Prikazujem sadržaj po oznakama: Ivica Perak

11. ŽUPANIJSKO, 5. MEĐUŽUPANIJSKO I MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE VINA VINO-KAP KAPTOL 2018. S REKORDNIH 146 UZORAKA -

KAPTOL - Udruga vinogradara, vinara i voćara Vino-kap Kaptol uspješno je organizirala 11. Županijsko ocjenjivanje vina i 5. Međužupanijsko i međunarodno ocjenjivanje kvalitete vina, Vino-kap Kaptol 2018. Ukupno je ove godine na ocjenjivanje pristiglo 146 uzoraka vina, iz Požeško-slavonske županije, susjednih županija, kontinentalne Hrvatske, otoka Krka i dvadesetak uzoraka vina iz Mađarske.

- Zadovoljni smo ovogodišnjim odzivom vinara na natjecanje jer je ovo znatno veći broj uzoraka nego prošlih godina i ovo naše natjecanje i ocjenjivanje kvalitete vina je sve cjenjenije u vinskom svijetu. Uz predsjednika ocjenjivačke komisije mr. sc. Josipa Mesića vina su ocjenjivale tri komisije u kojima su sve poznati enolozi, sommelieri i vinski stručnjaci – istakao je predsjednik Udruge Vino-kap Ferdinand Novak.

- Od ukupno 146 uzoraka, bijelih vina je bilo 116, najviše graševina, a trideset crnih vina od kojih nešto i rozea. Posebno se ocjenjivalo kao sorta i pinot sivi, koji se ocjenjivao kao posebna kategorija vina ove godine. To su uglavnom prošlogodišnje berbe i starija vina, a možemo reći da su ukupno gledano postizala bolje rezultate od prošle godine. Uglavnom sva vina su iznad prosječna – istakao je predsjednik ocjenjivačke komisije Josip Mesić, koji se slaže s time da vinarima ovakva natjecanja znače dosta, jer im pokazuju gdje su na ljestvici kvalitete, oni koji su ostvarili odlične rezultate dobivaju novi poticaj, a onima koji su samo malo slabiji dobivaju poticaj da nagodinu donesu bolja vina na ocjenjivanje.

Kao najviše ocijenjena vina koja zaslužuju i titulu šampiona Vino-kap Kaptol 2018., proglašena su: ledena vino, graševina, berba 2016. godine vinarije Ivice Peraka, i crno vino merlot, berba 2012. vinarije Polgara Pince iz Mađarske. Dva vina su ocijenjena i dobivaju veliko zlatnu plaketu. Dodjela šampionskih titula, zlatnih, srebrnih i brončanih diploma uslijedit će 19. svibnja na Festivali slanine i vina Slanvin u Kaptolu od 18 sati. Zajedno s dodjelom vinskih diploma održat će se taj dan i natjecanja u pečenju slanine na otvorenoj vatri i biranje najbolje „slaninske ruže“.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

SNIJEG I JAKO HLADAN VJETAR MLADE LISTOVE I PUPOVE VEĆ SU UNIŠTILI U VINOGRADIMA POŽEŠTINE -

POŽEGA – Dva dana iznenadnog travanjskog snijega koji je padao uglavnom u noćnim satima u cijeloj Požeštini, no najviše u dijelovima i mjestima koji se naslanjaju na Papuk, posebno zahlađenje s vrlo hladnim vjetrom u četvrtak već su ostavili traga na voćkama i vinovoj lozi. U vinogradima kutjevačkog, kaptolačkog i veličkog vinogorja još uvijek se snijeg zadržao u vinogradima. 

- Jako je hladno za ovo doba godine i koliko vidim na mojoj lozi svi mladi pupovi i prvi listovi su se već podvili i objesili, neće od njih više biti ništa. Negdje su mladi izdanci dugi već do desetak centimetara, jer je loza potaknuta toplim danima prije krenula. Većina mojih vinograda još je pod nekoliko centimetara snijega, jutros još nije bilo mraza, ali je jako hladno, tako da se u subotnje jutro očekuje mraz. Bojim se da će to biti mraz od -5, do -7 stupnjeva od kojega nema nikakve obrane. To će biti prava katastrofa za nas vinogradare i voćare. Od berbe više neće biti ništa – dosta zabrinuto govori najpoznatiji vinar Ivo Enjingi iz Venja, koji na nešto više od 50 ha ima ekološki uzgoj vinove loze i već nekoliko godina proizvodi odlična ekološka vina koja su posebno cijenjena u zapadnoj Europi i svijetu.

