Prikazujem sadržaj po oznakama: hrvatska knjižnica i čitaonica pleternica

PLETERNICA – Program Ljeto u knjižnici osmišljen je u suradnji s udrugama i aktivnostima koje one provode, ali i novitetima u knjižnici.

Radno vrijeme za korisnike tijekom ljeta, bit će ponedjeljkom, srijedom i pekom od 8 do 13 sati, a utorkom i četvrtkom od 15 do 20 sati. Subotom knjižnica neće raditi tijekom ljeta. 

Program za djecu odvijat će se ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 11 sati, u suradnji s udrugom Društvo naša djeca Pleternica, a djeca će moći sudjelovati u pričaonici u parku na igralištu ponedjeljkom, srijedom igrati društvene igre, a petkom gledati animirani film po izboru.

Program za odrasle odvijat će se utorkom i četvrtkom u vremenu od 18 do 20 sati. Utorkom ćemo prikazivati filmove iz našeg knjižničnog fonda koji su snimljeni prema bestselerima, dok će četvrtkom u knjižnici biti druženja nazvana Kava u knjižnici u sklopu kojih ćemo osnovati književni klub za odrasle, uvesti kviz natjecanja po uzoru na pub kvizove, održati kreativne radionice te večeri humora. Posebno nam je drago što su nam se u ovome programu priključile i udruge DND Pleternica, Pleternički čoraci i Hrvatsko žensko društvo s jednim zajedničkim ciljem, a to je organizirati zanimljiva i raznovrsna događanja za sve naše sugrađane.

Program Ljeto u knjižnici osmišljen je kako bismo ispunili ove vruće, ljetne dane te djeci i odraslima ponudili zabavno i ispunjeno ljeto i ljetne praznike! 

Zahvaljujemo se na podršci i Gradu Pleternici i Turističkoj zajednici Grada Pleternice te pozivamo sve da nam se priključe u brojnim aktivnostima koje nas očekuju ovoga ljeta.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Plakat/Renata Matičević

SAMOSTALNA IZLOŽBA PLETERNIČKOG SAMOUKOG KIPARA -

PLETERNICA – Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica bila je domaćinom zanimljive izložbe skulptura i prikaza u drvetu, 68-godišnjeg pleterničkog kipara, Nediljka Ožića. U holu i izložbenim aulama izložio je tridesetak skulptura, kipova reljefa, prikaza iz života, lova, rada u polju, od raspela do scene posljednje večere, do aktova i raspela, ukrasnih štapova. Kiparstvom se bavi 28 godina, do sada je izradio preko 200 radova u drvetu, a svoju prvu izložbu imao je 1996. u Osijeku, kojom je privukao veliku pozornost na svoj rad. Izlagao je u Zagrebu u Galeriji naivne umjetnosti. Radi u svim vrstama drveta, od hrasta do oraha, a čitav stvaralački opus posvetio je Slavoniji i Slavoncima. Intenzivnije radi kada je nakon nesreće na radu, u kojoj je jedva preživio, otišao u mirovinu, i našao svoj mir u drvetu, radu s drvetom i skulpturama.

- On je samouki kipar, s Božjim darom, nemirna duha, ranjenog motivima slavonskog življenja, vjerni tragač pun emocija, igrajući se tvrdim hrastom dotiče starca, ali i pastira, ženu sa srpom, lovca s puškom, zlatna slavonska polja, djevojčicu s guskom, zaljubljenog baju bećarinu. Slavonija mu trese srce i progoni ga, ona ga krijepi, ona ga nosi, ona ga njiše, ali samo do novog stvaralačkog djela, gdje nalazi težak duševni mir. On vječno nešto traži, traži odgovor što je umjetnost, a sam kaže to je život i samo život. Svojim neobičnim skulpturama, reljefima i štapovima postao je prepoznatljiv umjetnik. Njegova djela i neobična raspela krase zidove diljem Lijepe naše, Europe i Amerike – ističe ravnatelj Knjižnice, Franjo Novak u svom predstavljanju autora.

