RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević na početku drugog mandata -

Nakon što je odličnim rezultatima na lokalnim izborima potvrdio još jedan mandat, porazgovarali smo s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem o planovima u novom četverogodišnjem razdoblju. 

Župane na vjetru odličnih rezultata mirno ste uplovili u novi mandat, što će karakterizirati taj novi mandat?
- Dobri izborni rezultati ali ja bih se svakako na početku zahvalio prije svega svim građanima i stanovnicima Županije požeško-slavonske koji su prepoznali moj rad u protekle četiri godine. Vrijeme koje sam koristio u razgovorima, inicijativama, slušajući potrebe nastojao sam staviti u puni program razvoj županije i mog rada i zato je ovaj rezultat, ne bih rekao očekivan, no na određeni način očekivao sam pobjedu. Sretan sam i zadovoljan što se kao takva i ostvarila i realizirala. Nastavak rada je prioritet u svakom slučaju i uvijek govorim i govorit ću dok god jesam tu, da je kompletan fokus moga rada i uvijek će biti gospodarstvo. Promišljanja što to možemo učiniti i kako unaprijediti odnose sa gospodarstvenicima i svim našim stanovnicima, poboljšati rad u samoj županiji, poboljšati rad u svim uredima, naći modele ekspeditivnosti, da građani budu zadovoljniji. Siguran sam da prostora i za to ima i naredne četiri godine posvetit ću upravo tome dijelu u razvoju i reorganizaciji same županije, još boljoj koordinaciji i suradnji sa gradonačelnicima i načelnicima. Okrenuti se još više prema našim građanima, isto tako pozivam naše građane i poljoprivrednike neka svojim idejama, prijedlozima i promišljanjima budu mi potpora da realiziramo upravo ovakve projekte.

Puno se pričalo o brojnim projektima, koji su već pripremljeni, koji su u pripremi i planiranim projektima, što nas očekuje u novom mandatu u vodoopskrbi i zaštiti od voda?
- Puno projekata kao što smo govorili u kampanji mi smo pripremili, pripremamo i nastavak u svakom slučaju slijedi. Ponosni smo što smo značajan dio tih projekata do sada i realizirali. Možemo govoriti i o zdravstvu i o školstvu, no jedan od strateških ali apsolutno strateških projekata svakako je obrana od poplava i navodnjavanje, ja se borim i tvrdim, i jučerašnji sastanak koji smo imali u Zagrebu na tezi da nema moderne poljoprivrede bez organiziranja, bez navodnjavanja i upravljanja onime što nam je priroda i Bog dao. To su naše vode, naših pet rijeka ili pritoka koje idu prema rijeci Orljavi. Da bi to mogli na taj način realizirati i staviti u punu funkciju gospodarstva, nužno se nameće vidjeli ste i sami što se dogodi u desetak sati, velike padaline koje dođu ovdje čine velike štete i za gospodarstvo, obiteljska gospodarstva, farmerima i svima onima koji razvijaju gospodarske aktivnosti. Nameće se apsolutno i to je projekt na kojem se dugo radi, izgradnja Akumulacije Kamenska koja će služiti i za obranu od poplava jer to je od prilike 30 milijuna kubika veličine koja će svojem dijelu 25% biti i retencija, moći će dakle primiti sve one bujične vode, a s druge strane zapravo i prostor na kojem se otvara mogućnost navodnjavanja, upravljanja rijekom u svome koritu, nizvodno do Lužana do ulaska u rijeku Savu. Otvara se mogućnost na taj način da hidro potencijale koje imamo stavimo u funkciju navodnjavanja predivnih plodnih obala lijeve ili desne strane Orljave, sa izgradnjom plastenika i staklenika, bioplinskih postrojenja i svega onoga što smo zapravo pripremili u svome poslovnom planu. Isto tako proizvodnja električne energije kao projekti mini hidro centrala ili hidroelektrana nizvodno od Požege je planirano 6 i 4 uzvodno. I sama hidroelektrana na brani koja je predviđena upravo u toj akumulaciji da je novi zamah i novi dodatak svemu tome, dakle koristiti vodu, obraniti se od poplava, navodnjavanje, proizvodnja električne energije i samim time možemo pojeftiniti mogućnosti i nova ulaganja ali i turistički kapacitet jer jezero i prostor Kamenske je zapravo kada gledate geografski središnji dio naše županije, nalazi se upravo na raskrižju predivnih putova od juga prema sjeveru gdje izgradnjom velikog strateškog projekta, izlaska na autocestu dolazimo do toga da zapravo ključni moment postaje središte razvoja upravo ta akumulacija. Nastavak toga je sjeverno odlazak prema Zvečevu ili našem Papuku, stavljati u punu funkciju gospodarstva. Navodnjavanje ili obrana od poplava, izgradnja akumulacije projekt broj 2, broj 1 je izlazak na autocestu i sa time mi ne stajemo. Trenutno smo u fazi dovršetka i dorada, nešto što moramo realizirati u poslovnome planu naše županije, novi projekt za koji se zna jer je to u kontekstu upravljanja vodama cijele Slavonije. Želimo to staviti u punu funkciju a s druge strane pozivam sve one koji se bave zaštitom, jer moramo strateški promišljati o zaštiti i zaštiti prirodu, ali ne štititi već živjeti i zajednički očuvati prirodu i okoliš, očuvati staništa, staviti u punu funkciju gospodarstvo.

U planu je čak četiri velika projekta Aglomeracija na području županije?
- Imamo nekoliko aglomeracija, Aglomeracija Pleternica, Požega, Pakrac i Lipik i aglomeracija Kutjevo. Prije svega smjernice Europe i europske komisije koje su jasno rekle do 2020. godine sva naselja preko 50 ljudi moraju dobiti vodu, drugi dio naselja preko 2.000 ljudi moraju se uključiti u aglomeraciju da sve otpadne vode ne idu u prirodu nego kroz filterska postrojenja, pustiti u prirodu kao gotovo čistu vodu. To su velike investicije, preko 300 milijuna kuna To je nešto što je potreba i na tim projektima i gradovi ali i županija u suradnji sa Tekijom i komunalnim poduzećem Pakrac Lipik, smo otišli daleko sa projektnom dokumentacijom i mogu slobodno reći da očekujemo nekakvu odluku i Hrvatskih voda kada taj projekt može krenuti sa izgradnjom.

