Prikazujem sadržaj po oznakama: ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede je radi velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata donijelo odluku o povećanju sredstava za Natječaj za provedbu tipa operacije 4.2.1 „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ za  162  milijuna kuna, čime je ukupan iznos prihvatljivih sredstava povećan s početnih 300  milijuna kunana 462  milijuna kuna.

Korisnici Mjere su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda, a prihvatljivi troškovi su ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka; za klanje, rasjecanje, preradu mesa, jaja; za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina); aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva; za preradu maslina, komine masline; za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja; za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme te kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta.

„Na 4. Natječaju za provedbu tipa operacije 4.2., otvorenom 14. veljače 2020. godine, ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je za čak 50%. Time želim poslati poruku da je prerada izuzetno važna za hrvatsku poljoprivredu, stvara proizvode više dodane vrijednosti i takva ulaganja smatram strateškim smjerom koji će rezultirati dodatnim rastom hrvatske poljoprivrede“,izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. je za operaciju 4.2.1. do sada ukupno ugovoreno 127 projekata vrijednosti 555,5 milijuna kuna, od čega je isplaćeno 377,3 milijuna kuna za 88 korisnika.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga stupio je na snagu 25. travnja 2019. čime je poljoprivrednicima pojednostavljen i olakšan uzgoj industrijske konoplje.

Sada je moguće koristiti cijelu biljku industrijske konoplje u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva.

Izmjenama Zakona uveden je pojam industrijska konoplja pod kojim se podrazumijeva podvrsta konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 % i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.

Uzgoj industrijske konoplje pojednostavljen je ukidanjem sustava prethodnog odobravanja uzgoja konoplje. Umjesto toga uspostavljena je Evidencija proizvođača industrijske konoplje koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Pravne i fizičke osobe koje uzgajaju industrijsku konoplju dužne su se prije početka proizvodnje (sjetve) upisati u Evidenciju i u roku od 15 dana od dana nastanka promjene dostaviti Ministarstvu poljoprivrede promjene svih činjenica i podataka koji se vode u Evidenciji.

- Na traženje naših proizvođača krenuli smo u izmjene Zakona kako bismo im omogućili da industrijsku konoplju, koja je visoko dohodovna kultura, uzgajaju i koriste na način kao što to rade svi europski poljoprivrednici. U Hrvatskoj je 80-tak proizvođača koji industrijsku konoplju uzgajaju na oko 1000 hektara, a od industrijske konoplje se proizvodi cijeli niz proizvoda od prehrambenih do kozmetičkih, a u mnogim segmentima zamjenjuje skuplje i ekološki neprihvatljive sirovine. Izmjenama Zakona otvorili smo nove mogućnosti proizvodnje, a dodatan plus bit će i smanjenje administracije i procedura koje su proizvođači do sada morali prolaziti svake godine – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Industrijska konoplja biljka je koja ima široki spektar primjene i može se koristi u prehrambene, poljoprivredne, medicinske, farmaceutske, kozmetičke, veterinarske, građevinske, tekstilne, energetske i znanstvenoistraživačke svrhe. Ograničenja koja su ranije postojala i koja su dopuštala da se konoplja smije koristiti samo u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje, domaće poljoprivredne proizvođače stavljala su u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače u Europskoj uniji.

Zakonom je propisana kazna za pravne i fizičke osobe koje uzgajaju konoplju, a nisu prethodno upisane u Evidenciju te za pravne i fizičke osobe koje nisu dostavile promjene svih činjenica i podataka koje se vode u Evidenciji u propisanom roku. Kazne iznose 20.000 do 50.000 kuna za pravnu osobu i od 1.000 do 10.000 kuna za fizičku osobu.

Obrazac upisa u Evidenciju proizvođača industrijske konoplje dostupan je na web stranici Ministarstva poljoprivrede, a podnosi se u elektronskom obliku na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Fotografija: Ilustracija - poslovni.hr

Prošlog tjedna započelo je u Ministarstvu poljoprivrede potpisivanje Ugovora s malim poljoprivrednicima, a među njima su i poljoprivrednici iz Požeško-slavonske županije.

