POŽEGA - Temeljem zahtijeva učenika srednjih škola te studenata a u dogovoru sa Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu, Petrova 3, Zagreb – dobrovoljno darivanje krvi u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Požega posebno organizirano za učenike srednjih škola/studente održat će se 03. veljače 2023.godine (petak) od 11:00 sati do 15:00 sati.

Iz GD CK Požega u priopćenju apeliraju: Molimo vas da obzirom na mogućnosti objavite apel o gore navedenoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi uz zamolbu da se učenici te studenti na isto odazovu.

Isto tako je u nastavku navedeno sve što bi trebalo znati a vezano u darivanje krvi te molimo da obzirom na mogućnosti isto objavite.

Darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. 

Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno  kontroliramo naše zdravlje. Krv kao LIJEK je nezamjenjiva.

Unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju te pomoći osobama u potrebi - stoji u priopćenju GD CK Požega koje potpisuje ravnatelj Miroslav Zelenika, dipl. oec.

POŽEGA - Iz grada Požege obavještavaju sugrađane da će na snazi biti privremena regulacija prometa u petak 3. veljače 2023. godine u vremenu od 12:00 sati do 15:00 sati. Privremeno zatvaranje prometa za sva vozila bit će u Ulici Julija Kempfa u Požegi i to od Dalmatinske ulice do Ulice Josipa Runjanina radi izvođenja fasaderskih i krovopokrivačkih radova na stambenom objektu u Ulici Julija Kempfa.

Zahvaljujemo se na razumijevanju!

U proteklih desetak godina nekoliko korporacija preuzelo je praktično cijeli Internet, a kako nisu postojale nikakve regulacije ponašanja na digitalnim platformama i dezinformacije su se neobuzdano širile, lako se može zaključi da civilizacijski živimo u dobu informacijskog kaosa -

Sukladno imperativu opstanka takvog čovječanstva, "Demokracija mora biti zdrava" bio je naziv konferencije Gonga i partnera iz njegovog projekta Pro-fact: Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilišta u Dubrovniku, Fakulteta Elektrotehnike i računarstva, Faktografa, te Hrvatsko novinarsko društvo, gdje je konferencija održana, i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) kao suradnika.

Svjetlana Knežević iz Gonga objasnila je da je Pro-fact nastao kako bi se raskrinkavalo dezinformacije o COVID-u u Hrvatskoj, da su uključeni u taj projekt tijekom 15 mjeseci istraživali, analizirali razumijevali i mehanizme širenja i ponašanje građanki i građana izloženih dezinformacijama. 

Nebojša Blanuša s FPZG-a opisao je eksploziju dezinformacija u svijetu kao civilizacijski udarac čovječanstvu kojima su teren pripremile povratak autoritarnih režima, globalna korupcija, urušavanje medijske odgovornosti, sve češće neprihvaćanje rezultata izbora čak i u demokratskim zemljama.

"Situacija s pandemijom sve to još je i pojačala i mi sada već ulazimo u pravo patološko stanje", konstatirao je.

Profesorica Mirjana Tonković s FFZG-a i suradnica na Pro-factu podsjetila je da su građani zbog svih tih razloga već odranije gubili vjeru u institucije, posebno u Hrvatskoj, zbog čega se naša zemlja tijekom pandemije COVID-a pokazala jednim od gorih područja u svijetu u kontekstu teorije zavjera.

"Svi (krizni) trendovi civilizacije su u porastu i svi pokazuju tendenciju geometrijskih progresa. Mi živimo u periodu kolapsa", istaknuo je Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja. Ančić smatra da je jedan od osnovnih razloga zašto su laži eksplozijom u digitalnom svijetu u tolikoj mjeri postale dijelom svakodnevnice, zato što čovjek danas naprosto više živi u digitalnom okruženju nego u takozvanoj stvarnosti.

Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković pojasnio je kako je moguće da u 21. stoljeću netko iskreno vjeruje u to da je Zemlja ravna ploča i da uredno funkcionira u društvu. “Dio problema su i novinari koji na isti način tretiraju i znanstvenike i muljatore, kao i to što mediji nerado objašnjavaju dijelu društva da vjeruje u budalaštine”, zaključio je. 

Predsjednica Europske federacije novinara (EFN) i SNH Maja Sever rekla je da su projekti poput Pro-facta iznimno potrebni obrani uloge novinarstva kao čuvara demokracije, zaključivši da je novinarima "u prekarnim uvjetima rada jako teško ostati na braniku istine".

