U utorak 2. kolovoza 2022. oko 14:10 sati u Požegi u Vukovarskoj ulici, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „Citroen“, požeških registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola od 2,08 promila upravljao 61-godišnjak.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 61-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Istoga dana oko 20 sati u mjestu Gaj, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „Opel“, bjelovarskih registarskih oznaka, kojim je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,29 promila upravljao 25-godišnjak, utvrđeno je da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 25-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.

Prometne nesreće tijekom protekla 24 sata

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici Jurja Križanića i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Jagodnjak.

POŽEGA -  Gradsko društvo Crvenog križa Požega poslalo je apel svim dobrovoljnim darivateljima krvi da bog povećanih potreba za krvi te krvnim pripravcima poziva sve dobrovoljne  darivatelje krvi i ostale građane da se odazovu na akciju prikupljanja krvi još danas, srijeda 03. 08. Akcija se održava u prostorijama GD Crveni križ Požega u Osječkoj ulici broj 12, od 10 do 17 sati. 

 - Bolničke ustanove u svakom trenutku trebaju osigurati bolesnicima upravo onu krvnu grupu koja je potrebna. Poštovani davatelji, zahvaljujemo Vam na darovanoj krvi u ime svih osoba u potrebi - stoji u priopćenju GD Crveni križ Požega.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 140 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 2 osobe su hospitalizirane, 138 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 104.591 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 38 uzoraka, od kojih je 31 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Vatrena stihija kao i tijekom mnogih ljeta u našoj povijesti, nije iznenadila nikoga niti ove godine dok  „hara“ našom obalom. U susjednoj Sloveniji kao i ostalim državama u EU-u tek se prebrojava materijalna šteta koja je nastala velikim požarima, no kod nas katastrofalne posljedice koje vatra ostavlja ljetna su svakodnevica. Ove godine posebice jer su vezane uz periode dugotrajne suše koje utječu na pojavu požara znatno češće i brojnije nego inače. Prema izvješću o požarima Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) o požarima u 2021. godini na razini EU opožareno je 500 566 ha površine i to većinom u periodu srpnja i kolovoza. Također, opožarene su i zaštićena Natura 2000 područja sa gotovo 1/5 udjela (102 568 ha) u opožarenim površinama.

S obzirom na količinu i intenzitet požara Europski informacijski sustav za šumske požare predviđa da bi ova godina mogla biti čak i gora od 2017 godina koja drži neslavni rekord godine sa najvećom opožarenom površinom u Europi ikada. Međutim, bitno je naglasiti da promjene u globalnom okolišu ne idu na ruku smanjenju broja požara jer povećanjem temperature i sušnih perioda u budućnosti se može računati na povećanje izazova u gospodarenju rizikom od nastanka požara na određenom području. Bitno je stoga posebnu pažnju posvetiti kvalitetnom planiranju okoliša te nabavci i prostornom rasporedu opreme za gašenje požara – upozorava prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak.

U ovim požarima najviše stradavaju crnogorične vrste stabala, iako ni bjelogorica nije pošteđena pogotovo degradirani stadiji makije.

Svakako možemo razdijeliti ugroženost vrsta ovisno o ekološkim (ponajviše klimatskim) osobinama prostora. U panonskom dijelu najugroženije vrste su smreka i borovi (crni i bijeli bor), u dinarskom području, iako kao rijetka pojava, požar najviše šteti smreci, borovima i jeli. Mediteran možemo podijeliti na submediteranski i eumediteranski dio. U oba područja pojava šumskih požara nije rijetkost dapače oni su sastavni elementi navedenih prostora kada nastanu prirodnim putem. U submediteranu najviše stradavaju kulture crnog bora i horizontalnog čempresa dok na području eumediterana su gotovo podjednako ugrožene crnogorične sastojine i kulture (osobito alepski, brucijski, dalmatinski crni, primorski bor, a najmanje pinija te horizontalni i vertikalni čempres, borovice) i uglavnom degradacijski stadiji sastojina vazda zelene bjelogorice (crnika, oštrika divlja maslina, lovor, rogač, tršlja, hudika, mirta, zelenika, obična planika, krkavina, vrijes, bušin, ružmarin, kadulja, smilje – analizira Fran Poštenjak, mladi poduzetnik iz Jastrebarskog i vlasnik tvrtke Arboring.