Potpisani su ugovori vrijedni ukupno 34,4 milijuna kuna, odnosno svakom poljoprivredniku odobreno je po 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Među potpisnicima je i 6 projekata, koje je izradio Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije – PANORA.

Riječ je o poljoprivrednicima čija su gospodarstva ekonomske veličine od 2.000 eura do 7.999 eura, a koji će taj  novac iskoristiti za ulaganja u razne  aktivnosti na svojim OPG-ovima. Naime, sredstva u okviru operacije 6.3.1. namijenjena su pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održiv razvoj, rast i povećanje konkurentnosti.

Mali poljoprivrednici će tako financirati kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, zatim graditi i opremati prostore u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade.

 Ugovore je potpisalo prvih 309 korisnika, dok je osiguran iznos za 3082 korisnika te se obrada nastavlja pri čemu očekujemo više desetaka odobrenih projekata koje je pripremila PANORA.

POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENA ŠKOLA POŽEGA PRIPREMA PROJEKT ZA FINANCIRANJE PO NATJEČAJU MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE -

POŽEGA – Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je novi Natječaj vrijednosti 5 milijuna kuna, na koji se mogu prijaviti poljoprivredne škole i aplicirati do 500 tisuća kuna za svoj projekt. Poljoprivredno prehrambena škola u Požegi, kao jedna od većih poljoprivrednih škola koja provodi obrazovanje za 10 zanimanja u trogodišnjem i četverogodišnjem obrazovanju, a ove godine upisala je čak 6 kombiniranih razrednih odjeljenja sa preko 100 učenika. Škola obrazuje za agro-turističkog tehničara, prehrambenog tehničara, poljoprivrednog tehničara, poljoprivrednog firo-farmaceuta, mehaničara poljoprivredne mehanizacije, voćara-vinogradara-vinara, te zanimanja pekar i mesar za koja svi učenici mogu dobiti stipendiju. Marija Grgić, ravnateljica Poljoprivredno prehrambene škole PožegaObrazuju i učenike s poteškoćama za zanimanja pomoćni cvjećar s vlastitom proizvodnjom cvijeća u plastenicima i pomoćni pekar. Škola ima pripremljeno nekoliko projekata s kojima su već aplicirali na otvorene natječaje, a najveći projekt je Centar za kompetenciju u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji sa stočarskom i svinjogojskom farmom, preradom gotovih proizvoda voća, povrća i žitarica, hladnjačom i pakirnicom, ukupne vrijednosti 32 milijuna kuna. Za ovaj projekt još se traži potvrda i izvor financiranja, a kako kaže ravnateljica škole Marija Grgić, imaju spreman i projekt za ovaj novi natječaj.

- Razmišljali smo da prijavimo projekt novih voćnih nasada, jer nam se sada zemlja odmara dvije godine na dosadašnjem voćnjaku. U pregledu novog natječaja i uvjeta prihvatljivih troškova odlučili smo se da to ipak bude novi laboratorij za analizu tla, za koji imamo već uređen i adaptiran prostor. Treba nam svakako za naš novi Centar za kompetenciju, laboratorij za analizu tla i analitički laboratorij. Budući da se radi o ograničenim sredstvima do 500 tisuća kuna po školi, odlučili smo se za ovaj laboratorij čija oprema se vrijednosno uklapa u natječaj. Imamo kemijski laboratorij koji nam je potreban za obučavanje učenika – rekla je ravnateljica Grgić, koja dodaje da bi u novom laboratoriju osim za potrebe nastave radili analize tla za svojih 120 hektara koje imaju pod poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima, ali bi mogli pružati usluge i drugim korisnicima, a posebno ga koristiti kod obučavanja odraslih osoba, što je također predviđeno programom škole u suradnji s osnivačem Požeško-slavonskom županijom.

