NAJAVA AKCIJE -

Na području Policijske uprave požeško-slavonske u petak, 30. lipnja 2017. godine, tijekom dana provodit će se preventivno-represivna akcija usmjerena na nadzor vozača bicikala, mopeda i motocikala.

- Pojačani nadzor, vodeći računa da se ne stvaraju zastoji u odvijanju prometa, policijski službenici će provoditi na više nadzornih mjesta na cestama naše županije stoga upozoravamo vozače da se pridržavaju prometnih propisa - stoji u priopćenju PU požeško-slavonske koje potpisuje Nikolina Janković, službenica za odnose s javnošću.

Prometne nesreće tijekom protekla 24 sata

Na području PU požeško-slavonske tijekom protekla 24 sata dogodila se jedna prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na raskrižju ulica Šokačka i Industrijska, dok je jedan bijeg s mjesta prometne nesreće zabilježen u Požegi u Županijskoj ulici.

Tekst: A. Protić Foto: ilustracija

PRVA RADNA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGE -

POŽEGA – Samo tjedan dana nakon konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća grada Požege, uslijedila je i prva radna ili 2. sjednica Gradskog vijeća, koja je na dnevnom redu imala čak 16 točaka. Najviše dnevnog reda odnio je rebalans Proračuna grada Požega i točke koje se odnose na programe javnih potreba koje su također rebalansirane, te točke koje su u međuvremenu postale hitne za rješavanje jer su održavani izbori pa nije bilo zasjedanja vijeća dva mjeseca. Prisegu kao vijećnik odmah na početku sjednice položio je vijećnik ispred Živog zida, Branko Spajić, koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici.

Sudeći po sjednici koja je počela vrlo mirno, možda zahvaljujući i staloženosti novog predsjednika Gradskog vijeća, prof. dr. sc. Željka Glavića, a možda što je u vijeću još dosta novih vijećnika, koji bojažljivo prilaze oštrim raspravama. Nije bilo niti puno pitanja na Aktualnom satu, tek nekoliko iz oporbe, koja su išla za ciljem tek da malo podbodu vladajuću većinu i novog gradonačelnika. I njega moramo istači, u vrlo odmjerenim i ne temperamentnim odgovorima, koji nisu palili atmosferu na sjednici, što možda dolazi i od toga da je odgovore imao vrlo spremno, pa smo tako iz malo „otrovnog“ pitanja saznali da će dječji vrtić biti završen, potpuno opremljen i predan na korištenje po ugovoru. – Čuo sam i ja kao vi poštovana kolegice čudo priča i bio sam malo skeptičan, kao i vi. Mi smo svaki tjedan barem dva puta na gradilištu. Imat ćemo fantastičan vrtić, energetski izoliran, opremljen u potpunosti i predan po sistemu „ključ u ruke“. Vrijedan je 11,8 milijuna kuna i bit će jedan od najljepših dječjih vrtića u Hrvatskoj. Grad Knin koji ima problem upućen je od Ministarstva da dođu u grad Požegu i vide kako mogu jeftino i dobro napraviti vrtić. Prema ugovoru vrtić će biti predan gradu 5 kolovoza – istakao je požeški gradonačelnik Darko Puljašić u odgovoru na pitanje vijećnice SDP-a Tamare Puač.

Proračun grada Požege koji je donesen u prosincu 2016. godine u visini od 108,3 milijuna kuna doživio je svoj prvi rebalans proračuna i povećan je na 119,2 milijuna kuna. Svojim drugim rebalansom na ovoj sjednici on je doživio blago smanjenje od 2,17%, i sada je planiran na 116,6 milijuna kuna. Treba istaći ovo „planiran“, jer oporba je ponovno počela sa svojim primjedbama, što istini za volju i je posao oporbe, no riječi „mi smo vam govorili da je proračun bio prenapuhan, izborni, nije razvojan, itd.“, treba shvatiti samo kao političku borbu. Proračun je plan, i može biti rebalansiran na gotovo svakoj sjednici, ako se dođe do drugačijih situacija, pogotovo kad je poznato da se svaki projekt na koji se Grad planira javiti mora unijeti u proračun, a ako projekt prođe, onda i proračun ostaje, ukoliko projekt ne prođe, ili se odgodi za naredno vrijeme, proračunu slijedi rebalans ili smanjenje. Isto tako kada neki projekt ili sredstva pomoći, sufinanciranja ili donacije iznenada dođu u proračun, opet slijedi rebalans, ovoga puta povećanja proračuna. Stoga su, od kako smo aktivno krenuli koristiti EU fondove, natječaje i projekte, proračuni stalno promjenjive kategorije, te bi se i oporba trebala malo modernizirati, da ne kažemo europeizirati, jer te fore „mi smo vam govorili da vam je proračun prenapuhan, evo sada već smanjujete proračun“ su otrcane fore za novo vrijeme koje je došlo. Proračun koji je nekada bio stalna konstanta jednog grada, sada je promjenjiva situacija i to treba shvatiti, a ne se trošiti na isprazne diskusije i kritike, nečega što bi trebalo biti normalno.

