan Iličić rekao je kako provodimo trenutno na području ruralnog razvoja 32 projekta ukupne vrijednosti 22,6 milijuna kuna, a više o projektima u provedbi kao i onima u prijavi čitajte u sutrašnjem članku o tome kako u Lipiku vlada veliki interes za Program ruralnog razvoja. Za kraj direktor Lire Dejan Iličić je rekao kako je u tijeku natječaj za male i mlade poljoprivrednike i pozvao je "sve zainteresirane da nam se jave u razvojnu agenciju Liru jer smo se dodatno pojačali i možemo odraditi sve projekte."

Tekst/foto: compas.com.hr/M. Barčan

ČAGLINSKI UČENICI SUDJELOVALI NA KVIZU UZ ,,DAN SIGURNIJEG INTERNETA“ -

ČAGLIN - Po prvi puta čaglinska OŠ Stjepan Radić uključila se u međunarodno kviz natjecanje povodom Dana sigurnijeg interneta. Kviz se svake godine održava drugi dan drugog tjedna u mjesecu veljači. Kviz je organizirao Centar za sigurniji Internet, uz podršku Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Vladu Republike Hrvatske - Ureda za udruge, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Iz Hrvatske je sudjelovalo više od 9.000 učenika koji su odgovarali na 90-ak pitanja.

- Naših 18 učenika je putem računala u učionici informatike rješavalo pitanja vezana za sigurnije korištenje interneta, koje opasnosti nosi nedovoljno poznavanje pravila o zaštiti osobnih podataka, što znače pojedine kratice u informatičkom svijetu i sl. U kvizu su sudjelovali Luka Barišić, Matej Hovanjek, Matej Marković, Nada Stjepanović, Ivana Tušek, Gabrijel Klobučar, Robert Mroček, Domagoj Lukas, Ivan Blagojević, Domagoj Poljaković, Venio Kozeljac, Irena Krajtner, Doris Dragičević, Dejan Terzić, Elizabeta Jazvić, Andrea Tomić i Tomislav Uljatovski – kaže mentorica natjecanja, prof Ljiljana Đurđević, pedagogog.

Iako prvi puta na natjecanju, čaglinski učenici postigli su odlične rezultate, a učenik 8. b razreda Tomislav Uljatovski je osvojio 1. nagradu - vrijedan mobitel. Čestitke Tomislavu za ovaj uspjeh.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

VELIKA – Jučer 8. veljače oko 15 sati dogodio se slab potres s epicentrom na Papuku 20 km od Požege. Potres je imao magnitudu 2.1 prema Richteru. Na temelju magnitude je procijenjeno da se u epicentru osjetio intenzitetom III stupnja makroseizmičke ljestvice. 

Županijski centar 112 Požega nije primio niti jednu dojavu vezanu za potres.

Tekst: A. Protić Foto: ilustracija

JUTROS OKO SEDAM SATI -

POŽEGA – Dvije su osobe ozlijeđene u prometnoj nesreći, koja se jutros oko sedam sati dogodila na raskrižju Industrijske ulice sa Šokačkom, u blizini benzinske postaje Tifon.

U nesreći su sudjelovala dva automobila požeških registarskih oznaka, Ford Fiesta i Opel Astra.

Najvjerojatniji uzrok nesreće je oduzimanje prednosti prolaska, ali i vrlo sklizak kolnik.

Očevid u tijeku, a promet se tom dionicom kreće otežano. Upozoravamo da su zbog kiše koja od jutros rominja na području Požege kolnici vrlo skliski te je potreban pojačan oprez.

Kako su nam potvrdili iz Opće županijske bolnice Požega vozač (53) koji je sudjelovao u prometnoj nesreći zadobio je teške tjelesne ozljede, prijelom rebara i zdjelice te je zadržan na liječenju na Odjelu kirurgije. Vozačica koja je sudjelovala u prometnoj nesreći lakše je ozlijeđena te je nakon pružene liječničke pomoći puštena na kućnu njegu.

Tekst/foto: D.K.

