Prikazujem sadržaj po oznakama: martina vlašić

DAN OTVORENIH VRATA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB POŽEGA -

POŽEGA - Povodom Svjetskog dana socijalnog rada 15. ožujka 2016. godine, obilježen je Dan socijalnog rada kroz aktivnost Dana otvorenih vrata pod nazivom „Promicanje dostojanstva i vrijednosti ljudi“ sa ciljem prezentacije djelatnosti socijalne skrbi i uspješnije međuresorne suradnje. Tom prigodom bila je mogućnost posjetiti Centar za socijalnu skrb Požega kako bi se doznale informacije o svakodnevnom radu, njegovom ustrojstvu i djelokrugu rada socijalnih radnika koju priliku su iskoristili i mediji.

- Ove je godine prvi put da Centar za socijalni rad Požega ima organiziran Dan socijalnog rada. Uobičajeno smo prethodnih godina imali edukacije koje ćemo u pravilu redovno održavati bez obzira na ovaj današnji dan. Imamo pripremljene edukacije i za naše kolege s područja Požeško-slavonske županije krajem ovog mjeseca, a ovaj put smo se odlučili ovaj dan obilježiti kako bi zainteresiranim građanima, udrugama i drugim pravnim osobama, prikazali rad i omogućili da postave pitanje za sve ono što ih interesira. Želja nam je da na današnji dan komunikacija sa građanima bude neformalnija, osim onog drugog načina komuniciranja koje podrazumijeva suradnju s građanima - istakla je ravnateljica Centra za socijalnu skrb Požega Martina Vlašić.

Centar za socijalnu skrb Požega ima stalno uposlenih 15 socijalnih radnika uz još njih troje koji rade na zamjenama zbog odsutnosti, a posao u centru obavljaju još četiri pravnika i dva psihologa. U svom ustrojstvu Centar za socijalni rad u Požegi ima dva odjela i jednu stručnu cjelinu, Odjel za odrasle osobe i Odjel za djecu mlade i obitelj, Stručna cjelina za dodjelu novčanih naknada, a uz centar djeluje i Podružnica obiteljskog centra.

- U Centru su poslovi raspoređeni na način da je socijalni radnik odgovoran za svoje područje koje je dosta veliko i široko. Okvirno jedan socijalni radnik pokriva područje do 10 tisuća stanovnika, na kojem obavlja poslove vezane za djecu i mlade, odrasle, odnosno sve posve na svom terenu uključujući i dodjelu novčanih naknada, savjetovanja, skrbništva te svih drugih poslova iz nadležnosti socijalnog radnika - dodala je Martina Vlašić.

Socijalni radnik izlazi na teren i obavlja poslove po dojavi, po službenoj dužnosti ili na zahtjev određene stranke. na takav način socijalni radnik stupa u kontakt sa strankom bilo da ga se poziva u ured Centra ili da ga posjećuje i vrši očevid u njegovom domu. Dojave o određenim nepravilnostima kod nekih obitelji budu ili anonimne ili preko nekih službi i institucija koje imaju obvezu ukazati na određeni problem. Sve službene radnje uz socijalnog radnika obavlja pravnik i psiholog tako da je u potpunosti zaokruženo postupanje u konkretnim slučajevima, a sve u cilju što kvalitetnijeg iznalaženja određenog rješenja u konkretnom odnosno pojedinačnom postupanju.

- Odjel za odrasle osobe primarno primjenjuje više zakona, Zakon o socijalnoj skrbi, a jednako tako i drugih zakona i podzakonskih akata koji se tiču samog Obiteljskog zakona i odredbe instituta skrbništva, Zakona o udomiteljstvu te Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama. Radimo i na priznavanju doplatka i pomoć za njegu, priznavanje prava na osobnu invalidninu, naknade do zaposlenja te priznavanje usluga smještaja i prava na pomoć u kući - istakla je Branka Kožić, voditeljica Odjela za odrasle.

Povećanja davanja usluga uvijek je povezano sa proširenjem mreže socijalnih usluga, a trenutno je najizraženija pomoć u kući koju od unazad kraćeg vremena pruža Centar za socijalnu skrb za što se rješenjem priznaje takvo pravo, na čemu je kontinuirani rast jer je to nova mjera koja se primjenjuje. Takve usluge pruža pet pružatelja usluga na području Požeštine za stotinjak korisnika. Za takve korisnike je do sada bilo dovoljno financijskih sredstava, a očekuje se da će i u buduće biti tako.