Nakon usvojenog 2. Rebalansa proračuna, kojega oporba nije podržala, no kako vladajuća koalicija ima stabilnu većinu, i dovoljno ruku iz svojih redova, glatko je usvojen, prešlo se na usvajanja Programa javnih potreba u kulturi, predškolskom odgoju i obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, turizmu, udrugama i društvima. Upravo iz tog razloga od oporbe bi bilo za očekivati, jer i tako odluke ne mogu promijeniti, da bar predlažu nova rješenja, nove ideje, nove projekte, da se zalažu za bolji život svojih sugrađana, da sudjeluju u kreiranju razvoja i života ovog grada. Ovako će im cijeli mandat proći, kao na ovoj prvoj radnoj sjednici, u bezveznim kritikama, ispravljanju netočnih navoda, stalnim pozivanjem na povrede poslovnika, ispravljanjem formalnih grešaka, inzistiranjem na glupavim ispravcima i popravcima, itd. Uostalom gradonačelnik Puljašić ih je i pozvao na konstruktivnu suradnju, pa bilo bi poželjno da i oporba ostavi svoj trag u radu Gradskog vijeća, ne ispraznim kritikama, nego prijedlozima i djelima. Tko im brani da budu inicijatori nekih promjena, inicijator nekih događanja, inicijatori možda neke humanitarne akcije za pomoć pojedincu, ustanovi, možda bolnici, za koju ja sada odgovorno tvrdim, i vladajuća većina bi dala svoj glas.

Odlukom Gradskog vijeća usvojena je i izmjena i dopuna Programa rada upravnih tijela Grada Požege za 2017. godinu, nekoliko odluka vezanih uz komunalne djelatnosti pa su tako usvojene II. izmjene Odluka o mjerilima i načinu rasporeda sredstava komunalne naknade za komunalne djelatnosti, II. izmjene programa izgradnje komunalne infrastrukture te programa održavanja komunalne infrastrukture i opsega radova na održavanju uređenog građevinskog zemljišta u Gradu Požegi i prigradskim naseljima za 2017. godinu.

Tvrtka Promet građenje odabrana je kao najbolji ponuditelj na javnom natječaju za održavanje kolnika od kamenog materijala u gradu Požegi i prigradskim naseljima u 2017./2018, a tvrtka Elektroteam odabrana je kao najpovoljniji ponuditelj za radove na održavanju javne rasvjete. Usvojen je i prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti, kojom se Restoranima i barovima omogućuje radnim danima radno vrijeme do 01:00 sat iza ponoći,a petkom i subotom do 02:00 sata iza ponoći, dok kao iznimke objekti brze prehrane petkom i subotom mogu raditi do 04:00 sata iza ponoći. Na ugostitelje se odnosi i Odluka koja propisuje i postavljanje tendi i terasa, pa će tako ubuduće sve terase moći biti postavljene sa tendama na montažno-demontažne drvene podloge ili podeste, čiji oblik će odobriti Upravni odjel Grada. Usvojen je prijedlog Odluke o davanju u zakup javnih površina i neizgrađenog građevinskog zemljišta, a prihvaćena je i Odluku o III. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Požege, kao i Odluku o nerazvrstanim cestama te Odluku o porezima Grada Požege.

