Prikazujem sadržaj po oznakama: tribina

U PAKRACU ODRŽANA TRIBINA „ZAŠTO BRANITELJI PROSVJEDUJU“ -

 PAKRAC - Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac – Lipik organizirala je tribinu „Zašto branitelji prosvjeduju“? Govornici na tribini su bili Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine, Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne jedinice policije RH i Ante Deur, predsjednik Zbora udruge veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. Sportsku dvoranu u Pakracu je popunilo između 200 i 300 građana Pakraca, Lipika te iz okolnih županija.

- U sat i trideset minuta govora i komentara zbilja se nije čulo ništa novo. Odnosno sve je vidljivija politička logistička potpora i sprega s prosvjednicima iz Savske 66. Pomalo iznenađen zašto tribina nije organizirana u novoj gradskoj vijećnici Pakrac? Ali kada sam vidio raširene zastave bilo je jasno da se htjelo napraviti malo spektakla. Izgleda da je bilo malo dragovoljaca mladeži HDZ-a za držanje zastava pa su morali uskakati i malo vremešni veterani. Nije bilo mnogo branitelja iz Pakraca i Lipika. Maksimalno 50 članova iz raznih Udruga – kaže sudionik tribine Gordan Vukić iz UDVDR Pakrac.

Bio je upečatljiv izostanak predsjednika časničkog zbora Pakrac-Lipik koji je član vladajuće stranke, a nisu bili prisutni ni mnogi organizatori obrane Pakraca i Lipika iz 1991. god. Rinaldo Hrastić, HDZ-ov veteran iz 1991. podržava prosvjede jer kaže da je loš položaj branitelja općenito ali da su branitelji u Pakracu dobro zastupljeni u svim porama društvenog života grada. Dodaje da treba izjednačiti prava i među samim braniteljima. Božidar Lujanac, zapovjednik 1. voda badljevačke čete ZNG-a, također podržava prosvjed ali je po njemu najveći problem veliki broj udruga gdje se gledaju parcijalni i pojedinačni interesi.

Moderator tribine bio je Stjepan Grgić, predsjednik županijske HVIDR-e. Kratkim pozdravnim govorom obratili su se požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i gradonačelnik Pakrac Davor Huška - Mi smo 23. grad u Hrvatskoj u kojemu je održana ova tribina i vjerujemo kako će sada ljudima biti puno toga jasnije. Osobito i jer su mogli nakon uvodnih izlaganja postaviti pitanja gostima i dobiti dodatna objašnjenja. A svi oni su još jednom jasno istakli kako branitelji ne traže nikakav dodatni novac, nikakva dodatna prava. Oni se samo bore za dignitet Domovinskog rata i bore se protiv toga da im se stečena prava neprestano ukidaju, osobito su protiv izjednačavanja sa civilnim žrtvama.

Tekst: G.V. i V.M. Foto: G.V.

TRIBINA O PROGRAMU PODRŠKE RAZVOJA UDOMITELJSTVA ZA DJECU  -

 POŽEGA – Već nakon prve tribine proteklog mjeseca koji je organizirao Centar za socijalnu skrb Požega i Sirius – centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje koje su odlično popratili mediji portal Kronika, tjednik Kronika Požeško-slavonska uz regionalni dnevnik Glas Slavonije, potaknut je interes novih obitelji u Požegi za udomiteljstvo djece.

– Nakon objave u medijima dobili smo tri nove obitelji koje su izrazile želju da uđu u naš program udomiteljstva, i do kraja godine oni će biti spremni po našem programu za prihvat djece. S našeg područja u drugim županijama smješteno je još 35-ero djece, uglavnom po Slavoniji. Naša želja je svakako da što više djece bude smješteno ako je moguće na našem području, no to svakako ovisi i o prilikama kod udomitelja, ali nekada i o drugim faktorima. Poželjno je da su roditelji djece koja se udomljuju blizu djece, da mogu nastaviti svoje osobne kontakte s djecom, a nekada odgovara u konfliktnim situacijama i kod problematičnih roditelja da su ta djeca ipak malo dalje. No sigurno pola od broja djece smještenih izvan našeg centra bilo bi dobro da su smještena na području naše županije – istakla je Martina Vlašić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Požega, koja napominje da će centar raditi na stvaranju još većeg kruga potencijalnih udomiteljskih obitelji jer se ne može planirati kad će i koliko djece trebati smještaj kod udomitelja. U nekim obiteljima se dugoročno prati stanje i tu ako se ne napravi pomaka već mogu biti planirana izdvajanja djece i prihvat u udomiteljske obitelji, što je posebno sa slučajevima djece od 1-7 godina, koje idu uglavnom u odomiteljske obitelji, dok se starija djeca smještaju i u domove za djecu. No uglavnom su to žurne situacije i zbog toga požeški centar radi intenzivno na stvaranju nove mreže udomiteljskih obitelji, jer do sada je bilo samo pet obitelji u koju su se smještala djeca.

