ŠPANOVICA - Operacija "PAPUK 91" bila je značajnija pobjeda HV-a u Domovinskom ratu. Vodila se od 28. studenoga 1991. do 03. siječnja 1992. kada je zbog potpisivanja Sarajevskog sporazuma morala biti prekinuta. Ovom bitkom oslobođen je veliki dio zapadne Slavonije te je spriječen naum odsijecanja Slavonije.

U zadnjoj akciji "Orada" u sklopu operacije "PAPUK 91" na pakračkom dijelu bojišta 3. siječnja 1992. godine živote su izgubili pripadnici 123. brigade Hrvatske vojske - Nikola Blagojević, Stipo Kovačević i Ivica Šimunović, dok je Vinko Pečur poginuo nešto kasnije. Hrabrim hrvatskim braniteljima u mjestu Španovica podignuto je spomen obilježje kako bi im se dostojanstveno odala počast.

U organizaciji Udruge ratnih veterana 63. „A“ samostalne gardijske bojne ZNG Požega u Španovici su se okupili bivši pripadnici navedene postrojbe kako bi odali počast četvorici svojih suboraca, a uz njih, vijence i svijeće položili su i obitelji poginulih branitelja, izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja Dinko Tandara, saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić, zamjenik županice Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnika Grada Požege dr.sc. Borislav Miličević, predsjednik Gradskog vijeća Grada Pakraca Miroslav Ivančić, predstavnici vojske i policije, te svi drugi koji su htjeli iskazati poštovanje hrvatskim vitezovima.

Svima prisutnima prigodno su se obratili Dinko Tandara, ispred Ministarstva hrvatskih branitelja te Dragan Valenta, predsjednik Udruge ratnih veterana 63. „A“ samostalne gardijske bojne ZNG Požega.

„Na današnji dan nema se što puno pričati. Nama ostaje da i dalje čuvamo istinu o Domovinskom ratu i ovim borcima koji su dali život za ovu našu lijepu domovinu.“ - rekao je Valenta.

Prvo novorođeno dijete s područja naše županije je Klara Sikiđić, drugo dijete u obitelji majke Nikoline Petranović i oca Mateja Sikiđića iz Granja. Malena Klara rođena je 02. siječnja 2023. godine u 16,05 sati, a njezinog oca prigodnim poklonima darivali su županica Antonija Jozić i načelnik Općine Jakšić Ivica Kovačević.

“Ugodno sam se iznenadio kada sam čuo da prva beba u našoj županiji dolazi s područja Općine Jakšić. Iskrene čestitke tati Mateju, mami Nikolini i maloj bebi. Želim im svima puno sreće, a čestitke upućujem i drugoj sretnoj obitelji.” - rekao je načelnik Kovačević.

Županica Jozić također se pridružila čestitkama te istaknula kako je prva rođena beba u Općoj županijskoj bolnici Pakrac i bolnici hrvatskih veterana iz Bjelovarsko-bilogorske županije.

„Prvorođena stanovnica Požeško-slavonske županije je djevojčica Klara, dok je prvorođena Požežanka malena Bruna. Koraci koje će vaše djevojčice činiti u djetinjstvu i svome životu neka budu sretni i ispunjeni blagoslovom. U prva tri dana nove godine u našim bolnicama rođene su tri bebe, nadam se da su to doista dobri pokazatelji za nastavak godine.” - rekla je županica.

Prvo novorođeno dijete s područja grada Požege je Bruna Šimić, treće dijete u obitelji majke Ivane i oca Gorana Šimića iz Požege. Bruna je rođena 02. siječnja 2023. godine u 17,35 sati, a njezinog oca prigodnim poklonom darivao je požeški gradonačelnik Željko Glavić.

“Čestitam prvorođenoj bebi u našoj županiji, ali kao gradonačelnik Požege čestitam i svojim sugrađanima na prvorođenoj bebi. Ovo su lijepi događaji, pogotovo u vrijeme kada svi imamo dojam, ali i brojke potvrđuju, da nas je manje nego prije te da je novorođene djece sve manje u nizu godina, stoga se nadam da će ovakvih lijepih događaja u budućnosti biti sve više. Nastojimo stvarati uvjete da se u Požegi može lijepo živjeti i nadamo se da će to doprinijeti tome da imamo i više mladih stanovnika.” - rekao je gradonačelnik Glavić.