RAZGOVOR S POVODOM: Mijo Jozak, ravnatelj Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije o uvijek bolnim pitanjima stanja cestovne infrastrukture -

SVE ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE IZGUBILE SU 40% PRIHODA U ZADNJIH DESET GODINA

Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije upravlja sa ukupno 104 ceste, ukupne duljine 474 kilometra uz godišnji proračun od 21 milijun kuna za redovno održavanje, izvanredno održavanje, modernizaciju cesta i izgradnju cesta i prometne infrastrukture. Za sve brojnije zadatke i povećani obim održavanja cesta, sve zahtjevnije redovno i izvanredno održavanje, zapravo u posljednjih desetak godina dobivaju konstantno manje sredstava, pa su na godišnjoj razini svi ŽUC-evi Hrvatske imali na raspolaganju 2003. godine 1,25 milijardi kuna, dok su prošle godine imali na raspolaganju 730 milijuna kuna, što znači 520 milijuna kuna ili 40% manje. Danas se proračun ŽUC puni isključivo od naknade koju vozači plaćaju prilikom registracije vozila za korištenje cesta, dok onaj udio iz cijene goriva ne dobivaju već godinama. To je prouzročilo drastičan pad prihoda ŽUC-u od 30% od 2012. godine, a nalaze se pred sve većim zahtjevima koje donosi novo vrijeme. Kako se to usklađuje u Požeško-slavonskoj županiji, saznali smo iz razgovora s Mijom Jozakom, ravnateljem ŽUC-a Požeško-slavonske županije. 

Što se podrazumijeva pod redovnim održavanjem i što je sve obuhvaćeno pod tim nazivom?
- Redovito održavanje u 2016. godini se izvodilo temeljem Ugovora za radove redovitoga održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta na području Požeško-slavonske županije od 01. veljače 2016. do 31. siječnja 2017. godine. Sa izvođačem radova je sklopljen Okvirni sporazum na dvije godine. Izvođač je Zajednica ponuditelja Presoflex Gradnja d.o.o. i Niskogradnja Jurčak d.o.o. Ugovoreni iznos za radove redovitoga održavanja je 8.344.401,25 kn s PDV-om. Isti takav sporazum produžili smo i za ovu 2017. godinu s istim iznosom.

Redovito održavanje uključuje skup poslova radnji i mjera koje se odvijaju tijekom cijele godine, u osnovi se ne popravlja samo stanje ceste, već uključuje i aktivnosti koje su bitne za sigurno prometovanje i funkcioniranje cestovne infrastrukture (mali popravci kolnika, uređenje zelenila uz cestu, obnavljanje horizontalne i vertikalne prometne signalizacije, popravke prometne opreme, održavanje odvodnje, zimsku službu).

Koji su to konkretni poslovi i koliko oni u biti koštaju, jer građani uvijek imaju dojam da se nešto ne radi dovoljno, iako ne znaju koliko se za to izdvaja sredstava?
- Pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi:

- Nadzor i pregled cesta i objekata (donose se izvješća o stanju pregledanog dijela ceste odnosno objekta i prijedlog o radovima koje je potrebno izvesti radi poboljšanja elemenata ceste) predviđena vrijednost radova 131.250,00 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje prometnih površina (podrazumijeva čišćenje i popravljanje lokalnih oštećenja ceste kao primjerice: krpanje udarnih rupa i mrežastih pukotina, odnosno presvlačenje asfaltom, zalijevanje pojedinačnih pukotina, spojnica i reški, ohrapavljenje zaglađenih asfaltnih površina te druge slične popravke) , predviđena vrijednost radova je 3.456.036,25 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje bankina (utvrđivanje i zbijanje bankina, osiguranje poprečnog nagiba bankine uz otjecanje vode s kolnika i da ne bude manji ni veći od propisanog, osiguranje da sva prometna signalizacija i oprema i cestovne naprave postavljene na bankini vidljive i dostupne), predviđena vrijednost radova je 175.698,44 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje pokosa (pokosi usjeka, zasjeka i nasipa održavaju se tako da se osigura zadani nagib i oblik, nestabilni materijal se osigurava ili odstranjuje sa pokosa), predviđena vrijednost radova je 71.562,50 kn s PDV-om.