- Pet socijalnih radnika vezano je uz Odjel za djecu i mlade uz pravnika i psihologa. Specifičnosti odjela za djecu su što smo na neki način vezani sa puno propisa jer je problematika raznovrsna. Radimo sve što je potrebno u obiteljima i za djecu i mlađe punoljetne osobe do 21 godine, a onda i razvode braka, određivanje skrbništva, oduzimanje djeteta roditeljima i prava djeteta. Veliki je dijapazon poslova koje obavljamo, veoma složen i jako odgovoran posao, a posebno naglašavam postupanja oko roditeljske skrbi za što se trebaju donijeti odluke nakon mnogih preispitivanja i svih drugih mogućnosti. Sve takve odluke donosi naš stručni tim. Nama je sastavni dio posla odlazak na teren i vršenje očevida kako bi imali potpuni uvid u život jedne obitelji, ovisno o čemu se radi. Odlučujemo odnosno priznajemo prava iz sustava socijalne skrbi od dobivanja statusa roditelja, njegovatelja, socijalne usluge smještaja, psihosocijalne intervencije, rehabilitacije, integracije i dr. - rekla je Željka Belunjak, voditeljica Odjela za djecu, mlade i obitelj.

Centar za socijalnu skrb odnosno Podružnica Obiteljski centar uključuje se i u određena postupanja prema djeci koja se zateknu u gradu iza 23 sata bez prisutnosti roditelja ili starije osobe.

- Takvih postupanje je u prošloj godini bilo 27, koliko je došlo prijava povodom tog članka iz obiteljskog zakona. Mi pozovemo roditelje u Obiteljski centar i obavimo s njima informativni razgovor u kojem su oni onda upoznati sa svojim pravima i obvezama kao roditelji. Po potrebi i u dogovoru sa roditeljima obavimo i razgovor sa djecom. Kada mi kroz svoj rad procijenimo da postoji više rizičnih faktora za potencijalni rast i razvoj djeteta tada u suradnji postupamo i poduzimamo mjere obiteljsko-pravne zaštite - istakla je Mirjana Jugović, predstojnica Obiteljskog centra.

Što se tiče financijskih naknada koje odobrava Centar za socijalnu skrb to su jednokratne novčane naknade, zajamčene odnosno mjesečne naknade. - Zajamčene naknade idu po zahtjevu stranaka kada obitelji ostane bez primanja, a postupamo i odobravamo naknade prema dojavama kada se pojavi određena potreba za što sve utvrđujemo da li se ispunjavaju uvjeti za takva ostvarenja - rekla je Josipa Kolić, predsjednica Stručnog vijeća i odgovorna za stručnu cjelinu dodjele novčanih naknada.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NOVE USLUGE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB POŽEGA -

Centar za socijalnu skrb Požega nudi nove usluge za građane, odnosno obiteljima na području Požeško slavonske županije. Važno je ulagati u usluge koje se tiču svakodnevnih života naših građana i obitelji, a koje se odnose na rješavanje poteškoća u obiteljskim odnosima, u odnosu sa djecom, među supružnicima, ali i pružiti potrebne informacije strankama koje mogućnosti im stoje na raspolaganju.

Novim Obiteljskim zakonom je osigurana primjena Obiteljske medijacije, koju provode stručni radnici Centra, posebno educirani za medijaciju. Glavna svrha postupka obiteljske medijacije je postizanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i drugih sporazuma u vezi s djetetom. Stranke mogu sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa, preporučuje se u situacijama rastave braka, ali i u svi spornim pitanjima u svakodnevnom životu obitelji npr. odnose u užoj i široj obitelji, pitanja starijih osoba i odrasle djece, pitanja vezana uz smrt člana obitelji, uz neplodnost i posvojenje, odluke o brizi o članovima obitelji koji ne mogu samostalno živjeti, suživotu više generacija, raspodjeli obiteljske imovine i sl.

