U proteklih desetak godina nekoliko korporacija preuzelo je praktično cijeli Internet, a kako nisu postojale nikakve regulacije ponašanja na digitalnim platformama i dezinformacije su se neobuzdano širile, lako se može zaključi da civilizacijski živimo u dobu informacijskog kaosa -

Sukladno imperativu opstanka takvog čovječanstva, "Demokracija mora biti zdrava" bio je naziv konferencije Gonga i partnera iz njegovog projekta Pro-fact: Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilišta u Dubrovniku, Fakulteta Elektrotehnike i računarstva, Faktografa, te Hrvatsko novinarsko društvo, gdje je konferencija održana, i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) kao suradnika.

Svjetlana Knežević iz Gonga objasnila je da je Pro-fact nastao kako bi se raskrinkavalo dezinformacije o COVID-u u Hrvatskoj, da su uključeni u taj projekt tijekom 15 mjeseci istraživali, analizirali razumijevali i mehanizme širenja i ponašanje građanki i građana izloženih dezinformacijama. 

Nebojša Blanuša s FPZG-a opisao je eksploziju dezinformacija u svijetu kao civilizacijski udarac čovječanstvu kojima su teren pripremile povratak autoritarnih režima, globalna korupcija, urušavanje medijske odgovornosti, sve češće neprihvaćanje rezultata izbora čak i u demokratskim zemljama.

"Situacija s pandemijom sve to još je i pojačala i mi sada već ulazimo u pravo patološko stanje", konstatirao je.

Profesorica Mirjana Tonković s FFZG-a i suradnica na Pro-factu podsjetila je da su građani zbog svih tih razloga već odranije gubili vjeru u institucije, posebno u Hrvatskoj, zbog čega se naša zemlja tijekom pandemije COVID-a pokazala jednim od gorih područja u svijetu u kontekstu teorije zavjera.

"Svi (krizni) trendovi civilizacije su u porastu i svi pokazuju tendenciju geometrijskih progresa. Mi živimo u periodu kolapsa", istaknuo je Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja. Ančić smatra da je jedan od osnovnih razloga zašto su laži eksplozijom u digitalnom svijetu u tolikoj mjeri postale dijelom svakodnevnice, zato što čovjek danas naprosto više živi u digitalnom okruženju nego u takozvanoj stvarnosti.

Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković pojasnio je kako je moguće da u 21. stoljeću netko iskreno vjeruje u to da je Zemlja ravna ploča i da uredno funkcionira u društvu. “Dio problema su i novinari koji na isti način tretiraju i znanstvenike i muljatore, kao i to što mediji nerado objašnjavaju dijelu društva da vjeruje u budalaštine”, zaključio je. 

Predsjednica Europske federacije novinara (EFN) i SNH Maja Sever rekla je da su projekti poput Pro-facta iznimno potrebni obrani uloge novinarstva kao čuvara demokracije, zaključivši da je novinarima "u prekarnim uvjetima rada jako teško ostati na braniku istine".

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je da je, u potrazi za partnerima za borbu protiv dezinformacija, promašeno tražiti partnera u državi, koju je optužio i za to da je medije prepustila tržištu, žrtvujući njihovu prosvjetiteljsku i demokratsku ulogu, i za uopće bliskost s medijima kao korporacijama.

Na drugom panelu profesor Jan Šnajder s FER-a kao problem je označio to da je "cijena dezinformacije danas otprilike nula, što nikad ranije nije bilo tako". 

Profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku podsjetio je da je eksplozija dezinformacija u digitalnom okolišu posljedica globalno prevladavajućih ekonomskih modela: "Proteklo desetljeće proživjeli smo u dobu u kojem je nekoliko globalnih korporacija preuzelo internet. Nije bilo nikakve regulacije, mjera za ograničavanje i na kraju nas je COVID-19 osvijestio, stakeholderi su shvatili da nešto moramo učiniti”. Dodao je kako je Pro-fact otvorio vrata multidisciplinarnom bavljenju temom dezinformacija u Hrvatskoj, a nastavljamo suradnju i u okviru Adria Digital Media Observatory (ADMO) - regionalnog medijskog centra za borbu protiv dezinformacija, koji je dio europske mreže medijskih hubova podržane od strane Europske komisije i EDMO-a.

“U situaciji u kojoj logika profita tehnoloških platformi više ne poznaje granice, a algoritamski odabiri sadržaja presudno utječu na ponudu sadržaja, važnije je nego ikad učiniti programe medijskog obrazovanja relevantnima i kritičnima. No, nikakvo obrazovanje publike neće moći nadomjestiti regulaciju tehnoloških platformi, nastojanje u kojem dosad je najdalje otišla Europska unija svojim Aktom o digitalnim uslugama. Usto, javno financirani mediji i dalje će biti nezamjenjivi akteri informiranja javnosti, unatoč svoj moći platformi”, pojasnio je voditelj edukativnih programa u Gongu, Dražen Hoffmann. 

"Pozitivna stvar je to što većina korisnika online platformi danas zna da poredak prvih stvari koje nam se pojavljuju u tražilicama, uopće nije slučajan. Danas postoji svijest da se sadržaj moderira. Usto, pozitivno je to što se u posljednje vrijeme pokazalo, potaknuto pandemijom, da je platforme moguće prisiliti da im profit ne bude jedini cilj nego i javni interes”, naglasila je profesorica Milica Vučković s FPZG-a i članica Pro-facta. Pozitivno je što danas platforme ako upišete COVID kao prve izvore danas guraju vjerodostojne izvore, poput Svjetske zdravstvene organizacije.

Ana Brakus iz Faktografa pronašla je na konferenciji razlog za optimizam u tome što vidi da se znanstvenici i stručnjaci iz niza područja, od humanističkih do prirodnih, ne predaju, unatoč jasno vrlo zabrinjavajućem stanju u kojem se danas nalaze i čovječanstvo i Zemlja.

"Mladi ljudi danas su duboko anksiozni zbog nekih stvari koje neke druge mlade nisu mučile. Recimo, klimatska anksioznost. Mene ovaj spomenuti informacijski kolaps više i ne deprimira - ako idemo nešto napraviti sa svojom sudbinom", kazala je. “To što su mediji gubitaši ne znači da na njima nitko ne profitira”, dodala je.

“Potrebno je prilagoditi se i okrenuti budućnosti. Trebamo koristiti rezultate istraživanja, tehnologiju, hakirati algoritme i influensere kako bi kampanje došle do ljudi”, rekao je Matej Lončarević, direktor i osnivač Joomboosa.

"Demokracija mora biti zdrava. Što to znači? Za nas u Gongu to znači da institucije odgovorno i bez iznimke rade svoj posao, a građani i građanke im vjeruju, ali ne zato što su lakovjerni nego jer institucije su svojim radom i preuzimanjem odgovornosti zaslužile povjerenje. Demokracija je zdrava ako su mediji slobodni od pritisaka sigurno, odgovorno i u skladu s pravilima struke izvještavati u javnom interesu. Demokracija je zdrava ako je osigurana vladavina prava, a društvo je otporno na dezinformacije i propagandu koja može rezultirati dokidanjem prava i ugrožavanja demokratskih procesa i institucija. Demokracija je zdrava kada građanke i građani aktivno participiraju u društvenom i političkom životu zemlje - izlaze na izbore i referendume, pokreću građanske inicijative oko unapređenja društva", zaključila je Svjetlana Knežević iz Gonga.