
Vladimir
Stanje u agraru nije teško, već katastrofalno
HRVATSKI SELJACI PONOVNO SE OKUPILI NA FEROVCU -
FEROVAC - Pod motom "Ustajte vi zemaljsko roblje" predstavnici seljačkih udruga i koordinacija iz 11 županija okupili su se u Ferovcu, mjestu odakle tradicionalno započinju seljački prosvjedi. Na taj način ponovno žele skrenut pozornost na teško stanje u agraru, ali i problematiku raspolaganja državnim zemljištem te loš pravilnik o kakvoći svježeg mlijeka. Poseban su problem neisplate poticaja. Država seljacima ukupno duguje oko milijardu i pol kuna, i to još iz 2010. i 2011. godine a više od 8 tisuća obiteljskih gospodarstava nije još dobilo poticaje.
Radi se, kako kaže Dragutin Dukić, predsjednik koordinacije seljačkih udruga Požeško-slavonske županije o gospodarstvima koja navodno duguju državi. Bez obzira na to poticaji su pojašnjava Dukić, zakonom zaštićeni i na njih ne bi smjelo biti ovrhe. Ako država smatra da je zakinuta od strane seljaka neka se i ona pridržava zakona no neka se poštuje Zakon o isplati poticaja.
Hrvatski seljaci, poručuje Dukić ministrima Liniću i Čačiću nisu paraziti nego vrijedni ljudi koji pune državni proračun. Za uzvrat od ove vlade dobivaju 25 postotno povećanje struje, plina, goriva i cestarine. Takvu pomoć seljaci, zaključuje Dukić ne trebaju.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić osvrnuo se na probleme mljekara. - U stočarskom su dijelu veliki problemi. Evo kada su ljudi očekivali isplatu novca po grlu stoke dolaze do informacija da jednostavno te novce neće dobiti, zbog propisa za koje nisu znali. Iz Ministarstva dolaze pravilnici koje su seljaci trebali pročitati i znati. Ako se dogodilo umanjenje u stadu više od 20 posto tada oni gube pravo na poticaj za ovu godinu. Ako je do umanjenja došlo namjerno odnosno ako je seljak krave prodao onda gubi trajno pravo. Za takav pravilnik nitko nije znao niti u službama. Zakon je izašao 21. siječnja ove godine, a pravilnik 28. siječnja, odnosno daleko iza onoga kada su se seljaci prijavljivali za poticaje. To je doista veliki problem - kaže Brlošić dodajući da kada je riječ o poticajima nikada nije bilo teže.
Novi pravilnik o kakvoći svježeg mlijeka obitelj Mirjane Pirša iz Koprivničko križevačke županije svaki mjesec donosi gubitak od 24 tisuće kuna.
- Nije veliko moje gospodarstvo, svega 20 krava. Mislimo se i dalje baviti proizvodnjom mlijeka ali ne znam koliko dugo. Ako ne ide rasprodat ćemo krave i biti socijalni problem. Do sada smo mi radili za ovu državu a kada postanemo socijalni problem neka ona radi za nas - kaže Mirjana.
Seljaci traže hitan sastanak i s resornim ministrom a od Vlade isplatu poticaja do kraja tjedna. Ukoliko to ne bude predstavnici koordinacija seljačkih udruga ponovno će se u ponedjeljak sastati te odlučiti o daljnjim aktivnostima. Ne isključuju ni mogućnost izlaska na ceste.
V.Re.
Požežani se družili s vojarnom
DAN OTVORENIH VRATA VOJARNE 123 BRIGADE HV -
POŽEGA – Povodom 21. Obljetnice Oružanih snaga Republike Hrvatske i dana Hrvatske kopnene vojske u požeškoj vojarni koja od nedavno nosi ime Vojarna 123. brigade HV Požega u subotu 27. svibnja u dopodnevnim satima održani su Dani otvorenih vrata vojarne. Na prostorima unutar vojarne postavljen je taktičko-tehnički zbor, izložena vojna oprema i naoružanje, a građani su mogli razgledati i prostorije vojničkih spavaonica, učionica i kabineta.
