Vladimir

Vladimir

Većina zemalja srednje i istočne Europe tek 30 godina ima slobodno tržišno gospodarstvo. Budući da su gospodarstva u regiji relativno mlada, težnja za profitom ostaje središnji prioritet za većinu poduzeća i investitora. Međutim, i poduzeća i pojedinci već imaju sredstva i spremnost doprinijeti društvenom razvoju regije. Samo u Hrvatskoj postoji potencijal za više nego udvostručenje pružanja pomoći pojedinaca – prema studiji koju je proveo Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe: „Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi”.

Slično drugim zemljama u regiji srednje i istočne Europe, Hrvatska svoj gospodarski identitet gradi od 1991. godine. Njezino pristupanje Europskoj uniji 2013. svakako je pomoglo razvoju zemlje. Hrvatska je trenutno dom za 3,9 milijuna stanovnika te oko 180.000 poduzeća, većina kojih, više od 166.000, su mikropoduzeća (do 9 zaposlenika).

Ekosustav društvenog učinka u Hrvatskoj i srednjoj i istočnoj Europi

Socio-ekološka pitanja sve više pobuđuju interes, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji srednje i istočne Europe. Danas 41 % hrvatskog stanovništva (47 % u cijeloj regiji srednje i istočne Europe) donira u društvene svrhe. Najimpresivniji je, međutim, filantropski potencijal Hrvata, koji iznosi 170 milijuna eura godišnje – 100 milijuna eura više od trenutne razine donacija. To je zaključak izvješća „Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi”, sveobuhvatne analize istraživanja koje je proveo Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe (neovisni, apolitični trust mozgova) između 2020. i 2023. u suradnji s ključnim dionicima i donositeljima odluka u 11 zemalja srednje i istočne Europe: Hrvatskoj (uz sudjelovanje strateških partnera: HR PSOR i Ilej/partneri u suradnji s odvjetničkim društvom Karanovic/partneri) i Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Uključuje i uvide iz Ukrajine, jer rat ima ulogu konteksta, katalizatora i pokretačke snage aktivnosti poduzeća, ulagača i pojedinaca u regiji.

– Tijekom protekle četiri godine tražili smo odgovore na pitanje što bi trebalo promijeniti u zakonima, oporezivanju, osvještavanju ili edukaciji kako bi vlasnici privatnog kapitala učinkovitije ili većim iznosima podupirali društvene i ekološke ciljeve. U tu smo svrhu ispitali očekivanja javnosti, uključujući u Hrvatskoj, provodeći više od 7,5 tisuća intervjua s članovima šire javnosti i više od 230 stručnih intervjua s ključnim dionicima iz privatnog, javnog i društvenog sektora te akademske zajednice – kaže Anna Korzeniewska, osnivačica Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe.

Najvažniji trendovi

Izvješće „Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi” pokazuje da kao građani srednje i istočne Europe, imamo sve više kapitala, resursa i spremnosti da se uključimo u društvena pitanja – s pravom motivacijom bili bismo voljni donirati gotovo dvostruko više nego danas (s 2,7 milijardi EUR na 5,5 milijardi EUR). – S druge strane, iako već imamo što podijeliti i sve smo spremniji na to, društveni angažman još uvijek nije sastavni dio načina na koji živimo ili vodimo posao – citira Anna Korzeniewska rezultate istraživanja. Kako objašnjava osnivačica trusta mozgova, pomažemo spontano, kao rezultat emocionalne reakcije na određenu situaciju ili krizu. Samo je polovina donatora izjavila da redovito donira (51 % u srednjoj i istočnoj Europi, 47 % u Hrvatskoj).