Govori se jedno duže vrijeme o potrebi otvaranja i dobivanja brzog izlaza na autocestu, gdje smo po pitanju izgradnje prometnica?
- Na žalost do sada je bilo promišljano prije više od 4 godine, samo je autocesta ostala kao nekakva važna prometnica, ali ja s tim nisam bio zadovoljan, rekao sam gospodo ne možemo mi učiniti od Slavonije izolirani prostor gdje će istočni dio Hrvatske biti samo tranzitni tunel Europe, nego obrnuto mi moramo prije svega sve učiniti da bi te prometnice bile žile kucavice za razvoj, ostanak i na svojim prostorima razvijanje gospodarstva. Drugačiji smjer apsolutno i danas je činjenica da će se i smjernica Vlade, predsjednika i ministra prometa, i jučerašnji sastanak održan je u tome kontekstu, Slavoniju ili kopneni dio hrvatske treba premrežiti po modelu kako kažemo riblje kosti, da od sjevera od podravske magistrale spajamo se prema autocesti, da ovaj prostor oživi jer kvalitetnim cestama mi možemo dati odgovor koji je gospodarstvo. Požega ili Požeština ne smije biti izolirana, ne može biti zatvorena nego otvaranjem autoceste otvaraju se i gospodarske aktivnosti. To je i velika investicija, oko 500 milijuna kuna, očekuje se prije svega da će to raditi naša građevinska infrastruktura kao na Akumulaciji Kamenska. To su par godina velikih radova što znači nešto gdje se otvaraju nova zapošljavanja. Isto tako važno je nastavak obilaznice Požega jer su projekti završeni i krenut će se upravo sa izgradnjom i završetkom tih državnih cesta kao takvih oko Požege, prema Pleternici, prema Našicama i sve ono što smo predvidjeli u našem planu. Ne smijemo zaboraviti da prometna izoliranost Pakraca i Lipika je od jednake važnosti i da izlaz na brzu cestu prema autocesti je jednak prioritet kao i ovdje kod Godnjaka. Pogotovo jer prije dvije godine tamo je ugašena pruga, došlo je do izoliranosti tko zna iz kojih razloga. Nije samo pitanje dali je neki puti pravac isplativ nego obrnuto, mi moramo promišljati kako možemo pomoći da taj čovjek ostane tu, gašenjem i ukidanjem prometnih pravaca i nemogućnosti dolazi do iseljavanja.

Nešto novo u što smo ušli je energetska obnova. Što županija planira po tome raditi?
- Mi smo shvatili i činjenica je jedna da tražimo i preko razvojnih agencija županije i svih za razvoj gradova i u suradnji sa općinama, dok nema drugih velikih projekata o kojima razgovaramo kako bi mogli privući sredstva, mi prijavljujemo na gotovo sve natječaje. Jedna važna stvar koju smo prepoznali je upravo energetska obnova gdje se otvaraju mogućnosti ušteda primjerice bilo koja osnovna ili područna škola ima loše prozore, ako je fasada loša, ako dolazi do gubitka energije, mi možemo plaćati plin ili bilo koji drugi energent duplo više a efekt neće biti realiziran, što je zapravo ugodni radni školski prostor za djecu i nastavnike. Upravo obrnuto mi smo prepoznali taj način i krenuli smo i ponosan sam na sve ravnatelje škola, ponosan sam na gradonačelnike ali svakako na djelatnike agencije gdje smo privukli najviše sredstava u Hrvatskoj, do sada oko sedam škola je u natječaju i neću stati dok i zadnja škola područna ne bude obnovljena. Opet se vraćamo na europska sredstva, županija tu sufinancira oko 15%, no međutim ima tu nekad i nepredviđenih potreba, ali važno je napomenuti da sve to rade tvrtke iz naših prostora. Svaki natječaj je od velike gospodarske važnosti i sa svakim se otvaraju veće mogućnosti, tako da pri natječaju tvrtke znaju koliki je trošak pa nekada i pozivam da iskoriste sva sredstva koja su im predviđena. Iskoristiti sve a ne samo 60% od predviđenog, omogućuje veću plaću radnicima što dovodi do ostanka čovjeka na ovim prostorima.