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je da je, u potrazi za partnerima za borbu protiv dezinformacija, promašeno tražiti partnera u državi, koju je optužio i za to da je medije prepustila tržištu, žrtvujući njihovu prosvjetiteljsku i demokratsku ulogu, i za uopće bliskost s medijima kao korporacijama.

Na drugom panelu profesor Jan Šnajder s FER-a kao problem je označio to da je "cijena dezinformacije danas otprilike nula, što nikad ranije nije bilo tako". 

Profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku podsjetio je da je eksplozija dezinformacija u digitalnom okolišu posljedica globalno prevladavajućih ekonomskih modela: "Proteklo desetljeće proživjeli smo u dobu u kojem je nekoliko globalnih korporacija preuzelo internet. Nije bilo nikakve regulacije, mjera za ograničavanje i na kraju nas je COVID-19 osvijestio, stakeholderi su shvatili da nešto moramo učiniti”. Dodao je kako je Pro-fact otvorio vrata multidisciplinarnom bavljenju temom dezinformacija u Hrvatskoj, a nastavljamo suradnju i u okviru Adria Digital Media Observatory (ADMO) - regionalnog medijskog centra za borbu protiv dezinformacija, koji je dio europske mreže medijskih hubova podržane od strane Europske komisije i EDMO-a.

“U situaciji u kojoj logika profita tehnoloških platformi više ne poznaje granice, a algoritamski odabiri sadržaja presudno utječu na ponudu sadržaja, važnije je nego ikad učiniti programe medijskog obrazovanja relevantnima i kritičnima. No, nikakvo obrazovanje publike neće moći nadomjestiti regulaciju tehnoloških platformi, nastojanje u kojem dosad je najdalje otišla Europska unija svojim Aktom o digitalnim uslugama. Usto, javno financirani mediji i dalje će biti nezamjenjivi akteri informiranja javnosti, unatoč svoj moći platformi”, pojasnio je voditelj edukativnih programa u Gongu, Dražen Hoffmann. 

"Pozitivna stvar je to što većina korisnika online platformi danas zna da poredak prvih stvari koje nam se pojavljuju u tražilicama, uopće nije slučajan. Danas postoji svijest da se sadržaj moderira. Usto, pozitivno je to što se u posljednje vrijeme pokazalo, potaknuto pandemijom, da je platforme moguće prisiliti da im profit ne bude jedini cilj nego i javni interes”, naglasila je profesorica Milica Vučković s FPZG-a i članica Pro-facta. Pozitivno je što danas platforme ako upišete COVID kao prve izvore danas guraju vjerodostojne izvore, poput Svjetske zdravstvene organizacije.

Ana Brakus iz Faktografa pronašla je na konferenciji razlog za optimizam u tome što vidi da se znanstvenici i stručnjaci iz niza područja, od humanističkih do prirodnih, ne predaju, unatoč jasno vrlo zabrinjavajućem stanju u kojem se danas nalaze i čovječanstvo i Zemlja.

"Mladi ljudi danas su duboko anksiozni zbog nekih stvari koje neke druge mlade nisu mučile. Recimo, klimatska anksioznost. Mene ovaj spomenuti informacijski kolaps više i ne deprimira - ako idemo nešto napraviti sa svojom sudbinom", kazala je. “To što su mediji gubitaši ne znači da na njima nitko ne profitira”, dodala je.

“Potrebno je prilagoditi se i okrenuti budućnosti. Trebamo koristiti rezultate istraživanja, tehnologiju, hakirati algoritme i influensere kako bi kampanje došle do ljudi”, rekao je Matej Lončarević, direktor i osnivač Joomboosa.

"Demokracija mora biti zdrava. Što to znači? Za nas u Gongu to znači da institucije odgovorno i bez iznimke rade svoj posao, a građani i građanke im vjeruju, ali ne zato što su lakovjerni nego jer institucije su svojim radom i preuzimanjem odgovornosti zaslužile povjerenje. Demokracija je zdrava ako su mediji slobodni od pritisaka sigurno, odgovorno i u skladu s pravilima struke izvještavati u javnom interesu. Demokracija je zdrava ako je osigurana vladavina prava, a društvo je otporno na dezinformacije i propagandu koja može rezultirati dokidanjem prava i ugrožavanja demokratskih procesa i institucija. Demokracija je zdrava kada građanke i građani aktivno participiraju u društvenom i političkom životu zemlje - izlaze na izbore i referendume, pokreću građanske inicijative oko unapređenja društva", zaključila je Svjetlana Knežević iz Gonga. 

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U razdoblju od 31. siječnja do 1. veljače 2023. u mjestu Kamenski Vučjak, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u metalnu kutiju u vlasništvu Hrvatskih šuma te otuđio alat.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće  -

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u Požegi u Industrijskoj Ulici i na Trgu Svetog Trojstva.