Poduzeća imaju vrlo važnu ulogu u kontekstu financijske i nematerijalne potpore (osobito u području volontiranja zaposlenika ili pro bono aktivnosti). Danas su prvenstveno motivirana vanjskim čimbenicima (regulativa, očekivanja matičnog poduzeća, novonastali pritisci kupaca i zaposlenika). Međutim, budući da jezik i terminologiju propisa, posebno onih koji se odnose na nefinancijsko izvješćivanje, osobe koje ih primjenjuju u praksi ne razumiju u potpunosti, mnoga se poduzeća bave samo onim izazovima koji su potrebni kako bi ostala sukladna. Situacija je nešto drugačija za obiteljska i manja poduzeća, gdje društveni krugovi i osobno iskustvo njihovih voditelja imaju važnu ulogu. Ove vrste poduzeća sklone su samostalno podupirati ciljeve koji su im važni, obično na lokalnoj razini.

U međuvremenu, stanovnici srednje i istočne Europe sami govore o vrsti korporativnog građanstva koje žele. Od poduzeća u financijskom sektoru očekuje se da se bave pitanjima siromaštva, obrazovanja i ukupnog gospodarskog rasta. Očekuje se da će prehrambena poduzeća i trgovački lanci staviti veći naglasak na borbu protiv gladi i promicanje odgovorne potrošnje, dok bi se energetska i automobilska poduzeća trebala usredotočiti na klimatska pitanja. S druge strane, od tehnoloških i IT poduzeća očekuje se da pokreću gospodarski rast i podržavaju inovacije. Vrijedno je napomenuti da građani srednje i istočne Europe cijene društvenu angažiranost poduzeća – 50 % građana izjavilo je da preferira kupnju proizvoda od društveno odgovornih brendova (48 % u Hrvatskoj), a 45 % ih je spremno platiti malo više za njih  (43 % u Hrvatskoj).

U podizanju razine informiranosti važni su i mediji koji svojim djelovanjem mogu promicati ispravne stavove, kao i javna uprava koja oblikuje pravni i fiskalni ekosustav te može poticati poželjno ponašanje – primjerice, nagrađivanjem društveno angažiranih poduzeća, pozivanjem na poslovne misije ili rezerviranjem određenih natječaja za poduzeća koja zadovoljavaju strože kriterije. – Strategije i stupanj otvorenosti javne uprave za suradnju razlikuju se u regiji. Neke su zemlje već uspostavile posebne strategije i tijela za uključivanje u dijalog s dionicima, dok drugima još uvijek nedostaju propisi i strukture koje bi usmjeravale i pružale okvir za prioritete za druge sektore – kaže Anna Korzeniewska.

Također valja spomenuti da postoji sve veći interes za ulaganje s učinkom u regiji srednje i istočne Europe, koje se definira kao strategija ulaganja koja nastoji ostvariti financijske povrate uz stvaranje pozitivnog učinka. Međutim, ovo tržište je visoko usmjereno na ostvarivanje profita te se kriteriji donošenja odluka nisu promijenili (potencijal za profit i dalje je ključni kriterij procjene). Ako očekujemo povećanje razmjera ulaganja u utjecaj u regiji, praktičari moraju jasnije razumjeti definiciju učinka i načine na koje se on mjeri i izvještava, a to zahtijeva standarde i alate. Postoji i potreba za boljom ponudom novoosnovanih poduzeća, kao i za državnim poticajima poput poreznih olakšica.

Ključna uloga zapadnih zemalja

Izvješće „Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi” pokazuje da stanovnici srednje i istočne Europe ne žele biti sami u razvoju kulture pružanja pomoći. 52 % građana kaže da trenutna geopolitička situacija zahtijeva podršku razvijenijih zemalja kao što su SAD, Velika Britanija ili Zapadna Europa. Zapadne zemlje omogućuju pristup ne samo kapitalu, već i znanju i obrazovanju. Ovo je važno jer su veća razina informiranosti i korištenje najboljih praksi sa zrelijih tržišta ključni ako želimo prijeći s filantropije u obliku odgovora na krizu, koji se očito intenzivirao tijekom pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, na stratešku i dugoročnu filantropiju.

ODRŽANA IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE ZBOG ODLUKE O VISINI RASPODJELE SREDSTAVA OD 14.8 MILIJUNA EURA PO ODLUCI VLADE RH ZA ŠTETE OD NEVREMENA IZ SRPNJA 2023. GODINE  -

POŽEGA - Županijska skupština Požeško-slavonske županije održala je Izvanrednu sjednicu, a na dnevnom redu našle su se dvije točke, Prijedlog Odluke o kriterijima za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u srpnju 2023. te Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o proširenju djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije.