Predstavljanje su uveličali glazbenim programom Muška pjevačka skupina Grabarčani i na gitari Vladimir Štibrić. Uz brojne sugrađane izložbi je nazočila pleternička gradonačelnica Antonija Jozić.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NOĆ KNJIGE U HRVATSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI PLETERNICA -

PLETERNICA – Međunarodnu manifestaciju „Noć knjige 2017.“ održala je i Hrvatska knjižnica i čitaonica Pletrernica u prostorijama na oba kata. Bilo je tu pregršt događanja, a sve je započelo u 18 sati s programom za najmlađe. Okupljenu djecu u dvorani pozdravio je ravnatelj knjižnice Franjo Novak, a u nastavku su zasvirali učenici Lea Ralašić i Marko Šarić na gitarama meksičku narodnu. Učenice 7. i 8. razreda priredile su scensku igru Vjeronaučna olimpijada i scensku igru Moj grad.

Najmlađi iz Dječjeg vrtića Tratinčica recitirali su stihove o knjizi, Društvo naša djeca Pleternica održali su kazališnu radionicu Vidim – Činim s temom Svijet kroz dječje oči, dok su učenici glazbene škole Davor Bobić i Klara Cerovac izveli bugarski ples. Uz Priče za laku noć i igrani film Čudesne zvijeri završio je program za djecu.

U programu za odrasle koji je započeo u 20 sati sudjelovali su KUD Orljava Pleternica, mala skupina, Pleternički čoraci su izveli nekoliko scenskih prikaza, od Trenkove kuharice do Madam Clicqut i gospođa iz vikleraja. Odrasla skupina KUD Orljava izvela je prikaz tradicije Pokladnog jahanja te Bećarac. Bećarci su se pjevali iz brošure koju je pripremio KUD Orljava.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PRIGODNI VEČERNJI PROGRAM U PLETERNIČKOJ KNJIŽNICI UZ VALENTINOVO -

PLETERNICA – Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica je u prigodi Valentinova upriličila dvosatni večernji program, a Dan zaljubljenih obilježili su uz glazbu, stihove i izložbu umjetničkih slika. O ljubavi su govorili Pleterničani i njihovi brojni gosti, a sve ponovno po odličnom scenariju i režiji ravnatelja knjižnice Franje Novaka, koji je ovu večer učinio zabavnom i više nego ugodnom za brojne posjetitelje koji su ispunili knjižnicu.

Pjesme o ljubavi izvele su članice pjevačke skupine Golubice iz Nove Kapele, česte gošće u Pleternici, koje su izvele u tri navrata po nekoliko pjesama, zatim je tu bio požeški kantautor Nenad Vlašić na gitari, koji je izveo nekoliko svojih skladbi, i tekst i glazba, a posebno je posjetitelje oduševio ljubavnom pričom i bravuroznom izvedbom rokerskih ljubavnih pjesama, Georga Harrisona i Erica Claptona, te njihovih skladbi koje su pisali zaljubljeni u istu ženu, Laylu. Ljubavne pjesme su recitirali, autori Jasna Kajtar, Irena Kalan, Dorotea Valenta, a Anka Dorbić i Vladimir Štibrić na gitari otpjevali su jednu starogradsku. Profesorice hrvatskog jezika Mihajla Vražak, Anita Radeljić i Dražena Obradović recitirale su pjesme iz svjetske antologijske književnosti, Njima se pridružio i Tomo Jelić, čitajući svoje duhovne pjesme, ali i Ivan Abibović, koji je recitirao svoje pjesme iz zbirki koje su pisane na ikavici. Ljubavnu priču i nekoliko pjesmama na gitari izveo je i Vladimir Štibrić, a ljubavne pjesme recitirali su Vesna Vlašić i Marinko Markota, i u izboru pjesama ne manje uspješan, nego u proizvodnji kvalitetnih vina, koja smo na kraju večeri i degustirali.