 - Redovito održavanje sustava odvodnje (kontrolirana odvodnja, održavanje odvodnje površinskih i podzemnih voda u cilju sprječavanja dotjecanja vode i nanošenja naplavina s pokosa i cestovnih priključaka i prilaza na kolnik), predviđena vrijednost radova je 803.975,94 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje prometne signalizacije i opreme (uključuje čišćenje, nadopunjavanje, zamjenu ili popravke dotrajale, oštećene, manjkave ili nestale prometne signalizacije i opreme, osiguranje njene potpuna funkcionalnosti i vidljivosti), predviđena vrijednost radova je 733.609,38 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje vegetacije (na površinama koje čine sastavni dio javne ceste izvode se radovi košnje trave i vegetacije, obrezuje se i siječe vegetacija po potrebi najmanje u području slobodnog profila javne ceste i propisanog trokuta preglednosti, drveće uz cestu održava se na način da isto ne ugrozi cestu i promet na istoj), predviđena vrijednost radova je 1.037.296,88 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje cestovnih objekata (cestovne objekte održava na način da se na objektu i prostoru oko objekta pravovremeno utvrdi i otkloni svaki uzrok koji bi mogao negativno utjecati na stabilnost, funkcionalnost i trajnost objekta i sigurnost prometa, predviđena vrijednost radova je 182.890,63 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja (održavanja ceste ,cestovne naprave i uređaje održava na način da osigura njihova funkcionalnost i da odmah, bez odgode ukloni uzroke koji to sprečavaju), predviđena vrijednost radova je 81.268,75 kn s PDV-om.

- Zimska služba (pojam i uobičajeni izraz za cijeli niz radnji, mjera, postupaka i aktivnosti u zimskom razdoblju, koje imaju zadaću osigurati mogućnost odvijanja prometa cestama uz najveću moguću sigurnost sudionika u prometu i prihvatljive troškove, obuhvaća osiguranje, nabava i isporuku soli za ceste), predviđena vrijednost radova je 1.670.812,50 kn s PDV-om.

 Zimska služba definirana je Izvedbenim programom zimske službe provodi se preko 2 stalna mjesta pripravnosti: Nadcestarija Požega i Nadcestarija Pakrac. U nadcestarijama u periodu od 15.11. tekuće godine pa do 15.03. naredne godine uspostavlja se 24 satno stalno dežurstvo i aktivnosti kojima rukovode Nadcestari.

Sve je to prema već ustaljenom Godišnjem planu, no pojave se i izvanredni radovi?
- U sklopu radova redovitoga održavanja u 2016 g. izvedeni su i neki interventni radovi na poboljšanju elemenata cesta i sigurnosti prometa: 

- Radovi na izradi i postavljanju gabionskih koševa, a nakon pojave klizišta i ugroze konstrukcije ceste negativnim djelovanjem podzemnih voda. Radovi na lokalnoj cesti LC 41068 - Bučje (ŽC 4185) – Lovčić (ŽC 4186).

- Izrada i postavljanje pješačkih rampi ( ograda) na željezničko-cestovnom prijelazu LC 41078 Pleternica (DC 525) – Gospodarska zona – DC 38, ulica A.M.Reljkovića.

- Izgradnja dijela pješačke staze u blizini Osnovne škole Vladimir Nazor u Trenkovu na ŽC 4253- Čeralije (DC 69) – Drenovac – A.G.Grada Požega, s ciljem ostvarenja kontinuiteta pješačkoga prometa i provođenje mjera za povećanje sigurnosti sudionika u prometu. Radovi obuhvaćaju: izgradnju pješačke staze sa svim elementima presjeka, obilježavanje horizontalne i vertikalne signalizacije, prilagođavanje prilaza mostu te izradu armiranobetonskog zida sa zaštitnom ogradom.

- Izrada cijevnoga propusta u trupu ceste sa preljevima, taložnicom i kamenim oblogama s ciljem poboljšanja odvodnje oborinskih voda i zaštite objekata od poplava, ŽC 4116- Kamenolom Vetovo – Vetovo – Jakšić – DC 38, u naselju Jakšić.

Osim izvanrednih radova Godišnji plan predviđa i građenje cesta?
- Izvedeni su radovi na Izgradnji nogostupa u ulici kneza Domagoja u Pakracu i dijelu ulice Stjepana Širca u Prekopakri, l=597.89 m. Ugovoreni iznos je 430.137,50 kn s PDV-om. Radove je izvodila Niskogradnja Jurčak d.o.o.. Prema sporazumu o sufinanciranju radova na sanaciji opasnih mjesta MUP je financiralo 398.901,30 kn s PDV-om. Radovi su završeni u kolovozu 2016.godine.