- Iako je djece sve manje naša škola je ove godine provela odličan upis učenika i popunila sva zanimanja i razredna odjeljenja, za razliku od poljoprivrednih škola iz regije koje su upisale samo dva ili tri odjeljenja. Mi svakako s našim Centrom kompetencija želimo privući i učenike iz drugih sredina na obrazovanje, ali i kroz naše nastojanje da sve što prođu kroz nastavu, prođu i na praktičnom radu, kroz vježbe. Za to su jako važni laboratoriji, jer moramo poštivati i nitratnu direktivu, smanjiti zagađenja, povećati prinose, a tu su važne analize kod prihrane, tretiranja biljaka, ratarskih i voćarskih kultura - kaže ravnateljica Grgić, te dodaje da im je požeško Veleučilište izradilo projekt podizanja novih voćnjaka s raznoraznim voćnim nasadima. Voćnjak ima puno novih nasada, za što će također trebati svi postojeći i novi laboratoriji za analize koliko utječu zaštitna sredstva, što to jedemo, vršiti kontrolu namirnica.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE NASTAVILO S PROJEKTOM PROMOVIRANJA DOMAĆE HRANE -

POŽEGA – Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska poljoprivredna agencija nastavili su niz u provođenju svog projekta i kampanje koji je započeo ove godine pod nazivom „Doručak s hrvatskih farmi“ organizacijom prezentacije i doručka i u Požeško-slavonskoj županiji. Okupilo se dvadesetak domaćih proizvođača hrane a predstavljeni su sustavi dobrovoljnog označavanja domaćih proizvoda s oznakama Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja. Sam projekt i oznake kvalitete predstavio je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać. Znakom kvalitete s novim vizualnim identitetom proizvođači se uključuju u promotivnu kampanju, prehrambena industrija potvrđuje kvalitetu, podrijetlo i prepoznatljivost svojih proizvoda, a potrošači dobivaju vjerodostojnu informaciju o proizvodu. Pozvao je poljoprivrednike da prihvate oznake za svoje proizvode i na taj način si olakšaju plasman na tržište.

Vlasnike OPG-a i poljoprivredne proizvođače požeško-slavonski župan Alojz Tomašević je podsjetio da se ovom kampanjom Slavonija vratila u Hrvatsku, vratila se kući, a Vlada RH i ministarstva su dala punu potporu proizvođačima hrane. – Sve počinje kod nas u Slavoniji od doručka, a onda se idemo prihvatiti posla, no ja se nadam da će uskoro biti organiziran i ručak s hrvatskih farmi ali i večera, te na taj način prvenstveno u našim domovima pitati što to jedemo. Od ove aktivnosti, ali i Ministarstva turizma se očekuje da kaže u Hrvatskoj se mora jesti hrvatsko. Za brojne turiste koji kod nas uživaju u blagodatima, hranom moraju snabdijevati naši proizvođači. Naša županija poljoprivredu i prehrambenu industriju ima za temelj razvitka, stoga vjerujem da vrijeme koje dolazi, donosi da ono što se proizvede u Hrvatskoj može i mora biti potrošeno u hrvatskoj prije svega drugoga, a ne da uvozimo i 70% prehrambenih proizvoda. Spremni smo za više, što pokazuju ovi naši proizvođači koji su izložili svoje proizvode – rekao je župan Tomašević koji poziva da se u 277 naselja Požeško-slavonske županije obnovi svinjogojstvo, stočarstvo, mljekarstvo, barem po jedna farma u svakom naselju. Povećanjem potrošnje domaće proizvodnje potičemo širenje te proizvodnje, što znači da sami sebi možemo najviše pomoći.

Doručku s hrvatskih farmi u Požegi nije nazočio ministar Tomislav Tolušić, nego njegov zamjenik Tugomir Majdak koji je pozvao sve proizvođače iz Zlatne doline da se uključe sa svojim kvalitetnim proizvodima, s proizvodima koji su proizvedeni na hrvatskim poljima, da sudjeluju u bitki za slavonski i hrvatski poljoprivredni proizvod. – Ovim projektom podižemo i svijest potrošača da nabavljaju kvalitetne i svježe domaće proizvode, kojima je trebao najkraći put od njive i staje do potrošača. Potvrđeno je da su naši poljoprivredni proizvodi top u EU, no mi tu kvalitetu moramo promovirati i promicati, neke proizvode i zaštititi. Zakon o poštenoj trgovačkoj praksi, koji su donijele 22 zemlje EU, donijet ćemo i mi, te uredili poštene odnose između proizvođača i trgovačkih lanaca. da bi tih poljoprivrednih proizvoda bilo dosta, moramo svakako podići samodostatnost, koje rezultiraju naše mjere. Počela je ponovno potražnja za govedima kako bi obnovili stočarsku proizvodnju.