Naglašava i kako u požarima ne nastaje šteta samo nad nadzemnim objektima, već stradava i površinski organski ostatak te mikroflora i fauna u tlu koja je izrazito važna za normalno kruženje materije.

Problem sa oštećenjem tla vidljiv je u brojnim primjerima pokušaja ozelenjivanja degradiranih površina a i istraživanja su pokazala da, upravo zbog nepostojanja mikroflore i mikrofaune u tlu organski ostatak- lišće i grančice, ne ulazi u proces razgradnje čime čitav sustav postaje neodrživ. Vrijeme regeneracije ovisi o vegetaciji kojom se sanira opožarena površina, samom stupnju oštećenja zemljišta prilikom i nakon požara te kvalitetom staništa, a često iznosi i nekoliko desetaka godina – ističe mladi poduzetnik Fran Poštenjak.

Najbolja zaštita od požara su planiranje i prevencija kako prostora tako i resursa za gašenje požara. Postoje učinkovita rješenja koja se mogu relativno lagano uklopiti u prostor oko naselja kako bi se smanjila ugroza ljudi i imovine od požara.

Kao jedan korak u tome je potrebno educirati ljude o karakteristikama važnijih vrsta stabla, širenju požara i važnosti šuma općenito. Primjerice, alepski bor Pinus halepensis L. kao pionirska vrsta na području Mediterana odličan je izbor, ali samo kako bi pripremio stanište za tzv. klimatogenu vegetaciju kao što su na primjer hrast crnika Quercus ilex L. ili hrast medunac Quercus pubescens Willd. Također, alepski bor sadrži dosta smole i eteričnih ulja te time lakše gori u odnosu na navedene hrastove. On spada u grupu pirofita što znači da se dobro obnavlja na staništima nakon požara, ali prilagodba kojom raspršuje češere negativno utječe na širenje požara – naglašava prvi hrvatski doktor za drveće.

Najveći problem prilikom širenja požara predstavljaju zapuštene parcele i polja preko kojih se vatra, ako se inicijalno radi o tzv. prizemnom požaru, može proširiti u krošnje stabala te tako nastaje takozvani visoki požar koji može nanijeti enormne štete ukoliko ga se ne stavi pod nazor i ugasi. Također. na požarištu je bitno čim prije izvršiti sanaciju staništa sa ciljem sprječavanja procesa površinske erozije tla te pedosferu privesti proizvodnosti i plodnosti. Drugim riječima, potrebno je čim prije uspostaviti biljni pokrov te vratiti mikofloru i mikrofaunu u tlo kako bi se nastavilo cikličko kruženje hranjiva u tlu, smatra poduzetnik i vlasnik tvrtke Arboring Fran Poštenjak.

Sam proces erozije tla izrazito je opasan jer se događa spiranje tla. Intenzitet spiranja ovisi o količini padalina, jačini udara vjetra i generalnoj orografiji terena- prvenstveno o inklinaciji kada su u pitanju padaline. Lošim izborom sadnog materijala za pošumljavanje ili lošim izborom vremena za izvođenje radova možemo anulirati sav trud i sredstva, ako se sadnice koje se posade posuše ili, ako se bačeno sjeme ispere vodom prilikom prve veće kiše. Također, orografske karakteristike terena utječu na izbor metode za sanaciju opožarenih površina. Tako je kod izrazito položenih terena isplativije rasuti sjeme dok kod je kod nagnutih terena potrebno posaditi svako novo stabalce ili grm - skreće pozornost prvi hrvatski doktor za drveće i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.

