KUTJEVO - KUD Bektež organizirao je po drugi puta Smotru folklora starogradskih pjesama i plesova "Na te mislim" u Kino sali u Kutjevu. Smotra je održana pod pokroviteljstvom Grada Kutjeva i Požeško-slavonske županije, a sve u sklopu manifestacije "Kulturno ljeto 2023. Kutjevo". Na samo uvodu goste i učesnike na smotri te posjetitelje u kino dvorani pozdravili su Duško Bijelić, predsjednik KUD-a Bektež, Ivica Ribičić, savjetnik gradonačelnika grada Kutjeva i Ferdinand Troha, zamjenik županice koji je smotru i proglasio otvorenom.

U programu su nastupili Tamburaški orkestar grada Kutjeva, Folklorni ansambl Požega, Plesna skupina "Stari fijaker" iz Đakova, HKD "Lisinski" iz Našica, pjesnik i recitator Marinko Markota iz Pleternice i naravno domaćini iz KUD Bektež sa svojim a'capela izvedbama starogradskih pjesama. Svi učesnici su po dva puta izlazili na pozornicu sa svojim nastupom.

Nakon što je Povjerenik za informiranje upozorio Ministarstvo pravosuđa da mora Gongu odgovoriti na upit prvotno upućen još u svibnju ove godine, Ministarstvo je kazalo kako nije formirana radna skupina za jedan od najvažnijih zakona, onaj o izbornim jedinicama. Pitanje tko su osobe koje su pisale prijedlog zakona, Ministarstvo je jednostavno odlučilo ignorirati. Time se zapravo može potvrditi da “stručnjaka iz Ministarstva”, na koje su se ranije pozivali premijer i ministar pravosuđa, nije bilo, nego su, kao što su to mediji objavili, zakon najvjerojatnije uz ministra pisali političari vladajuće stranke, tzv. grupa MARŠ (Malenica, Anušić, Ressler i Šeks). 

Gong je ponovno od Ministarstva, kojeg vodi Ivan Malenica, zatražio da odgovori: Tko je pisao zakon o izbornim jedinicama? 

Osnivanje radne skupine inače je dio standardne procedure vladajućih prilikom donošenja zakona, koju Vlada detaljno opisuje i na svojim stranicama. I ne samo to nego je i, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata Vlada i ovaj put odlučila ignorirati odbijanjem da se neovisni stručnjaci uključe u proces izrade jednog od najvažnijih zakona Republike Hrvatske, unatoč širokoj javnoj raspravi koja se godinama vodi o problematici izbornih jedinica. 

Gong je u više navrata ukazivao na netransparentni i isključiv proces izrade zakona o temeljnim političkim pravilima koji se tiču svih političkih aktera, te je oko toga upozorio Venecijansku komisiju  i OSCE/ODIHR. 

U demokratskim društvima izborni zakoni mijenjaju se na transparentan način, uključujući opoziciju, stručnjake i civilno društvo. Time se stvara povjerenje u izborni proces od strane kandidata i birača, a kroz rasprave vladajućih, opozicije, struke i civilnog društva, nastoje se pronaći najbolja rješenja.

Vlada nastavlja sa spornom praksom skrivanja osoba koje stoje iza izrade zakona, a sad Ministarstvo pravosuđa poručuje da javnost ne treba znati ni tko piše organske zakone - one od izuzetne vrijednosti za ispravno funkcioniranje države, kako ih ističe Ustav Republike Hrvatske, a u koje spada izborno zakonodavstvo. 

Ovo nije prvi put da su vladajući izigrali demokratske procedure prilikom izrade zakona. I ranije se događalo da nisu osnovane radne skupine za izradu zakona, a nadležna ministarstva nisu htjela otkriti javnosti tko su autori zakonskih prijedloga. Pogubno je za demokratska društva da se zakoni i javne politike kroje u stranačkoj kuhinju, u tajnosti, daleko od javnosti. To ugrožava temeljne demokratske vrijednosti poput uključivosti, transparentnosti i pluralizma i potkopava povjerenje građana u njene institucije.