Bila je to prigoda da se građani Požege upoznaju s opremom i naoružanjem koje ih zanima, sjednu u vozila, oklopnjake i tenkove koja su do nedavno uglavnom gledali na televiziji i u filmovima, uzmu u ruke pješadijsko naoružanje, razgledaju opremu, te se druže s ročnicima koji upravo pohađaju dobrovoljni rok. Posebno interesantan dan bio je to za najmlađe kojih je bilo i najviše u društvu s roditeljima. Tako smo zatekli Florijana i Patrika koje je oduševio boravak u oklopnom transporteru, ali i učenicu 3. Razreda Leonardu i njenog mlađeg brata Tomislava, koji su nam spremno pozirali između lutaka s vojničkim uniformama.
Proslavili 80. godina NK Sloga
PRIJATELJSKA MEĐUNARODNA NOGOMETNA UTAKMICA -
TRENKOVO – Igralište Park. Gledatelja 400. Sudac Banović (Trenkovo).
STRIJELCI : 0:1 – Ruskam (33), 0:2 – Varea (36), 0:3 – Čorić (54), 0:4 – Ješe (58), 0:5 – Serdarušić (68), 0:6 – Ljubić (77), 1:6 – Vištica (79).
SLOGA: Buturac, Hervaćanin, Miholić, Kaurić, Banović, Pilić, Zrilić, Kovačević, Kopjarević, Mandić, Biberović, još su igrali Ralašić, Antolović, Jogun, Šubara, Klobučar, Došen, Protić, Vištica. Trener Bernard Raguž.
ŠIROKI BRIJEG: Marić, Čorić, Bertoš, Ješe, Brekalo, Marciano, Jeffthon, Mišić, Varea, Ruskam, Ivanković, još su igrali Mikulić, Džidić, Kožul, Serdarušić, Hrkač, Zlomislić, Ljubić. Trener Marin Bloudek.
Povodom proslave 80.godišnjice osnutka NK Sloga iz Trenkova odigrana je prijateljska međunarodna utakmica koja je imala osim svečarskog i humanitarni karakter. Dio prihoda od utakmice uplatiti će se za liječenje sedmogodišnjeg Mateja Markanovića koji se liječi od opake bolesti zloćudnog tumora. Momčad Sloge koja je vodeća u Drugoj ŽNL Požeško slavonske nije se uplašila vice prvaka prve lige BiH nego su hrabro otvorili utakmicu i u prvih opola sata su imali četiri vrlo izgledne prilike za pogodak, no uvijek je bio pobjednik solidan vratar Marić. Tek pred kraj prvog poluvremena Široki Brijeg je postigao dva pogotka, a u drugom poluvremenu domaćin se trudio da bi ipak u 79. minuti uspio postići pogodak i tako uljepšati svoju proslavu 80.godišnjice osnutka kluba.
Josip Neferović
Turnir HTS za do 12 godina
TENISKI KLUB POŽEGA -
POŽEGA – Proteklog vikenda na terenima Tenis kluba Požega održano je turnir Hrvatskog teniskog saveza za djevojčice i dječake do 12 godina, rođeni 2000. i mlađi. Na turniru je nastupio 41 natjecatelj s područja Slavonije i Baranje. Nakon dvodnevnog natjecanja u finalnoj borbi Ivan Brajko iz Đakova izgubio je od Srđana Pejića iz Vinkovaca rezultatom 6:4, 6:2. Srđan Pejić i Grgo Penava pobjednici su turnira parova. Kod djevojčica u finalnoj borbi Ana-Marija Medić bila je bolja od Lucije Faj 6:3, 6:3, u klupskom obračunu Olimpije Osijek. U parovima kod djevojčica najbolje su bile Nika i Tea Lovreković iz Virovitice. Od naših igrača najdalje je došla Tara Stipanović u polufinale i Nikola Piper u četvrt finale. Pobjednici su dobili medalje i pehare. |
Delicije i slastice na stolu od tisuću metara
VELIČANI PONOVNO ORGANIZIRALI ZANIMLJIVU GASTRO PRIREDBU „NAJDUŽI STOL U HRVATA POPUNJEN JELOM I PIĆEM“ -
VELIKA - Nešto više od tisuću metara i ove je godine bio dug „Najduži stol u Hrvata“ kojega su zajednički organizirali Kulturno-umjetničko društvo „Ivan Goran Kovačić“ i Turistička zajednica općine Velika uz potporu same općine Velika. Bilo je tu svega kao u „Božjem vrtu“ od starih autohtonih i već pomalo zaboravljenih jela do čobanaca, fiševa, pita, kulena i raznovrsnih slastica koji su posjetitelje mamili i svojim mirisima i izgledom. Zato ne čudi što je i ovoga puta sa stolova sve brzo „planulo“.