Kako u udomiteljskim obiteljima djeca mogu ostati i nakon navršenih 18 godina, ako se još školuju i dok se ne osamostale u životu, daje se prednost sve više udomljavanju. Za djecu koja su u domovima, nakon navršenih 18 godina organizira se u izdvojenim stanovima zajednički boravak više njih u nastavku školovanja i traženju prvog posla. – Trenutno ima nekoliko potreba za izdvajanje djece iz bioloških obitelji, te su centru potrebne upravo ove nove udomiteljske obitelji. Svi ti postupci često su žurni, tražimo uvijek najbolje udomitelje koji svojom kvalitetom odgovaraju potrebi djeteta – dodaje ravnateljica Vlašić.

 Anita Kranjc iz Gornjih Emovaca, prigradskog naselja grada Požege, udomiteljica je već nekoliko godina i na tribini je podijelila svoja dobra iskustva sa novim i potencijalnim udomiteljskim obiteljima. – U medijima sam vidjela potrebu za udomiteljstvom i to me motiviralo da se javim. Imamo jednu kćerku i htjeli smo povećati naše obiteljsko okruženje, da bude veće obiteljsko ozračje i primili smo četiri dečka, četiri naša mušketira. Prvo smo prošle godine dobili dvojicu braće blizance, sada su tri godine starosti, a ove godine dobili smo još dvojicu braće, od jedne i četiri godine starosti. U početku je bilo malo teško, no na sve se brzo navikne, a podršku sam dobila u svojoj obitelji, svojim susjedima i svojim mještanima. Sad je sve super iako imam pune ruke posla.

Drenka Vuković Šipoš iz Požege ima svoje troje djece, a dvoje su već odrasli i otišli svojim putem daleko. - Ostala je još curica od deset godina i ona me motivirala na udomiteljstvo, jer je ostala sama. Otišla sam u Centar, gdje su me jako lijepo primili. Očekivala sam puno papirologije i hodanja, no svu dokumentaciju kao potencijalni udomitelj brzo sam prikupila. Prošla sam program pri ministarstvu, dobila licencu i nakon mjesec dana došla mi je curica od 7 godina, sada je ona već 11-ta godina. Uz nju sada imam još curicu jednu u 18-toj godini i jednu curicu od 5 godina. Najveću potporu sam imala od svoje kćerke, ali i od svoje braće i svojih roditelja. Kada sam izrekla svoju ideju svi su me u tome poduprli i svi mi uskoče ako imam koji problem. Evo sada smo im ali vodene kozice pa je bila potrebna izolacija i malo više posla, pa mi svi uskoče u pomoć.

 Uvriježeno je mišljenje da za udomiteljsku obitelj treba puno papirologije i puno uvjeta pa mnogi koji možda imaju i idealne uvjete odustanu od toga. - Za postati udomiteljska obitelj potrebno je imati svoju kuću, imati stalne prihode, ne biti kažnjavana i u roku tjedan dana ja sam već išla na testiranje. Prošla osposobljavanje i dobila licencu u roku od 30 dana. U svemu vam pomaže Centar za socijalnu skrb i vrlo često me obilaze, i požeški Centar, ali i centri iz gradova iz kojih mi dolaze djeca. Manja djeca su se vrlo brzo prilagodila, a ovi stariji trebaju i šest mjeseci, no onda sve dobro funkcionira. Oni prihvate tu činjenicu da će biti smješteni u drugu obitelj, no treba malo vremena za prilagodbu – ohrabrujuće je za buduće udomitelja istakla Drenka a najvažniji joj je ipak osmijeh na licu te djece i kada vidi da su ona sretna.