- Kao što smo na prošloj skupštini razgovarali, danas donosimo odluku o kriterijima za dodjelu sredstava pomoći nakon olujnog nevremena koje je pogodilo naših pet jedinica lokalne samouprave u srpnju ove godine. Podsjetit ću da je tada proglašena prirodna nepogoda za četiri grada i jednu općinu i nakon što su gradska i općinska povjerenstva obavila proceduru procjene štete, utvrđena šteta iznosi 14,8 milijuna eura. Odlukom Vlade Republike Hrvatske za sanaciju je osigurano žurnih 2,8 milijuna eura iz Državnog proračuna. Nakon donošenja odluke o kriterijima za dodjelu koja nam je danas na dnevnom redu, općinska i gradska povjerenstva utvrđuju kriterije koji će u pravilu biti istovjetni, a u relativno kratkom roku nakon toga sredstva idu prema našim građanima - rekla je županica Antonija Jozić.

Skupština je jednoglasno donijela Odluku o kriterijima za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u srpnju 2023. godine kojom je definirano da će se sugrađanima isplatiti do 60% vrijednosti prijavljenih šteta na obiteljskim i višestambenim neosiguranim objektima u vlasništvu fizičkih osoba na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom u srpnju ove godine. Odlukom je definirana i raspodjela  do 100% vrijednosti troškova koje su imale jedinice lokalne samouprave i službe civilne zaštite za nužnu sanaciju stambenih objekata u vlasništvu fizičkih osoba i troškove sakupljanja i zbrinjavanja otpada od sanacije šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama.

Isto tako, jednoglasno je donesen i prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o proširenju djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije.

- Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju i cijelom paketu zakona kojima se provodi zdravstvena reforma u Republici Hrvatskoj, predviđeno je kako će sanitet koji je kod nas bio u okviru Doma zdravlja Požeško-slavonske županije prijeći u nadležnost Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije. Današnjim zaključkom bit će dana suglasnost na Odluku o proširenju djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije gdje je u popis djelatnosti dodan sanitetski prijevoz kao prvi korak prijenosa – upoznala je županica.

Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). 

Nama se sviđa definicija djevojke s kojom smo razgovarali o mentalnom zdravlju: Kad razmišljam o tome što je mentalno zdravlje, prvo mi dođe na pamet: Ono kako se osjećamo. Ne znam kako bih to definirala, rekla bih da smo mentalno zdravi kada smo dobro.

“Mentalno zdravlje kao ljudsko pravo” tema je kojom se obilježava današnji Svjetski dan mentalnog zdravlja i time nastoji naglasiti da mentalno zdravlje predstavlja osnovno ljudsko pravo svih ljudi. 

Čak i prije Covida-19, više od 84 milijuna ljudi u EU-u je bilo pogođeno poteškoćama mentalnog zdravlja. To je svaka šesta osoba, i to je broj koji se značajno povećao od pandemije do danas. U lipnju ove godine Europska komisija objavila je priopćenje o mentalnom zdravlju u kojem je predstavila svoj plan za sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju u Europi što označuje prekretnicu u načinu na koji se EU bavi mentalnim zdravljem. Mladi ljudi su posebno pogođeni: polovica svih mladih Europljana govori o svom narušenom mentalnom zdravlju, a depresija među njima se više nego udvostručila. To je znatno više od opće populacije i predstavlja alarmantan podatak.

4 9 23 lets talk HR naslovnaStoga se moramo pitati kako mladima možemo osigurati toliko potrebnu sigurnost, stabilnost i ravnotežu? Ono u čemu se svi stručnjaci slažu jest to da je važno omogućiti mladima da otvoreno razgovaraju o mentalnom zdravlju, naučiti ih da mogu podijeliti svoje brige, a mi odrasli ih moramo uzeti za ozbiljno. Tek tada možemo i očekivati da će mladi tražiti podršku kad im je potrebna. Ovim pristupom razbijamo stigmu koja okružuje ovu temu te omogućujemo da se glas mladih čuje, a to su i prvi koraci koji su potrebni kako bi mladi dobili i stručnu podršku.

