OPĆINA VELIKA ZAPOSLILA 29 OSOBA NA JAVNIM RADOVIMA  -

VELIKA – Prošle godine općina Velika je od Turističke zajednice dobila nagradu za najuređenije malo mjesto, a želeći i ove godine osvojiti istu titulu prionuli su na uređenje svoga mjesta. Da bi u tome uspjeli u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje područna služba Požega Općina  zaposlili su 29 djelatnika u programu javnih radova. Za to su od Zavoda dobili oko koji 300.000 kuna kojima se financiraju osobni dohoci i doprinosi zaposlenih djelatnika.  „Ove djelatnike smo zaposlili s našom željom i nakanom da što bolje uredimo svoje općinsko središte, naselje Velika, ali i ostalih dvadesetak naselja koji pripadaju općini Velika. Općina Velika nema svog komunalnog poduzeća nego samo komunalne redare te ćemo uz pomoć javnih radova urediti sva naselja, a s minimalnim sredstvima – istakao je načelnik Boban.

Velika se kao turističko naselje koje bilježi i najveći broj noćenja od svih lokalnih sredina u našoj županiji ovoga tjedna sprema za dvije velike manifestacije, a to je „Najduži stol u Hrvata“ i međunarodna smotra folklora „Čuvajmo običaje zavičaja“ na koje po planu dolazi gotovo deset tisuća posjetitelja. Velika je za svoje goste spremna.

SVOJA VRATA OTVORIO NOVI DOM ZA STARIJE OSOBE  -

EMINOVCI – Svoja vrata upravo je otvorio novi Dom za starije i nemoćne osobe „Kap veselja“ u Eminovcima, u ulici Kralja Tomislava 41. Novoizgrađeni objekt nudi smještaj u klimatiziranim dvokrevetnim sobama sa sanitarnim čvorom za 20 osobe u stalnom smještaju za pokretne i nepokretne starije osobe. Voditeljica doma Irena Obradović je na ideju da otvori starački dom došla za vrijeme pohađanja obuke i prekvalifikacije za njegovateljicu, koju je prošle godine organizirala Požeško-slavonska županija uz pomoć sredstava Europske unije. – Naši korisnici će uz smještaj i prehranu iz vlastite kuhinje prilagođenu potrebama korisnika imati i stalnu medicinsku njegu uz prisutnost liječnika, kvalitetnu njegu uz prevenciju dekubitusa, stalnu kontrolu vitalnih funkcija, tlaka, pulsa, GUK, nabavu i dobavu svih lijekova i potrebnih pomagala, pranje i peglanje rublja, prijevoz, zadovoljenje potreba za frizerom, pedikerom, a na raspolaganju će imati i dnevni boravak s tv i radio prijemnikom. Osigurat ćemo im i proslave rođendana, imendana, godišnjica braka, obilježavanje državnih i vjerskih blagdana ali i posjete vjerskih službenika – ističe Irena Obradović. U domu će raditi tri njegovateljice i medicinska sestra, te osoblje u kuhinji i na čišćenju prostora. Dvije njegovateljice će biti i njezine dvije kolegice koje su s njom završile prekvalifikaciju za njegovateljice.

Upravo tu činjenicu istakao je i zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha na svečanosti otvaranja doma „Kap veselja“.

Iz doma „Kap veselja“ poručuju da imaju još slobodnih mjesta za smještaj starijih i nemoćnih osoba. Cijena za smještaj osobe u dvokrevetnoj sobi kreće se od 3.000 kuna ovisno od potrebama i pokretnosti osobe.