Podaci brojnih istraživanja pokazuju kako je prilikom sanacije velikih opožarenih površina potrebno koristiti pionirske vrste, alepski bor Pinus halepensis na prostoru eumediterana te Pinus nigra crni bor na području submediterana, upravo zbog njihove sposobnosti brzog razvoja na takvim degradiranim staništima. Međutim, od neizmjerne je važnosti obaviti na vrijeme i prema propisima struke sve uzgojne radove koji su potrebni kako bi se izbjeglo stvaranje gorive mase u mladim sastojinama alepskog bora. Konačno, kada se ostvare uvjeti, izričito je važno izvršiti i konverziju sa klimatogenim zajednicama područja koje je izgorilo. Na taj način povećavamo otpornost šuma na požare i potičemo prirodne cikluse obnove šuma čemu bi trebali težiti te možemo dobiti šume koju su rasle na ovim prostorima davno prije nego što ih je čovjek svojim aktivnostima u velikoj mjeri uništio.

Ukoliko se radi o relativno maloj površini uz objekt, preporučljiva je sadnja bjelogoričnih vrsta koje su prisutne na prostorima a otpornije su na zapaljenje i štete od požara. Također, treba voditi brigu o krajnjim dimenzijama vrste, količini slobodnog prostora, te značajkama rasta vrste pogotovo korijena i karakteristikama staništa, ali i o potencijalnim štetnicima koji se mogu njoj javiti.

Službeni podaci koje je nedavno objavio američki Biro ekonomske analize pokazuju da je realni američki BDP u drugom kvartalu ove godine pao za 0.9%, što je drugi uzastopni kvartal u kojemu najbitnije svjetsko gospodarstvo bilježi silazan trend. Upravo je pad BDP-a dva kvartala za redom uvriježeni kriterij prema kojemu se određuje je li neko gospodarstvo ušlo u recesiju pa je opravdano zaključiti kako se Sjedinjene Američke Države nalaze u novoj recesiji koja bi se mogla preliti na čitav svijet.

Da bi ulazak u recesiju bio i službeno potvrđen, potrebna je odluka američkog Nacionalnog ekonomskog istraživačkog biroa, skupine od osam ekonomista kojoj u pravilu treba više mjeseci, a nekad i više od godine dana, da takvu odluku donese. Iako određeni američki političari i ekonomisti tvrde da je potrebno čekati njihovu odluku prije nego se zaključi da je SAD u recesiji, dva uzastopna kvartala u kojima realni BDP pada govore sami za sebe.

Dizanje kamatnih stopa se usporava

Američki Sustav federalnih rezervi, svojevrsna središnja banka SAD-a, na dugo iščekivanom jučerašnjem sastanku objavio je kako će se intenzitet dizanja kamatnih stopi u narednom periodu smanjiti, što bi značilo da je jučerašnje dizanje stope za 0.75% zadnje intenzivno dizanje u ovoj godini.

Dizanje kamatnih stopa je mehanizam kojeg Fed koristi kako bi suzbio visoku inflaciju, ali ono u isto vrijeme i usporava gospodarstvo zbog skupljeg posuđivanja novca. Najavljeno smanjivanje intenziteta podizanja kamatnih stopa stoga ukazuje na to da i Fed očekuje recesiju i smanjivanje gospodarstva, uz sveprisutnu inflaciju koju zasad ne uspijeva smanjiti.

Utjecaj na Europu i svijet

Iako je Europska unija u prvom kvartalu ove godine jedva izbjegla pad BDP-a (narastao je za samo 0.4%), situacija na starom kontinentu nije ništa bolja nego u Americi, što znači da i Europi prijeti recesija. Dapače, moglo bi se reći da je u Europi situacija još neizvjesnija, ponajviše zbog rusko-ukrajinskog rata i posljedične energetske krize čije će se posljedice sve više osjetiti kako se zima bude približavala.

Uz sve to, visoka inflacija ne jenjava i u mnogim europskim državama, uključujući i Hrvatsku, probija dvoznamenkaste brojke. Kombinacija inflacije i usporavanja gospodarstva naziva se stagflacija i predstavlja izrazito nepovoljnu pojavu u kojoj kupovna moć građana vrijedi sve manje, potrošnja pada, štednja gubi svoju vrijednost, a u isto vrijeme raste i nezaposlenost te padaju realne plaće.