Poslužen je i tradicionalni domaći doručak sa poljoprivrednim proizvodima, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja, med i kruh s oznakama kvalitete, te proizvodi specifični za Požeško-slavonsku županiju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Isplata  prvog dijela izravne potpore za 2016. godinu započela je 8. veljače 2017. Na račune oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava do kraja veljače ukupno će biti  isplaćeno 1,4  milijarde kuna izravnih plaćanja. Podsjećamo,  u studenom prošle godine poljoprivrednicima je isplaćeno 806 milijuna kuna predujma izravne potpore za 2016. godinu.

Izravna plaćanja dodjeljuju se samo aktivnim poljoprivrednicima koji imaju najmanje 1 hektar poljoprivrednog zemljišta i koji se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti pridržavaju postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja.

Izravna plaćanja se sastoje od:
A) Potpora po površini (proizvodno-nevezana; po hektaru bez obzira na vrstu kulture): Osnovno plaćanje (prema pojedinačnim pravima na plaćanja), Zeleno plaćanje (za provođenje „zelenih“ praksi), Preraspodijeljeno plaćanje (za prvih 20 hektara), Plaćanje za mlade poljoprivrednike (za prvih 50 hektara), M 18 - dopuna nacionalnog dijela za Osnovno plaćanje.
B) Proizvodno-vezana potpora: Stočarstvo (Krave u proizvodnji mlijeka, Tov goveda, Krave dojilje, Ovce i koze), Biljna proizvodnja (Voće, Povrće, Šećerna repa, Krmni proteinski usjevi).

Posebna potpora odobrava se za Osjetljive sektore, a isplaćuje se po: kilogramu duhana, litri djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, grlu krmače i grlu mliječne krave.

U drugom dijelu isplate, koja će uslijediti u travnju, poljoprivrednicima će biti isplaćeno 1,2 milijarde kuna za izravnu potporu te IAKS mjere ruralnog razvoja (Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 – Ekološki uzgoj, Mjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ). Isto tako, poljoprivrednicima će krajem godine biti isplaćen i predujam za proizvodnu 2017. godinu u iznosu od 922 milijuna kuna.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

ŠTO JE NAPRAVLJENO U PRVIH 100 DANA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE -

Zbog velikog broja inspekcijskih nadzora nad dućanima što je rezultiralo i velikim brojem nalaza salmonele na mesu koje nam prodaju, jedno od najspominjanijih ministarstava u prvih sto dana ove Vlade bilo je upravo Ministarstvo poljoprivrede, a što su još osim toga napravili objavili su javnosti u svom priopćenju.

- Proveli smo pojačani nadzor subjekata u poslovanju s hranom i javno objavili sve nalaze inspekcije. Prekršiteljima smo izdali rješenja o uklanjanju nedostataka i podnijeli optužne prijedloge. Sve to rezultiralo je boljim samokontrolama trgovaca te pojačanom kupnjom hrvatskih prehrambenih proizvoda. Nastavljamo s kontrolama hrane.

Završili smo obradu natječaja za Mjeru 4 – investicije u ruralnom razvoju koja je trajala 2 godine – preko milijardu kuna EU potpore za odobrene projekte sada može ići u realizaciju!

Rasteretili smo poljoprivrednike nepotrebne administracije i objavili novi natječaj za mlade poljoprivrednike (50.000 Eura po projektu) i mala poljoprivredna gospodarstva (15.000 eura) te za po prvi put i za proizvođačke grupe i organizacije.

Pojednostavili smo procedure za EU natječaje – smanjili „birokraciju“ i rokove obrade te pojačali komunikaciju sa svim dionicima: konzultanti, regionalni koordinatori, lokalne akcijske grupe i krajnji korisnici – s ciljem što boljeg korištenja EU novca.

Izmjenama Pravilnika o evidenciji poljoprivrednog zemljišta onemogućeno je postupanje prema kojem je netko mogao tuđu zemlju upisati na sebe temeljem izjave dva svjedoka i za to dobiti poticaje (izravna plaćanja). Od sada vlasnik mora dati suglasnost i dopuštenje poljoprivredniku da obrađuje njegovu zemlju. Za utvrđene nepravilnosti na 46 hektara – korisnici su isključeni su iz isplate!