- Temeljem Okvirnoga sporazuma i Ugovora za radove na Izgradnji kolnika, pješačke staze i oborinske odvodnje u produžetku Vinogradske ulice u Pleternici (dio LC 41054), faza 1, L = 1.002,57 m izvodi se prva etapa navedenih radova. Vrijednost okvirnoga sporazuma je 3.748.541,70 kn s PDV-om. Okvirni sporazum je sklopljen sa Niskogradnjom Jurčak d.o.o. U 2016. godini vrijednost izvedenih radova je 1.330.000,00 kn s PDV-om. 

Velike štete na cestovnoj infrastrukturi doživjeli smo od poplava, a naš ŽUC je među prvima u Hrvatskoj za svoj program sanacije prošle godine dobio odštetu?
- Poplave iz svibnja 2014. napravile su veliku štetu na cestama cijele županije. Mi smo napravili sanacijski program, među prvima u Hrvatskoj ga predali i za navedene sanacije dobili 19,5 milijuna kuna. Djelomično je proveden natječaj za izvođače radova, a od ukupno 4 grupe radova s procijenjenim iznosom od 19,5 milijuna kn s PDV-om, ugovorene su 2 grupe radova – sve aktivnosti su u nadležnosti Hrvatskih cesta. Moram naglasiti da se iz tih sredstava gradi i novi betonski most u Lipiku, jer je poplava odnijela stari drveni most, koji je odsjekao dio stanovnika, ukupne vrijednosti 4,5 milijuna kuna. To će biti veliki doprinos poboljšanja života stanovnika tog dijela naše županije.

I prije nekoliko godina smo dobili odštetu od 11 milijuna kuna za štete koju je na našim cestama prouzročio veliki transport kamena za gradnju Koridora 5C. Tada smo napravili procjenu i elaborat potrebnih sanacija, te uz velike probleme ipak uspjeli dobiti sanaciju cesta od Velike preko Kaptola i Kutjeva do izlaza iz naše županije, koje su bile u zaista lošem stanju. To je svakako bila zaista veliko zalaganje nas iz ŽUC-a i traženje gotovo nemogućeg, no inzistirali smo na tome i uspjeli na kraju.

Kada sada sagledamo sve ove radove i znamo da su vam iz godine u godinu smanjivana sredstva, moramo pitati a kako se borite s naslijeđem dugova iz 2005. godine i vremena kada je ŽUC bio u stečaju?
- ŽUC se još uvijek bori sa dugovima iz tog razdoblja, a određena dugovanja još vise nad ŽUC-om i Požeško-slavonskom županijom kao osnivačem ŽUC-a. Ovdje moram svakako istaći velike napore i zahvalnost županu Alojzu Tomaševiću koji se i dalje zalaže i bori, da ta sredstva ne padnu nama na leđa, nego da se saniraju na drugi način. Obveza vraćanja tih sredstava svakako bi znatno utjecala na naše planove redovnog i izvanrednog održavanja, a gotovo u potpunosti spriječila modernizaciju cesta.

Redovna održavanja su i u ovoj 2017. godini ista, a što se planira pod izvanrednim održavanjem i građenjem cesta?
- Planiraju se nastaviti i dovršiti započeti radovi na Izgradnji kolnika, pješačke staze i oborinske odvodnje u produžetku Vinogradske ulice u Pleternici (dio LC 41054) 1.faza L= 1.002,57 m.

Sva dostupna preostala sredstva planirana financijskim rezultatom prihoda i rashoda za 2017. godinu Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije će utrošiti na obnovu i rehabilitaciju asfaltnih kolnika.

Predviđene su sljedeće dionice:
ŽC 4097 Donja Obrijež (LC 41001) – Gornja Obrijež – DC 5/ G.Obrijež- V.Banovac, duljine 1,40 km, procijenjene vrijednosti 700.000,00 kn.

ŽC 4236 Poljana (ŽC 3168) – Gaj – Kukunjevac – Dobrovac (DC 47)/ Kukunjevac, duljine 0,50 km, procijenjene vrijednosti 300.000,00 kn.

ŽC 4101 Biškupci (ŽC 4100) – Kaptol – Vetovo – Kutjevo (ŽC 4030)/ Velika- Kutjevo, duljine 0,80 km, procijenjene vrijednosti 500.000,00 kn.

ŽC 4100 DC 69 – G. Vrhovci –A.G.Grada Požege/A.G.Grada Požege-Biškupci, duljine 0,80 km, procijenjene vrijednosti 500.000,00 kn.