Upravo je zato prošli mjesec Svjetska banka izdala priopćenje u kojemu navodi kako očekuje pad europskog BDP-a od 2.9% u 2022. godini, a na svjetskoj razini očekuje značajno usporavanje rasta te stagflaciju u srednje i nisko razvijenim državama.

Recesija i zlato

Poznato je kako za vrijeme recesija, ulaganje u mnoge investicijske instrumente poput dionica i nekretnina postaje posebno rizično. Istovremeno, visoka inflacija svakim danom umanjuje vrijednost ušteđenog novca kojeg nije isplativo držati u obliku novca pa se postavlja pitanje - što napraviti s novcem prije pojave recesije?

Sve popularniji način štednje i ulaganja otpornog na recesiju je investicijsko zlato koje tradicionalno predstavlja zaštitu imovine u nesigurnim vremenima. To potvrđuje i činjenica da je cijena zlata u proteklim recesijama u pravilu rasla, a posebno se ističe recesija koja je krenula 2008. godine za čije je vrijeme cijena žutog plemenitog metala narasla za više od 200% u svega nekoliko godina, što je svima koji su štedjeli u obliku zlatnika i zlatnih poluga donijelo pozamašan prinos.

S obzirom da je pred nama nova recesija, a dizanje kamatnih stopa se usporava, za očekivati je daljnji rast cijene zlata u narednom periodu. Nedavni pad cijene uzrokovan dizanjem kamatnih stopa stoga predstavlja odličnu priliku za kupnju zlata po nižoj cijeni, što sve više ulagača trenutno koristi.

Autor: Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata

Novi prigodni poštanski blok s motivom impresivnoga formacijskog leta akrobatske grupe Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva -

ZAGREB – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 3. kolovoza 2022. novi prigodni poštanski blok čiji je motiv impresivni formacijski let zrakoplova akrobatske grupe Krila Oluje. Autor prigodnog bloka je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, a fotografiju je snimio satnik Darko Belančić, vođa akrobatske grupe Krila Oluje. Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom B što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u međunarodnom prometu. Prigodni blok tiskan je u nakladi 30.000 primjeraka i čine ga dvije marke. Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Krila Oluje su akrobatska grupa Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva (HRZ) čija je zadaća prezentacija vještina, discipline te timskog rada i visokog stupnja obučenosti pripadnika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i Oružanih snaga RH. Akrobatska grupa Krila Oluje službeno je predstavljena javnosti 5. kolovoza 2005. u Kninu povodom obilježavanja 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” po kojoj je i dobila ime. Od tada je zabilježila više od 200 službenih javnih nastupa u Republici Hrvatskoj te u inozemstvu. Svoj program prezentirali su na najprestižnijim zrakoplovnim manifestacijama u brojnim europskim državama uključujući Rumunjsku, Sloveniju, Mađarsku, Njemačku, Austriju, Češku, Slovačku, Belgiju, Italiju, Tursku, Poljsku, Dansku, Švicarsku, Ujedinjenu Kraljevinu i Francusku. Na brojnim domaćim i međunarodnim aeromitinzima nastupe Krila Oluje pratili su milijuni gledatelja i zaljubljenika u akrobatsko letenje. Zbog složenosti elemenata od kojih se sastoji letački program, Krila Oluje našla su se u samom vrhu svjetskoga akrobatskog letenja, a za svoje nastupe osvojili su brojne nagrade i priznanja.

Krila Oluje djeluju u sastavu 392. eskadrile aviona 93. krila HRZ-a u Vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku. Piloti Krila Oluje lete na avionu Pilatus PC-9M. Tijekom izvođenja programa avioni lete na međusobnoj udaljenosti manjoj od tri metra pri brzinama do 550 km/h, a opterećenje koje piloti podnose tijekom pojedinih elemenata kreće se od -2.5 g do +6.5 g. U okviru svog programa na vojnim manifestacijama i obljetnicama Krila Oluje izvode i specifičan manevar – prelet Missing man. To je tradicionalan način odavanja počasti u svijetu zrakoplovstva, a izvodi se tako da se jedan od aviona tijekom manevra izdvoji iz glavne formacije odajući počast svim nestalim i poginulim hrvatskim braniteljima.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisalo je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.038 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.309 -

Među njima su 673 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 26 pacijenata. 