ZAGREB – Hrvatska pošta pustila je u optjecaj petu po redu kriptomarku izdanu u obliku prigodnoga poštanskog bloka s jednom markom. Motiv na kriptomarki je najpoznatiji hrvatski, ovaj put animirani, znanstvenik – profesor Baltazar. Autori nove kriptomarke su zagrebački dizajneri Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, a marka nominalne vrijednosti 7,80 eura tiskanaje u 30.000 primjeraka.

Peto izdanje kriptomarke, savršene kombinacije analognog i digitalnog, Hrvatska pošta realizirala je u suradnji s tvrtkama BitX i MarrowLabs.Kupnjom kriptomarke dobivate fizičku poštansku marku koju možete iskoristiti za slanje pošiljaka te digitalnu marku u obliku nezamjenjivog tokena (NFT-a) koji ima sakupljačku vrijednost jednako kao i fizičke marke.

Kako bi se i kolekcionarstvo vjerno prevelo u digitalni svijet, kriptomarke su podijeljene u različite digitalne kategorije s naglaskom na posebnosti i ekskluzivnosti. Motivi iz svijeta profesora Baltazara pojavljuju se u pet različitih kategorija: najekskluzivniji digitalni motiv prikazuje profesora Baltazara s epruvetom, a dostupan je u 2000 primjeraka, zatim krevet profesora Baltazara u 4000 primjeraka, robocikl u 6000 primjeraka, podmornica u 8000 primjeraka te i Baltazarov stroj s vjetrenjačom koji je dostupan u 10 000 primjeraka.

Profesor Baltazar, simpatičan čovječuljak koji uz pomoć svog stroja proizvodi čarobnu tekućinu kojom pomaže sugrađanima u različitim nevoljama, prvi je put na male ekrane stigao 1968. iz produkcije Zagrebačke škole crtanog filma. Trideset i osam epizoda koje traju po desetak minuta uveseljavale su najmlađe, ali i one malo starije sve do 1977. godine. Baltazar i danas, više od 50 godina nakon prvog pojavljivanja, i dalje uživa popularnost svih generacija te svojom porukom uči i podsjeća da je sreća u davanju, a znanje i dobrota vrijednosti koje moramo slijediti. 

KUTJEVO - Grad Kutjevo je uz višednevno obilježavanje Dana Grada i blagdana zaštitnice grada Male Gospe organiziralo veliki koncert Klape Rišpet. Na prostoru igrališta Osnovne škole Zdenka Turkovića u Kutjevu, svi okupljeni su pjevali omiljene pjesme koje svakoga dirnu u srce, no nije se samo pjevalo uz klapske i dalmatinske hitove, već se i plesalo. Rišpet je dobro prepoznao energiju okupljenih Kutjevčanki i Kutjevčana, a vjerujemo kako se zabava nastavila do dugo u noć. Kako su i sami priznali njima je energiju za pjevanje dalo poznato i odlično kutjevačko vino, jer su prije koncerta posjetili nekoliko vinarija.

JAKŠIĆ - Po 21. puta Jakšić i tamošnje folklorno društvo HKUD "Slavonija" bili su domaćin još jedne Smotre folklora "Pjesmom u Jesen 2023". Duga je to tradicija, smotre baštine, folklora, pjesme i plesa, narodnih običaja ali i zabave za Jakšićanke i Jakšićane, koja će sudeći po gostima, folklornim društvima iz raznih sredina i brojnim posjetiteljima biti nastavljena i u narednom razdoblju, još uspješnije.

Sve je započelo svečanim mimohodom učesnika, folklornih društava koji su kroz ulice Jakšića svojom pjesmom i plesom privukle domaće stanovništvo ali i njihove goste na ulicu. Priredili su Jakšićani i okrjepu sa slanim i slatkim delicijama za sudionike mimohoda i svečane povorke, kojoj je na čelu bio desetak konjanika i zaprega koje su vukli gizdavi i uređeni konji. Kočije su bile posebno uređene a u njima u nošnjama djevojke i snaše, pokoji baja s pljoskom rakije, a svi u pjesmi i svečanom ruhu.

