Prikazujem sadržaj po oznakama: Dubravko Jelčić

POŽEŠKI OGRANAK MATICE HRVATSKE ORGANIZIRAO PROMOCIJU KNJIGE  -

POŽEGA – Nedavno obnovljena organizacija Matice Hrvatske u Požegi pokazuje novu vitalnost rukovodstva koje ostvaruje zacrtani plan društvene i kulturne djelatnosti prije svega. Tako je požeška javnost uspjela doznati što je dr. sc. Josip Jurčević otkrio i želio prenijeti čitatelju u svojoj knjizi „Slučaj Perković – spašavanje zločinačke budućnosti“, na promociji koju je požeški ogranak MH organizirao u velikoj dvorani HGK. Uvodničarka dr. sc. Vesna Vlašić, predsjednica požeške Matice predstavila je autora, a o samom autoru i knjizi govorili su i akademik Dubravko Jelčić, Tomislav Radonić i komunikolog Mihovil Bogoslav Matković.

- Što se više pisalo u medijima o tom Lex Perković, meni je bilo jasno da se ne piše zbog toga da bi se više saznalo o tome nego da bi se što više toga prikrilo. Odlučio sam u knjizi iznijeti zapravo pozadinu tih događaja, vezanih uz slučaj Perković i zapravo pokazati da se razaznaje koliko je hrvatska povijest prije devedesetih povezana i nakon devedesetih u smislu imena i prezimena. Za očekivati je da su sve institucije bivše Jugoslavije 90' raspale, od partije pa nadalje, pa tako i na republičkoj razini, i da niti jedna institucija nije u Hrvatsku kao cjelina preselila. Međutim jedna jedina institucija je preselila cijela, Služba državne bezbjednosti ili UDBA kako mi kažemo. To je upitna činjenica kada se zna da je UDBA bila zadužena da čuva komunistički režim i bivšu Jugoslaviju, a da je najveći neprijatelj te države bila hrvatska država, hrvatstvo i demokracija. Postavlja se pitanje kako je ta institucija koja je 50 godina ratovala protiv samostalne hrvatske i demokracije mogla sa svih 750 zaposlenika te službe postala bez ikakve promjene, zadrške, postati sustav državne sigurnosti u samostalnoj Hrvatskoj, prvo u civilnom dijelu a ubrzo u Ministarstvo ubrane u vojnoj sigurnosnoj službi. Mnogi odgovori na pitanja nakon 90' o kriminalu i korupciji koji teško pogađa hrvatsku, nisu neki zakrabuljeni pljačkaši nego o ljudima na najmoćnijim političkim položajima koji pustoše po hrvatskoj – kaže Jurčević koji upravo njihovim sukobima sada kasnije iznose na vidjelo te slučajeve. Tako objašnjava i cijeli niz zagonetnih pogibija hrvatskih branitelja, od čudnih zalutalih metaka, čudnih prometnih nezgoda, onih koji su htjeli progovoriti o tim čudnim pljačkama. Svi oni pogibaju na način koji jako sliči udbaškom rukopisu.

- Zbog toga čudi kako je moguće da je upravljačka struktura u hrvatskoj koja je sve potpisivala s EU, goleme veleizdaje gospodarske i dr. činila, najedanput ulazi u rat za koji nije imala šanse, sa onima koje je servilno služila. Vidjelo je da su na to bile prinuđene da službe ne bi progovorile. Štićenje Perkovića i Mustača zapravo nije štićenje njih kao osoba, nego štićenje da bi na neutralnom terenu pod pritiskom progovorili o toj vertikali pljačke i drugih kriminalnih radnji u Hrvatskoj. Ista bivša komunistička, partijska struktura nastavlja svoj pljačkaški posao – kaže Jurčević koji smatra da su iste osobe, visoki funkcioneri u bivšoj državi i dalje odgovorne osobe za nastavak pljačke u Hrvatskoj. U knjizi navodi i koje su sve poveznice s „Perkovićima“ prisutne u prošlim, ali i današnjim Vladama, predsjednicima RH i ministrima.

Jurčević je u knjizi predvidio i ovakav završetak jer Europa ima svoje instrumente i mehanizme, a sav ovaj igrokaz ocjenjuje samo kao razvlačenje na dobivanju vremena. No sada dolazi drugo poluvrijeme u kojem će se trgovati, jer i Njemačka ima svoje „Perkoviće“. – Očekujem sada kada ode i Mustač i krene suđenje u Njemačkoj da se tu još nešto događa ispod žita. Držim da je tema sve aktualnija, da sam i prozvao neke dijelove vlasti, njemačko tužiteljstvo za prikupljanje dokaza koristi i moju knjigu – završio je Jurčević, zadovoljan pozitivnim reakcijama čitatelja na knjigu koji kažu da se čita kao triler.