Ovom prigodom ravnatelj Opće županijske bolnice Požega dr. sc. Ivan Vukoja istaknuo je kako je u protekloj 2022. godini bilo 360 poroda. “Posebno mi je drago vidjeti ovdje županicu Jozić, gradonačelnika Glavića i načelnika Kovačevića, kao i očeve novorođene djece jer su trenutno u bolnici zabranjene posjete. Trenutno u rađaoni imamo još dvije žene, a ako je suditi po dosadašnja prva tri dana malo je intenzivnije nego prošle godine, no kakvo je stanje vidjet ćemo na kraju 2023. godine.” - rekao je ravnatelj Vukoja.

U pakračkom rodilištu rađaju se djeca s područja nekoliko susjednih županija oko pakračko-lipičkog područja, a rodilište od 2011. godine nosi status "Rodilište-Prijatelj djece". Prva ovogodišnja beba rođena u Požeško-slavonskoj županiji u OŽB Pakrac i BHV je Marcelo Bokonja čija je majka pristigla iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Maleni Marcelo rođen je 02. siječnja u 8:30 sati kao treće dijete u obitelji Bokonja, a majku Antonelu i prvu ovogodišnju bebu posjetio je i darivao zamjenik županice Ferdinand Troha zajedno s ravnateljicom pakračke bolnice Marinom Major.

"Drago mi je da je maleni Marcelo rođen u pakračkoj bolnici kao prvorođeni u našoj županiji. Premda njegovi roditelji ne žive na području naše županije vidljivo kako je pakračka bolnica značajna ne samo za ovaj dio naše županije, nego i mnogo šire." - istaknuo je Troha.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 29 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 4 osobe su hospitalizirane, 25 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 109.287 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 17 uzoraka, od kojih je 2 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Računalna prijevara na štetu općine Kaptol -

U četvrtak 29. prosinca 2022. godine 60-godišnjak je podnio kaznenu prijavu u kojoj je naveo da je u vremenu od 27. do 28. prosinca 2022. nepoznati počinitelj (ili više njih) računalnom prijevarom s računa Općine Kaptol, u više navrata  izvršio prijenos  novca na nepoznatog korisnika.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Narušavao javni red i mir -

U nedjelju 1. siječnja 2023. oko 8.40 sati u Požegi u Osječkoj ulici na hodniku hitnog prijema Opće županijske bolnice Požega, 47-godišnjak je vikao i galamio.

Protiv 47-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Pod utjecajem alkohola ugrožavali promet  -

U subotu 31.prosinca 2022. oko 1.45 sati u Požegi u Industrijskoj ulici, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil marke „Hyundai“, požeških registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola od 2,50 promila upravljao 38-godišnjak. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se utvrdio njegov identitet.

Istoga dana, oko 2 sata u Pakracu u Ulici braće Radića, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil marke „Mercedes“, stranih registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola od 1,61 promila upravljao 23-godišnjak.

Oba počinitelja su smještena u posebnu prostoriju policije i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dok protiv 38-godišnjaka slijedi i prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici.

Pjesnikinja Lana Derkač ispred Hrvatskog PEN centra organizirala je pjesničko čitanje na zagrebačkom jezeru Bundek, a pod nazivom Posveta novoj godini i Svjetskom danu mira. Željela je okupiti pjesnike na samu Novu godinu koja je ujedno i Svjetski dan mira, a pozvala je one autore koji svojim činom pisanja mir ne narušavaju. Osim nje, poeziju su čitali Tomica Bajsić koji je i predsjednik Hrvatskog  PEN centra, Ivan Babić, Miroslav Kirin, Sanja Lovrenčić, Sonja Manojlović, Siniša Matasović, Zrinka Posavec. S obzirom da je zadnje navedena autorica i glazbenica, ona je uvodno otpjevala međimursku pjesmu Oči sokolove.

Organizatorica Lana Derkač je rekla: „Postoji izreka da što netko radi na Novu godinu, radit će čitave godine. Nadam se da ćemo se čitave godine baviti poezijom i pjesnički družiti.„

 Odradili smo prvi radni dan u ovoj godini, započeli plaćati s eurom, neki iskusili kako je bez-granično se voziti pri izlasku iz Hrvatske prema drugim državama EU-a, no dobar dio ljudi se zapitao i gdje je nestao čovjek; baš kako su pjevali i pjevaju Bare i Plaćenici.

Naime već smo osjetili „zaokruživanje cijena“ koje je udarilo po džepovima, a plaće se na žalost, za većinu građana Hrvatske nisu zaokružile na više kako bi se „zaokruživanje“ moglo pratiti.

U svijetu koji je duboko uronio u materijalizam, sustavno se „zaboravlja“ etično poslovanje, bez kojega nema uspješnog poslovanja, posebice u izazovnim vremenima.