Pokrenuli smo i izradu novog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim ćemo raspolaganje vratiti na razinu jedinica lokalne samouprave koje najbolje poznaju potrebe svojih poljoprivrednika.

U dva navrata pojave ptičje gripe u domaće peradi, veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede uspjela je u jedan dan zaustaviti širenje te opasne bolesti. Vlasnicima peradi bit će isplaćena pravična naknada štete.

Isplaćen avans izravnih plaćanja poljoprivrednicima (806 milijuna kuna); Isplaćena odšteta voćarima zbog posljedica mraza (20 milijuna kuna); Osigurano 305 milijuna kuna više za poticaje poljoprivrednicima u 2017. godini.

Potpisali smo ugovor za nesmetanu trgovinu govedima kroz zemlje EU i izvoz u arapske zemlje te ugovorili nadzor s kontrolnim tijelom Australije radi izvoza. Dogovorene su predradnje radi izvoza živih goveda u Tursku. Cijepili smo goveda protiv bolesti kvrgave kože. Bilo je to prvo cijepljenje u EU prije pojave bolesti na terenu čime smo očuvali naš stočni fond.

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom - cilj je maksimalno zaštititi domaće proizvođače od negativnih pritisaka trgovaca i uvoza hrane dvojbena podrijetla te potaknuti povećanje proizvodnje. Završena je javna rasprava, analiziramo pristigle primjedbe i prijedloge kako bi zakon što prije poslali u proceduru.

Kratki lanci opskrbe prehrambenim proizvodima - Zakonom o javnoj nabavi daje se mogućnost javnim naručiteljima (škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i sl.) da nabave hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time potrošači dobivaju kvalitetniju i svježiju hranu, a domaći proizvođači imaju unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda. 

Zaštita mljekarskog sektora – u završnici je izrada pravilnika o:
- kontrolama mlijeka (točka ledišta i rekonstituirano mlijeko);
- kakvoći svježeg i sirovog mlijeka;
- ugovornim odnosima.

Ponovno je uspostavljen Savjet za mlijeko – predstavnici proizvođača, prerađivača i predstavnika tijela javne vlasti.

Kontrola uvoznih vina - uvozna i hrvatska vina dosad nisu bila u jednakom položaju. Tome smo stali na kraj Pravilnikom o registru vinograda koji propisuje slanje vina na analizu i ocjenu prije puštanja u promet, moraju dokazati sljedivost vina i obilježiti ga markicama. Ako vino ne udovolji fizikalno-kemijskim i senzorskim parametrima - ne smije na tržište! 

Provedena je interventna mjera pomoći i odobrene su dodatne količine drvne sirovine prerađivačima na ruralnim područjima. Donesena je Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje potkornjaka na području Gorskog kotara, bez obzira na vlasništvo šuma.

Proveli smo informativnu kampanju o 15 registriranih autohtonih proizvoda RH koji na razini EU nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, te njih još 7 koji su u postupku registracije. Upravo provodimo informativnu kampanju o kvaliteti hrvatskih proizvoda kroz oznake: Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Brašno hrvatskih polja, Kruh hrvatskih polja – cilj je poticanje kupovine hrvatskih proizvoda – stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

ZAGREB - Otvoren je natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu kojeg drugu godinu za redom organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku Marijana Petir.

Na natječaj, koji je otvoren do 10. siječnja 2017. godine, mogu se prijaviti mladi poljoprivrednici/ce do 40 godina života sa svojim projektima/operativnim konceptima, koji su tijekom 2016. godine ili završeni ili u provedbi.

Medijski pokrovitelj izbora je Jutarnji list, a glavni sponzor Erste banka koja će pobjednika/cu nagraditi novčanom nagradom u iznosu od 15 tisuća kuna. Za pobjednika/cu natječaja, kao i za deset najboljih poljoprivrednika/ca zastupnica Petir će osigurati put u Bruxelles i sudjelovanje na 4. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika koji će se održati u Europskom parlamentu u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) u listopadu 2017. godine.

Cilj natječaja i europske nagrade za mlade poljoprivrednike je promicati pozitivnu sliku mladih poljoprivrednika, te identificirati djelatnosti koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost a sve kako bi mladi ostali živjeti na selu te kako bi ruralni prostor u cjelini nastavio živjeti.