Poznati su vaši stavovi da moramo mijenjati sustav srednjih škola, koje ne pripremaju učenike za život, za rad. Što predviđamo uraditi sa školstvom?
- Cijela nacija raspravlja o tome, jedna od najvažnijih reformi je reorganizacija ali i strateško promišljanje je budućnost školovanja naše djece. Učimo našu djecu za život koji oni žele i koji će voditi. Želimo u našim školama učiti upravo to našu djecu jer nećemo imati kvalitetnu budućnost, primjerice poljoprivreda, obrtništvo ili nečega drugoga. Ne trebamo njih zatrpavati sa podatcima u glavi koje će sutra zaboraviti, danas u modernoj tehnologiji sve ono što je potrebno možete i pronaći, važno je znati gdje pronaći, no međutim ako mi želimo stvarati obiteljska gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili obrtnička zanimanja, a mi smo danas dio Europe. Mi ne možemo biti odvojeni otoci po sistemu, mi ćemo učiti onako kako mi želimo a ne koristiti mogućnosti Europe ili nekakve druge. Poljoprivrednoj školi se mora od prve do četvrte godine učiti metodom postupnosti, jasno da prva i četvrta godina nisu iste ali mu davati šanse i mogućnosti. Pružiti mogućnost da on može koristiti sve uređaje, sve strojeve, imamo do 120 hektara poljoprivrednog zemljišta koje se stavlja upravo u funkciju, ne da bi škola zaradila novac, nego upravo obrnuto, da bi učili djecu kako se novac zarađuje. Postaviti neke poligone, evo primjerice kao u vojsci, ako želite nešto naučiti imate poligone za vježbanje, tako vrijedi i ovdje, poligoni voćarstva, ratarstva ili nešto drugo. Ponosan sam što smo stavili kamen temeljac za razvoj naše Poljoprivredne škole. Škola stara 130. godina koja je osnovana da bi pomogla poljoprivrednicima, to je simbioza zajedništva, a europa upravo podupire takva razmišljanja. Ja neću stati dok ne budemo najbolja Poljoprivredna škola u Hrvatskoj, pa samim tim se otvara mogućnost međunarodne razmjene. Požega je grad obrtnika kroz povijest poznata kao takva, međutim mi moramo razmotriti što mi možemo mladim ljudima ponuditi da ta zanimanja upisuju, sve je veća potreba za građevinskim radnicima, građevina se ipak oporavlja, bez građevine teško je pomisliti da se može nešto brzo i razvijati ali kad građevina funkcionira tada i industrija i sve grane funkcioniraju. Dakle svako zanimanje koje mi spomenemo, možemo iskoristiti i podići razinu a samim time poveznica svih naših i obrtničkih, tehničkih i poljoprivrednih zanimanja i škola upravo u jednoj simbiozi i suradnji mogu naučiti našu djecu kako raditi i upravljati organizacijama. Naime ako u Ekonomskoj školi uče kako upravljati organizacijom, postoje fiktivne tvrtke, direktori, komercijalisti i tako dalje, u čemu je onda problem da nemamo poljoprivrednu zadrugu osnovanu na Poljoprivrednoj školi.

Zdravstvo je jako bitno u životu ljudi, naše možemo reći za koplje je ispred zdravstva drugih županija, no i ovdje planirate velike pomake i nove investicije?
- Izuzetno sam ponosan na naše liječnike i medicinske sestre, sve djelatnike koji rade u bolnici, domu zdravlja, hitnoj službi, stomatološkim ambulantama, u zdravstvenim institucijama jer njihov rad i njihova volja, upravo i želja da se prema pacijentu odnose kao prema čovjeku rezultat je toga da je naša bolnica prije dvije godine proglašena kao najbolja u Hrvatskoj. Nemamo namjeru stati s time jer procjenjujemo da prostora ima i dalje a tako i mogućnosti, pa evo i potpis ugovora koji je prije mjesec dana i realiziran je 36 milijuna kuna novih investicija koje na našoj bolnici neće završiti samo u prolazu, nego obrnuto, izgraditi dnevna bolnica, proširit će se i podići još veći standardi na pedijatriji i dječjem odjelu gdje treba najveća briga za najmlađe pogotovo biti učinjena. Znači nove investicije, nova ulaganja, priprema se važan novi projekt, opet se vraćamo na energetsku učinkovitost i obnovu kompletne naše bolnice sa kompletnom ovojnicom. Nismo zaboravili niti Dom zdravlja, 6 milijuna kuna i preko Doma zdravlja će biti usmjereno u podizanje razine neposredno prema pacijentima, opremanje ambulanti. Moram priznati prošao sam evo kroz svoj život i radni vijek puno i medicinskog prostora bolnice i drugih institucija, stvarno smo za koplje iznad drugih i ponosan sam na sve djelatnike. Trenutno imamo problem da hitne službe nisu prepoznate u europskim fondovima ali preko ministarstva zdravstva i ministarstva europskih fondova tražimo kako staviti u mogućnost da još sredstava bude privučeno, te da uz našu bolnicu izgradimo novu Hitnu službu. Novo vrijeme traži i izgradnju heliodroma za hitni prijevoz.

Uz poljoprivredu odrednica razvoja županije je i turizam. Što ćemo tu napraviti?
- Turizam ne može biti predvodnik razvoja jedne države, to znači da ona primarna proizvodnja a kod nas je poljoprivreda broj jedan sa industrijama koje se nadograđuju i samim time i turizam je postao industrija. Kada to nadogradimo to je onda garancija uspjeha, mi moramo proizvoditi ono što će biti plasirano uz turizam i zato se mi apsolutno fokusiramo što mi možemo u našoj županiji učiniti kako bi turizam stavili u funkciju razvoja gospodarstva. Dosta je toga učinjeno, pojedinačno ljudi ulažu, bilo to privatni smještaji ili određeni gospodarski objekti su u funkciji pojedinačnog razvoja turizma, ne reklamiram nikoga ali primjerice Zlatni lug ima predivnu priču. Mi smo shvatili da je zapravo lovni turizam otišao na višu razinu, ciklo turizam kao moderni trend u koji smo se mi uključili evo, imamo u planu 600 kilometara staza i karata ucrtanih i sad dolazimo u drugu fazu. Što mi moramo u tom turizmu učiniti, ja vidim da mi puno činimo ali zapravo nema simbioze, mi još uvijek nismo došli u fazu da ne možete bicikl voziti kroz jednu općinu a onda kroz drugu ne. Dakle kada čovjek krene biti turista za njega nema granica, zato se želimo staviti u drugačiji model, fokusiranja i promišljanja što znači da sada u tom čuvenom kalendaru, o kojem ja govorim, o aktivnostima koje moramo promišljati barem dvije godine ili nekoliko godina unaprijed. Određene manifestacije koje su tradicionalno kao takve već poznate, moramo staviti u kalendar da se ne dogodi da u isto vrijeme imamo u dva bliska grada ili dvije bliske općine velike manifestacije. Siguran sam da će već ove godine od jeseni biti mnogo toga promijenjeno, sa idućom godinom još više, intenzivnije jer ne možemo previše čekati da će neko nama dovesti turista, mi moramo širiti turističke agencije i širiti turističke atrakcije i sadržaje. Svih pet planina naših treba staviti u funkciju, jedno Grgurevo na koje tisuće ljudi trebaju doći i vidjeti, uživati u kulturi. Moramo osmisliti nove sadržaje, možda jednu bitku u kojoj smo i tako pobijedili, to ljudi vole vidjeti. Uključiti konjanike, društva, udruge, svaka manifestacija mora imati dobar model ali i znati kako novac zaraditi.