Etično poslovati i uvažavati svoje korisnike i kupce stoljetna je nepisana tradicija koje se nastoje držati poduzetnici diljem svijeta, koju su primjenjivali, unatoč brojnim izazovima, tijekom povijesti te prenosili je i prenose s koljena na koljeno poduzetničkog poslovanja.

Sve do današnjih dana, kada je etičnost u srazu sa sveprisutnim materijalizmom i izazovnim vremenima, na najvišim granicama propitkivanja.

Kad se tomu doda utrka za stalnom profitabilnošću koju mnogi postavljaju kao jedini imperativ u poduzetništvu – često se pitamo s razlogom – gdje je nestao čovjek? Još je Hamurabijev zakonik, 2100 godina prije Krista nastao u Mezopotamiji, prvi uredio odnos između poduzetnika i klijenata i to tražeći da se u poslovanju poštuje etika i etičan pristup zaradi, prije imperativa profitabilnosti. Posebice kada su krizna vremena, kada svatko, čini se, najprije ganja novac. Čak 300 zakona ovog velikog povijesnog zbornika propisivalo je moralnost u poslovanju i ispravnost djelovanja kojem u poduzetništvu profit i zanemarivanje potreba čovjeka ne smije biti na prvom mjestu – podsjeća futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Isti zakoni definiraju da u središte poduzetničke aktivnosti treba staviti prije svega odgovornost prema čovjeku za kojega stvaramo naše poduzetništvo. Posebno poglavlje ovog zakonika definiralo je posljedice i kazne za izostanak etike u poslovanju, među

prvima za prijevare kupaca, fušeraj u obavljenim radovima ili isporučenim uslugama, kao i prodaju lažnih dobara koja ne odgovaraju istini i vrijednosti koju je očekivao kupac.

Ako graditelj sagradi kuću, svoj posao ne obavi dobro, pa se kuća sruši, a vlasnik kuće pogine, ima se i graditelj kazniti smrću!“ stoji u jednoj od zakonskih odredbi Hamurabijeva zakonika. E, koliko bi bilo stradalih na ovaj način da je zakon ove vrste još na snazi, a da se pretresa obnova kuća nakon Domovinskog rata ili obnova nakon potresa. Već su, dakle, u davnoj povijesti čovječanstva, s prvim korijenima poduzetništva, znali koliko je važno etično poslovanje i djelovanje, kojem na prvom mjestu ne smije biti stjecanje profita pod svaku cijenu nego stjecanje profita bez fige u džepu prema onima koji su naši istinski šefovi u poduzetništvu – naši klijenti i kupci. Koliko se o tome brinemo u izazovnim vremenima? Na žalost bezočno zaokruživanje cijena iz kuna u euro na više i to na svakom koraku pokazalo je da je mnogima najmanje stalo do kupaca i klijenata, a najviše do vlastitog džepa – ističe Sanela  Dropulić.

Poduzetnici (bez obzira na to kojeg tržišnog kalibra bili) stalno su u dilemi između stjecanja profita i odgovornog, etičnog poslovanja. Poduzetnici su stalno u rascjepu odluka što napraviti uvažavajući etičnost poslovanja s jedne strane, te cost/benefit aspekta po njihove tvrtke s druge strane. Ove moralne dileme prate svakog poduzetnika od prvog do zadnjeg dana poduzetničkog angažmana. Mnogi će na tom putu loviti krivine, tražiti rupe u zakonima, nerijetko prevariti kupce i klijente te u svemu pokušavati pronaći svoj miran san. No, to je rijetko kad isplativo na duge staze te bez razlike – sigurno dođe na naplatu.

Kako se dovesti u situaciju da etičnost nikada u našem poduzetništvu ne bude dovedena u pitanje? Kako ostati čovjek u svemu što nam se ružno događa? Prije svega očuvanjem našeg vlastitog zdravog stava bez obzira na cijenu koju od nas traže da platimo, očuvanjem vlastitog integriteta koji ne može potkupiti ni jedna poslovna okolnost stavljajući profit, pod svaku cijenu, na prvo mjesto. Smanjenje i odstupanje od etičnosti u poslu, osim vlastitog integriteta, uvjetuje najčešće smanjenje profitabilnosti, ali i poduzetnička nezasitna želja za zaradom. Dakle, vlastito poimanje etike uz poslovne okolnosti najčešće nas guraju na zanemarivanje etičkoga poslovanja i ponašanja. Kad nam loše ide, lovimo se za slamke pa čak i kada one koketiraju s izostankom morala ili kad se pak određeni potezi tome suprotstavljaju. To su potezi koji nam dugoročno nanose štetu, a tek na kratke staze donose ostvarenje određena cilja –upozorava Sanela Dropulić i savjetuje da ukoliko neki poduzetnik doista želi živjeti i poslovati etično, ne samo da mora promovirati etičke poslovne standarde, nego ih iz dana u dan mora i živjeti u poslovnoj praksi jer će jedino na taj način biti istinski dionik savjesnog kapitalizma.