Prijavnice za natječaj mladi poljoprivrednici/ce mogu preuzeti OVDJE te je prijavnicu potrebno popunjenu poslati na adresu elektroničke pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Odabir „najboljeg, najinovativnijeg, najodrživijeg" projekta provest će stručno prosudbeno povjerenstvo na temelju sljedećih kriterija:

1. Upotreba novog znanja (know-how), novih metoda ili novih oblika tehnologije u pojedinom sektoru ili regiji: Inovacija koja se bazira na sektoru može uključivati radne ili organizacijske metode, uvođenje novih oblika tehnologije koji donose promjene u odnosu na postojeću tehnologiju. Inovacija se također može sastojati od prilagođavanja ili moderniziranja tradicionalne tehnologije. Inovacija koja se bazira na zemljištu može uključivati upotrebu novih dostignuća (tehničkih ili organizacijskih) na geografskom području gdje se ona prije nisu koristila.

2. Prijenos inovacije: Inovacija ne smije biti ograničena na jedno gospodarstvo već mora imati potencijal utjecaja ili učinka na gospodarstva u istom sektoru proizvodnje, regije ili na odnose toga područja s drugim područjima. Inovacija ne mora imati učinka samo na proizvodnju na farmi, već se također može odnositi i na pakiranje proizvoda, kanale distribucije i izvozne metode za poljoprivredne proizvode.

3. Održivost inovacije: Inovacija mora biti ekonomski i/ili društveno održiva. Inovacija mora imati izvjesnu dugovječnost i treba izdržati ispit vremena kako bi imala učinak, umjesto da se pojavi i nestane u kratkom vremenskom razmaku.

Stručno prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od slijedećih članova: Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i Zlatko Šimić, novinar Jutarnjeg lista.

ZBOG NE DOSTAVLJANJA IZVJEŠĆA ZA 2015. GODINU LAG BARUN TRENK U PROBLEMIMA -

Na tiskovnoj konferenciji LEADER mreže tvrde da su neke odluke vezane uz IPARD koje su potpisali Njavro i Macanić ništavne 

POŽEGA – LAG Barun Trenk našao se u problemu, jer nadležno Ministarstvo poljoprivrede traži povrat novca, oko 100 tisuća eura, a LAG je onemogućen dalčjnji rad i ostvarivanje projekta većeg od milijun eura. Preko LEADER mreže LAG-ova skrenuli su pažnju javnosti na tiskovnoj konferenciji održanoj u Osijeku na svoj problem, za koji optužuju grešku u administraciju. LAG se prvotno zvao Papuk-Krndija, no prošle godine promijenio je ime u LAG Barun Trenk. Jedan od problema je vjerojatno nastao i u tome jer je korespodencija išla i na stare E-mail adrese. Predsjednika dr. sc. Ivicu Samardžića pitali smo zašto se mijenjalo ime LAG-a.

- LAG Papuk Krndija je mijenjao ime iz tog razloga što je kasnije uz osnivače općine Brestovac, Veliku, Kaptol, Lipik, Jakšić i grad Kutjevo, LAG-u pristupio i grad Požega, koji se ne nalazi na Papuku, pa je zbog toga promijenjeno ime. Osnivači su bile sve općine i gradovi koji su se naslanjali na Papuk i Krndiju.

Za navedeni problem iz Ministarstva poljoprivrede optužuju vas kao jedine krivce za nastali problem jer niste dostavili izvješće o radu i utrošku dobivenih sredstava.

- Problem je nastao iz ničega, obične banalnosti kada su nam na krivu e-mail adresu sa starim nazivom poslali još dopunu o kojoj smo mi trebali napisati izvješće na pola stranice. Poslali su oni kasnije i ispriku, da su zahtjev poslali na krivi e-mail. na koji smo mi kasnije poslali izvješće. Tada je pomoćnik ministra gosp. Njavro poslao obavijest da smo mi zakasnili i da on tu ne može ništa jer je on legalista, a istovremeno je 6 mjeseci potpisivao i isplate koje nije smio. Tih sedam dokumenata koje je on potpisao su zapravo kriminal, jer ih on nije smio potpisati jer nije imao dopuštenje od Vlade RH. Nama su izdana tri dokumenta koja on nije smio potpisati, kasnije nas je stavio na neku „crnu listu“ i poslao ovrhu, a da to sve nije smio potpisivati. Nije nam dao niti priliku za žalbu. Oni će svakako taj spor izgubiti, no otvara se „pandorina kutija“ u kojoj je sporna isplata oko milijardu eura – tvrdio je Samardžić i na tiskovnoj konferenciji LEADER mreže.

