POŽEGA - Članovi HPD-a „Sokolovac“ Požega svake godine tradicionalno organiziraju izlet "S Matkom Peićem po Požegi i Požeškoj gori".
Nakon uvodnih riječi na Trgu Matka Peića o Matku Peiću koje je pročitala Gabrijela Zec požeški planinari krenuli su na izlet u 8.40h. Svaki izletnik je dobio i prigodnu sliku Matka Peića koju su si „prikačili“ za kapu, jaknu ili šal. Novim dijelom staze uz Grgin dol uputili su se prema Vinogradarskom putu pa su se onda oprezno koračajući niz stepenice i kotrljajući se nizbrdo, spustili na cestu prema Komušini. Kroz livade, šumarke i oranice stigli su do Koydlovog zdenca gdje su napravili pauzu za okrjepu duše i tijela, i gdje je tekst o S. Koydlu pročitao predsjednik Društva Bruno Horvat. Nakon izleta i dolaska na početnu točku planinari su se nastavili družiti uz "planinarsku cugu" u hotelu Grgin dol, a kako im je bilo na izletu najbolje se može  vidjeti u galeriji fotografija. Ovaj izlet je posvećen požeškim velikanima pa u nastavku donosimo nekoliko rečenica o njima za generacije koje dolaze. Vodič izleta bio je iskusni planinar Predrag Livak.
Matko Peić rodio se u Požegi 1923. godine. Školovao se u rodnome gradu, a nakon toga u Zagrebu gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1947. i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1956. godine predavao je povijest umjetnosti na ALU.
Bavio se i književnošću te se smatra da je uveo stilsko-periodizacijski pojam rokokoa u proučavanje hrvatske književnosti 18. stoljeća. primijenivši ga na djela Antuna Kanižlića.
Od 1991. godine bio je redoviti član HAZU. U rodnome gradu postavljena mu je bista na trgu koji je nazvan po njemu Trg Matka Peića a postavljena mu je i spomen ploča u ulici Antuna Kanižlića na broju 14.
Matko Peić, citati:
„U umjetnosti vam je ovako: tko je na dobrom putu nikakva loša kritika ne može ga skrenuti s dobra puta, a tko je na lošem putu, nikakva dobra kritika ne može ga navesti na dobar put.“
„Požežanin je ravničar, bez sumnje, ali Požežanin je i gorštak. Jedna od glavnih zabava je planinarenje, bilo bi dobro da mu se pridružiš.“
Stjepan Koydl (1883.-1960.), učitelj vinogradarstva, pivničarstva, voćarstva i povrtlarstva. Vlasnik i glavni urednik lista „Jugoslavenski vinogradar i voćar”, pisac mnogih članaka, te autor mnogih brošura poput one „O sumporenju vina”, „Malo iz vinogradarstva i pivničarstva” i dr.
Naročito je zaslužan za razvoj vinogradarstva i vinarstva u požeškom kraju, gdje je najduže i službovao.
Nakon završene niže gimnazije u Požegi, radio kao vinogradarski i voćarski vježbenik na vlastelinstvu u Kutjevu i zemaljskom dobru u Božjakovini. Školovao se u pomološkom zavodu u Reutlingenu i u voćarsko-vrtlarskom zavodu u Stuttgartu.
Od 1903. asistent i potom pristav na kutjevačkom vlastelinstvu, 1904-1907. enolog i pomolog na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima, a od 1907. do umirovljenja 1941. učitelj vinogradarstva i voćarstva u Zemaljskoj ratarnici (poslije Niža gospodarska odnosno poljoprivredna škola) u Požegi.