Političke stranke zastupljene u radu Gradskog vijeća iz gradskog proračuna za rad dobit će slijedeća sredstva: koalicija HDZ i HSU 21.525 kn, SDP 11.025 kn, NL Dražena Pekčeca 3.675 kn, i Živi zid 1.750 kn.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SAMOSTALNA IZLOŽBA PLETERNIČKOG SAMOUKOG KIPARA -

PLETERNICA – Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica bila je domaćinom zanimljive izložbe skulptura i prikaza u drvetu, 68-godišnjeg pleterničkog kipara, Nediljka Ožića. U holu i izložbenim aulama izložio je tridesetak skulptura, kipova reljefa, prikaza iz života, lova, rada u polju, od raspela do scene posljednje večere, do aktova i raspela, ukrasnih štapova. Kiparstvom se bavi 28 godina, do sada je izradio preko 200 radova u drvetu, a svoju prvu izložbu imao je 1996. u Osijeku, kojom je privukao veliku pozornost na svoj rad. Izlagao je u Zagrebu u Galeriji naivne umjetnosti. Radi u svim vrstama drveta, od hrasta do oraha, a čitav stvaralački opus posvetio je Slavoniji i Slavoncima. Intenzivnije radi kada je nakon nesreće na radu, u kojoj je jedva preživio, otišao u mirovinu, i našao svoj mir u drvetu, radu s drvetom i skulpturama.

- On je samouki kipar, s Božjim darom, nemirna duha, ranjenog motivima slavonskog življenja, vjerni tragač pun emocija, igrajući se tvrdim hrastom dotiče starca, ali i pastira, ženu sa srpom, lovca s puškom, zlatna slavonska polja, djevojčicu s guskom, zaljubljenog baju bećarinu. Slavonija mu trese srce i progoni ga, ona ga krijepi, ona ga nosi, ona ga njiše, ali samo do novog stvaralačkog djela, gdje nalazi težak duševni mir. On vječno nešto traži, traži odgovor što je umjetnost, a sam kaže to je život i samo život. Svojim neobičnim skulpturama, reljefima i štapovima postao je prepoznatljiv umjetnik. Njegova djela i neobična raspela krase zidove diljem Lijepe naše, Europe i Amerike – ističe ravnatelj Knjižnice, Franjo Novak u svom predstavljanju autora.

Predstavljanje su uveličali glazbenim programom Muška pjevačka skupina Grabarčani i na gitari Vladimir Štibrić. Uz brojne sugrađane izložbi je nazočila pleternička gradonačelnica Antonija Jozić.

Tekst/foto: Vladimir Protić

U prometnoj nesreći lakše ozlijeđene dvije osobe

U srijedu, 28. lipnja, oko 14.05 sati, u Vetovu, u Požeškoj ulici, 57-godišnja vozačica osobnog automobila marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, skretala je na kolni ulaz a da nije propustila sva vozila koja se kreću iz suprotnog smjera prilikom čega je oduzela prednost prolaska 27-godišnjem vozaču osobnog automobila marke „Škoda“, požeških registarskih oznaka. Tom prilikom došlo je do udara te slijetanja „Škode“ u putni kanal. U prometnoj nesreći oba vozača su lakše ozlijeđena, a protiv 57-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog.

Tijekom jučerašnjeg dana dogodile su se i tri prometne nesreće s materijalnom štetom i to u mjestima Sesvete i Nova Ljeskovica te u Požegi u Osječkoj ulici.

Požar na otvorenom prostoru

U srijedu, 28. lipnja, oko 15 sati, u mjestu Nova Ljeskovica, u ulici Josipa Kneževića, 55-godišnjak je na njivi spaljivao suhu travu i korov prilikom čega se uslijed djelovanja vjetra vatra nekontrolirano proširila na njivu u vlasništvu 61-godišnjakinje. Tom prilikom je opožarena površina oko 700 kvadratnih metara. Protiv 55-godišnjaka slijedi optužni prijedlog.

Tekst: A. Protić Foto: Prometna nesreća u Vetovu (D.K.)

OPĆINA KAPTOL OBILJEŽAVA 24. DAN OPĆINE I BLAGDAN ZAŠTITNIKA SV. PETRA I PAVLA -

KAPTOL – Kako ovoga tjedna općina Kaptol obilježava po 24. put Dan općine i slavi blagdan svog zaštitnika sv. Petra i Pavla porazgovarali smo s načelnikom općine Milom Pavičićem, koji je na toj funkciji već šesti mandat, koji je osvojio prije trideset dana na lokalnim izborima. Analizirali smo što je sve u prošloj godini učinjeno na području općine Kaptol i kuda ide bliska budućnost ove općine. Svako smo se dotakli i pitanja da li potezom pera treba ukinuti općine u RH, pripojiti ih u neki veću regionalnu zajednicu i došli do zaključka da upravo, svakim danom postojanja općina Kaptol to demantira. Državna revizija koja je kontrolirala poslovanje općine Kaptol, dala je bezuvjetno mišljenje, a po GONG-ovom istraživanju bili su najtransparentnija općina Požeško-slavonske županije.