- Sve odluke, tj. dokumenti, vezane uz IPARD program koje su potpisivali bivši pomoćnik ministra poljoprivrede Mario Njavro, od 19. veljače do 10. lipnja 2016., i v.d. ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi (APPRRR) Ivan Macanić, od 11. ožujka do 10. lipnja 2016., ništavne su jer nisu bili ovlašteni od Vlade RH za potpisivanje – istakli su i ostali sudionici konferencije Milan Medić, predsjednik LEADER mreže Hrvatska, Ivica Samardžić, predsjednik LAG-a Barun Trenk, Ružica Vukovac, predsjednica LAG-a Slavonska ravnica, i Katja Jajaš, odvjetnica LEADER mreže Hrvatske. Svi oni postavili su pitanje što će biti s isplatama iz IPARD programa isplaćenima u tom razdoblju i hoće li ih RH morati vratiti u proračun EU i tko će za to biti odgovoran.

Poseban problem ima LAG-a Barun Trenk, jedna od lokalnih akcijskih grupa, članica mreže. - LAG Papuk Krndija je dobio oko 100 tisuća eura iz IPARD programa mjera 202, koju smo mi svu iskoristili do sredine 2015. godine i imali tri terenske kontrole koje su sve pozitivno ocijenile. Sredstva su iskorištena za kompletno funkcioniranje LAG-a u posljednje dvije godine. Nama trenutno blokira projekt oko milijun eura, mi smo se žalili na to i ta žalba je u postupku, a to može riješiti ministar. Mi ćemo svakako dobiti tu tužbu, ako budemo završili na sudu, no otvara se niz drugih stvari koje padaju jer su loše odrađene – kaže Samardžić te dodaje i ustraje na tvrdnji - To je isključivo greška državne administracije, a država će na kraju morati i vraćati taj novac. Ministra smo podržali i poslali mu svu dokumentaciju, međutim dok se to sve ne riješi mi ne možemo dalje raditi jer nas blokiraju sa svim sredstvima. Nelogično je i da za njihove greške odgovaraju korisnici. Žalili smo se i u drugom stupnju, a opet nam odgovara pomoćnik ministra Njavro, a ne povjerenstvo u drugom stupnju.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

KRENULA ISPLATA IZRAVNIH PLAĆANJA POLJOPRIVREDNICIMA  -

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u petak je isplatila 1,010 milijardi kuna izravnih plaćanja poljoprivrednicima, kao što je i predviđeno u prvom dijelu isplata za 2014. godinu. Drugi dio potpore u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna, Agencija će isplatiti do kraja lipnja 2014. godine.
Agencija je isplatila ukupni raspoloživi iznos novca predviđen za posebno osjetljive sektore te IAKS mjere ruralnog razvoja u 2014. godini (osim maslinovog ulja, zbog roka za dostavu dokumentacije maslinara do 31.1.). U petak, 7. veljače Agencija je isplatila 1/3 Regionalnog plaćanja predviđenog za 2014. godinu (oranice i ostale vrste korištenja zemljišta, livade i pašnjaci, mlijeko, ovce i koze, tov goveda i duhan) te 1/3 ukupnih sredstava predviđenih za premije za krave dojilje za 2014. godinu. Specifična potpora, za krave u kontroli mliječnosti, isplaćena je u 100%-tnom iznosu predviđenom za 2014. godinu za ovu vrstu potpore.
U okviru ovog prvog dijela isplate preostaje još za isplatiti tijekom sljedećih nekoliko dana premiju za ovce i koze te dopunsku premiju za ovce i koze, a nakon toga i državnu potporu za maslinovo ulje.
Do kraja lipnja 2014. godine, sukladno propisanom roku, poljoprivrednici mogu očekivati preostalih 2/3 navedenih isplata za regionalno plaćanje i premije.