Također Centar za socijalnu skrb Požega provodi i izvansudsku nagodbu za maloljetnike i mlađe punoljetnike u slučajevima kada državno odvjetništvo donese odluku o nepokretanju kaznenog postupka te se pruži mogućnost da se mlade osobe uključe u postupak posredovanja i poprave počinjenu štetu. Postoje kriteriji kada se takva odluka može donijeti, što je u nadležnosti državnog odvjetništva, a postupak izvan sudske nagodbe se odvija u Centru za socijalnu skrb Požega. Licencirani posrednik obavlja odvojeni razgovor sa osumnjičenikom i oštećenikom, te zajednički razgovor u kome se daje mogućnost da se šteta popravi i uspostavi socijalni mir.
Nakon niza godina u Podružnici Obiteljski centar, Matije Gupca 6 je oformljen tim u sastavu socijalni radnik, psiholog i odgajatelj. Građani se mogu informirati o svim uslugama, a uskoro ćemo predstaviti programe škole za roditelje i program podrške ranog razvoja i privrženosti kod djece do jedne godine života. Također i sada se već svaki tjedan organiziraju tematske radionice za djecu, te pozivamo sve roditelje da se informiraju ili osobno na navedenu adresu ili putem tel. na broj 034/276-133 i 034/276-162.

- Potaknuti rezultatima prošlogodišnje inicijative skretanja pozornosti na izbor zanimanja dadilje, želimo dodatno informirati osobe koje su već pokazale interes za bavljenjem ovom djelatnošću, a s ciljem da se u gradu Požegi oformi prva skupina zainteresiranih za obavezno formalno osposobljavanje za dadilju. U tijeku su upisi za osposobljavanje u učilištu na području Požege, a za sve dodatne informacije molimo nazvati na brojeve telefona 034/276-162 i 034/276-165, a mi ćemo vas informirati koji su sve uvjeti i načini za obavljanje djelatnosti i poslova dadilje, gdje se provodi stručno osposobljavanje, kako se osniva obrt te izdaje rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti te koje troškove, subvencije i naknade za svoj rad možete očekivati – istakla je ravnateljica Martina Vlašić.

Tekst/foto: promo

POVODOM DANA STARIJIH OSOBA GO SDP POŽEGA I FORUM SENIORA SDP ODRŽALI TISKOVNU KONFERENCIJU  -

Osobe starije životne dobi su udio u populaciji stanovništva koji je u sve većem porastu, tako je udio starijih od 65 godina u RH, prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, 15,62 %, a prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine 17,7% ukupnog stanovništva je starije od 65 godina. RH tako pripada zemljama starog stanovništva budući udio starijeg stanovništva je iznad 7%, a prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika starijih od 65 godina je premašio broj mladih od 0 do 14 godina, sa udjelom od 17,7%, naspram udjela mladih od 15,2%. Također je u porastu broj osoba vrlo visoke životne dobi, npr. udio stanovništva staroga 80 i više godina 2011. iznosio je 3,9%, dok je 1953. iznosio 0,8%.  Udio starijih od 65 godina u Požeško – slavonskoj županiji je 17,94% (u Ličko-senjskoj županiji udio starijih od 65 godina iznosi 24,69%, Šibensko-kninskoj 21,83%, Karlovačkoj 21,11%).

 - Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 1990. godine, a proglašenjem se želi potaknuti države da starijim članovima društva osiguraju aktivno zdravo starenje, zadovoljenje njihovih potreba i sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima. Kroz aktivnosti Foruma seniora SDP-a pokušavamo potaknuti starije osobe da vode zdraviji, sigurniji i kvalitetniji način života koji je primjeren njihovoj životnoj dobi. U Požeško-slavonskoj županiji SDP tradicionalno svake godine organizira „Akciju povodom Dana starijih osoba“, a brigu za njihovo zdravlje iskazuje kroz besplatno mjerenje krvnog tlaka pod stručnim nadzorom liječnika i ostalog medicinskog osoblja. Akcija se provodi u Požegi, Pakracu i Lipiku. Svaki je građanin, kojemu je izmjeren krvni tlak, počašćen voćem i sokom, a ta je simbolična gesta znak naše brige za zdravlje dragih starijih sugrađana – istakao je Gojko Nenadović, predsjednik Foruma seniora koji dodaje da je posljednjih nekoliko godino vidljivo da aktualna gradska vlast ignoriranjem Dana starijih osoba, koji se obilježava 1. listopada, pokazuje da nije dovoljno senzibilizirana za životne probleme najstarijih članova našega društva. SDP Grada Požege će i dalje nastaviti provoditi različite aktivnosti za dobrobit svih građana, a posebno osoba starije životne dobi koje zaslužuju naše duboko poštovanje.