Iako je jedna od najmlađih općina na području Požeško-slavonske županije, upravo svojim dinamičnim razvojem svakoga dana potvrđuje potrebu svoga postojanja. Tko bi pokrenuo brojne projekte, tko bi brinuo za infrastrukturu, tko bi brinuo za komunalne probleme, ako bi općina nestala i ušla u neku veću zajednicu, svakako ne dobro i temeljito kao sada, kada postoji Općina Kaptol.

- Što si tiče namjera ukidanja općina mislim da to nije dobar potez, jer do 93. do kada smo bili jedna velika općina, iskustva govore da se 20 godina na tom području nije radilo ništa. Neki su mikro centri imali još Mjesne urede, a Kaptol nije imao ni to. Oni su još nešto više izvukli a Kaptol je ostao bez izgrađene komunalne i društvene infrastrukture. Ono što je bilo sigurno nije odgovaralo potrebama ovdašnjih stanovnika današnje općine Kaptol. Svrhu tog ukidanja ja ne vidim, nego pitam zašto država ovo vrijeme od nastanka općina i gradova nije iskoristila i napravila decentralizaciju sredstava. Tada bi mi još više mogli napraviti, a ovako ih kroz razne natječaje zapravo molimo da nam vrate dio naših sredstava. Samo sredstva koja se uberu na našem području da nam ostanu, ništa drugo nam ne treba, mi bi imali još veći i brži razvoj. Da je napravljena decentralizacija dijela sredstava države prema lokalnim jedinicama mi bi imali svoja sredstva za razvoj. U Europi imate nekoliko država koje imaju na tisuće općina, od Francuske, Slovačke, Poljske, gdje su općine slične našima i po površini, ali sa daleko većim ovlastima i proračunima, većim sredstvima. Mi smo sada svedeni na nekada malo veću mjesnu zajednicu, a dio poslova državne uprave bi se mogao prenijeti na nas. Pa i decentralizirana sredstva koja idu preko županija mogla bi ići direktno na nas, kao transfer za školstvo i posebno socijalu, socijalne pomoći, pomoć za ogrjev, gdje se novci šetaju, a na kraju ih mi dijelimo našim korisnicima – kaže načelnik Pavičić, te nastavlja s analizom prošlogodišnjeg rada i učinka.

- Najzahtjevniji i najsloženiji projekt u prošlom mandatu bio je izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda Češljakovci i Golo Brdo. Sustav je danas u funkciji, a napravljeno je između ostalog i osam kilometara kanalizacijske mreže, pet kilometara vodovoda, obnovljeni su društveni i vatrogasni domovi, gradila se igrališta, pomagali poljoprivrednicima, održavali ceste, gradili parkirališta te pomagali crkvi i realizirali niz projekata od manje ili veće financijske važnosti. Naše djelovanje temelji se na razvoju općine, centralnog naselja Kaptol ali i svih ostalih devet naselja, što nije jednostavno uz skromni proračun od oko 3,5 milijuna kuna. No svake smo godine u nekom od naselja bar nešto odradili, naravno prateći prioritete i potrebe stanovništva. Najveći naglasak je bio na razvoju komunalne infrastrukture, a tako će biti i u budućem razdoblju, uz ulaganja u gospodarstvo, društvene djelatnosti i kulturu. U ove četiri godine bilo je teško raditi u razdoblju do dolaska vlade HDZ-a, no sada imamo jednu vertikalu koja daje jamstvo za optimizam i uvjerenje u još bolji i plodonosniji rad, za politiku kontinuiteta i razvoja naše male općine – kaže Pavičić, koji ističe i planove za naredno razdoblje. - U narednom razdoblju planira se završetak sustava pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda naselja Kaptol i Komarovci, te Alilovci. Pripremaju se za korištenje sredstava Programa ruralnog razvoja ne samo u projektima sustava odvodnje i vodovoda, već i za nerazvrstane ceste, a nedavno smo prijavili i investiciju rekonstrukcije Trga Vilima Korajca, kapitalni projekt vrijedan četiri milijuna kuna. S velikom pozornošću pratimo i demografsku situaciju u naselju te se pripremamo i za izgradnju vrtića, a u skorije vrijeme uspostavit ćemo i sustav stipendija učenicima koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji. U pripremi je i osuvremenjivanje javne rasvjete na način da ćemo postojeće lampe zamijeniti sa štedljivijim modelom. U pripremi je i projekt za društveni dom u Češljakovcima, posljednji dom u vlasništvu općine koji još nije uređen, a ide i rekonstrukcija zgrade DVD Kaptol, te dogradnja vatrogasnog spremišta u Alilovcima. Tu je i razvoj turizma oslonjen na arheološka nalazišta iz Željeznog doba te Stari grad, lokacije koje imaju iznimnu vrijednost ali zahtijevaju i dodatna ulaganja u njihovu praktičnu, turističku primjenu.