U svemu što radimo i kad god radimo, unosimo svoju etičnu matricu i oko sebe gradimo sustav koji dugoročno osigurava pošteno i etično poslovanje i ponašanje. Vodeći svoje poduzetništvo u skladu sa savjesnim kapitalizmom, uz mudro upravljanje tvrtkama koje ne slijede isključivost profita, uz stalnu društvenu odgovornost, etični poduzetnik u stanju je ovom svijetu podariti najbolje primjere poslovne prakse s performansama koje će se s ponosom prenositi i oblikovati i za nadolazeće naraštaje. U nadi da će ih biti svakog dana sve više i u Hrvatskoj. Izazovnim vremenima unatoč, zaokruživanju cijena unatoč....

U posljednjih 48 sati zabilježeno je 998 novih slučajeva zaraze virusom  SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2.857.  -

Među njima je 708 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 26 pacijenata.  

Preminulo je 28 osoba, a ukupno do sada bilježimo 17.570 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do  danas ukupno je zabilježeno 1.263.107 osoba zaraženih novim  koronavirusom, od kojih je 17.570 preminulo, ukupno se oporavilo  1.242.680 osoba od toga 356 u posljednja 24 sata.  

U samoizolaciji je trenutno 1.503 osoba.  

Do danas je ukupno testirano 5.422.058 osoba, od toga  2.952 u posljednja 24 sata.  

Zaključno s 28.12.2022 utrošeno je 5.353.535 doza cjepiva, a cijepljeno je  59,68% ukupnog stanovništva, odnosno 70,97% odraslog stanovništva.  Na dan 28.12.2022 utrošeno je 353 doza cjepiva, a od toga je  20 osoba cijepljeno prvom dozom.  Zaključno s 28.12.2022 2.320.640 osoba cijepljeno je barem jednom dozom,  a od njih je cijepljenje završeno za 2.250.524 osoba ( 2.045.335 osoba  cijepljeno s dvije doze te 205.189 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen),  što čini 68,93% odraslog stanovništva.  

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

POŽEGA - Tekija d.o.o. obavještava svoje korisnike da je na blagajni omogućeno kartično plaćanje računa za vodne usluge (bez naknade) i to za jednokratno plaćanje korištenjem sljedećih kartica:

1. Maestro
2. Mastercard
3. Visa, Vpay
4. Visa Premium (ex Amex)
5. Diners

Mole se svi korisnici da iskoriste ovu mogućnost kako bi što jednostavnije riješili uvođenje eura kao valute plaćanja u RH, osobito u početku 2023. godine.

Sve dodatne informacije možete dobiti na broju telefona 312 461 - stoji u priopćenju Tekije.

Zbog potrebe prilagodbi sustava navedene usluge neće biti dostupne na dan 1. siječnja 2023.  -

Na dan 1. siječnja 2023. godine, zbog prilagodbi povezanih elektroničkih sustava za plaćanja eurom, neće biti moguće korištenje elektroničkih usluga e-Zahtjev za izdavanje putovnice i e-zahtjev za izdavanje vozačke dozvole.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za odabir određenog područja za provođenje komasacije u skladu s Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. godine. Predmet Javnog poziva je prikupljanje prijava jedinica lokalne samouprave u kojima prijavljuju određeno područje/poljoprivredno zemljište za komasaciju prema odredbama Zakona iz dostupnih financijskih sredstava u skladu s Programom.

Cilj provedbe komasacije poljoprivrednog zemljišta na komasacijskom području u skladu s Programom je omogućiti ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za povećanje poljoprivredne proizvodnje i ruralni razvoj, i to osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, uz očuvanje obilježja krajobraza. Time se ostvaruje veća dodana vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji i stavlja se u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište, pri čemu se ostvaruje značajan utjecaj na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora.

Javnim pozivom prema Programu komasacije se planira provesti do 2026., u približnom iznosu od 300 milijuna kuna, pri čemu je 250 milijuna kuna osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost i 50 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava, a uključivat će najmanje 18.000 ha poljoprivrednog zemljišta.

Program komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine donesen je u skladu s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost 2021. – 2026., kroz reformsku mjeru C1.5 R2 „Unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju“

Javni poziv otvoren je danom objave na mrežnim stranicama Ministarstva.