Javni poziv otvoren je danom objave u Narodnim novinama, a rok za dostavu prijava je 45 dana od dana objave -

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
objavljuje

POZIV
za prijavu projekata iz područja sigurnosti cestovnog prometa
na području Republike Hrvatske za 2023. godinu

I.

Predmet ovoga javnog poziva su projekti koji su u funkciji povećanja razine sigurnosti cestovnog prometa, a za koje se može osigurati financijska potpora iz sredstava Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. 

II.

Planom potreba Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za 2023. godinu osigurat će se sredstva za projekte sanacije opasnih mjesta, sukladno točki 7.9., Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. - Sigurna infrastruktura i točkom 7.6 Sigurnost motociklista i mopedista u dijelu inženjerskih rješenja vezanih za sanaciju visokorizičnih dionica cesta za ovu kategoriju vozila.

III.

OPĆI UVJETI ZA PRIJAVU:

Ispunjen Evaluacijski obrazac ovjeren od ovlaštenog revizora cestovne sigurnosti;

IV. 

Prijava koja ne zadovolji uvjete navedene u točki III. ovog Poziva neće se razmatrati.

V. 

Predlagatelji trebaju dostaviti potpisanu i ovjerenu prijavu sa svim prilozima u jednom (1) primjerku na adresu: MUP RH, Ilica 335, Zagreb, s naznakom „Za sanaciju opasnih mjesta kroz Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030.“, najkasnije do isteka roka za podnošenje prijava.

VI.

Javni poziv otvoren je danom objave u Narodnim novinama, a rok za dostavu prijava je 45 dana od dana objave.

VII.

Broj projekata koji će biti realizirani ovisit će o raspoloživoj količini financijskih sredstava.

VIII.

Radna skupina zadužena za provedbu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. će u roku od 45 dana nakon zatvaranja javnog poziva donijeti odluku o raspodjeli sredstava za sanaciju opasnih mjesta, po javnom pozivu za 2023. godinu.

IX.

Odabir projekata sanacije sukladno raspoloživim sredstvima obaviti će se uzimajući u obzir uravnoteženu prostornu distribuciju projekata na razini RH te temeljem kriterija povoljnijeg odnosa troškova i koristi predloženih mjera proračunatog na temelju podataka iz priloženog evaluacijskog obrasca.

X.

Popis pristiglih i odobrenih zahtjeva za sufinanciranje bit će objavljen na portalu NPSCP.HR

Udruga Glas poduzetnika ovim se putem želi osvrnuti na regulaciju poreznog tretmana napojnica. S obzirom na sve češće korištenje kartičnog plaćanja uvodi se mogućnost plaćanja napojnica za usluge koji će se potom porezno teretiti.

Ugostitelji ističu kako je već  prisutan izražen nedostatak radnika  te ograničeni resursi za povećanje plaće zaposlenika. Glavni resursi  koje su ugostitelji vidjeli kao prostor za poboljšanje uvjeta svojim zaposlenicima jest neoporeziv tretman dijela napojnice, te su kolege iz NUU-a išle s navedenim prijedlogom prema nadležnom ministarstvu financija. Mi u UGP-u smatramo da sve uslužne djelatnosti trebaju imati neoporezivi dio napojnice. Trenutno se napojnice oporezuju kao plaće,  što znači da iz nje morate platiti porez, prirez i  doprinose. Prema tome kada, na primjer, ugostiteljskom djelatniku putem kartičnog plaćanja ostavite napojnicu od 2 eura, njemu ostaje tek nešto više od jednog eura jer ostatak odlazi na troškove doprinosa, poreza i prireza.

Namjera jest da djelatnici nagradu koju su zaslužili svojim radom prime u cijelosti, barem do 15% iznosa računa. Spomenuti postotak izračunat je iz trendova koje možemo uočiti u zapadnim zemljama u kojima napojnica iznositi 10 do 20 posto iznosa računa. Prema tome, naš inicijalni prijedlog počiva na tome da do 15 posto dodatnog iznosa na račun, a koji se tretira kao napojnica, bude neoporezivo. Osim toga, predlažemo da gornja granica neoporezivog iznosa iznosi 20 000€ godišnje po zaposleniku, a iznos iznad da se oporezuje porezom na dohodak, kako se neoporezivanje napojnica ne bi zloupotrebljavalo.