Cijela Europa priča o ruralnom razvoju, mi smo gotovo cijeli u tom ruralnom dijelu. Što će nam donijeti taj ruralni razvoj?
- Niz mjera koji se rade, u ruralnom prostoru postoji i nešto što imate na primjer smještaj na obiteljskom gospodarstvu opet zahtjeva neke standarde kao takve, lijepo je imati tradiciju i kulturu ali iza tog se čovjek treba i otuširati. To je ono što mi zapravo želimo, najviše sredstava upravo ide kroz ruralni razvoj, kroz turizam kao takav sad se ponovno vraćam, ljudi moraju intenzivnije slušati i čitati, tražiti i pratiti što se događa i prijavljivati na natječaje. Svakako je istina da nama treba jedan hotel viših standarda u Požeštini jer ne možete napraviti neki konferencijski turizam kao takav bez stotinu soba, da bi doveli ljude kod nas. No možemo okrenuti priču ako pogledate koliko je praznih kuća, dakle obitelji pozvati ili barem predlažem na razmišljanje kako ostvariti sredstva i obnoviti te stare kuće, staviti u funkciju. Pa ako je godišnje sto dana ili koliko bude iskorišteno je već bolje za početak nego ništa. Kada to učinimo i kada shvatimo da se može dovest autobus turista ili pojedinačno tog momenta mi zapravo počinjemo promišljati kako se može zaraditi novac od onoga što možemo ponuditi. Učinimo da od našeg grada bude turizam, od grada čokolade, evo Zvečeva, tko nama brani da muzej čokolade napravimo. To je ono što je važno, to smo vidjeli u svijetu, da je to prihvatljivo, počnimo graditi ovdje kod nas. Pojedinačno ne možemo ništa ali simbiozom, zajedništvom, projektima i programom možemo učiniti čuda i ono što je minus pretvoriti u plus.

Gospodarstvo je temelj svega pa i ostali razvoj izostaje bez gospodarstva. Najavljivani su neki veliki projekti stranih ulagača, no gdje zapinje?
- Mi trenutno imamo dva problema, dakle to je pitanje Zvečevo i Orljava, i to su naravno privatna poduzeća, no svakako tražimo modele kako da te aktivnosti budu jednostavno finalizirane i da se sačuvaju radna mjesta. Na ovaj ili onaj način, bitno je da se to ponovno stavi u funkciju gospodarstva. Tendencija i želja otvaranja novih radnih mjesta je da drvna industrija želi proširiti svoju proizvodnju i razvijati se, možda to nije puno, 300 radnih mjesta ili 500 ali par godina unazad vratimo se pa ćemo vidjeti koliko je zapošljavano novih radnika u Spin valisu, Color emailu, Plamenu i tako dalje. Svako radno mjesto ili stotine su pokazatelji da su kod nas ne samo smanjeni brojevi nezaposlenosti već se povećao broj zaposlenih. To je ono što je za nas ključno i važno. Primjerice Kutjevo d.d. koje ide u jednom drugačijem smjeru, mlada uprava i vlasnik je meni to osobno rekao da želimo vratiti ili ići prema tendenciji kooperativnih odnosa, sa Papukom u proizvodnju mesa i tako to. Vinarstvo i vinogradarstvo ne treba puno ni spominjati, investicija se velika događa u Kutjevu, gospodin Galić svoj će podrum krajem godine završiti. Kuću graševine ovih dana finaliziramo, ipak je to 30 ili 50 milijuna kuna investicije. Zbog zemljišta smo stajali godinu dana sa radovima, no mislim da smo pri kraju. Sve su to stvari koje mi želimo omogućiti i realizirati, svaka izgradnja novog objekta je novo zapošljavanje. Ja bih bio sretan i borit ću se otvoriti još jednu tvornicu ovdje primjerice, prehrambenu ili nešto slično, što možemo pozicionirati ovdje u dogovoru sa predsjednikom uprave Podravke i k tom tragu idemo. Sve su to mogućnosti koje mi zapravo želimo, s druge strane mislim da mi moramo opet početi gledati kako sebe možemo okrupniti, kako da naši poljoprivrednici i djelatnici u tome kontekstu koji danas funkcioniraju. Evo mliječna industrija je taj pokazatelj i vjerujem da ćemo sigurno uspjeti u tome, evo par poljoprivrednika je preuzelo tvrtku BiZ, mljekaru sa tendencijom proizvodnje, finaliziranja i preuzimanja djelatnosti. To je zapravo ono čemu ćemo mi ići i nećemo stati. Na žalost nismo uspjeli finalizirati izgradnju tvornice stakla, puno smo na tome napravili, no ta priča još nije gotova, od nje se nije odustalo, mislim da će i to biti pozitivno riješeno.

Tekst/foto: Vladimir Protić

ANTIFAŠISTIČKE UDRUGE OBILJEŽILE DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE I ANTIFAŠISTA HRVATSKE -

STRIJEŽEVICA – Udruge antifašističkih boraca i antifašista Požega i Pakrac-Lipik organizirali su obilježavanje praznika Dana antifašističke borbe. Obilježavanje je počelo na Blažuju u Kamenskoj, gdje su položeni vijenci na grob antifašističkog borca Nikole Demonje. Željeli su vijenac položiti i podno srušenog spomenika u Kamenskoj, koji je podignut u čast Pobjede naroda Slavonije, no morali su odustati jer su uz spomenik pčelari postavili košnice s pčelama, pa se nije htjelo rizikovati da uznemirene pčele nekoga ubodu. Stoga je stotinjak antifašista produžilo dalje do Striježevice, gdje je položen vijenac uz bistu Nikole Demonje i održan kraći kulturno-umjetnički program.