Svoje zadovoljstvo cijelom priredbom koja je i ove godine okupila mnoge sudionika ali i posjetitelje nisu krili načelnik općine Vlado Boban, te direktor Turističkog ureda Tomislav Galić.
- Neki su se družili, a neki su dogovarali buduću suradnju i poslove. Važno nam je da su svi zadovoljni i gosti i posjetitelji -kaže Boban dodajući kako je u tri dana kroz Veliku prošlo desetak tisuća posjetitelja što samo potvrđuje da je ova zanimljiva i atraktivna gastro-priredba koja je prvi puta bila organizirana prije tri godine bila pun pogodak i dodatni poticaj razvoju turizma u veličkom kraju.
„Za na najduži stol u Hrvata“ Udruženje obrtnika iz Viškova kuhalo je kako to i priliči u najvećim posudama. - Tu smo od početka ove priredbe i svake godine nastojimo ponuditi nešto novo. Danas su na redu šurlice s tartufima, te fritaja sa šparogama, pršutom i jajima. To su omiljena istarska jela a očito je i da se sviđaju i Slavoncima jer su sve pojeli - kaže Dejan Mladinić dodajući kako u Veliku vole doći zbog dobrog druženja. S različitim pitama, domaćim kobasicama, kulenima i sirevima predstavili su se i gosti iz Bečeja u Bačkoj. - Bili smo tu i lani i već razmišljamo kako ćemo i iduće godine doći. Ovo je uistinu jedinstvena priredba na kojoj čovjek može upoznati druge običaje i tradiciju ali i kušati različita jela - kaže Dražen Mitić dodajući kako se s Veličanima upoznao prije četiri godine na Siciliji i sve od tada traje njihova suradnja.
Gosti iz Rumunjske također su bili oduševljeni „Najdužim stolom u Hrvata“. I oni su ponudili svoja tradicionalna jela. - Pravili smo bijele i crvene krvavice, a ispekli smo i kruha od kukuruza, kolače od maka i oraha - kaže Filka Golub dodajući kako će se i iduće godine rado odazvati pozivu.
S pravim „Sarajevskim ćevapima u somunu“ te jelom „pače“ predstavili su se Ivica Šutalo, Željko Šimić i Gavro Šućur, gosti iz Sarajeva. Da su u tome bili uspješni potvrđuje i to da su se oko njihova stola gosti dugo zadržavali želeći kušati njihove specijalitete.
Svoje mjesto za najdužim stolom našle su i mnoge udruge i društva koji djeluju na području općine Velika. Uz lovce, članice, odbojkaškog kluba „Papuk“ bili su to i ribiči „Veličanke“. - Uz pečenog šarana na rašljama naravno tu je i nezaobilazni fiš, a kako bi bio što ukusniji uz šarana stavljali smo i štuku te soma - kaže Davor Šolić.
Tradicionalno moslavačko jelo grah sa kašom, slanutkom, lećom uz buncek, slaninu i drugo povrće pripremila je i Etno-kulinarska akademija iz Garešnice, a ništa manje nisu bili ukusni ni riblji specijaliteti društva iz Raše koji su pripremili paštetu od tune, bakalar na bijelo i svibanjske srdele. Iz općine Stolac ponudili su pak brudet od jegulja i žabljih krakova. Tako je na „Najdužem stolu u Hrvata“ svatko mogao naći nešto za sebe.
V.Re.
Čuvajmo običaje zavičaja
22. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA KUD-a IVAN GORAN KOVAČIĆ VELIKA -
VELIKA – Po 22. puta velički KUD Ivan Goran Kovačić iz Velike organizira svoju smotru folklora, koja već nekoliko godina ima međunarodni karakter, jer već tradicionalno dolaze folklorne grupe iz BiH, Srbije, Mađarske i Rumunjske.
Cijela Velika taj vikend živi s folklorom, jer su pogotovo inozemne folklorne grupe gosti nekoliko dana, te žive sa stanovnicima Velike u velikom prijateljstvu. Velički folkloraši također gostuju i u njihovim mjestima i na njihovim folklornim smotrama. Folklorne skupine gosti su i na veličkom najduljem stolu, manifestaciji koja se održava dan ranije.