U nastavku su pjesme čitale Anka Kukuruzović i Žarko Jovanović, a sve su zaključile Golubice s nekoliko poznatih arija koje su zapjevali i svi posjetitelji u dvorani. Izložbu umjetničkih slika postavili su pleternički slikari Irena Kalan, Maja Meter i Dragutin Kepić.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SVEČANOST PROSLAVE OBLJETNICE PLETERNIČKIH NOGOMETAŠA OSNOVANIH 1926. GODINE -

PLETERNICA - Svečanom akademijom u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica proslavljena je velika obljetnica pleterničkih nogometaša, 90. godišnjica Nogometnog kluba Slavija. Povijest bilježi da je 1924. godine u Pleternicu stigla nogometna lopta, a uskoro bilježi i osnivanje nogometnog kluba, koji od 1926. godine neprekidno radi, stvara generacije i generacije nogometaša, okuplja svake godine stotine mladih u školama nogometa i selekcijama mladih igrača, osvaja sve bolje plasmane u seniorskim selekcijama, okuplja brojne članove kluba, roditelje i funkcionere u klubu. Svih ovih 90 godina Slavija je bila i Pleternica, a svi Pleterničani su bili Slavija.

Na svečanoj akademiji skupu su se obratili predsjednik kluba Marinko Markota, predsjednik županijskog HNS i član predsjedništva HNS-a Drago Lucić, pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, saborski zastupnik i bivši predsjednik Slavije, Franjo Lucić, te dugogodišnji tajnik, a sada posebni savjetnik HNS-a Zorislav Srebrić koji je uručio i posebno priznanje HNS-a za visoku obljetnicu NK Slaviji. 

- Danas je NK Slavija moderno organiziran klub koji u 6 kategorija okuplja 135 igrača, a imaju i ligu veterana. U klubu se na brojnim pozicijama okuplja do 300 ljudi a Slavija ima i veliki broj svojih vjernih navijača koji je prate i na gostujućim utakmicama – istakao je predsjednik Marinko Markota, koji se zahvalio prije svega gradu Pleternica koji podržava i financira klub, ali i brojnim sponzorima koji pomažu rad kluba i nogometaša. Podršku koju je grad Pleternica davao i prije, nastavit će i današnja gradonačelnica Jozić, koja je spremna zajedno ulagati u proširenje i uređenje infrastrukture kluba, za koje žele koristiti i europska sredstva.

Predsjednik kluba Marinko Markota uručio je priznanja svim živućim članovima Slavije starijim od 70 godina za nesebični rad na očuvanju opstojnosti i podizanju kvalitete kluba, a priznanje su dobili Antun Benak, Matija Bošnjak, Jerko Čuljak, Mirko Čuljak, Antun Karlić, Mato Kristić, Slavko Miškić, Željko Pauše, Dragutin Pavličević, Zvonko Popović, Iko Ribičić, Marijan Ribičić, Stjepan Sabo, Dragan Savić, Jaroslav Tauš i Ivan Vuković. Priznanja su dobili i svi dosadašnji treneri i predsjednici Marko Vidakušić, Marijan Aladrović, Franjo Lucić, te najdugovječniji trener i legenda pleterničkog sporta Pero Golub, koji se u ime svih nagrađenih i zahvalio na nagradi.

Priznanje su dobili i sadašnji treneri, Damir Bognar za prvo mjesto juniora u 1. Kvalitetnoj ligi mladeži, te njegov brat Dalibor Bognar, trener seniora za 1. mjesto u 3. HNL istok 2014/15. i viceprvaka 2015/16. godine.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PLETERNICA – U Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica održana je komemoracija povodom smrti dipl. ing. agronomije Marka Baričevića, saborskog zastupnika u miru. Rođen 8. srpnja 1947. godine, preminuo 24. prosinca 2015.

- Ugledao si svjetlo dana u svom pitomom mjestu Sesvete, u srcu prkosne i ponosne, a nama tako drage Slavonije. Bilo je to vrijeme bijede i neimaštine, ali i vrijeme bogatstva u vidu brojnosti dječjih usta, cike i vriske po blatnjavim sokacima i prašnjavim puteljcima. Vrijeme neumitno teče, u tebi se rađaju snovi i uviđaš ga kruh sa sedam kora održava sve na životu, ali da moraju slijediti novi iskoraci kako bi se uskladile želje i mogućnosti – istakao je u komemorativnom govoru Ivan Gregurić, ispred Društva agronoma.