Stara narodna izreka o „marvi nevezanoj“ nas podsjeća koje su probleme imali pastiri kod ispaša i kretanja sa velikim čoporima razuzdanih životinja. Pčele bi se mogle svrstati u totalno slobodne životinje koje se kreću kuda žele a da njihov vlasnik ne može bitno utjecati na njihove putove. Proljeće je vrijeme kada se pčele intenzivno množe, zahvaljujući obilju cvijeta i nektara dolazi do dijeljenja zajednica, tako zvanoga rojenja. Svako društvo daje tri i više novih zajednica koje u određenom vremenskom razdoblju napuštaju matičnu košnicu i formiraju potpuno novu. Prilikom rojenja pčele se uhvate u gusto zbijeni kup – roj na obližnjem drvetu a pčelar ih „skida“ u novu košnicu. Tako vrijedne pčele vode bitku sa vremenom kako bi maksimalno iskoristile svaki cvjetić i zraku sunca jer vrijeme obilja brzo prođe pa valja priskrbiti zalihe meda i peludi za bespašno razdoblje i zimu. Ali rojevi na grani ne čekaju pčelara u nedogled već kada  temperatura zraka jako poraste a sunce nemilosrdno prži oblak pčela se diže i kreće na put koji može biti i više kilometara jer se priroda nepogrešivo brine da ravnomjerno rasporedi po svim područjima ove vrijedne insekte. Rušenjem stogodišnjih šuma nestala su prirodna staništa i šuplja stabla u kojima se nastanjuju pa u nuždi tražeći zamjensko stanište ulaze u dimnjake, pod strehe i šupljine koje smo zatvarali lamperijom na građevinskim objektima. Obično novi stanari privlače pozornost najmlađih ili su neugodno iznenađenje kada slučajno na njih nabasamo te može doći do neželjenih posljedica ubadanje pčela koje sada brane svoj dom. Rojevi se ponekada znaju uvući u rolet kasle, udubljenja na prozorima ili jednostavno se objese na fasadi kuće.

Ako ih ne diramo i provociramo neće nas napasti nego trebamo izvijestiti najbližega pčelara koji će ih smjestiti u košnicu i odnijeti. Poneki ljudi lakomisleno sami „rješavaju“ problem sa šmrkom i vodom te roj „prizemlje“ djelomično ga unište a veliki dio pčela će danima puzati po zemlji penjući se na svakoga u prolazu a kada ih pritisnemo ubadati će nas. Ako nas slučajno iz nekoga razloga napadnu pčele ne možemo ih mahanjem rukama otjerati već žurno napustiti opasno mjesto a one će nas nakon kraće udaljenosti prestati slijediti. Zdravom odraslom čovjeku nekoliko uboda ne ugrožava život ali oprez je potrebna jer alergijska reakcija može dovesti do gušenja. Pčelari postepeno steknu imunitet na pčelinji otrov pa si mogu „dopustiti“ i nekoliko desetaka uboda dnevno bez otoka ili reakcija tijela. Pčelinji otrov pčelama služi prvenstveno kao konzervans jer sadrži mravlju kiselinu a ujedno kao obrana od neželjenih posjetitelja. Ako pravilno postupamo sa pčelama te ih svojim ponašanjem ne provociramo neće nas bez razloga napasti naročito na cvijeću dok marljivo sakupljaju pelud i nektar jer u ratu sa pčelama gotovo uvijek one pobjeđuju, zato budimo oprezni.

Pozdrav iz Pčelarske udruge Slavonska pčela!

Veić Mirko

SVE MANJE NOVCA ZA UREĐENJE VODOTOKA  I  KANALA  NA PODRUČJU  POŽEŠTINE  -

POŽEGA - Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Orljava-Londža“ ove će godine na raspolaganju imati 6,7 milijuna kuna što je u odnosu na prošlu godinu 30 posto manje novca. Zato dio planiranog programa neće moći biti realiziran. No unatoč tomu nastavljeni su radovi na uređenju rijeke Londže u Pleterničkom kraju, a s ciljem povećanja obrane od poplave.

Za  radove koji se izvode u Pleternici od ušća Orljave u Londžu do naselja Latinovca osigurano je 1,6 milijuna kuna. Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama na uređenju rijeke Londže već je obavljena polovica planiranih radova i oni će biti završeni do kraja godine.

- Prije dvije godine bile su velike poplave jer su korita rijeka Orljave i Londže bila „zakrčena“ raslinjem koje je usporavalo otjecanje i diglo nivo vode. Lani smo završili s Orljavom, a ove godine idemo s Londžom. Uz to radimo i na drugim lokacijama ali je riječ o manjim radovima - kaže voditelj vodno-gospodarske ispostave Miroslav Taborski pojašnjavajući kako će na održavanju vodotoka ove godine ukupno biti utrošeno tri i pol milijuna kuna. Najviše posla i ove će godine biti u Kutjevačkom kraju gdje se već tri godine radi na uređenju Kutjevačke rike koja bi trebala biti uređena cijelim tokom kroz grad Kutjevo. Ove su godine planirani radovi i u Vetovu na tamošnjem potoku. Uz to doznajemo dalje dosta će posla i ove godine biti na održavanju i košnji nasipa.