Smotra folklora počinje tradicionalnom svečanom povorkom koja se protegne kroz cijelu Veliku, a gostoljubivi domaćini ispred svojih kuća čašćavaju sudionike smotre i goste Velike. Ove godine zbog često promjenjivog vremena za vrijeme smotre uz pomoć općine Velika Turističke zajednice i ugostitelja s područja velike postavljen je veliki šator u kojem se odvijao program folklornih skupina.
Na ovogodišnjoj smotri u Velikoj nastupila su društva KUD Klokotić iz Rumunjske, HKUD Matija Gubec Tavankut iz Srbije, HKUD Dubrave Aladinići iz BiH, Hrvatska izvorna grupa Budimpešta iz Mađarske, HKUD Sveta Kata Grude iz BiH, KUD Usorski običaji Usora BiH, RKUD Rudar iz Raše, Klapa Furešti iz Zagreba, KUD Šijaci iz Biškušpaca, HKUD Hrvoje Vukčić Hrvatinić iz Velike, KUD Ivo Čakalić iz Kaptola, KUD Berda Brestovac i folkloraši KUD-a domaćina. Svoje umijeće u pucanju izvodili su Kuburaši iz Lobora.
Englezi se javili prvi
MINISTARSTVO KULTURE TRAŽI KUPCA ZA LIPIČKI ZRC -
LIPIK - Engleski investitori zainteresirani su za kupnju Zdravstveno rekreacijskog centra Lipik. Ovo je informacija koja se u tom gradu pojavila nedugo nakon što je Ministarstvo turizma ZRC uvrstilo u svoj Katalog investicijskih projekata za koje se traže ulagači. - Čuo sam da su neki poslovni ljudi već obavili prve razgovore oko kupnje ali još nisam uspio doći do nadležnih ljudi u ministarstvu da mi to potvrde – kazao je gradonačelnik Antun Haramija.
Lipički ZRC nekada je bio odmorište za europsku aristokraciju i stavljan je uz bok Baden Badenu i Karlovym Varyma a Englezi mu, navodno, namjeravaju vratiti stari sjaj. Ukoliko je doista tako, morat će osigurati više desetaka milijuna eura jer je riječ o objektima koji su u ratu potpuno devastirani a neki od njih su spomenici kulture i morat će se obnavljati u izvornom obliku i po strogim pravilima. Nakon rata obnovljeni su samo hotel Lipa i otvoreni bazeni a za još tri objekta pripremljena je dokumentacija. Da bi se obnovio Wandelbahn (natkriveno šetalište) prema projektima bi trebalo utrošiti dva milijuna eura, za Kursalon u kojemu bi bili razne dvorane, trgovine, ugostiteljski sadržaji i slično, trebat će oko 6 milijuna eura a izgradnja još jednog hotela koštat će deset milijuna eura. Uložit će trebati i u postojeći hotel koji ima samo dvije zvjezdice, bazene, pripadajući perivoj i dr.
Devedeset posto dionica ZRC-a je u vlasništvu države a bivši Fond za privatizaciju bezuspješno ih je prodavao gotovo šest godina. - Lipik je i izvan granica Hrvatske bio poznat kao lječilišni i turistički grad i mi svoj budući razvoj vidimo u tom pravcu pa se stoga nadam kako će se kupac nakon 20 godina konačno naći. Tim više što je u ZRC-u nekada radilo između 150 i 200 ljudi a sada ih je samo 14 – kazao je gradonačelnik Haramija.
U Ministarstvu kulture su nam potvrdili kako pregovori o kupnji ZRC-a traju te da će se sudbina te firme znati uskoro. ( v.m.)
Izviđačke vještine i u školama
IZVIĐAČKI ODRED "PAKRA" JEDINI JE TE VRSTE U ŽUPANIJI -
PAKRAC – Izviđački odred "Pakra" jedini je te vrste u Požeško-slavonskoj županiji a izviđačke vještine od ove godine uče se kao izvannastavna aktivnost u osnovnim školama u Pakracu i Lipiku. - Ja znam svoj cilj i put svoj znam, to nije blizu ja to znam al' ja ću ipak doć' – zapjevali su uglas Ivan, Vjekoslav, Dorotea, Nikolina... članovi izviđačkih jata Vukovi i Lavići u pakračkoj OŠ Braće Radića koje smo posjetili na školskom satu. Poznatoj izviđačkoj pjesmici poučila ih je učiteljica i vođa jata Anita Kalvi. - Organizirali smo izviđače među učenicima prvih do četvrtih razreda kao izvannastavnu aktivnost. Za početak učimo osnovne pojmove izviđačke organizacije, pjesme i igre. Kasnije slijedi poduka o signalizaciji, vezanju čvorova i drugim vještinama – rekla je Anita Kalvi.