OKRUGLI STOL ZAVODA ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD HAZU -

POŽEGA – U želji da se ponovno pokrenu i nastave istraživanja na povijesnom lokalitetu Rudine koje su svojim nalazima stavile Požeštinu u sam vrh arheoloških nalazišta, te da se upravo Rudine i simbol nalazišta rudinske glave i na drugi način koristi, kroz turizam, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi organizirao je okrugli stol i znanstveni skup na temu „Rudine – prošlost u budućnosti“. Znanstvenom skupu na inicijativu akademika Dubravka Jelčića, voditelja požeškog Zavoda HAZU pridružili su se poznati stručnjaci koji su na nalazištu radili od prvih dana, koji su ga pratili kasnije, znanstveno obrađivali, otkrili njegovu vrijednost i danas mogu reći što Rudine znače u povijesti naših krajeva gledajući i onovremenu Europu.

Tako je prof. Dubravka Sokač–Štimac govorila o Prvim sustavnim arheološkim istraživanjima na Rudini. – Bila su to u tadašnje vrijeme 1980. godine najveća i najopsežnija istraživanja, sa najviše ljudi uključenih u iskapanja i velikim izdvojenim sredstvima za istraživanja. Naravno da su došli i rezultati, a posebno kada smo jednog dana našli četiri rudinske glave, razbacane kao krumpiri, drugi dan našli smo ih još, ukupno u nekoliko dana dvadeset i dvije – istakla je Sokač-Štimac, dugogodišnja ravnateljica požeškog Gradskog muzeja koja je od prvih dana radila na istraživanjima Rudina. O novijim arheološkim spoznajama o Rudini govorio je prof. dr. sc. Željko Tomičić koji je istakao da je ovo najvrednije nalazište u požeškom kraju gdje su otkriveni temelji romaničke crkve i benediktinskog samostana sv. Mihovila iz 12. stoljeća. To je najvažniji sakralni spomenik srednjeg vijeka u Slavoniji.

Antropološku analizu ljudskih koštanih ostataka s nalazišta Rudina i benediktinskog samostana sv. Mihovila izložio je dr. sc. Mario Novak, a o budućnosti povijesnog graditeljstva u Rudinama govorio je mr. sc. Boris Vučić Šneperger. Kulturološku dimenziju Rudina izložio je akademik Dubravko Jelčić a prof. dr. sc. Ivan Pejić govorio je o važnim genetičkim otkrićima u sferi vinogradarstva na Rudini. Dr. sc. Žarko Španiček obradio je Rudine kao složeni konzervatorski i restauratorski problem.

Okrugli stol nastavljen je posjetom povijesnom lokalitetu Rudine. Okrugli stol podržali su i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko i zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik. Najavljena su i nova multidisciplinarna istraživanja, arheološka iskapanja i konzervatorski radovi na Rudinama, a plod okruglog stola je i dvojezična publikacija Rudine – prošlost u budućnosti.

ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD – HAZU POŽEGA  -

POŽEGA – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Požega organizirao je prezentaciju novijih izdanja Centra za samostalni rad HAZU Vinkovci. Požežanima je tako predstavljena Zapostavljena književna baština Anice Bilić izdana 2009. godine i njeni Čuvari književnih dobara izdana 2011. godine. Predstavljen je i Zbornik radova Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima te izdanja Hrvatskog šumarskog društva autorice Ane Horvat, antologiju pjesama Stablopis, izdanu 2011. godine.

Djela i autore predstavio je akademik Dubravko Jelčić, akademik Slavko Matić, dr. sc. Ana Bilić, viša znanstvena suradnica i Damir Delač, dipl ing. šumarstva.

Ovdje predstavljamo djela pisaca, manje poznatih, zanemarenih i prešućivanih, pisaca s područja sjeverne hrvatske, Slavonije, vinkovačkog i županjskog kraja. Ja sam sve te knjige recenzirao, bio i urednik većine njih i ne bi ih kao urednik potpisao da nisu dobre – rekao je u uvodu Dubravko Jelčić, istakavši da je upravo tim izdanim djelima vinkovački centar opravdao svoje postojanje.

 Djela dr. sc. Anice Bilić "Zapostavljena književna baština" i "Čuvari književnih dobara" koja propituju i valoriziraju književnu baštinu, posebice sjeverne hrvatske, iznose na svijetlo dana ono što je nepoznato a zbog toga često i nepriznato u hrvatskoj književnosti 19. i 20. Stoljeća. Ona se posebno fokusira na zavičajne, regionalne pisce. Anica Bilić istraživač je koji se može mjeriti s vrhunskim istraživačima hrvatske književne baštine, predstavljajući rekao je Jelčić.

- Dosta je toga još uvijek neistraženo, još uvijek ima puno posla na toj našoj "književnoj njivi" i mislim da je jako važno proučavati književnu baštinu sa suvremene točke gledišta i sa aspekta suvremene književnosti. Na taj način ju revitaliziramo ali i postavljamo u jednom drugom smislu – naglasila je Anica Bilić predstavljajući svoje knjige.

Predstavljanju su uz predstavnike županije i grada Požege, kulturne uglednike Požeštine, rukovodstva Hrvatskih šuma Požega, nazočili i svi voditelji akademijinih Zavoda u Osijeku, Vukovaru i Vinkovcima.