Međunarodni dan starijih osoba koji se obilježava 01. listopada 2015. godine prigoda je kada možemo osvijestiti probleme i povećati svijest javnosti o važnosti skrbi za starije osobe. U Hrvatskoj se o pojavi nasilja nad starijim osobama u obitelji počelo pisati prije desetak godina, a na svjetskoj razini se počelo istraživati krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Pojava nasilja nad starijim osobama je još uvijek nedovoljno istražena i nedovoljno približena javnosti.

 - Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji je određeno nasilje u obitelji kao svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja. U svibnju 2015. godine je izmjenama i dopunama Kaznenog zakona određeno nasilje u obitelji kao kazneno djelo: tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Uz Prekršajni zakon i Obiteljski zakon određuje nasilje u obitelji i propisuje sankcije za nasilno ponašanje – istakla je članica GO SDP-a Martina Vlašić, te iznijela niz podataka o nasilju.  - Prvo istraživanje na temu nasilja nad starijim osobama je proveo Studijski centar socijalnog rada u Zagrebu 2008. godine na uzorku od 1 000 osoba starijih od 65 godina koje žive u kućanstvima, na osnovu kojeg se može zaključiti da starije osobe najviše iskazuju doživljeno psihičko nasilje, zatim materijalno nasilje, pa tjelesno nasilje i najrjeđe seksualno nasilje. Nadalje postoji značajna povezanost između tjelesnog nasilja i materijalnog nasilja. Psihičko nasilje koje se pokazalo u istraživanju je podizanje glasa, vikanje bez razloga, psovanje, odbijanje komunikacije, prijetnje i zastrašivanje, okrivljavali drugog za to kako se osjeća počinitelj, okrivljavanje kada u kući stvari krenu loše, ismijavanje, podcjenjivanje i vrijeđanje. Materijalno nasilje je primjerice potpisivanje dokumenata umjesto starijih osoba i bez znanja starije osobe, prisilno mijenjanje oporuke, otvaranje pošte bez znanja i dopuštenja starije osobe i sl.

Ciljevi Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji 2011.-2016., koju je usvojila Vlada RH, su sadržane kroz 7 područja djelovanja; prevencija nasilja u obitelji, unaprjeđenje međuresorne suradnje, izobrazba stručnjaka koji rade u području zaštite od nasilja u obitelji, psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, zakonodavni okvir iz područja zaštite od nasilja u obitelji, zbrinjavanje i potpora žrtvama nasilja u obitelji te senzibilizacija javnosti za problematiku naslija u obitelji.

 - Važno je graditi međuresornu suradnju na lokalnoj razini koji će povezivati sve dionike u skrbi za starije osobe, komunicirati međusobno, stvarati bolju socijalnu mrežu što će doprinijeti kvalitetnijem starenju i osigurati aktivizam starijih osoba. Socijaldemokratska partija Hrvatske poznaje jedino rast, razvoj i socijalne mreže – zaključuje Martina Vlašić koja navodi  da je prošle godine bilo prijavljeno 142 nasilja u obitelji u Požeško-slavonskoj županiji od kojega se 12% odnosi na osobe starije životne dobi kao žrtve nasilja.

TRIBINA O PROGRAMU PODRŠKE RAZVOJA UDOMITELJSTVA ZA DJECU  -

 POŽEGA – Već nakon prve tribine proteklog mjeseca koji je organizirao Centar za socijalnu skrb Požega i Sirius – centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje koje su odlično popratili mediji portal Kronika, tjednik Kronika Požeško-slavonska uz regionalni dnevnik Glas Slavonije, potaknut je interes novih obitelji u Požegi za udomiteljstvo djece.

– Nakon objave u medijima dobili smo tri nove obitelji koje su izrazile želju da uđu u naš program udomiteljstva, i do kraja godine oni će biti spremni po našem programu za prihvat djece. S našeg područja u drugim županijama smješteno je još 35-ero djece, uglavnom po Slavoniji. Naša želja je svakako da što više djece bude smješteno ako je moguće na našem području, no to svakako ovisi i o prilikama kod udomitelja, ali nekada i o drugim faktorima. Poželjno je da su roditelji djece koja se udomljuju blizu djece, da mogu nastaviti svoje osobne kontakte s djecom, a nekada odgovara u konfliktnim situacijama i kod problematičnih roditelja da su ta djeca ipak malo dalje. No sigurno pola od broja djece smještenih izvan našeg centra bilo bi dobro da su smještena na području naše županije – istakla je Martina Vlašić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Požega, koja napominje da će centar raditi na stvaranju još većeg kruga potencijalnih udomiteljskih obitelji jer se ne može planirati kad će i koliko djece trebati smještaj kod udomitelja. U nekim obiteljima se dugoročno prati stanje i tu ako se ne napravi pomaka već mogu biti planirana izdvajanja djece i prihvat u udomiteljske obitelji, što je posebno sa slučajevima djece od 1-7 godina, koje idu uglavnom u odomiteljske obitelji, dok se starija djeca smještaju i u domove za djecu. No uglavnom su to žurne situacije i zbog toga požeški centar radi intenzivno na stvaranju nove mreže udomiteljskih obitelji, jer do sada je bilo samo pet obitelji u koju su se smještala djeca.