Uz navedene Udruge antifašista vijenac su položili i zamjenik župana Požeško-slavonske županije Miroslav Grozdanić, zamjenik gradonačelnika grada Pakraca Nikola Ivanović, Veljko Džakula, predsjednik Srpskog demokratskog foruma i brojni mještani okolnih sela. Predsjednica požeških antifašista Kata Holjevac pozdravila je sve nazočne i čestitala im njihov Dan antifašističke borbe, a prigodni referat o antifašističkoj borbi, ali i današnjem odnosu države i institucija prema antifašizmu pročitao je Milan Radović. Nekoliko recitacija izrekao je Kazimir Semunović, nekoliko pjesama otpjevao je Mješoviti pjevački zbor Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Pakrac, a dodijeljene su i zahvalnice zaslužnim članovima i pokroviteljima koji pomažu rad Udruge antifašista Požega.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PROBLEMI RAVNATELJA I DJELATNIKA OŠ "MLADOST" JAKŠIĆ -

JAKŠIĆ - Ravnatelj Osnovne škole "Mladost" u Jakšiću Boško Obradović održao je konferenciju za novinare kako bi ukazao na probleme koje ima s jednim od roditelja učenika škole, koji vrši pritisak na djelatnike škole i na njega samoga. Ravnatelj Obradović kaže da s tim roditeljem, nije ga htio imenovati, ali kaže da će se prepoznati u ovome svemu, ima problema već gotovo sedam godina, a da je probleme imao i prijašnji ravnatelj.

- Budući da je kraj školske godine događaju se situacije da roditelji vrše pritisak na djelatnike škole, a kada se to "poklopi" sa lokalnim izborima kakve smo održali u Jakšiću, onda dobijemo nešto zaista ružno kao što smo mi danas doživjeli u neposrednoj blizini školske zgrade. Jedan od roditelja, susjed ove škole na školske djelatnike vrši višegodišnji pritisak. Za to postoje dokazi i zapisi, gdje je na sastancima prijetio učiteljima i ravnatelju. Policija je u nekoliko navrata dolazila, no nikada se ništa nije dogodilo. Kao profesor i pedagoški djelatnik uvijek sam svima izlazio u susret i prihvaćao razgovor, no ne pristajem na fizičke obračune, prijetnje i takvu razinu komunikacije. Od susjeda naše škole mi doživljavamo prijetnje, a danas je za mnom kada sam s posla išao kući bacio i dvije petarde "topovski udar". Za mnom je više puta i vikao preko ceste s komentarima kako će zapaliti školu ili kako će mene ošišati, a kada sam ga zvao na razgovore nije se odazivao na službene pozive. Ovom prilikom želim zaštititi djelatnike škole i razrednike koji su u problemima svake godine. Susjed nam često šalje različite inspekcije, fotografira nas pri dolasku i odlasku s posla, i mi živimo u svakodnevnom strahu i nelagodi razmišljajući što će se slijedeće dogoditi. Ovim putem pozivam i policiju i medije da pomognu da se na neki način zaustavi ovakva vrsta pritisaka na pedagoške djelatnike - rekao je ravnatelj škole Boško Obradović dodajući da susjed dolaskom policije redovito negira svaki svoj čin neprimjerenog ponašanja i da će on morati biti primoran ići privatnom tužbom, jer sve dosadašnje prijave nisu urodile plodom.

O kakvom se roditelju radi i kakve vrste problema je znao stvarati stoji i podatak da je prije nekoliko godina puškom "Kalašnjikovom" stao ispred autobusa punom djece koja su krenula na ekskurziju i zabranio odlazak, te da se taj slučaj povlačio po sudovima i na kraju nikome ništa.

Tekst/foto: A. Protić

KONSTITUIRANO GRADSKO VIJEĆE GRADA POŽEGA - 

POŽEGA - Na konstituirajućoj sjednici dobili smo novo Gradsko vijeće grada Požege, koje se sastoji od 12 vijećnika koalicije HDZ-HSU, 6 vijećnika SDP-a, 2 vijećnika Nezavisne liste i 1 vijećnik Živog zida. Sjednicu je vodila predstavnica Ureda državne uprave Antonija Jurković, a sjednici je nazočila i predstojnica ureda Đurđa Babić.

Zbog obavljanja nespojive dužnosti, gradonačelnik Požege Darko Puljašić i njegovi zamjenici Mario Pilon i Ferdinand Troha svoje su mandate vijećnika stavili u mirovanje. Dužnost zamjenika vijećnika u Gradskom vijeću grada Požege obnašat će Kruno Blažević, Ivana Šimleša i Igor Bajt. Zbog nespojive dužnosti vijećnika s obavljanjem posla u Gradskoj upravi umjesto izabrane vijećnice Slavice Kruljac, dužnost vijećnice obnašat će Kristina Turković. Sa SDP-ove liste svoje vijećničke mandate su stavili u mirovanje Zdravko Ronko i Tomislav Jakobović, a umjesto njih dužnost vijećnika obnašat će Ivan Čolak i Zvonko Štajduhar.

Na prijedlog vijećnika koalicije HDZ-HSU za predsjednika Gradskog vijeća izabran je prof. dr. sc. Željko Glavić (HDZ), dugogodišnji uspješni ravnatelj Opće županijske bolnice Požega, gotovo jednoglasno, sa samo jednim glasom protiv vijećnika SDP-a. Za zamjenike predsjednika izabrani su Igor Krizmanić (HDZ) i Ivanka Marić (HSU) s 14 glasova za i 6 protiv. Novo izabrani predsjednik pročitao je tekst prisege na koji su prisegnuli svi vijećnici i potpisali izjavu prisege. 