- Ono o čemu treba s posebnom pažnjom govoriti, svakako je gospodarstvo. Poljoprivredna smo općina, nemamo značajnih gospodarskih subjekata, ali moramo poboljšati situaciji. Zastali smo na projektu izgradnje Gospodarske zone, imamo svu dokumentaciju i zapeli smo na izdavanju Građevinske dozvole. Prošla je Vlada SDP-a donijela odredbu kako se ne može graditi zona ako već ima gospodarska zona na udaljenosti manjoj od 20 kilometara i taj apsurd nas je do danas zaustavio. Čekamo dozvolu već tri godine i nadamo se kako će netko razuman to uvidjeti. Pokušat ćemo pronaći model pomaganja malih obrta i poduzeća kroz određene stimulacije i pred nama je doista još puno posla, jer svako radno mjesto veliki je doprinos u našoj maloj sredini. Nastavit ćemo dalje, jer mi znanje i iskustvo imamo i stavljamo ga uvijek ispred politike, jer naše područje nema vremena za politiziranje, nego samo i isključivo za razvoj. Svakako ćemo u tom razvoju koristiti i sredstva Europske unije koja su nam sada konačno na raspolaganju, mada smo ih mi koristili i do sada, kada ih nije bilo puno – kaže Pavičić koji za rođendan općine Kaptol stanovnicima stavlja na raspolaganje nove infrastrukturne objekte. Tako će se pustiti u promet novo izgrađena pješačka staza od crkve, uz groblje do izlaza iz Kaptola prema Bešincima, duga 900 metara, upravo na najprometnijem dijelu naselja. Vrijednost investicije 600 tisuća kuna. Najmlađi u Kaptolu će dobiti svoju igraonicu koja je uređena u zgradi općine. Svečano će biti otvoreni radovi na izgradnji prečistača otpadnih voda za naselje Alilovci, a vatrogasno društvo DVD Kaptol preuzet će novo vatrogasno vozilo.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

SNAŽAN VJETAR SRUŠIO ZID ŽENSKE KAZNIONICE U POŽEGI -

POŽEGA / EMINOVCI – Oko 18,30 snažan vjetar srušio je zid u Požegi koji se nalazi u krugu ženske kaznionice, a jak vjetar praćen kišom poharalo je gornji dio Eminovaca u jakšičkoj općini.

Divlji vjetar čupao je drveće, rušio crjepove s krova i rušio zidove na kućama. Nastradala je i ribička kuća u Eminovcima na kojoj je vjetar dignuo cijeli krov. Padala su i drveća po automobilima, štete su velike.

Vatrogasci DVD-a Jakšić na terenu su, pomažu stanovnicima sanirati štetu i maknuti drveća koja su pala na cestu. Susjed susjedu pomaže. U obilasku Eminovaca zatekli smo i načelnika općine Jakšić Ivicu Kovačevića koji je zbog svega u nevjerici. Suosjeća se s mještanima Eminovaca koje je pogodilo jako nevrijeme.

- Nije to dugo trajalo, svega tri četiri minute. Vjetar je nosio kamenje, čuli smo jake udarce, crijep nam je padao s krovova, a srušio nam je i dio zida na kući. Bilo je sve to užasno. Ne pamtimo takve udare. Tek kad smo izišli van vidjeli smo što je taj jaki vjetar učinio. Supruga je mislila da je došao sudnji dan – rekao nam je jedan mještanin Eminovaca koji nije bio previše razgovorljiv kojemu je vjetar iščupao i polomio nekoliko drveća u dvorištu.

Stanovnici Eminovaca pribojavaju se novih padalina i pokušavaju što prije staviti nove crjepove na krovove.

Tekst/foto: D.K.