Preminulo je 10 osoba a ukupno do sada imamo 16.336 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.187.825 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 1.163.180 osoba od toga 1.059 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 4.580 osoba.

Do danas je ukupno testirana 5.053.891 osoba, od toga 3.673 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 1.8.2022 utrošeno je 5.264.857 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,57% ukupnog stanovništva, odnosno 70,85% odraslog stanovništva. Na dan 1.8.2022 utrošeno je 270 doza cjepiva, a od toga je 60 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 1.8.2022 2.316.486 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.443 osoba (2.042.699 osoba cijepljeno s dvije doze te 203.744 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,81% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

PLETERNICA - Pleternica je i službeno dobila svoju prvu skulpturu u prostoru – Friedricha Solomona Kraussa „Šapni mu svoj bećarac”!  Riječ je o Pleterničaninu, etnologu, folkloristu i filologu, skupljaču bećaraca čiji je lik u bronci napravila požeška akademska kiparica Tatjana Kostanjević.

Otkrivanju skulpture, što su učinili mladi članovi KUD-a „Orljava”, prethodio je prigodni program koji je organizirala Javna ustanova Pleternica u suradnji s Gradom Pleternicom, Poduzetničkim centrom Pleternica i TZ Grada Pleternice. U tome su im potporu dala i Kulturno-umjetnička društva „Orljava”, „Svilenka” i „Rama” koji su pjevali, plesali i posjetitelje počastili pogačicama, kuhanim kukuruzom, kruhom namazanim s mašću i naravno, raznim pićima.
O Kraussu, njegovoj skulpturi, Muzeju bećarca čije se otvorenje uskoro očekuje, ali i o pleterničkim projektima za koje se uglavnom koriste sredstbva EU, govorili su direktorica Javne ustanove Jasna Hoffmann, povjesničar, arhivist i voditelj Muzeja bećarca Mario Katić, kiparica Tatjana Kostanjević, gradonačelnica Marija Šarić i županica Antonija Jozić.

Postavljanje Kraussove skulpture na Trgu bećarca dio je velikog projekta “Svijet graševine" u koji su uključeni gradovi Kutjevo i Pakrac a vrijedan je 65 milijuna kuna. Čak 85 posto novca osigurano je iz EU a od navedenog iznosa 30 milijuna kuna odnosi se na aktivnosti u Pleternici.
Nakon otkrivanja skulpture, mnogi su se pošli fotografirati uz nju i nešto prišapnuli Kraussu a to će sada vjerojatno činiti i oni koji budu dolazili u Pleternicu, u obližnju Terra Panonicu ili kakvo događanje kojih je tijekom godine mnogo. Uslijedio je nastup KUD-a “Orljava”, koji se sprema za nastup u Sjevernoj Makedoniji, a na kraju, kako je to već postao običaj, u zajedničkom kolu su im se pridružili posjetitelji na Trgu bećarca.

tekst i fotografije Vesna Milković

Dovršetkom ovog projekta korak smo bliže cilju u tom segmentu, a to je izgradnja ili rekonstrukcija nogostupa u našim naseljima - istaknula je Marija Šarić, gradonačelnica Pleternice. 

Nogostupi su jedan od stupova sigurnosti pješaka posebice ako se radi o državnim cestama. Jedan takav upravo je izgrađen na DC525 kroz naselje Bilice vrijednosti 1,5 milijuna kuna.

– Želimo biti partner svim državnim tvrtkama, a realizacijom ovog projekta mogu konstatirati da se dobra suradnja sa Hrvatskim cestama nastavila. Dovršetkom ovog projekta korak smo bliže cilju u tom segmentu, a to je izgradnja ili rekonstrukcija nogostupa u našim naseljima – istaknula je Marija Šarić, gradonačelnica Pleternice.

Navodi kako je pred visokom fazom izvođenja nogostup kroz naselja Buk, Resnik i Svilna te priprema za rekonstrukciju nogostupa u naselju Gradac.