Izrazito smo zahvalni mladima na njihovim osobnim pričama koje su u okviru projekta “Let’s Talk” s nama i partnerima iz drugih zemalja podijelili – o suočavanju i nošenju s poteškoćama – s tjeskobom, napadima panike, gubitkom, izgubljenošću, usamljenošću – i drugim izazovnim situacijama s kojima im je bilo izrazito teško nositi se samima. 

Posebno izdvajamo priču hrabre srednjoškolke iz Hrvatske, koja je razgovarala s nama te sastavila svoju priču o snažnoj tjeskobi i napadima panike s kojima se još uvijek suočava, o tome što joj pomaže i kako vidi svoju budućnost. Mnogi od ovih mladih uspjeli su doći do potrebne podrške i pomoći – prijatelja, partnera, obitelji i stručnjaka:inja te su sada dobro zahvaljujući tome. Kako bi se taj broj mladih koji su uspjeli dobiti podršku i pomoć povećao, nužno je destigmatizirati ovu temu, zaista pričati o problemima bez osude, ali i jačati kapacitete svih koji rade s mladima da mogu biti prva pomoć i dio njihovog kruga podrške.

Razgovarali smo i s mag. psych. Danielom Miloševićem koji trenutno radi kao pripravnik kliničke psihologije u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu. Cijeli intervju možete pogledati na našem YouTube kanalu. Daniel tvrdi da su mladi danas osvješteniji o svom mentalnom zdravlju nego što je to bilo prije, imaju dosta informacija, no kako pristup ogromnoj medijskoj sferi može biti i izrazito štetan, velika je uloga svih koji rade s mladima u slušaju i vođenju – obratiti pozornost, biti prisutan:na, slušati i voditi mlade, dati im prostor, uzimati za ozbiljno, ali i biti otvoreni za raznolikost te stalno obnavljati svoja znanja i kompetencije.

Kroz projekt “Let’s Talk” naučili smo da usluge mentalnog zdravlja trebaju biti dostupne mladima svakodnevno, jednostavno, unutar lokalne zajednice, bez uputnica, destigmatizirajuće i besplatno. Za donositelje odluka, u prijevodu, to znači osigurati psihologe i/ili stručnjake mentalnog zdravlja u školama te brojnija savjetovališta mentalnog zdravlja. Također, ciljane usluge prilagođene mladima unutar zdravstvenog sustava znače osiguravanje posebnih kliničkih centara namijenjenih upravo mladima, sa suvremenim pristupima i razumijevanjem potreba mladih iz skupina u nepovoljnom položaju. Za više preporuka pročitajte i naš sažetak istraživanja s preporukama.

Projektom “Let’s talk” potičemo otvoren razgovor među mladima o važnosti mentalnog zdravlja i važnosti traženja podrške. Provodimo ga u okviru programa Erasmus+ Europske unije, s ciljem jačanja kapaciteta osoba koje rade s mladima za podršku mentalnom zdravlju, s fokusom na rodno osjetljive pristupe. Nakon razgovora s mladima i stručnjacima i stručnjakinjama raznih profila koje s njima rade, razvili smo niz preporuka, kao i program mentalnog zdravlja mladih s naglaskom na rodnu perspektivu koji uključuje program obuke, priručnik za osobe koje rade s mladima te radnu bilježnicu za mlade “Nitko nije kao ti! Pričajmo o mentalnom zdravlju: Radna bilježnica za mlade”. Ako radite s mladima, pozivamo vas da ju preuzmete te se, inspirirate za rad na nekim od važnih tema u području mentalnog zdravlja. Ujedno najavljujemo i objavu priručnika za osobe koje rade s mladima “Pričajmo…o mentalnom zdravlju mladih”, kao i platformu s brojnim drugim resursima koja će uskoro biti dostupna ovdje.