Smotra je tradicionalno održana na školskom igralištu OŠ "Mladost" Jakšić, na velikoj prirodnoj pozornici koju su ukrasili članovi HKUD "Slavonija" ali i pojedini Jakšićani koji su donijeli svoje stare predmete koje godinama čuvaju. Sve je pozdravio predsjednik folkloraša Dario Pažin, zaželio im dobar nastup, druženje i boravak u Jakšiću općinski načelnik Ivica Kovačević, a smotru je uz čestitke i pohvale svim folklorašima i posebno gostujućim KUD-ovima, pozdravio zamjenik županice Ferdinand Troha.

Na pozornici su nastupili HKUD "Slavonija" Jakšić, sa spletom pjesme i plesova Jakšičkog kraja, članovi Matice slovačka “Kukučin-Kuntarić” Jakšić, KUD Šokadija Budrovci, KUD Seljačka sloga Zadubravlje, ŽPS Vesele Šokice iz Slavonskog Broda, KUD Zora iz Piškorevaca, KUD Vesela Šokadija Gundinci, KUD Tkanica Okučani i KUD Đeram iz Viljeva.

Na prostoru smotre svoje proizvode izložili su na prodaju domaći OPG-ovi, društvo rakijaša prikazalo je običaj pečenja rakije i u živo ispekli nekoliko kazana rakije koju su ponudili posjetiteljima na degustaciju. Uz ugostiteljsku ponudu i ponudu lepinja koje su pekle članice HKUD "Slavonija" moglo se na smotri ostati nekoliko sati i uživati u programu i druženju.

Sve je na kraju "zapalio" poznati pjevač tamburaškog izričaja Stjepan Jeršek Štef otpjevavši sve svoje najpopularnije pjesme i brojne tamburaške uspješnice. 

Požar se dogodio u mjestu Alaginci  -

U subotu 9. rujna 2023. oko 8.20 sati u dvorištu u mjestu Alaginci, na neutvrđeni način je došlo do požara prilikom čega je izgorjela stara građa (jelovina) u vlasništvu 39-godišnjaka.

Policijski službenici su zaustavili dvojicu vozača koji su upravljali automobilima s preko dva promila i ugrožavali promet  -

U subotu 9. rujna 2023. oko 20.35 sati u Požegi u Ulici Arslanovci, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,11 promila upravljao 42-godišnjak.

U nedjelju, 10. rujna 2023. oko 1.30 sati u Pakracu u Bolničkoj ulici u prometu je zatečen vozač starosti 38 godina koji je pod utjecajem alkohola od 2,26 promila upravljao osobnim automobilom.

Nešto kasnije, oko 4.20 sati u Požegi u Vukovarskoj ulici, policijski službenici su zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola od 1,41 promil upravljao 19-godišnjak.

Svi počinitelji su smješteni u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njih slijedi prekršajni nalog.

POŽEGA –  Sada već zaista davne 1964/65. godine na Poljoprivredno-prehrambenoj školi, poznatijoj kao Ratarnica maturiralo je 97 učenika. Nastavu su pohađali u četiri razredna odjeljenja, ratarski smjer, stočarski smjer, voćari i vinogradari. Tada je to bila nova trogodišnja škola, iz koje su izlazili kvalificirani radnici u poljoprivredi, prvi stručno obučeni radnici u poljoprivredi, koji su se tražili u tadašnjoj ekonomiji i gospodarstvu, osnivana su tadašnja prva poljoprivredna poduzeća.
- Školu je upisalo 128 učenika, no odmah po upisu zapalo nas je prvih dana na poljima pod paprikom čupanje trave, vrućina, prašina, cijeli dan sagnut i odustalo je odmah tridesetak učenika. Ostali su nakon maturiranja dobili zvanje kvalificiranog poljoprivrednog radnika i mnogi su kao tada visoko školovani ostali raditi u struci, dobili poslove poslovođa, voditelja proizvodnje i dr. Neki su nastavili sa školovanjem na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Osijeku ili Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, a ukupno fakultet je završilo više od 20 osoba, jer su se neki školovali uz rad - istakao je Rezo Branko, prof. koji je po završetku studija ostao raditi kao profesor na Agronomskom fakultetu s kojeg mjesta je otišao u mirovinu.