Tako sada novi saziv Gradskog vijeće grada Požege čini: ispred koalicije HDZ-HSU 12 vijećnika, prof. dr. sc. Željko Glavić, Igor Krizmanić, prim. dr. Drago Gašpar, Ivanka Marić, Dragan Borevac, Ivan Radičević, Slobodan Manović, Drago Despić, Kruno Blažević, Ivana Šimleša, Igor Bajt i Kristina Turković. Ispred SDP-a vijećnici prim. dr. sc. Marijan Cesarik, Marina Mirković, Tamara Puač, Martina Vlašić, Ivan Čolak i Zvonko Štajduhar. Ispred Nezavisne liste grupe birača Dražen Pekčec i Marijana Švajda, a ispred Živog zida vijećnik Branko Spajić, koji se ispričao zbog izostanka sa sjednice i jedini još nije položio prisegu. Nakon prisege himnu je otpjevala mag. mus. AnaTicl iz Glazbene škole Požega.

Izabran je i Odbor za izbor i imenovanje koji će voditi predsjednik Drago Gašpar, Odbor za Statutarno-pravna pitanja koja će voditi Dragutin Štirmer, Odbor za financije koji će voditi Zdravko Jelčić, Odbor za imenovanje ulica i trgova koji će voditi Marijan Pilon, Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju koji će voditi Berislav Andrlić, Savjet za zaslužne građane i javna priznanja koji će voditi Milan Gojo.

Imenovani su i novi članovi Upravnih vijeća gradskih ustanova, pa će tako u Gradskoj knjižnici i čitaonici biti Silvija Sertić, Ksenija Knezović i Veronika Šakota, u Gradskom muzeju Katarina Soldo Obućina, Verica Jurić i Mislav Bojić, u Gradskom kazalištu Anita Jakobović, Goran Peić i Dražen Muljević, a u Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda imenovani su Dalibor Tomljanović, Mirela Višaticki i Ivo Han.

Novoizabrani predsjednik Željko Glavić zahvalio se na povjerenju i pozvao sve vijećnike na konstruktivan rad, prijedloge i suglasje oko odluka bitnih za grad Požegu.

Novi požeški gradonačelnik Darko Puljašić čestitao je svim izabranim vijećnicima i nositeljima funkcija u Gradskom vijeću te pozvao na jedinstvo u radu: - Uvjeren sam da ćemo svi, zajedno s mojim zamjenicima, Mario Pilonom i Ferdinandom Trohom, uprijeti da ovo vijeće bude uvijek ovako dobro, da radimo kreativno, donosimo one odluke koje će biti na dobrobit naših sugrađana. Očekujemo i od oporbe da predlaže, dobit će riječ, a većinska vlast preuzet će obvezu na sebe. Nema izvlačenja, imamo potpunu premoć u vijeću, a donosit ćemo samo one odluke na dobrobit naših građana. Pozivam da budemo dobri susjedi, da nastavimo surađivati, za dobrobit svih nas i naše djece.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NA STARTU SE OKUPILO 52 NATJECATELJA -

VELIKA - U nedjelju 18. lipnja u Velikoj je održana 15. MTB utrka Uspon do vrha koja se ove godine trebala održati krajem travnja, ali je bila odgođena zbog snijega. Utrka je održana kao 5. kolo GIANT slavonske brdsko biciklističke lige (GIANT SBBL 2017). Organizatori utrke bili su Park prirode Papuk i BBK Požega. Treba naglasiti da je ova utrka, uz utrku MTB Požega, koju BBK Požega organizira u jesenskom periodu, najstarija MTB utrka u Slavoniji o čemu govori i njeno petnaesto izdanje. Svi natjecatelji vozili su stazu duljine 16 kilometara i ukupnog uspona 780 metara, a bili su podijeljeni u osam kategorija: žene, kadeti, juniori, elite, veteran A, veteran B, veteran C i sport. Na startu, unatoč prohladnom vremenu, se okupilo 52 natjecatelja, a treba napomenuti da su svi i završili utrku popevši se šumskim putevima do vojne baze na Papuku. Ukupni pobjednik utrke bio je član BBK Požega Zvonko Pedić s vremenom 53:06. BBK Požega je ovaj puta nastupio s osam natjecatelja obzirom da su Matej Skuzin i Krešimir Pavičić sudjelovali na utrci XCO UCI C1 Kupa Hrvatske u Samoboru. 

Članovi BBK Požega i ovaj puta su vodili jednu od glavnih uloga u natjecanju pa su se na postolju našli: u kategoriji žene Marijana Leko (1. mjesto), u kategoriji veteran B, Goran Pavić (2. mjesto) u kategoriji sport, Ivan Pijević (2.mjesto) i u kategoriji kadeti, Nino Pavičić (3.mjesto). Nastupili su još i u kategoriji veteran A, Milan Vidić (5. mjesto), u kategoriji veteran B, Mihael Rukavina (8.mjesto) i u kategoriji sport, Filip Franić (4. mjesto).

Nakon polovice održanih kola u ovoj sezoni BBK Požega zauzima prvo mjesto u ukupnom poretku klubova Slavonske brdsko biciklističke lige Giant s realnim šansama za osvajanje naslova pobjednika na kraju sezone. 

Treba napomenuti da licencirani natjecatelji BBK Požega, uz sudjelovanje na utrkama Slavonske lige, redovito uspješno sudjeluju na utrkama XC i maraton Kupa Hrvatske gdje ove sezone igraju bitnu ulogu.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Provalili u automobil zbog plastičnih boca

U utorak, 20. lipnja, u poslijepodnevnim satima, u Požegi, u Osječkoj ulici, na parkiralištu, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u osobni automobil marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, u vlasništvu 41-godišnjaka prilikom čega je otuđio veću količinu PVC boca. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Krađa plinskog topa

U utorak, 20. lipnja, policijskim službenicima je prijavio 52-godišnjak da mu je u razdoblju 17./18. lipnja ove godine, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz voćnjaka u blizini mjesta Brodski Drenovac otuđio plinski top. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Dovršeno kriminalističko istraživanje

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 22-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Šibenika, kojeg se sumnjiči da je u razdoblju od 25. travnja do 11. lipnja 2017. godine, u mjestu Velika iz prostorija u kojima prebiva 32-godišnjak otuđio veći novčani iznos te je uz posebno izvješće kao nadopunu kaznene prijave predan pritvorskom nadzorniku. 