Ima nekoliko mogućnosti vučenih strojeva za podizanje temperature u vinogradima, no kaže Enjingi ja bih trebao najmanje 20-tak takvih strojeva i traktora da ih vučem kroz vinograde cijelu noć. Postoje i mogućnosti paljenja vatri ubacivanje toplog i dogrijavanog zraka s grijačima i ventilatorima, no to sve pomaže kod slabijeg mraza i temperatura do -3 stupnja. 

Slično očekuje i poznati vinski enolog i vinogradar Ivica Perak iz Kutjeva, koji se nada da će možda petak biti topliji dan bez dodatnih oborina, koji bi mogao ugrijati zrak da ne padne u noći u duboke minuse. Bitno je i da noć ne bude vedra, nego oblačna, pa ima nade da ne bude jakog mraza i ne na svim lokacijama. Vrlo jaki mraz uništio bi sve nasade i to bi bila jako teška situacija za sve vinogradare i voćare, jer je u isti dan 22. travnja i prošle godine mraz u Požeštini mnogima uništio urod, a gotovo svima smanjio urode i do 40%.

Tekst/foto: Vladimir Protić

BRANI SIVI PINOT I ZWEIGELT ZA NOVO ROSE VINO -

KUTJEVO – Počele su berbe i u vinogradima kod poznatog enologa, vinogradara i vinara Ivice Peraka, koji svoje vinograde ima na najboljim položajima kutjevačkog vinogorja, iznad Lukača i Mitrovca. On nema najranijih sorti, nego sorte iz drugog i trećeg reda dozrijevanja grožđa. Kako smo iz njegovih vinograda i vinskog podruma posljednjih godina dobivali brojna priznanja, zlatne i šampionske titule za kvalitetu vina, godina dobre kvalitete grožđa najavljuje i odlična vina.

- Kod mene je berba krenula sa sivim pinotom, zatim s zweigeltom koje ću koristiti za proizvodnju rosea, nove vrste vina u mojoj vinariji. Nastavili smo sa chardonayem i četvrtog dana berbe krenuli smo s sauvignonom, u mladom vinogradu koji je prošle godine imao prvu berbu. Od njega očekujem jako dobro vino ove godine – istakao je Perak, koji ima svojih nasada grožđa na gotovo 12 ha, jer za sada ima kapacitet podruma od 85 tisuća litara. Sprema se uskoro graditi u Poduzetničkoj zoni novi i znatno veći podrum, tako da će ulaziti i u kooperantske odnose s vinogradarima i otkupljivati veće količine grožđa.

- Moštovi ove godine imaju nešto više kiseline, što je bilo za očekivati u ovoj godini koja je imala više padalina. U tim godinama imamo uvijek više kiselina. Šećeri su malo slabiji od prošle godine, ali iznad prosjeka. Kiseline su jako bitne jer su prirodni katalizatori u fermetativnim procesima, uravnotežuju fermentaciju u laganom ritmu, tako da budu što kvalitetnija vina. Veće mi je zadovoljstvo što su izraženije kiseline, nego šećeri, jer vino može imati od 12,5 do 13,5% alkohola – kaže Perak koji će ove godine imati i prvi urod siraha, koji će sa cabernet sauvignonom i zweigeltom koristiti za cuvee, novo vino iz svoje vinarije. Kupaže uvijek daju vrhunska vina, poznata i na svjetskim razinama.

Ova vinogradarska godina je bila zahtjevna, od kasnih mrazeva u vrijeme cvjetanja, kasnije u oplodnji su došle kiše, jedan dio nasada zahvatila je i tuča, tako da i Perak očekuje manje prinose. – Možda smo malo i previše kritični, jer je prošla godina bila izuzetna i jako dobra godina, no ove godine grožđe je bolje izbalansirano, i ja sam svakako zadovoljan. Vina Perak najviše se prodaju na području Zagreba, jadranske obale, i za sada su to naše količine koje proizvedemo. Nekoliko jako kvalitetnih serija vina smo već gotovo prodali u potpunosti, te neke količine čuvamo samo za stare i stalne kupce – kaže Perak, koji još uvijek nema dovoljno vina za tržište Hrvatske, te uskoro namjerava širiti proizvodnju. U svemu tome svakako mu pomažu odlični rezultati sa vinskih natjecanja, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, na koja kaže Perak ne ide radi prestiža, nego da bi sam sebi dokazao i pokazao gdje se trenutno po kvaliteti vina nalazi. Za sada je to samo vrh, a najbolje rezultate OPG Perak postiže sa graševinama, koje tek dozrijevaju i ako ne bude puno kišnih dana krajem mjeseca idu u berbu.