NAKON POTPISIVANJA UGOVORA S IZDAVAČKOM KUĆOM AQUARIUS RECORDS - 

POŽEGA - Požeški glazbenik, DJ i producent Mladen Topić Topa potpisao je ugovor s jednom od vodećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj Aquarius Records. Radi se o EPu sa četiri singla i Club mix verziji naslovnog singla "Ti, samo ti". Topa se još 2010-te predstavio slušateljima sa singlom "Ovisan" u suradnji s Damjanom i odmah ih osvojio, a novi singl "Ti, samo ti" potvrđuje njegov stil pop s utjecajem house-a, disca i funka. Autor glazbe i teksta je Topa.

Na singlu gostuju vrhunski glazbenici Tin Tonković klavijature i Željko Romić na gitari, Sanela Kovačević prateći vokali, a glavni vokal je Igor Drvenkar (član benda Gea). Pjesma je plesna, funky, pozitivna i vječnu temu ljubavi donosi u klupskom ritmu. Na EP-u su još tri singla "Ona mi je sve" (ft. Damjan), "Volim ljeto" (ft. Igor Drvenkar) i "Kad pada snijeg" (ft. Bojan Aleksovski).

Topa nedugo nakon izlaska EP-a predstavlja i prvi službeni remix za domaćeg izvođača.

Radi se o hitu Songkillersa i Nikole Marjanovića "Nisi tu" i to u dvije verzije "Topa Radio Remix" i dužoj, klupskoj verziji "Topa Club Remix". Ovu baladu Topa je svojim aranžmanom i house ritmom približio klubovima i plesnim podijima.

Sve pjesme možete poslušati na linkovima i kupiti na deezeru i ostalim servisima s glazbom:

https://www.youtube.com/watch?v=8YpTS_RJ-rg&index=1&list=PLspFdl4k4IKE07EcDgvOGRu2vnh0aX1xX
https://www.youtube.com/watch?v=hvwkGjPQoa4

SUSRET NAJBOLJIH HRVATSKIH ZAVIČAJNIH KNJIŽEVNIKA OVOG VIKENDA U ZAGREBU -

POŽEGA/ZAGREB – Ove subote u Velikoj dvorani Hrvatskog sabora kulture u Zagrebu održat će se 36. izdanje Susreta hrvatskih zavičajnih književnika u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.

Na Susretu će biti predstavljena najbolja književna ostvarenja hrvatskih zavičajnih književnika koje je odabralo stručno Prosudbeno povjerenstvo ovogodišnjeg književnog natječaja HSK-a: književnici Miroslav Mićanović i Ivan Babić te teatrologinja i dramska pedagoginja Ozana Iveković. Susret će započeti svečanim otvaranjem u 11 h u Velikoj dvorani Hrvatskog sabora kulture, a program će obuhvatiti nastup nagrađenih, pohvaljenih i odabranih autora, stručne osvrte članova Prosudbenog povjerenstva te dodjelu plaketa, pohvalnica i priznanja za sudjelovanje na ovogodišnjem Susretu.
Svi sudionici i gosti Susreta u Galeriji HSK-a imat će priliku pogledati izložbu „Lirika papira“ Hrvatskog origami društva koja je otvorena od 20. lipnja do 10. srpnja.

Na ovogodišnji književni natječaj HSK-a prijavilo se više od 100 autora iz gotovo cijele Hrvatske s ukupno 447 poetskih, proznih i dramskih radova na sva tri hrvatska narječja, a Prosudbeno povjerenstvo za Susret je odabralo dobitnike plaketa (Plaketa Mihovil Pavlek Miškina za pjesništvo na književnom standardu i za dijalektalno pjesništvo, Plaketa Slavko Kolar za prozno stvaralaštvo, Plaketa Kalman Mesarić za dramsko stvaralaštvo te dvije plakete za poetsko i prozno stvaralaštvo mladih autora). Uz nagrađene plaketama kao najvišim priznanjima Hrvatskog sabora kulture za književna ostvarenja, Povjerenstvo je odabralo i autore koji su kvalitetom svojih radova zaslužili pohvalnice ili priznanja. Dobitnici plaketa su redom:

PLAKETA „MIHOVIL PAVLEK MIŠKINA“ ZA PJESNIŠTVO NA KNJIŽEVNOM STANDARDU
SANJA BENKO, Dubrava: Smisleno besmislena pjesma, Most preko svega, Nemoj da te nema, Izmisli smisao
PLAKETA „MIHOVIL PAVLEK MIŠKINA“ ZA DIJALEKTALNO PJESNIŠTVO
MAJA CVEK, Zagreb: Listek, Rekli su mi…, Črčkica, Brez sozah…
PLAKETA „SLAVKO KOLAR“ ZA PROZNO STVARALAŠTVO
SANDRA HALT-ĆUŽE, Požega: Padobranac
PLAKETA „SLAVKO KOLAR“ ZA PROZNO STVARALAŠTVO MLADIH AUTORA
ANTONIO DEVIĆ, Nova Gradiška: Kako je zapravo gorio Varaždin
PLAKETA „KALMAN MESARIĆ“ ZA DRAMSKO STVARALAŠTVO
ANA NARANDŽIĆ, Zagreb: Sutra će opet sve biti isto

Organizatori su za sudionike pripremili i dvodnevnu radionicu Pisanje i govorenje poezije pod vodstvom istaknute hrvatske književnice Božice Jelušić.

PROMOCIJA BAROKNIH VEČERI NAJAVLJENA U HRNJEVCU, (petak), 30. LIPNJA U 19 SATI U VINSKOM PODRUMU -

HRNJEVAC – Naš najpoznatiji vinar Ivo Enjingi s ponosom najavljuje da će njegov vinski podrum ponovno biti i hram kulture, jer će se upravo u vinskom podrumu na Hrnjevcu održati promocija 47. Varaždinskih baroknih večeri s bogatim glazbenim programom. Stoga Ivo Enjingi poziva sve ljubitelje barokne glazbe na promociju koja će se održati u petak, 30 lipnja, od 19 sati, da dođu uživati u opojnim okusima vinske kapljice i zvucima barokne glazbe. Kako je zemlja partner baroknih večeri, na koncert u Hrnjevcu barokne večeri dolaze direktno s promocije u Pečuhu.

Na programu će biti: Allessandro Grandi O quam pulchra es, Barbara Strozzi L'amanto segretto, Balassi Bálint O svojoj vječnoj i neuništivoj ljubavi (Az ö szerelmének örök és maradandó voltáról), Giulio Caccini Amor ch'attendi, Alessandro Piccinini Chiaconna in partite variate, Anon Polonica (Cajoni Codex, oko 1670.), Giorgio Mainerio Ungarescha, Nikola VII Zrinski Fantasia Poetica (odlomak) (Az vadász elnyugszik), Tradicionalna Mađarska Akkor szép az erdő mikor zöld (Lijepa je šuma kad je zelena), Tradicionalna Hrvatska Međimurski čardaš, Pjesme Balassi Bálinta i Nikole Zrinskog u prepjevu Envera Čolakovića.

Nastupaju: Sofija Cingula, mezzosopran - Voditeljica je Odsjeka za Solo pjevanje Muzičke akademije u Puli. Koncertni i operni nastupi mezzosopranistice Sofije Cingula obuhvaćaju širok i raznolik repertoar – od rane glazbe sve do modernih praizvedbi suvremenih autora koji joj nerijetko i posvećuju svoje skladbe, Zoran Kelava, narator - samostalni umjetnik, dramski glumac, pjesnik, satiričar, neumorni renesansni duh, Pantagruel i negromant hrvatskog glumišta, Andrija Maronić, cimbal – najpoznatiji hrvatski cimbulaš, zaslužan što je Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture (2012.) odlučilo da umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju ima svojstvo nematerijalnoga kulturnoga dobra Hrvatske, Igor Paro, teorba, barokna gitara- multiinstrumentalist čiji ogromni koncertni repertoar obuhvaća glazbu za čitav niz historijskih trzalačkih glazbala od renesanse i baroka do klasike i romantizma 19. stoljeća: renesansne lutnje od 6 do 10 parova žica, vihuelu de mano, teorbu, baroknu gitaru, citern i baroknu mandolinu, kao i romantične gitare s 6 i 8 žica. Jedan je od rijetkih lutnjista u Hrvatskoj sa znanjem i iskustvom realizacije šifriranog basa (basso continuo).

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Iz kuće otuđen novac

U utorak, 27. lipnja, policijskim službenicima je prijavila 66-godišnjakinja da joj je u ponedjeljak, 26. lipnja, u poslijepodnevnim satima, na području Čaglina, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz obiteljske kuće otuđio veću količinu novca. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Tekst: A. Protić Foto: ilustracija