Požari na otvorenom

U utorak, 20. lipnja, oko 9.45 sati, u Trenkovu, u Mirogojskoj ulici, na neutvrđeni način je došlo do požara na metalnom kontejneru.

Istoga dana, oko 18.40 sati, između mjesta Jakšić i Trapari, na neutvrđeni način je došlo do požara putnog kanala prilikom čega je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Ugrožavao javni promet i omalovažavao policijske službenike

U utorak, 20. lipnja, oko 22.40 sati, u mjestu Poloje, 38-godišnji vozač koji je pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotest) upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, prilikom kontrole prometa nije se zaustavio policijskim službenicima već je nastavio vožnju te je naknadno zaustavljen u mjestu Požeška Koprivnica. On je prilikom postupanja omalovažavao i vrijeđao policijske službenike, a budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog. 

U prometnoj nesreći lakše ozlijeđen 35-godišnjak

U utorak, 20. lipnja, oko 18.15 sati, u Požegi, u Frankopanskoj ulici, 35-godišnji vozač (0,95 promila) koji je upravljao motociklom marke „Yamaha“, novogradiških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine i utjecaja alkohola izgubio je nadzor nad motociklom uslijed čega je pao na kolnik i lakše se ozlijedio. Protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Tekst: A. Protić Foto: ilustracija

PETAK 23. LIPNJA S POČETKOM U 20 SATI, NA IGRALIŠTU NK KAPTOL -

KAPTOL - Mladež općine Kaptol povodom Dana općine organizira Humanitarni malonogometni turnir, koji će se održati u petak 23. lipnja s početkom u 20 sati, na igralištu NK Kaptol.

Kotizacija po ekipi iznosi 250 kuna, a za najbolje četiri ekipe predviđene su novčane nagrade: 1. nagrada 2000 kn, 2. 1000 kn, 3. 500 kn i 4. nagrada 250 kn. Natjecatelje i goste tijekom turnira očekuje bogata gastronomska ponuda. Cjelokupan prihod turnira bit će doniran najpotrebitijim obiteljima s područja općine Kaptol.

- Zbog velike zainteresiranosti pozivaju se predstavnici ekipa da prijave izvrše prije dana održavanja turnira. Isto tako pozivamo i sve one koji neće nastupati da svojom nazočnošću uveličaju ovu hvalevrijednu akciju. Na kraju želimo zahvaliti našoj općini Kaptol i našem načelniku Mili Pavičiću kao najvećem sponzoru turnira kao i svim ostalim istaknutim sponzorima bez kojih ovaj turnir sigurno ne bi uspio - rekao je predstavnik mladeži općine Kaptol Dario Lončarević. Prijave i informacije moguće su na broj 098/9749-823.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA ORGANIZIRALA VRLO AKTUALNU JAVNU TRIBINU ZA BRANITELJE -

POŽEGA - Požeško-slavonska županija i župan Alojz Tomašević organizirali su trenutno vrlo aktualnu temu za branitelje u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja je bila odlično posjećena. Tribina pod nazivom „Način na koji se procesuiraju branitelji i kakve su mogućnosti takvih presuda za Hrvate u RH i BiH“ trebala je dati neke odgovore na ova trenutno osjetljiva pitanja. Uvod u tribinu dao je župan Tomašević, a nakon njega su o temi govorili general bojnik HV-a i HVO-a Zlatan Mijo Jelić i general pukovnik HVO-a Željko Šiljeg.

- Posebno sam sretan što smo imali čast organizirati tribinu gdje su došla dva moja ratna prijatelja, dva generala koji su suvremenici stvaranja Hrvatske. Možda danas nakon odmaka od ratnih zbivanja lako zaboravljamo što se dogodilo i stvari stavljamo “pod tepih”. Večerašnja tema iznimno je osjetljiva jer branitelji su zapravo prepušteni sustavu nebrige. Teza koja se počela provlačiti, da je zapravo ratovanje u BiH općenito ratni zločin te da je Hrvatska agresor, tako da su tamošnji branitelji ostali prepušteni sami sebi. Oni danas moraju voditi veliku i tešku bitku kako bi dokazali da nisu ratni zločinci, da nije bilo udruženog ratnog zločina a pogotovo nije bilo agresije RH na priznatu BiH. Važno je da hrvatski narod u cijelosti shvati da je potrebna potpora generalima i braniteljima jer kroz ovakve metode sudi se upravo narodu, ne pojedincu. Nameće nam se tako neka nova krivica, nova stigma iako smo mi ratovali za svoju domovinu i svoju slobodu - rekao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević dodajući da to na žalost moramo dokazivati i nekima koji danas sjede u Saboru RH. Nužno je to učiniti kako bi spasili opstojnost hrvatskog naroda u BiH i zadržali te prostore vjekovnih ognjišta Hrvata. Nije cilj te ljude preseliti u Hrvatsku, jer to bi onda tek bio poraz, nego zadržati taj prostor na kojemu žive Hrvati, ali ga učiniti sigurnim.