POŽEGA - Najavljeno je otvaranje dva javna poziva iz Programa dodjele potpora male vrijednosti u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije, a koji je Županijska skupština izglasala u lipnju ove godine.

Proračunska sredstva usmjerena su stvaranju preduvjeta za povećanje investicijskih ulaganja uz rast zaposlenosti, podizanju razine poduzetničkih znanja i vještina kako bi se doprinijelo povećanju broja obrtnika i tvrtki, stvaranju preduvjeta za nesmetano odvijanje postojećih poslovnih aktivnosti te jačanju turizma kroz razvoj kvalitetnih sadržaja turističke ponude.

- Prošle godine smo sva sredstva koja smo imali na raspolaganju usmjerili na sufinanciranje povećane cijene energenata, odnosno plina. Ove godine smo u proračunu Požeško-slavonske županije osigurali sredstva u visini 190.000,00 eura što je daleko više od prošlogodišnjeg iznosa. Osiguranim sredstvima financirat ćemo sveobuhvatan program potpora male vrijednosti koji sadrži 10 mjera. 16. listopada raspisat ćemo javne pozive za devet od tih mjera, a najavu radimo kako bi naše poduzetnike i obrtnike upoznali s istim, kako bi se mogli pripremiti i razmisliti o tome koje su im potrebe i što će kandidirati – rekla je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Jelena Ferdebar Hak, upoznala je s mjerama koje su obuhvaćene javnim pozivima, a na  koje se mogu prijaviti subjekti malog gospodarstva koji su u cijelosti u privatnom vlasništvu sa sjedištem na području Požeško-slavonske županije. Iznimno, korisnici ovog programa mogu biti gospodarski subjekti i fizičke osobe koji su programom utvrđeni kao korisnici pojedinih mjera.

- Kroz ovaj program nastojali smo pokriti sve one potrebe na koje su nam poduzetnici ukazivali u našemu radu. Mjere ćemo pustiti u dva seta, jedan poziv usmjeren je razvoju cjelokupnog gospodarstva, dok je drugi usmjeren razvoju turizma – rekla je Ferderbar Hak.

Kroz Poziv usmjeren razvoju gospodarstva osigurano je 150.000,00 eura kroz sljedećih sedam mjera:  Potpora za izgradnju brenda proizvoda i/ili usluga, Potpora za nabavu i ugradnju strojeva i opreme, Potpora za ulaganje u objekte za obavljanje gospodarske djelatnosti i ugradnju fiksne opreme, Potpora za certificiranje proizvoda i procesa, Potpora za nabavu hardwarea i softwarea, Potpora za stručno osposobljavanje i usavršavanja zaposlenika i Potpora za izlaganje i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama. Kroz sve mjere osigurano je financiranje do 50% prihvatljivih troškova.

Javni poziv usmjeren razvoju turizma obuhvaća pak dvije mjere. Potporom za autohtonu eno i gastro ponudu, cilj je ugostitelje i pružatelje turističkih usluga potaknuti na suradnju s lokalnim proizvođačima, dok je druga, Potpora za povećanje smještajnih kapaciteta, ustaljena mjera koju Požeško-slavonska županija dodjeljuje svake godine za povećanje broja novih smještajnih kapaciteta i povećanje kategorije smještajnih objekata radi stvaranja preduvjeta za kontinuirani razvoj turizma na području županije.

- Pozivam sve potencijalne prijavitelje da se dobro pripreme, administrativno prijave nisu zahtjevne, a Upravni odjel za gospodarstvo svim prijaviteljima stoji na raspolaganju u slučaju svih eventualnih pitanja i nejasnoća – dodaje Ferderbar Hak.

Prijave na javne pozive odvijat će se elektroničkim putem kroz novi sustav E-prijave i bit će moguće od ponedjeljka 16. listopada do četvrtka 16. studenoga ili do iskorištenja sredstava. 