Na obilježavanje 58. godine mature na Poljoprivredno-prehrambenu školu odazvalo se 14 maturanata, a neke od podataka o razredima dao nam je Ivan Grbić, dipl. inž. agronomije, tadašnji maturant. On je nakon završetka fakulteta niz godina radio u PPK - kutjevačkom kombinatu, a zadnjih 20-tak godina ima privatnu poljoprivrednu tvrtku, silose i uljaru bučinog ulja.
 - Od ondašnja četiri razreda ratara, stočara, voćara i vinogradara danas je preko 30-tak umrlih, nepoznatih adresa koje nismo mogli kontaktirati nam je za sada 20-tak, a na ovo okupljanje koje priređujemo svake dvije godine stiglo je tek 14 osoba. Oni uglavnom žive u našoj zemlji, a ovdje su pristigli iz Splita, Rijeke, Zagreba, Beograda, Njemačke i drugih mjesta. Od umrlih je 20-tak muškaraca i nekoliko žena. Razrednik im je bio tada mladi, tek došao sa studija, profesor Đuro Kocijan, te Zdravko Šperanda, Mijo Filković i Zvonko Butorac. Ravnatelj škole je tada bio Vlado Petošić.

 - Tada je to bila druga generacija kvalificiranih radnika u poljoprivredi. Mi koji smo krenuli dalje na školovanje imali smo dosta problema jer smo morali polagati dosta predmeta razlike koje su tadašnji fakulteti tražili budući da smo izašli iz trogodišnje srednje škole. Stoga nas je relativno malo uspjelo završiti poljoprivredne fakultete – kaže Ivan Grbić koji dodaje da je Ratarnica u to vrijeme imala nešto kompleksnije sadržaje te da su uz učenje učenici provodili dosta vremena u praktičnom radu. Obrađivalo se oko 220 ha poljoprivrednih površina, imali su voćnjake i vinograde, imali su na Alagincima svinjce i uzgoj svinja, ovdje uz školu štale s muznim kravama i mljekaru za preradu mlijeka, konje. Dio učenika je bio u Đačkom domu uz školu a dio u Domu u gradu, današnjoj zgradi Požeške biskupije. Oni koji su završili tu školu mogli su samostalno raditi s traktorom, zakačiti potrebna oruđa za obradu, osposobljeni da mogu odmah ići na posao, sigurno kvalitetnije nego današnji učenici.

Danas nisu mogli obići školu niti imati razredni sat s imenicima iz doba kad su pohađali školu jer je Poljoprivredno prehrambena škola u renoviranju i dogradnji. Nakon 50-tak godina ponovno će to biti škola kakva je bila nekada, gdje će učenici ponovno učiti baviti se i raditi u poljoprivredi, strojevima, farmama, preradi poljoprivrednih proizvoda. Bit će to Regionalni centar kompetencije u poljoprivredi koji će učenike imati i iz drugih županija pod nazivom RCK Panonika.

No danas su već utvrdili datum 60. obljetnice mature za dvije godine na koje će nastojati dobiti i one učenike koji su još živi a u prekomorskim zemljama, Kanadi, Americi, Brazilu i po Europi. Druženje su nastavili ručkom u Hotelu Grgin dol.