- Procesuiranje hrvatskih branitelja u BiH je stigmatizirajuće i presude koje se donose mogu imati dalekosežne posljedice. Danas u BiH postoje dva zakona po kojima se sudi za ratne zločine, jedan je Kazneni zakon bivše SFRJ, a drugi je Kazneni zakon koji je u BiH donesen retroaktivno iz 2003., koji je puno teži. Pravosuđe BiH uzelo je praksu da Hrvate sudi po jednom zakonu, onom težem, a Muslimane po drugom, što je presedan u Međunarodnom ratnom pravu bez obzira na to što je Međunarodni sud za ljudska prava u više navrata naložio pravosuđu BiH da svima mora suditi po istom zakonu. Zakon po kojem se sudi Hrvatima, uvedene su kvalifikacije udruženog zločinačkog pothvata, širokog i rasprostranjenog napada kao zločina protiv čovječnosti te selektivne zapovjedne odgovornosti i po tom zakonu iz 2003. god. kazne su puno teže nego po zakonu iz SFRJ, koji takve kvalifikacije ne poznaje. Isto tako, u BiH se uopće ne procesuiraju mnogobrojni zločini nad hrvatskim narodom i tako, preko ovih montiranih političkih procesa, hrvatski narod se u BiH želi proglasiti zločinačkim, a RH agresorom na BiH. Mi kao sudionici tog vremena moramo takve postupke spriječiti, a ova Hrvatska Vlada prva je koja se je usprotivila dvojnim suđenjima i zakonima. Nadamo se kako će hrvatski branitelji, uz Vladu RH koja je već poduzela određene korake uspjeti spriječiti tu pravosudnu agresiju - istakao je general bojnik Jelić.

- Ovo je vrlo osjetljiva tema, problem hrvatskih branitelja u BiH gdje se pravosudni sustav koristi kao oružje u prividnom miru, pokušavaju se postići ciljevi koji nisu postignuti u ratu. Najekstremniji primjeri su suđenje šestorki HVO u Hagu, zatim suđenja svim zapovjednicima HVO-a na svim razinama. Hrvatski branitelji nastoje se na svaki način od pravosuđa i politike kriminalizirati, inkriminirati da nije branio BiH - dodao je general pukovnik Šiljeg.

Javnoj tribini nazočili su predstavnici brojnih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja cijele županije, branitelji, roditelji i članovi obitelji poginulih branitelja, saborski zastupnik Franjo Lucić, gradonačelnik Požege Darko Puljašić, njegovi zamjenici Mario Pilon i Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnice Pleternice Domagoj Katić, načelnici općina, Velike Vlado Boban, Kaptola Mile Pavičić, Brestovca Zdravko Mandić i Jakšića Ivica Kovačević, ravnatelji županijskih ustanova i škola. Moderator na tribini bio je Ferdinand Troha.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NIJE KONSTITUIRANO VIJEĆE OPĆINE JAKŠIĆ NITI NAKON DRUGOG POKUŠAJA GLASOVANJA -

JAKŠIĆ – Tko će biti predsjednik Općinskog vijeća općine Jakšić, jer prijedlog za Boška Obradovića ispred koalicije HDZ-HSS nije uspio dobiti natpolovičnu većinu niti nakon drugog pokušaja glasovanja. Oba puta je samo šest vijećnika koalicije HDZ-HSS glasovalo za svoga kandidata, dok je vijećnica NL Natalija Baričević oba puta bila suzdržana. Vijeće općine Jakšić ima 13 vijećnika, pa izabranih 6 s liste HDZ-HSS nije imalo natpolovičnu većinu. U prošlom sazivu HDZ je sa koalicijskim partnerima imao natpolovičnu većinu vijećnika. Za načelnika općine izabran je u drugom krugu Ivica Kovačević, načelnik općine već tri mandata.

Tomu je prethodilo napuštanje još pet vijećnika s nezavisnih lista koji su tražili odgodu sjednice, koje su tražili od predsjedavajuće djelatnice Ureda državne uprave koja je vodila konstituirajuću sjednicu, zbog pritisaka na pojedine nezavisne vijećnike prije sjednice. Kako im nije uspjela odgoda, njih petoro je napustilo sjednicu, a da nisu niti prisegnuli za vijećnike. Jedan od nezavisnih vijećnika, Domagoj Oreški nije niti došao na sjednicu, jer ima obiteljskih problema i nalazio se u tom trenutku u bolnici s suprugom koja je imala poteškoća u trudnoći. Sjednicu nije napustila jedina nezavisna vijećnica Natalija Baričević, no ona nije željela podržati prijedlog HDZ-a.

Po riječima predstavnice Ureda državne uprave postoji još jedan pokušaj konstituiranja u roku od 30 dana, a ako i to ne uspije ide se na nove izbore.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEGA - Uspjeh požeških košarkašica u protekloj sezoni nije prošlo nezapaženo pa su tako poziv za pripreme U-18 reprezentaciju dobile dvije mlade požeške košarkašice, Ana Vojtulek i Martina Pandža Brnić. Na inicijativu trenera reprezentacije Željka Ciglara djevojke su se okupile u Požegi gdje od 10. lipnja odrađuju pripreme za nadolazeće Europsko prvenstvo koje se početkom kolovoza igra u mađarskom Sopronu.

Košarkašice je primio i gradonačelnik Grada Požege Darko Puljašić kako bi im poželio ugodan boravak u Požegi te uspjeh na natjecanju.

- Drago nam je što ste odabrali grad Požegu za pripremu pred Mađarsku. Požega je grad koji ima dugu tradiciju košarke. Vidjeli ste da smo ove sezone bili u prvoj ligi što je za nas veliki uspjeh, a nagrada za to su dvije Požežanke koje su u reprezentaciji. Iznimno smo na vas ponosni što predstavljate Požegu i Hrvatsku po cijelom svijetu i bilo bi nam jako drago da se opet vratite u Požegu, da ove pripreme u našem gradu pretvorimo u jednu tradiciju - rekao je gradonačelnik Puljašić.

Reprezentacija kroz nekoliko dana odlazi na turnir u Češku, a nakon kratkog odmora sele u Slavonski Brod, gdje će odraditi drugu fazu priprema Zajedno su napravili i jednu fotografiju za uspomenu na boravak u Požegi, koji im je po njihovim izjavama zaista ugodan.

Tekst/foto: Vladimir Protić