- Raspisivanjem ovih javnih poziva želimo poslati poruku da nam je itekako važan razvoj gospodarstva naše županije. Pri izradi programa komunicirali smo i sa Županijskom komorom Požega i s relevantnim dionicima kako bi osigurali one mjere i potpore koje će najbolje pomoći našim poduzetnicima u rastu i razvoju – zaključuje Jozić.

Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore uputio je traženje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera ograniče na način da postave granicu za visinu marže subjekata, a ne finalnu cijenu proizvoda. Upozoravaju da na ovaj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.

hok logo mobileNaime, neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi. Također, situacija u kojem je finalna cijena proizvoda manja od nabavne protivna je samom Zakonu u trgovini koji u članku 64. nepoštenim trgovanjem osobito smatra „prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost“.

Iz navedenog razloga, Hrvatska obrtnička komora je stava kako je potrebno izmijeniti Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na način da se trgovcima ograniči marža na pojedine proizvode, a ne finalne cijene proizvoda.

Također, Komora je prethodno u dopisu Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja još jednom uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta. Naglasak je stavljen na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta – na nedjelje i blagdane. Naime, groblja i svetišta nisu obuhvaćena izuzecima od primjene ograničenja rada nedjeljom te im preostaje mogućnost odabira 16 nedjelja godišnje za rad, čime njihovi opstanak i poslovanje postaju upitni jer se kod ove vrste prodaje ne može očekivati prelijevanje prometa u druge dane u tjednu. 

Dogodio se jedan požar  u Vetovu  -

U nedjelju 8. listopada 2023. oko 13.05 sati u mjestu Vetovo u Vinogradskoj ulici na neutvrđeni način je došlo do požara na otvorenom prostoru te je izgorjela suha trava.

Dragovoljna predaja topničkog streljiva  -

U ponedjeljak 9. listopada 2023. u mjestu Potočani, 39-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao dva topnička streljiva.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"

Protiv nje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  -

U ponedjeljak 9. listopada 2023. oko 18 sati u Lipiku u Ulici Marije Terezije u restoranu i ispred bolnice, 40-godišnjakinja je galamila te na taj način uznemiravala druge građane zbog čega protiv nje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

10. listopada 2023. godine od 11 sati zagrebačkim Trgom bana Jelačića širit će se miris roštilja. Iako će mnogi zbog primamljivog mirisa i izgleda mesa pomisliti da je riječ o životinjskome, iznenadit će se kada doznaju od Prijatelja životinja i Mateija Negovetića, koji će na licu mjesta pripremati hranu, da je sve što nude za degustaciju potpuno biljnoga podrijetla. Ovom akcijom Prijatelji životinja obilježavaju Dan biljnoga mesa. kojim se svake godine 10. listopada naglašava činjenica da je biljno meso bolje za ljudsko zdravlje, životinje i planet. Iza roštilja, na velikom ekranu prikazivat će se kratki film o razvoju i  prednostima kultiviranog mesa, preveden na hrvatski jezik.
 
325976357 1370722643703901 1009263670162365766 nBiljno meso ima vrlo sličan okus i teksturu kao meso životinja, a proizvedeno je od kvalitetnih biljnih bjelančevina, najčešće graška. Proizvođači mesa biljnoga podrijetla iskoristili su biokemijsku sličnost između biljaka i životinja, odnosno činjenicu da, iako biljke nemaju mišiće, sadrže bjelančevine, masti, vitamine, minerale i vodu. Za proizvodnju biljnoga mesa koristi se 72 – 99 % manje vode i 47 – 99 % manje obradivog zemljišta. Nadalje, uzrokuje 51 – 91 % manje onečišćenja vode i emitira 30 – 90 % manje emisija stakleničkih plinova. Dostupno je u gotovo svim trgovinama u Hrvatskoj i dolazi u raznim oblicima: od ćevapčića i bifteka do salama i hrenovki, što će sve Prijatelji životinja nuditi prolaznicima. Glavni adut roštilja bit će revolucionarni veganski odrezak filet mignon.
 