Marko 1964. upisuje Gimnaziju u Požegi, a nakon završetka upisuje Agronomski fakultet u Zagrebu. – Bilo je to ispunjenje dječačkih snova. Usvajanjem znanja iz suvremene poljoprivredne znanosti sve više osjećao svoj na svome i sam sebe uvjeravao da je to ono za što se treba žrtvovati. Po prirodi vedar, komunikativan i druželjubiv uvijek je u svome okruženju stvarao atmosferu opuštenosti, mladenačke tolerancije, uzajamnog poštovanja i pravednosti. Nakon završetka studija želja je bila vratiti se u rodni kraj, kao agronom i početi raditi kao mladi stručnjak – ističe Gregurić na komemoraciji, te dodaje kako se Marko odmah zapošljava u kombinatu Kutjevu, gdje se vrlo brzo afirmira i postaje rukovoditelj, a preko dva desetljeća vodi Kooperaciju Pleternica.

- Svojim kratkim dosjetkama uvijek je u društvu stvarao pozitivnu atmosferu i posebno je bio sretan kada je mogao povezivati ljude i poticati ih da se druže i surađuju. Izuzetno je velik, također njegov doprinos u održavanju glazbenih manifestacija, a posebno festivala Zlatne žice Slavonije, a obnašao je i dužnost tajnika Društva agronoma. Marko, posebno ćeš nedostajati nama, tvojim kolegama iz Gimnazije, jer si godišnjice do sada ti organizirao. Toliko si silno želio proslaviti 50-tu godišnjicu mature i samo ti je nedostajalo nekoliko mjeseci, ali igra zle sudbine prekinula je nit koja razdvaja život od smrti – istakao je Gregurić u posljednjem pozdravu Marku Baričeviću na komemoraciji.

Od Marka Baričevića, kolege iz sabora, na komemoraciji se oprostio i Franjo Lucić, saborski zastupnik. - Bio si lirska duša koja je svoje nadahnuće crpila korijenjem duboko uraslim u crnicu sesvetačkog polja, ritove uz Vrbovu, ognjišta predaka, a čiji obzori nisu bili zaklonjeni planinama koje okružuju tvoj zavičaj nego su sezali mnogo mnogo dalje. Sezali su tvoji obzori tamo gdje si stjecao obrazovanje, prijatelje znance. Sezali su tamo gdje događaji nisu prolazili pored tebe, nego si uvijek nastojao i bio njihovim sudionikom.

U Zagrebu nisi stjecao samo obrazovanje agronoma, nego si bio aktivnim sudionikom studentskih događaja tadašnjeg vremena kada nisi ustuknuo niti pred represijom sustava. Vrativši se u Pleternicu, odnosno svoje Sesvete, bio si sudionikom svih događaja u gospodarskom i društvenom životu sredine. Svojim radom u kooperaciji, NK Slaviji, Konjičkom klubu, Cvjetićima glazbe, Zlatnim žicama, Agronomskom društvu, Hrvatskom saboru te mnogim drugim organizacijama i udrugama, ostavljao si uvijek svoj veliki doprinos. Ovdje moram naglasiti upravo 'svoj' jer Marko je baš takav i bio. Bio je svoj u djelovanju, odijevanju i ponašanju.

A tek kako si volio tamburaše. Kako si bio sretan kad je Stanka snimao spot baš u tvojim Sesvetama, na tvom imanju kada nas je povezivao stih "Nek mi neko izračuna, sve ću prodat sutra" svjesne da te formule nema, svjesne da se uspomene ne mogu obračunati nego samo živjeti – istakao je Lucić na komemoraciji.

U knjigu žalosti koja je izložena u Hrvatskoj knjižnici Pleternica upisali su se prijatelji, suradnici i rodbina.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PLETERNIČANI PRVI VIDJELI NOVI FILM NADE PRKAČIN -

 PLETERNICA – Hrvatska knjižnica i čitaonica u Pleternici bila je domaćinom projekcije novog dokumentarnog filma Nade Prkačin „Magnum crimen 1945.“ koji je autorica posvetila velikom zločinu 1945. na Bleiburgu. Pleterničani su imali priliku prvi na našem području vidjeti ovaj dokumentarni film i to su iskoristili u zaista velikom broju. O autorici prije projekcije govori je umirovljeni bojnik Mario Kalan, sve goste je pozdravio ravnatelj knjižnice Franjo Novak i pleternički dogradonačelnik Domagoj Katić.