- Oko tri i pol milijuna kuna ove će godine biti utrošeno na održavanje odnosno više od 50 posto ukupnog iznosa. Zapravo svake bi se godine trebao povećavati taj iznos jer vodotoke koje uređujemo poslije treba samo održavati. Malo je poznato da na području Požeško-slavonske županije postoje kanalske mreže duge više od 350 kilometara. Upravo se ta kanalska mreža treba dovesti u funkcionalno stanje. Svojedobno su se ti radovi  financirali iz slivne vodne naknade no unatrag šest godina novac za čišćenje kanala osigurava država – kaže dalje Taborski dodajući kako je lani 1,7 milijuna kuna bilo osigurano za čišćenje kanala a 350 tisuća za održavanje. Ove je godine novac osiguran samo za održavanje i to u iznosu od 430 tisuća kuna.

Do sada je očišćeno više od 50 posto kanalske mreže. Uređeni kanali dodaje Taborski ne služe samo kako bi se priječilo zadržavanje vode na obradivim površinama već su dobro došli i sustavima za navodnjavanje.

V.Re.

POŽEGA – Fordov predstavnik u Požegi SPC Brod Požega izložio je na promotivnoj prodaji na Trgu sv. Trojstva sve trenutno dostupne Fordove modele automobila. Požežanima su na izbor ponudili najprodavanije modele Ford Focusa, ali i perjanice u svojoj ponudi Ford Mondeo, jednovolumenski Galaxy i moderni SUV Kuga, do gospodarskih vozila.

Od nedavno sve automobile Ford možete nabaviti i u Požegi u novom salonu Ford u Osječkoj ulici, gdje se možete obratiti i za servisiranje svoga Forda.

SLOGA – ŠIROKI BRIJEG     1:6   -

TRENKOVO – Igralište Park. Gledatelja 400. Sudac Banović (Trenkovo).

STRIJELCI : 0:1 – Ruskam (33), 0:2 – Varea (36), 0:3 – Čorić (54), 0:4 – Ješe (58), 0:5 – Serdarušić (68), 0:6 – Ljubić (77), 1:6 – Vištica (79).

SLOGA: Buturac, Hervaćanin, Miholić, Kaurić, Banović, Pilić, Zrilić, Kovačević, Kopjarević, Mandić, Biberović, još su igrali Ralašić, Antolović, Jogun, Šubara, Klobučar, Došen, Protić, Vištica. Trener Bernard Raguž.

ŠIROKI BRIJEG: Marić, Čorić, Bertoš, Ješe, Brekalo, Marciano, Jeffthon, Mišić, Varea, Ruskam, Ivanković, još su igrali Mikulić, Džidić, Kožul, Serdarušić, Hrkač, Zlomislić, Ljubić. Trener Marin Bloudek.

Povodom proslave 80.godišnjice osnutka NK Sloga iz Trenkova odigrana je prijateljska međunarodna utakmica koja je imala osim svečarskog i humanitarni karakter. Dio prihoda od utakmice uplatiti će se za liječenje sedmogodišnjeg  Mateja Markanovića koji se liječi od opake bolesti zloćudnog tumora. Momčad Sloge koja je vodeća u Drugoj  ŽNL Požeško slavonske nije se uplašila vice prvaka prve lige  BiH nego su hrabro otvorili utakmicu i u prvih opola sata su imali četiri vrlo izgledne prilike za pogodak, no uvijek je bio pobjednik solidan vratar Marić. Tek pred kraj prvog poluvremena Široki Brijeg je postigao dva pogotka, a u drugom poluvremenu domaćin se trudio da bi ipak u 79. minuti uspio postići pogodak i tako uljepšati svoju proslavu 80.godišnjice osnutka kluba.

Josip Neferović

STOGODIŠNJA LIPA SE SUŠI ZBOG NEDOSTATKA VODE  -

POŽEGA – Članovi Hrvatske narodne stranke uz transparent su željeli skrenuti pažnju građanima i gradskoj vlasti da se ništa ne radi za spas stare lipe uz raspelo na Trgu Matka Peića u Požegi. Još za vrijeme proslave 100-godišnjice postavljanja raspela na ovom mjestu, kada je vjerojatno posađena i ova lipa ukazano je da se lipa suši, a sve vjerojatno zbog nedostatka vode, koje korijen ne dobiva pošto je sve popločeno kamenom i sva oborinska voda odlazi u slivnike.

HNS-ovci skreću pažnju javnosti da je vjerojatno i najstarije stablo u našem gradu, koje ima više od 100 godina. I hortikulturni stručnjaci se slažu da ovo staro stablo trpi zbog nedostatka vode, osušile su se neke tanje grane, a sada već sušenje pokazuju i deblje grane na stablu, a može mu se pomoći vrlo jednostavno. Predlažu da se na još nekim mjestima uklone betonske kocke, postave eventualno rešetke kroz koje bi voda odlazila direktno u zemlju i tako dala potrebnu vodu korijenu lipe.