S druge strane, kultivirano meso u Hrvatskoj još uvijek nije dostupno, no Prijatelji životinja s nestrpljenjem očekuju prve takve proizvode na policama trgovina u bliskoj budućnosti. Kultivirano meso proizvodi se izravnim uzgojem životinjskih stanica. U procesu uzgoja koriste se osnovni elementi potrebni za izgradnju mišića i masti te se omogućuje isti biološki proces koji se događa unutar životinje. Identično je životinjskome mesu na staničnoj razini, no ova metoda proizvodnje eliminira potrebu za uzgojem i ubijanjem životinja za hranu. I kultivirano meso ima goleme prednosti u odnosu na konvencionalnu životinjsku poljoprivredu i meso nastalo uzgojem i ubijanjem životinja. Kultivirano meso naziva se još i čistim mesom jer nastaje u kontroliranim uvjetima i, za razliku od životinjskoga mesa, ne sadrži antibiotike, gnoj, pesticide i tumore. Važno je naglasiti i da se tijekom proizvodnje ne koristi metoda genetskog modificiranja.

Korištenje biljnog i kultiviranog mesa ublažit će krčenje šuma povezano s uzgojem životinja radi hrane, gubitak biološke raznolikosti, otpornost na antibiotike, izbijanje zoonoza i smanjiti klanje životinja. To će biti objašnjeno u kratkom edukativnom filmu o kultiviranom mesu koji će sigurno zaintrigirati prolaznike. Prijatelji životinja pozivaju sve da se i dodatno educiraju o kultiviranom mesu: „Imamo povijesnu priliku iskorijeniti masovno ubijanje životinja i uništavanje planeta novim inovacijama i proizvodima. Industrija hrane prolazi kroz transformaciju. Inovacije poput kultiviranog mesa trebamo što prije prigrliti dobrom informiranošću i točnim informacijama, a ne stvaranjem predrasuda.”
 
Matei Negovetić, zaljubljenik u kuhanje i isprobavanje novih recepata, voditelj Akademije plant-based kuhanja te bloga i stranice naziva Plant-based full of taste, poziva sve da im se pridruže na edukaciji i degustaciji u utorak: „Ako mi ne vjerujete na riječ da je biljno meso jednako sočno, kompaktno i ukusno, a jela napravljena s njim jednako zanimljiva i vizualno i okusom, dođite i uvjerite se sami. Uz ukusne zalogajčiće moći ćete doznati više o činjenici da prelaskom na biljno meso i druge biljne proteine možemo koristiti daleko manje prirodnih resursa i pomoći smanjiti ogromnu štetu koju je našem planetu prouzročio uzgoj životinja radi hrane. Iza biljnog mesa koje ćemo nuditi za degustaciju krije se mnogo više od dobrog okusa: takvo meso bolje je probavljivo zbog visokog postotka vlakana, snižava kolesterol i, uz manje kalorija, pomaže u poboljšanju zdravlja crijevnog mikrobioma.” 

Više informacija o Danu biljnog mesa može se saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.                       

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u ponedjeljak 9. listopada 2023. godine s državnim tajnikom Mladenom Pavićem i ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović korisnicima uručila nove ugovore o sufinanciranju zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači te ugovore o potpori male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.  

„Zadovoljstvo mi je poljoprivrednicima i lovoovlaštenicima uručiti ugovore za sufinanciranje zaštitnih sredstava za sprječavanje štete od divljači te istaknuti kako smo zbog izuzetnog interesa za ovaj Natječaj odlučili udvostručiti alokaciju – na više od milijun eura, od kojih smo do sada odobrili 739,4 tisuća eura potpore“, kazala je ministrica Vučković. Današnji ugovori koji se odnose na sprječavanje šteta od divljači idu u ruke ukupno 23 korisnika.

U Ministarstvu poljoprivrede danas su dodijeljene i potpore male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja na području RH za 2023.