 - Nakon moga filma o stradanju 66 hercegovačkih franjevaca 45. godine shvatila sam da je to pokrenulo lavinu egzodusa Hrvata koji su bježali pred partizanima u strahu od zločina. Logično je bilo da nastavim priču što se tim ljudima događalo, jer dogodio se Bleiburg, križni put. Cijela ta priča, što se dogodilo s tim ljudima krenula je od Dubrovnika prema gore, prema Širokom brijegu, jer ljudi su bježali prema Zagrebu, gdje su očekivali da će naći zaštitu. Zagreb je bio slobodan, međutim kako su se događale ratne operacije, i Zagreb je ostao pod velikim upitnikom, što će se dogoditi. Uskoro je stigla zapovijed i preporuka da se Zagreb napusti. Filmom sam željela da se dozna istina što se događalo u svibnju i lipnju 1945. godine, bleiburška tragedija i križni putovi. Imao 1.700 grobišta u kojima se nalaze žrtve i mislim da je krajnje vrijeme došlo da se nakon 70 godina zemni ostaci žrtava pokopaju, bez obzira čiji su to ostatci. Kako još nitko nije odgovarao za te zločine, krajnje je vrijeme da se izađe s imenima odgovornih za te zločine – kaže autorica Nada Prkačin o svojim motivima da snimi ovaj dokumentarni film. Iako je prošlo puno vremena od tada i nema više mnogo živih odgovornih za te zločine misli da bi ipak trebao netko odgovarati za to, barem simbolično.

 Nije ni sama znala kad je krenula u taj posao, da ima mnogo materijala o tome, ali ih ljudi još uvijek u strahu nisu nikada prezentirali. Mnogi su joj ponudili pomoć, suradnju i svoje materijale kod stvaranja filma. – Puno povjesničara koji se bave tom temom, ima ljudi koji se cijeli život bave tom temom, a kad uđete u tu temu susrećete te ljude. Oni su mi svi ponudili materijale koje su godinama skupljali i sve se složi kad netko odluči da nešto napravi na tu temu. na filmu sam s kolegom Ivanom Lovrićem radila tri mjeseca, no to je tema koja mene zanima godinama. Igrom slučaja u to vrijeme sam se susrela s grofom Nikolom Tolstoyem koji mi je taman pred završetak filma došao u Zagreb. To je bilo kao naručeno, a pomogla mi je i 70. obljetnica tih događanja kada su i drugi nešto pripremali pa smo razmjenjivali neke materijale – dodaje Nada Prkačin koja priprema svoj novi projekt u Vinkovcima „Vinkovački ratni dnevnik“ za kojega je već veliki dio snimanja odrađen. Govori o 91. godini i kroz priču o Vinkovcima koji su drugi grad po stradanju poslije Vukovara. Želi podsjetiti na želje iz te godine, na nadanja i očekivanja i da vidi gdje smo mi sada 2015. godine. Jesmo li isti, jesu li iste želje, je li to ta Hrvatska, jesmo li to htjeli. Jesmo li tu stali ili idemo dalje.

 Nada Prkačin rođena je Požegi, srednju školu završila u Slav. Brodu, a studij novinarstva u Zagrebu. Radila je na radiju, bila i glavna urednica Radija Požega, bila glasnogovornica Vukovarsko srijemske županije, radila od 2008.-2014. godine na HRT-u. Pojavljuje se kao scenaristica ili autorica brojnih dokumentarnih filmova. Sada radi kao urednica na Laudato televiziji. Snimila je do sada desetke dokumentarnih filmova, nekoliko o tematici stradanja u 2. svjetskom ratu, a mnogo s tematikom iz Domovinskog rata i stradanju Hrvatske. Snimila je i film „Lov na Gotovinu“ zbog kojega je dobila i otkaz na HRT-u. Autorica je i nekoliko knjiga s temama iz Domovinskog rata. Nagrađivana je za filmove i knjige.

Tekst/foto: Vladimir Protić