Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). 

Nama se sviđa definicija djevojke s kojom smo razgovarali o mentalnom zdravlju: Kad razmišljam o tome što je mentalno zdravlje, prvo mi dođe na pamet: Ono kako se osjećamo. Ne znam kako bih to definirala, rekla bih da smo mentalno zdravi kada smo dobro.

“Mentalno zdravlje kao ljudsko pravo” tema je kojom se obilježava današnji Svjetski dan mentalnog zdravlja i time nastoji naglasiti da mentalno zdravlje predstavlja osnovno ljudsko pravo svih ljudi. 

Čak i prije Covida-19, više od 84 milijuna ljudi u EU-u je bilo pogođeno poteškoćama mentalnog zdravlja. To je svaka šesta osoba, i to je broj koji se značajno povećao od pandemije do danas. U lipnju ove godine Europska komisija objavila je priopćenje o mentalnom zdravlju u kojem je predstavila svoj plan za sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju u Europi što označuje prekretnicu u načinu na koji se EU bavi mentalnim zdravljem. Mladi ljudi su posebno pogođeni: polovica svih mladih Europljana govori o svom narušenom mentalnom zdravlju, a depresija među njima se više nego udvostručila. To je znatno više od opće populacije i predstavlja alarmantan podatak.

Stoga se moramo pitati kako mladima možemo osigurati toliko potrebnu sigurnost, stabilnost i ravnotežu? Ono u čemu se svi stručnjaci slažu jest to da je važno omogućiti mladima da otvoreno razgovaraju o mentalnom zdravlju, naučiti ih da mogu podijeliti svoje brige, a mi odrasli ih moramo uzeti za ozbiljno. Tek tada možemo i očekivati da će mladi tražiti podršku kad im je potrebna. Ovim pristupom razbijamo stigmu koja okružuje ovu temu te omogućujemo da se glas mladih čuje, a to su i prvi koraci koji su potrebni kako bi mladi dobili i stručnu podršku.

Izrazito smo zahvalni mladima na njihovim osobnim pričama koje su u okviru projekta “Let’s Talk” s nama i partnerima iz drugih zemalja podijelili – o suočavanju i nošenju s poteškoćama – s tjeskobom, napadima panike, gubitkom, izgubljenošću, usamljenošću – i drugim izazovnim situacijama s kojima im je bilo izrazito teško nositi se samima. 

Posebno izdvajamo priču hrabre srednjoškolke iz Hrvatske, koja je razgovarala s nama te sastavila svoju priču o snažnoj tjeskobi i napadima panike s kojima se još uvijek suočava, o tome što joj pomaže i kako vidi svoju budućnost. Mnogi od ovih mladih uspjeli su doći do potrebne podrške i pomoći – prijatelja, partnera, obitelji i stručnjaka:inja te su sada dobro zahvaljujući tome. Kako bi se taj broj mladih koji su uspjeli dobiti podršku i pomoć povećao, nužno je destigmatizirati ovu temu, zaista pričati o problemima bez osude, ali i jačati kapacitete svih koji rade s mladima da mogu biti prva pomoć i dio njihovog kruga podrške.

Razgovarali smo i s mag. psych. Danielom Miloševićem koji trenutno radi kao pripravnik kliničke psihologije u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu. Cijeli intervju možete pogledati na našem YouTube kanalu. Daniel tvrdi da su mladi danas osvješteniji o svom mentalnom zdravlju nego što je to bilo prije, imaju dosta informacija, no kako pristup ogromnoj medijskoj sferi može biti i izrazito štetan, velika je uloga svih koji rade s mladima u slušaju i vođenju – obratiti pozornost, biti prisutan:na, slušati i voditi mlade, dati im prostor, uzimati za ozbiljno, ali i biti otvoreni za raznolikost te stalno obnavljati svoja znanja i kompetencije.

Kroz projekt “Let’s Talk” naučili smo da usluge mentalnog zdravlja trebaju biti dostupne mladima svakodnevno, jednostavno, unutar lokalne zajednice, bez uputnica, destigmatizirajuće i besplatno. Za donositelje odluka, u prijevodu, to znači osigurati psihologe i/ili stručnjake mentalnog zdravlja u školama te brojnija savjetovališta mentalnog zdravlja. Također, ciljane usluge prilagođene mladima unutar zdravstvenog sustava znače osiguravanje posebnih kliničkih centara namijenjenih upravo mladima, sa suvremenim pristupima i razumijevanjem potreba mladih iz skupina u nepovoljnom položaju. Za više preporuka pročitajte i naš sažetak istraživanja s preporukama.

Projektom “Let’s talk” potičemo otvoren razgovor među mladima o važnosti mentalnog zdravlja i važnosti traženja podrške. Provodimo ga u okviru programa Erasmus+ Europske unije, s ciljem jačanja kapaciteta osoba koje rade s mladima za podršku mentalnom zdravlju, s fokusom na rodno osjetljive pristupe. Nakon razgovora s mladima i stručnjacima i stručnjakinjama raznih profila koje s njima rade, razvili smo niz preporuka, kao i program mentalnog zdravlja mladih s naglaskom na rodnu perspektivu koji uključuje program obuke, priručnik za osobe koje rade s mladima te radnu bilježnicu za mlade “Nitko nije kao ti! Pričajmo o mentalnom zdravlju: Radna bilježnica za mlade”. Ako radite s mladima, pozivamo vas da ju preuzmete te se, inspirirate za rad na nekim od važnih tema u području mentalnog zdravlja. Ujedno najavljujemo i objavu priručnika za osobe koje rade s mladima “Pričajmo…o mentalnom zdravlju mladih”, kao i platformu s brojnim drugim resursima koja će uskoro biti dostupna ovdje.