„Prerada drva i proizvodnja namještaja od strateške su važnosti za nacionalno gospodarstvo, što potvrđuje primjerice podatak o udjelu od 12 % u ukupnom zapošljavanju prerađivačke industrije i 8 % u ukupnom prihodu prerađivačke industrije Republike Hrvatske. Čast mi je uručiti potporu vrijednu 2,1 milijun eura za 33 korisnika u okviru Programa dodjele potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja na području Republike Hrvatske za 2023., a posebno mi je drago što se gotovo sva ulaganja odnose se na proizvodnju finalnih proizvoda“, kazala je ministrica Vučković naglasivši kako će ovaj sektor imati snažnu podršku Ministarstva poljoprivrede i u narednom vremenu.

Program dodjele potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja na području Republike Hrvatske za 2023. donesen je Zaključkom Vlade RH i vrijedan 3,98 milijuna eura. Kroz prvi Natječaj dodijeljeno je ukupno 1,85 milijuna eura za sufinanciranje 33 ulaganja.   

Ovo Ministarstvo također iz europskih sredstava kontinuirano potiče razvoj ovih djelatnosti i to kroz Program ruralnog razvoja RH, s prijelaznim razdobljem do 2022., pa je tako za „šumarske mjere“ do danas ugovoreno ukupno 107,4 milijuna eura za sufinanciranje 779 ulaganja. Od vrijednosti raspisanih natječaja, na tip operacije 8.6.2. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva otpada 39,7 milijuna eura, a do danas je ugovoreno 21,6 milijuna eura za 86 ulaganja. 

POŽEGA / KOSTAJNICA - Već po tradiciji 10. godinu za redom članovi HPD "Sokolovac" Požega pohodili su Zrinsku goru povodom tradicionalne i najveće "Kestenijade" u Hrvatskoj Kostajnici. Navedena manifestacija je jedan od najljepših i najposjećeniji događaja. Druželjubivi planinari su se okupili u ranim jutarnjim satima te krenuli put Pounja. Kratku pauzu za okrjepu su napravili u Hrvatskoj dubici u jednom od životopisnih kafića ovoga kraja koji je već nezaobilazno planinarsko stajalište.
Prilikom dolaska u Hrvatsku Kostajnicu planine su dočekali domaćini PD "Djed" koje je organiziralo pohod. Nakon kratkog druženja i razgovora krenulo se na hodnju pješačko-planinarskom stazom ispred srušene Crkve Sv.Nikole prema slomljenom pejzažu Gordana Lederera gdje je bila kratka pauza i fotografiranje. Nakon toga planinarska družina je nastavila hodati  vijencom prema park šumi Djed gdje je organiziran ručak u istoimenom restoranu. Cijelim putem hodnje pucao je prekrasan pogled prema rijeci Uni koja je bogata ribom te ugodna za kupanje i vožnju čamcima. Odrezak od kestena te brojne druge gastro delecije vezane uz navedeni proizvod nikoga od planinara nisu ostavile ravnodušnima. Novouređenom stazom od restorana planinari su se spustili do crkve Sv.Antuna gdje se održavala manifestacija.
Nadaleko poznata Kestenijada, jedna od najvećih, najatraktivnijih i najposjećenijih manifestacija u kontinentalnoj Hrvatskoj bila je mamac za tisuće posjetitelja koji su je došli  obići po ugodnom i toplom vremenu. Kao i svake godine, bio je pripremljen bogat i raznovrsni turističko-gospodarski, kulturno-zabavni, gastronomski i sportski program te sadržaj za sve ukuse i uzraste. Gosti večeri su bili poznati tamburaški sastav "Slavonske lole". Planinari su uživali u bogatom programu te brojnim gastro delicijama počevši od pečenog kestena te brojnih kolača koji se prave od njega. Najhrabriji dio ekipe otišao je u  Zrinski grad, utvrdu iz 14. stoljeća koja se proslavila u bojevima protiv Turaka i svojevrstan je simbol Hrvatske Kostajnice. Puni dojmova i zadovoljstva planinari su se uputili kućama te najavom novog izleta iduće godine na navedenu manifestaciju. Koordinator izleta je bio predsjednik Društva Bruno Horvat.