Kako u udomiteljskim obiteljima djeca mogu ostati i nakon navršenih 18 godina, ako se još školuju i dok se ne osamostale u životu, daje se prednost sve više udomljavanju. Za djecu koja su u domovima, nakon navršenih 18 godina organizira se u izdvojenim stanovima zajednički boravak više njih u nastavku školovanja i traženju prvog posla. – Trenutno ima nekoliko potreba za izdvajanje djece iz bioloških obitelji, te su centru potrebne upravo ove nove udomiteljske obitelji. Svi ti postupci često su žurni, tražimo uvijek najbolje udomitelje koji svojom kvalitetom odgovaraju potrebi djeteta – dodaje ravnateljica Vlašić.

 Anita Kranjc iz Gornjih Emovaca, prigradskog naselja grada Požege, udomiteljica je već nekoliko godina i na tribini je podijelila svoja dobra iskustva sa novim i potencijalnim udomiteljskim obiteljima. – U medijima sam vidjela potrebu za udomiteljstvom i to me motiviralo da se javim. Imamo jednu kćerku i htjeli smo povećati naše obiteljsko okruženje, da bude veće obiteljsko ozračje i primili smo četiri dečka, četiri naša mušketira. Prvo smo prošle godine dobili dvojicu braće blizance, sada su tri godine starosti, a ove godine dobili smo još dvojicu braće, od jedne i četiri godine starosti. U početku je bilo malo teško, no na sve se brzo navikne, a podršku sam dobila u svojoj obitelji, svojim susjedima i svojim mještanima. Sad je sve super iako imam pune ruke posla.

Drenka Vuković Šipoš iz Požege ima svoje troje djece, a dvoje su već odrasli i otišli svojim putem daleko. - Ostala je još curica od deset godina i ona me motivirala na udomiteljstvo, jer je ostala sama. Otišla sam u Centar, gdje su me jako lijepo primili. Očekivala sam puno papirologije i hodanja, no svu dokumentaciju kao potencijalni udomitelj brzo sam prikupila. Prošla sam program pri ministarstvu, dobila licencu i nakon mjesec dana došla mi je curica od 7 godina, sada je ona već 11-ta godina. Uz nju sada imam još curicu jednu u 18-toj godini i jednu curicu od 5 godina. Najveću potporu sam imala od svoje kćerke, ali i od svoje braće i svojih roditelja. Kada sam izrekla svoju ideju svi su me u tome poduprli i svi mi uskoče ako imam koji problem. Evo sada smo im ali vodene kozice pa je bila potrebna izolacija i malo više posla, pa mi svi uskoče u pomoć.

 Uvriježeno je mišljenje da za udomiteljsku obitelj treba puno papirologije i puno uvjeta pa mnogi koji možda imaju i idealne uvjete odustanu od toga. - Za postati udomiteljska obitelj potrebno je imati svoju kuću, imati stalne prihode, ne biti kažnjavana i u roku tjedan dana ja sam već išla na testiranje. Prošla osposobljavanje i dobila licencu u roku od 30 dana. U svemu vam pomaže Centar za socijalnu skrb i vrlo često me obilaze, i požeški Centar, ali i centri iz gradova iz kojih mi dolaze djeca. Manja djeca su se vrlo brzo prilagodila, a ovi stariji trebaju i šest mjeseci, no onda sve dobro funkcionira. Oni prihvate tu činjenicu da će biti smješteni u drugu obitelj, no treba malo vremena za prilagodbu – ohrabrujuće je za buduće udomitelja istakla Drenka a najvažniji joj je ipak osmijeh na licu te djece i kada vidi da su ona sretna.