Ravnatelj Jozak je i potpredsjednik Udruge ŽUC-a Hrvatske koja ima 18 županijskih uprava na kojoj se također bore za povećanje sredstava jer danas po kilometru održavanih cesta ŽUC ima oko 17 tisuća kuna, ili nešto preko 3 kune po metru kvadratnom ceste. Iznos je nedostatan jer istovremeno Hrvatske ceste na raspolaganju imaju pet puta veća sredstva za kilometar ceste pod njihovom nadležnošću. U novim standardima cesta koji je sada usklađen s standardima Europske unije, ceste pod upravom ŽUC-a u Hrvatskoj dosežu tek 40% tih standarda. Da bi dosegli te pune standarde trebalo bi izdvajati preko 100 tisuća kuna godišnje po kilometru ceste slijedećih godina.

Tekst/foto: Vladimir Protić

DAN SIGURNOG INTERNETA -

U hrvatskim školama je edukativnim radionicama jučer obilježen globalni Dan sigurnijeg interneta kojeg već treću godinu zaredom provodi Centar za nestalu i zlostavljanu djecu i Microsoft. U edukativnim aktivnostima koje su činila predavanja, online kvizovi, radionice te gostovanja policijskih inspektora sudjelovalo je čak 198 škola s ukupno 9000 učenika i prosječno oko 50 učenika po svakoj školi, što je 90% više škola od prošle godine kada ih je sudjelovalo 104 sa 6000 učenika.

Tijekom predavanja predstavljene su dobre i loše strane interneta te je naglašeno da su djeca, posebice na društvenim mrežama, sve više izložena kontaktu sa strancima pa je stoga nužno poticati češću i kvalitetniju komunikaciju s djecom. Tjedan dana prije, organizirana su pripremna predavanja za učitelje putem Skype for Business. Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj čak 30% djece u dobi od 9 do 11 godina koristi Facebook, iako ga ne bi smjeli koristiti prije 13. godine. «Kao sudionici virtualnog svijeta učenici najčešće nisu svjesni opasnosti na internetu i njihovih posljedica u svakodnevnom životu. Iza maske anonimnosti učenici najčešće ne poštuju druge korisnike interneta što rezultira porastom cyber bullyinga među mladima, te također ne štite svoju privatnost, reputaciju i svoje osobne podatke. Radionicama i predavanjima na Dan sigurnijeg interneta nastoji se povući paralela između stvarnog i virtualnog svijeta te osvijestiti stvarnost problema», rekla je Carla Astrid Gajšak, učiteljica informatike iz Zagreba.

Djeca su ispunjavala i online kviz u kojem mogu provjeriti svoje znanje o digitalnoj sigurnosti kroz pitanja o pravilnim postupcima u slučaju primitka sumnjivog sadržaja, te o tome kako prepoznati viruse, kako zaštiti osobne podatke i lozinke te što je to neprimjereno ponašanje na internetu i kako ga se može prijaviti.

Uz Skype predavanja, škole su na lokacijama održale i dva tipa radionica. U radionici «Igre prije interneta» djeca su trebala istraživati o „starim“ igrama (npr. gume, žmirke, država-grad-selo, Monopoly, Čovječe ne ljuti se) te opisati kako su se one igrale i kako su, u vrijeme prije mobitela i računala, djeca provodila svoje slobodno vrijeme. Ovom radionicom se željelo djeci objasniti da su se igre većinom igrale izvan kuće i licem u lice te ih potaknuti na takav način igre u budućnosti. U radionici «Kreativnost u rukama» djeca su imala priliku nešto kreativno izraditi gledajući određeni YouTube video (sašiti dvije tkanine, izraditi određeni ukras od papira/kartona i sl.). Gledajući svoja kreativna djela, djeca su poslije s učiteljem razgovarala o tome na koje sve načine mogu biti kreativni uz pomoć interneta, ali i o opasnostima koje se kriju u pozadini. «Obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta potičemo učenike na kritičko promišljanje o informacijama koje su im dostupne putem interneta, upućujemo ih na kreativno stvaranje digitalnih sadržaja i zaštitu autorskog djela razvijajući digitalne kompetencije učenika», rekla je Zrinka Radanović, učiteljica u osnovnoj školi u Osijeku.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska/Nina Šmigmator