Tekst/foto: Vladimir Protić

ZBOG 'LEDENE' VELJAČE U VINOGRADIMA SE 'ZBRAJAJU' ŠTETE OD IZMRZAVANJA  -

KUTJEVO / POŽEGA - Val ekstremno niskih temperatura u veljači uzeo je danak na mnogim kulturama, a nije zaobišao ni vinovu lozu, čak i u kontinentalnim vinogorjima, gdje je loza inače otporna na studen. Izmrzavali se mladi pupovi i na bijelim i nešto otpornijim crnim sortama, a na položajima niže nadmorske visine u slavonskim vinogorjima, pod ledenim je oklopom pucala i sama loza. I dok je u iločkim vinogradima najveće štete pretrpio traminac, u kutjevačkom vinogorju strahuju za mlade nasade u kojih je otpornost na izmrzavanje slabija. Iako se štete tek zbrajaju, urod će zbog teške zime podbaciti, a u pojedinim vinogorjima biti i upola manji od očekivanog.

- Sve sada ovisi o položaju svakog pojedinog vinograda, nadmorskoj visini lokaliteta pod lozom, a dijelom i o samoj sorti. Pravu sliku o stanju u vinogradu dobit ćemo tek kada porastu temperature i kada krene vegetacija, a loza 'potjera'. Nekoliko dana uzastopce temperature su bile i do 20 pa i više stupnjeva ispod nule. Zato će u vinogradima na niskim položajima biti problema, možda i do 40-tak posto urod bude manji - ističe Zorica Tandara, vinogradarka i vinarka iz Kutjeva.

No, stvarno zbrajanje šteta tek predstoji. Otpornost na izmrzavanje, ove je 'kutjevačke' zime, ovisila jednim djelom i o samoj sorti. Neke su na led i studen osjetljivije. Ipak, za ovogodišnje će štete i manje urode, presudni biti položaji, kaže struka.

- Tako niske temperature ovdje na položajima Kutjevačkog vinogorja najbolje podnose traminac i graševina, ali i rajnski rizling. Neke sorte poput ružice bijele, zweigelta manje su otporne pa će im vjerojatno više štetiti. Pup na lozi može podnijeti bez problema temperaturu i do 15 celzijevaca ispod nule, naravno i više ako su na optimalnim vinogradarskim površinama. Problem je s vinogradima u udolinama, mikrodepresijama gdje se mogu očekivati velike štete - kaže enolog i vinogradar Ivica Perak.

Na povijesnom vinorodnom lokalitetu Sokolovca na Požeškoj gori s rezidbom se nije žurilo. Obitelj Jurković uzgaja pinot sivi i crni, kao i graševinu na karakterističnim strminama pa je trebalo pričekati da ledeni oklop popusti, a duboki snijeg u vinogradu počne kopniti.

- Uvijek s rezidbom krenemo koncem veljače i bude sve gotovo do Grgureva. To sada daje određenu prednost jer se loza još stigne oporaviti. Sve što je izmrzlo u rezidbi ćemo odstraniti i dati lozi priliku da nadoknadi izgubljeno i potjera nove pupove. Ovdje na našim položajima najosjetljiviji je crni pinot na kojemu se i vide posljedice izmrzavanja, no procijeniti uistinu kolika će šteta biti, sada je još rano - kaže iskusan vinogradar i vinar Ivan Jurković.

Da je duboki snježni pokrivač dobro došao, potvrđuje i požeški vinogradar i vinar Antun Malvić. Podsjeća kako je to lozu u njezinu donjem dijelu zaštitilo, ali i donijelo prijeko potrebnu vlagu u zemlju nužnu za proljetni razvoj loze. Za razliku od iločkih i baranjskih vinograda gdje bilježe čak pucanje loze uslijed studeni i leda, ovdje toga nije bilo. No, kada se loza probudi iz zimskog mirovanja, sokovi prokolaju punom snagom, a vegetacija krene, sve će biti puno jasnije. Tada će se stvaran danak teške zime sa sigurnošću utvrditi, a štete, nadaju se slavonski proizvođači, ne bi smjele ostaviti dugotrajne posljedice. (SN)