MLADI HDSSB INICIRALI ZAJEDNIČKU TRIBINU - 

POŽEGA – Na inicijativu Mladih HDSSB-a organizirana je panel rasprava – tribina na koju su pozvani svi predstavnici mladeži političkih stranaka HDZ, SDP, HSS, HNS, HSLS i domaćina HDSSB-a. Održana je rasprava na temu „Što mladi žele u Požegi“, a sa željom da se na jednom mjestu okupe mladi iz svih političkih stranaka te da se utvrde potrebe koje mladi imaju, koji problemi dominiraju među mladima, te dođe do saznanja što je mladima potrebno u gradu požegi, ali i o drugim temama koje imaju mladi u ovoj sredini.

Već u pozivu istaknuto je da tribina neće biti promocija niti jedne političke stranke, već promocija ideja i inicijativa, kreativnog razmišljanja mladih. Na tribini se čulo dosta prijedloga o unapređenju života mladih, no i dosta oprečnih ideja. Gotovo svi su se složili da treba više radnih mjesta za mlade jer će oni upravo tim uređenim prometnicama i kružnim tokovima otići iz grada, no kako doći do tih radnih mjesta, ostaje i dalje samo u pitanju. Da li graditi više sportskih objekata i igrališta, bila je tema koja je podijelila mišljenja, jer jedni su da igrališta mora imati svaki kvart, a drugi da se i ova koja imamo ne održavaju na primjeren način.

Da mladima treba poseban prostor i objekt u kojima bi se održavali sadržaji za mlade je ideja koja se javlja iz generaciju u generaciju, no danas u vrijeme krize potpuno neodrživa, jer nema novca za gradnju a kamoli za održavanje, a i o sadržajima u jednom takvom centru mladih ima različitih mišljenja.

Na tribinu se nisu odazvali predstavnici mladih SDP-a, HNS-a i HSS-a, a ostale političke stranke koje žive na ovoj političkoj sceni vjerojatno niti nemaju organizacije mladih.

TRIBINA O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA - 

POŽEGA - Druga po redu tribina o ravnopravnosti spolova kroz osam vrsta znanstvenih disciplina na kojoj je sudjelovalo više od 45 sudionika održana je u prostoru Hrvatske gospodarske komore Požega u sklopu projekta „Žena 21. stoljeća – Pogled s više strana“. Predavačice su bile Dinka Milković dipl. soc. radnica, Kristina Perić dipl. iur., dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček prof. kroatistike i sociologije, Milica Milosavljević mag. oec., Anita Vuković dipl. kateh., Magdalena Živković dipl. psihologica, Antonija Leš prof. kinez. i Anđelka Ravlić prof. kroatistike i fonetike koje su svaka iz svog područja govorile o ravnopravnosti spolova. Cilj projekta, kao i same tribine, je osvijesti širu javnost o položaju žene u društvu, te informirati o zakonskim mehanizmima zaštite od diskriminacije i o svim relevantnim institucijama koje im pružaju zaštitu. Također, želi se ovim projektom ukazati i na prevladavajuće predrasude i stereotipe o ulozi žene u današnjem trenutku, ali i onoj stvarnoj ulozi žene u njenom svakodnevnom životu.

- Ja sam u svom izlaganju govorila o tome kako zastupati sebe, koristeći djelotvorne strategije rješavanja problema i donošenja odluka, te o jednom asertivnom ponašanju. Pa tako svako ljudsko biće može ostati „svoje“ u suprotstavljanju nečemu s čim se ne slaže, i ženama je to često puta potrebnije nego muškarcima, jer statistički gledano, kad se spoje sve obveze kod kuće i na poslu one su opterećenije obvezama nego muškarci. Dok sa asertivnom komunikacijom one zastupaju sebe i vode računa o drugome, na pristaju na sve, ne povlače se baš svaki put, i suprotstavljaju se nekim stvarima na temelju jasne vlastite odluke – rekla nam je psihologica Magdalena Živković.

Projekt provodi Hrvatsko žensko društvo Pleternica u partnerstvu s Udrugom Zajednica iz Pleternice, Udrugom mladih grada Pleternice Oppidum, te Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Požeško-slavonske županije i Požeško-slavonskom županijom.            (I. Herner)