HNS-ovci gradskoj vlasti predlažu da se to što hitnije učini, a da se na tom mjestu u hladu ove stogodišnjakinje postave i klupe za građane Požege i posjetitelje grada, koji bi ovdje mogli odmoriti. Na taj bi način dodatno oplemenili ovaj lijepi trg, a pomogli u spasu stare lipe. Nadaju se povoljnoj reakciji gradskih vlasti na ovu njihovu inicijativu.

ODIGRANA PRIJATELJSKA REVIJALNA UTAKMICA HERCEGOVCI – RAMCI  -

HERCEGOVCI – RAMCI 6:8

JAKŠIĆ – Igralište Jajare. NK Jakšić je bio domaćin zanimljive revijalne utakmice reprezentacija Hercegovaca i Ramaca Požeštine. Utakmicu nije omelo niti nevrijeme koje je koji sat prije poharalo Požeštinu.

Na teren je selektor Ivan Budimir  za reprezentaciju Hercegovaca izveo Z. Budimir, B. Mihalj, Z. Šarić, S. Bonić, M. Brkić, D. Soldo, I. Marić, Ž. Mitrović, D. Pavlović, B. Soldo, D. Markota, I. Voštog, J. Budimir, I. Budimir, J. Soldo, B. Jukić. Kako je ekipa Hercegovaca zaista imala dugačku klupu mogli su igrati i pravi veterani, Slavko Bonić, 62 godine, Branko Mihalj, 60 godina, i Ivo Marić, 60 godina.

Nešto mlađu i razigraniju ekipu izveo je Josip Novak selektor Ramaca, a zaigrali su D. Kapčević, I. Šimunović, J. Bradarić, M. Papak, M. Filipović, Z. Novak, V. Pavlović, J. Novak, I Andričić, A. Novak, J. Grbeš, I. Papak.

Iako se ispočetka igrao gol za gol, sve više je u utakmici dolazila do izražaja nešto mlađa ekipa Ramaca, jer oni su se kasnije i doselili u Požeštinu, pa je rezultat ove prije svega revijalne i prijateljske utakmice završio sa 8:6 za Ramce.

Odmah je dogovorena i uzvratna utakmica koja će se igrati u rujnu na stadionu u Kuzmici. Sponzorstva su se prihvatili Goran Šutalo i Ivo Žuljević.

Svi zajedno su uz još vatrene priče o nogometnom susretu nastavili druženje uz janjetinu i pjesmu, pokoju gangu i tamburaški bend.

POŽEGA - U četvrtak, 24. svibnja 2012. godine, oko 19 sati u Požegi u ulici Osječkoj 64-godišnji vozač osobnog automobila marke „Mercedes“, požeških registracijskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine udario je vozilom 17-godišnju pješakinju, učenicu srednje škole, koja je prelazila kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu. Pješakinja je pala na kolnik i teško se ozlijedila, a protiv 64-godišnjaka slijedi kaznena prijava.

UZ KIŠU I LED VJETAR JE NOSIO KROVOVE I LOMIO DRVEĆE  -

POŽEGA – Nešto iza 15 sati orkansko nevrijeme pogodilo je šire područje Požeštine, od Kutjeva do grada Požege. Uz veliku količinu kiše mjestimično je bilo i dosta leda, a velike štete je napravio vjetar koji je na mnogo mjesta porušio i lomio drveće. U novim Mihaljevcima je na nekoliko kuća porušio crijep i sljemenjake.

Vatrogasci JVP grada Požege dobili su nekoliko poziva za intervenciju, pa su otišli na ispumpavanje podruma zbog naglog prodora vode, a u Novim Mihaljevcima su s ljestvama pomagali sanirati krov.

Na kraju Mlinske ulice u Požegi vjetar je pokidao niskonaponsku mrežu pa su intervenirale ekipe HEP-a s korpom i dežurna služba je odmah krenula u8 sanaciju vodova. U cijeloj Požeštini je na više mjesta nestajalo napajanja električnom energijom.

Velike štete su pretrpjeli povrtlari i svi oni koji su imali plastenike jer je vjetar nemilosrdno kidao najlonski pokrov. Veći povrtlari u Novim Mihaljevcima imali su zaista velike štete jer je na desetak plastenika vjetar počupao najlon.