JAKŠIĆ - 7. Fišijada u Jakšiću okupila je na igralištu OŠ "Mladost" Jakšić 18 ekipa, što pojedinaca s prijateljima ili obitelji, što ekipa iz društava i udruga. Kuhalo se tu fiš paprikaš, pekla riba na rašljama i na ulju, ali se i roštiljalo za članove ekipe da ne ostanu gladni, dok se kuhao natjecateljski fiš paprikaš od šarana, a i neke druge ribe tko je sa sobom donio. Organizator ŠRD "Slavonac" iz Jakšića svim ekipama osigurao je par kilograma šarana, vodu i drva, a ostalo su ekipe donijeli same, posebno začine i neke tajne kuhanja. Gledajući malo kuhare, bilo je tu svakakvih ideja, pa na kraju kao rezultat bilo i raznih fiševa, no svi su se među ekipama na kraju i pojeli, što je i cilj ove manifestacije i druženja.

Na kraju se i 18 fiševa našlo pred komisijom koja je stručno ocijenila izgled, boju, okus, konzistenciju, kuhanost ribe. Tako smo dobili i pobjednike 7. Jakšićke fišijade a najbolji su dobili pehare i poklone organizatora. 1. mjesto osvojila je ekipa ŠRD Veličanka iz Trenkova, ekipa koja često pobjeđuje na lokalnim fišijadama,  fiš paprika za 2. mjesto pripremio je Mario Matijević iz Požege, također često među pobjednicima na fišijadama, a 3. mjesto pripalo je domaćoj ekipi Karasi. Nagrade je uručio načelnik Općine Jakšić Ivica Kovačević i Ivan Malčić, predsjednika ŠRD Slavonac Jakšić.

U nastavku uslijedilo je druženje uz glazbu Tamburaškog sastava "Srce bećarsko" i naravno objedovanje fiša i šaranskih potkova sa krumpir salatom koje je pripremio organizator.

Jakšička Fišijada bila je uvod u trodnevnu manifestaciju „Pjesmom u jesen” koja se nastavlja smotrom folklora za odrasle, koncertom Stjepana Jeršeka Štefa i dječjom smotrom folklora.

VINKOVCI -  Uvod u prvu Večer folklora bili su gosti iz Slovenije, uslijedili su redom Udruga „Zrno” iz Vinkovaca i KUD-ovi iz Cerića, Sotina, Đurića, Babine Grede, Donjeg Novog Sela, Vinkovaca i Vukovara.
Do 13. rujna nastupit će još 38 kulturno umjetničkih društava iz svih dijelova Vukovarsko-srijemske županije. Pod budnim okom stručne komisije pokušat će osvojiti publiku interpretacijama tradicionalnih pjesama i plesova mjesta iz kojeg dolaze.

„Zajednički s Vinkovčanima činite Vinkovačke jeseni najvećom manifestacijom. Činite nas ponosnima, ali i cijelu Hrvatsku usmjerite prema Vukovarsko-srijemskoj županiji kako bi nas ovih desetak dana gledali te da imaju želju ovdje doći i uživati u Vinkovcima i našem kraju. Hvala svima koji nesebično troše godinu kroz kulturno-umjetnička društva, uče našu djecu i stvaraju ljepši i ugodniji doživljaj Slavonije. Tijekom ovih desetak dana bit će puno tradicijske kulture i zabave, bit ćemo centar svijeta i pokažimo se kao odlični domaćini, ali i pronađimo pokoji trenutak da uživamo u Vinkovačkim jesenima,” pozvao je vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić.  
Vrhunac večeri bio je koncert Doris Dragović. Od prvih taktova, 62-godišnja diva hrvatske estrade razgalila je dvosatnim pjevanjem prepun šator Vinkovačkih jeseni nižući hitove Ti, Neću propast ja, Dajem ti srce, Nešto što je od Boga, Željo moja...
Ova miljenica svih generacija pamtit će zasigurno svoj prvi nastup na Vinkovačkim jesenima, a ako se po raspoloženju publike Jeseni poznaju, bit će najbolje do sada.