Trenutno tretiranje napojnice kao plaće donosi zaposlenicima u ugostiteljstvu, ali i u drugim uslužnim djelatnostima određene troškove, a do 2018. godine se čak na napojnicu obračunavao i PDV od čega se brzo odustalo.  Oporezivanje napojnica nije novitet, nego u Hrvatskoj možemo pronaći tek nekolicinu lokala unutar kojih je moguće ostaviti napojnicu prilikom kartičnog plaćanja, a ono sada sve više postaje uobičajena praksa. Zbog svega navedenog ideja koju kolege ugostitelji predlažu zapravo predstavlja porezno rasterećenje kojime žele povećati zadovoljstvo svojih zaposlenih i omogućiti im prostor za veću zaradu. Povećanje primanja u ovom momentu povećane inflacije i nestabilnosti mora biti cilj djelovanja Vlade.

“Ukoliko ministar Primorac doista bude do kraja hrabar i mudar i dođe do zakona o neoporezivanju napojnica do određene adekvatne granice za uslužne djelatnosti, a uz traženo smanjivanje PDV-a na 13% za iste djelatnosti, to će biti pravi koraci za oživljavanje malog poduzetništva i borbe protiv sive ekonomije!”, rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a. 

POŽEGA - Članovi HPD-a „Sokolovac“ Požega svake godine tradicionalno organiziraju izlet "S Matkom Peićem po Požegi i Požeškoj gori".
Nakon uvodnih riječi na Trgu Matka Peića o Matku Peiću koje je pročitala Gabrijela Zec požeški planinari krenuli su na izlet u 8.40h. Svaki izletnik je dobio i prigodnu sliku Matka Peića koju su si „prikačili“ za kapu, jaknu ili šal. Novim dijelom staze uz Grgin dol uputili su se prema Vinogradarskom putu pa su se onda oprezno koračajući niz stepenice i kotrljajući se nizbrdo, spustili na cestu prema Komušini. Kroz livade, šumarke i oranice stigli su do Koydlovog zdenca gdje su napravili pauzu za okrjepu duše i tijela, i gdje je tekst o S. Koydlu pročitao predsjednik Društva Bruno Horvat. Nakon izleta i dolaska na početnu točku planinari su se nastavili družiti uz "planinarsku cugu" u hotelu Grgin dol, a kako im je bilo na izletu najbolje se može  vidjeti u galeriji fotografija. Ovaj izlet je posvećen požeškim velikanima pa u nastavku donosimo nekoliko rečenica o njima za generacije koje dolaze. Vodič izleta bio je iskusni planinar Predrag Livak.
Matko Peić rodio se u Požegi 1923. godine. Školovao se u rodnome gradu, a nakon toga u Zagrebu gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1947. i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1956. godine predavao je povijest umjetnosti na ALU.
Bavio se i književnošću te se smatra da je uveo stilsko-periodizacijski pojam rokokoa u proučavanje hrvatske književnosti 18. stoljeća. primijenivši ga na djela Antuna Kanižlića.
Od 1991. godine bio je redoviti član HAZU. U rodnome gradu postavljena mu je bista na trgu koji je nazvan po njemu Trg Matka Peića a postavljena mu je i spomen ploča u ulici Antuna Kanižlića na broju 14.
Matko Peić, citati:
„U umjetnosti vam je ovako: tko je na dobrom putu nikakva loša kritika ne može ga skrenuti s dobra puta, a tko je na lošem putu, nikakva dobra kritika ne može ga navesti na dobar put.“
„Požežanin je ravničar, bez sumnje, ali Požežanin je i gorštak. Jedna od glavnih zabava je planinarenje, bilo bi dobro da mu se pridružiš.“
Stjepan Koydl (1883.-1960.), učitelj vinogradarstva, pivničarstva, voćarstva i povrtlarstva. Vlasnik i glavni urednik lista „Jugoslavenski vinogradar i voćar”, pisac mnogih članaka, te autor mnogih brošura poput one „O sumporenju vina”, „Malo iz vinogradarstva i pivničarstva” i dr.
Naročito je zaslužan za razvoj vinogradarstva i vinarstva u požeškom kraju, gdje je najduže i službovao.
Nakon završene niže gimnazije u Požegi, radio kao vinogradarski i voćarski vježbenik na vlastelinstvu u Kutjevu i zemaljskom dobru u Božjakovini. Školovao se u pomološkom zavodu u Reutlingenu i u voćarsko-vrtlarskom zavodu u Stuttgartu.
Od 1903. asistent i potom pristav na kutjevačkom vlastelinstvu, 1904-1907. enolog i pomolog na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima, a od 1907. do umirovljenja 1941. učitelj vinogradarstva i voćarstva u Zemaljskoj ratarnici (poslije Niža gospodarska odnosno poljoprivredna škola) u Požegi.