– Također kroz rekonstrukciju ceste u naseljima Frkljevci i Kadanovci izgraditi će se i taj nogostup, a tu je izvođač radova već uveden u posao i čeka se početak radova na tom projektu – dodaje gradonačelnica Šarić.

POŽEGA - Večer novih tamburaških pjesama festivala „Zlatne žice Slavonije Požega 2022.“ održat će se u nedjelju 4. rujna uz izravan prijenos u programu Hrvatske radiotelevizije. 

Pozivamo vas da zapratite naš  YOUTUBE KANAL ZLATNE ŽICE SLAVONIJE na kojemu možete poslušati sve pjesme. Evo i popisa izvođača, naziva skladbe, autora glazbe, stihova i aranžera:

SLAVONSKE LOLE – Slavonijo, ravna ledino – 3:02 (Saša Osenički/Goran Orešković – Goran Orešković – Mario Zbiljski)

ŠIMA JOVANOVAC – Slavim dane, godine, starost me ne brine – 3:08 (Šima Jovanovac – Mirko Benčić – Krunoslav Mihaljević)

STJEPAN JERŠEK ŠTEF – Život je lijep – 3:42 (Ivica Plivelić – Ivica Plivelić/Stjepan Jeršek Štef – Ivica Plivelić/Željko Nikolin)

RAVNICA – Pred drvenom kućom starom – 2:58 (Aleksandar Homoky – Željko Krznarić – Aleksandar Homoky/Stjepan Rudinski) 

ŽELJKO BARBA – Dođi kući, pendžere otvori – 3:31 (Željko Barba – Miroslav Škoro/Biljana Pavlović – Ivica Plivelić/Željko Nikolin )

KVARTET GUBEC – Nema kući 7 dana – 3:10 (Rajko Suhodolčan  – Nikola Kristić – Krunoslav Dražić)

ŠOKCI – Nebo iznad Slavonije  – 3:25 (Siniša Đukić – arr. Stjepan Rudinski)

TKANICA – Šokac i tambura  – 3:07 (Tomislav Šokić – arr. Tomislav Šokić/TS Tkanica) 

IVAN ŠTIVIĆ – Čaša za lijek – 3:20 (Ivica Plivelić – Branimir Mikić – Ivica Plivelić)

ŽETEOCI – 40 jeseni, 40 proljeća – 3:29 (Stjepan Knežević – arr. Ivan Priman)

MIROSLAV ŠKORO – Daj još jednu – 3:37 (Ivica Plivelić/Miroslav Škoro – arr. Ivica Plivelić/Miroslav Škoro/Branimir Mihaljević )

LEGE – Spreman sam na sve – 3:32 (Marko Zeljković/Marin Bando – arr. Marin Bando)

KAS – Jedina – 3:28 (Ante Gudelj – Ante Majić – Jurica Hrenić)

POSEGANA – Ljubav – 3:27 (Dominik Blaževac – arr. Posegana)

VRANAC – Zar je stvarno gotovo – 4:21 (Branimir Jovanovac)

GAZDE – Tebe ne zaboravljam – 4:03 (Marko Bujanović – Željko Krznarić  – Marko Bujanović/Predrag Martinjak/Damir Popović)

BOSUTSKI BEĆARI – Svatovska – 3:52 (Željko Zovko – arr. Ivica Murat)

CECILIJA – Lijepa naša u srcu – 3:10 (Danijela Bogdanović – arr. Bojan Dragojević)

CURE IZ CENTRA – Ženski rusvaj – 3:28 (Mirko Šenkovski Geronimo – arr. Jurica Hrenić)

DŽENTLMENI – Zavedi me – 3:15 (Zoran Kuna – Zoran Kuna/Ante Majić – Darko Čuvidić/Željko Nikolin)

LIDIJA BAČIĆ LILLE – Najdraže moje – 3:11 (Ivica Plivelić – Fayo  – Ivica Plivelić/Mislav Sirovina)

SLAVONIA BAND – Kad me isprate ravnice – 3:01 (Željko Zovko/Snježana Perić – arr. Marin Bando)