Inicijativu da se školarci poučavaju izviđačkim vještinama dali su članovi Odreda izviđača Pakra. - Izviđači su u školama djelovali prije rata i već neko vrijeme razmišljali smo kako bi trebalo obnoviti njihov rad jer kroz izviđače djecu približavamo prirodi, razvijamo kod njih natjecateljski duh i samostalnost – rekao je Zoran Milaković, starješina odreda.
Prvi izviđački odred u Pakracu je osnovan još 1931. godine, a nakon stanke zbog rata, njegov je rad obnovljen 2003. godine. Odred Pakra sada čini desetak odraslih izviđača-brđana, pet istraživača srednjoškolaca, dvadesetak učenika viših razreda osnovne škole koji se zovu izviđači i 35-ero djece ili poletaraca. - Svidjelo mi se kad smo nedavno na logorovanju spavali u šatoru – rekla je Dorotea Mateš. - Gledao sam na TV-u kako izviđači pale vatru i to mi se svidjelo, zato sam se prijavio – dodao je Vjekoslav Pavičić. Upravo paljenje vatre, postavljanje šatora, orijentacija u prirodi i razna natjecanja većini su školaraca bili glavni razlog zbog čega su se odlučili pridružiti odredu. Neki od njih će sa starijim kolegama slijedećeg mjeseca poći na zborovanje u Zagreb. (v.m.)
Slavonija uvjerljiva
PRVA ŽNL POŽEŠKO SLAVONSKA - 29. kolo -
POŽEGA - Kolo prije kraja prvenstva Slavonija je uvjerljivom pobjedom u Buku učvrstila vodeću poziciju. Seriju od pola tuceta u mreži Bučana, otvorio je Mile Pavelić, koji je još tri puta bio strijelac za Slavoniju. Bučani su ovim porazom korak do napuštanja Prve ŽNL. U Kaptolu pobjeda Kaptola u susretu s Tim osvježenjem u posljednjoj minuti iz jedanaesterca, kojeg je realizirao Sadilek i Kaptol teorijski još drži u utrci za prvo mjesto.
U Velikoj Papuk je visokim rezultatom savladao Eminovce u utakmici u kojoj je domaćin mogao postići barem još toliko pogodaka, dok su Eminovci imali dvije tri zrele prilike za smanjenje rezultata. U Pakracu laka pobjeda Hajduka nad Mladosti iz Pavlovaca. Susret u Mihaljevcima između Croatie i Sulkovaca završio je bez pogodaka. U Požegi domaća momčad Požege ostvarila je pobjedu visokim rezultatom nad Dinamom iz Rajsavca, koji je sve bliže napuštanju Prve ŽNL. Dinamo iz Vidovaca osvaja tri boda u susretu s Kamenom iz Vetova pobjedom od 3:2, kao i Jakšić nad Kutjevom.
TABLICA
SLAVONIJA 29 20 6 3 94:30 66
KAPTOL 29 22 0 7 88:29 66
HAJDUK 29 19 4 6 84:43 61
PAPUK 29 15 3 11 83:52 48
POŽEGA 29 12 5 12 64:54 41
JAKŠIĆ 29 12 5 12 57:58 41
TIM OSVJEŽENJE 29 12 4 13 58:52 40
MLADOST 29 10 10 9 49:54 40
KAMEN 29 11 6 12 59:69 39
CROATIA 29 10 9 10 52:65 39
EMINOVCI 29 10 6 13 50:59 36
SULKOVCI 29 9 8 12 46:68 35
DINAMO (V) 29 11 1 17 51:74 34
BSK BAZINATURS 29 9 4 16 48:66 31
DINAMO (R ) 29 8 3 18 46:83 27
KUTJEVO 29 3 4 22 35:93 13
U posljednjem 30. kolu 3. lipnja 2012. g.u 18 sati sastaju se:
Rajsavac: Dinamo – BSK BUK (Buk, Požega: Slavonija – Jakšić, Kutjevo: Kutjevo – Hajduk (Pakrac), Pavlovci: Mladost – Kaptol, Kuzmica: Tim osvježenje – Dinamo (Vidovci), Vetovo: Kamen – Croatia (Mihaljevci), Sulkovci: Sulkovci – Papuk (Velika), Eminovci: Eminovci – Požega.
Josip Neferović
Najopširniji pregled Prve županijske nogometne lige već deset godina donosi Vam upravo Kronika požeško-slavonska.
Uređen dio planinarskog doma „Lapjak“
PLANINARI HPD „SOKOLOVCA“ OBILJEŽILI SVOJ DAN -
VELIKA - Planinari HPD „ Sokolovca“ minuloga su vikenda obilježili svoj dan. Bila je to ujedno i prilika da se i službeno otvore novouređene prostorije u prizemlju planinarskog doma „Lapjak“. Prema riječima predsjednika društva Antuna Lovrića završena je prva etapa radova vrijedna milijun kuna te bi uskoro trebao uslijediti nastavak radova u sklopu kojih je uređenje spavaonica s kapacitetom od 80 ležaja. Svjesni činjenice kako je nedostatak smještajnih kapaciteta i najveći problem općine Velika na čijem se području nalazi i Park prirode Papuk požeški planinari svoj objekt planiraju pre registrirati kako bi on služio svima, a ne samo planinarima. Tako bi cijeli objekt kaže Lovrić bio idealan za smještaj polaznika škola u prirodi, sportske kampove ali i mnoge posjetitelje Parka prirode Papuk kojih je iz godine u godinu sve više.
Dodjelom diploma za 30 polaznika koji su uspješno završili planinarsku školu, ali i zahvalnica te priznanja svima onima koji su dali svoj doprinos razvoju HPD „Sokolovca“ te uređenju planinarskog doma Lapjak požeški su planinari i svečanom sjednicom Upravnog odbora obilježili svoj dan. Prestižno je priznanje „Stjepan Lovrić- Stipa“ dobila planinarka Marina Maras, dok je desetak članova planinara, koji su članovi društva više od 50 godina dobilo status počasnog člana. Među njima bio je i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko ali i najstarija planinarka Mila Pavlović jedna od osnivačica planinarskog društva.
- I danas volim prošetati no sve mi je teže jer imam 86 godina. Na ovom smo domu ali i bazenima jako puno radili i mnogo truda uložili. Vjerujem da su planinari nekada bili puno složniji i daleko više nas je bilo, čak više od tri tisuće upisanim s matičnim brojem. Bilo je i puno mladih. Danas ih nema jer većina radije sjedi za računalima, imaju Internet i to ih okupira više nego priroda. Svima bih njima poručila da se ipak više kreću, odlaze u prirodu i čuvaju je - rekla je Mila.
Među starijim planinarkama je i Amalija Fridrich koja također zbog svojih godina sve manje šeće. - Ma svakom bih preporučila da ode u prirodu i uživa u ljepotama drveća, livada cvijeća i to što više može jer s godinama ma koliko nešto željeli to više niste u mogućnosti napraviti. Zato odlazak u prirodu trebaju svi iskoristiti barem dok ih zdravlja služi. Vrlo sam sretna zbog ovog priznanja i dobivanja statusa počasnog članova no i vrlo žalosna jer više ne mogu tako hodati. Imam 75 godina a zadnji puta sam bila lani na Papučkim jaglacima i nisam puno šetala jer ne mogu. Planinarstvu me privuklo druženje ali i prekrasna priroda -kaže Amalija.
Ponosan na svoj dugogodišnji planinarski staž je i Ivan Čokrlić svima poznatiji kao Čoka. I on se s nostalgijom prisjeća one davne 1951. godine kada se učlanio i kada je sudjelovao na mnogim radnim akcijama oko doma i bazena.
- Žao mi je što više ne mogu pomoći Bila su to lijepa vremena kada smo svi s radošću tu radili i tu uživali - kaže Čoka, prisjećajući se kada su tada makadamskom cestom do Velike dolazili zaprežnim kolima te da su svi nešto radili. On je kaže mnoge planine obišao pa mu je danas najžalije što mlađi odlaze u druge zemlje a nisu vidjeli sve ljepote svoga kraja.
V.Re.