U okviru planiranih zadaća HRZ-a, piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila provodit će u petak 23. rujna, od 12 do 16 sati, letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida

U okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila će u petak 23. rujna 2022. godine, u vremenu od 12 do 16 sati provoditi redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provoditi na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Sisačko-Moslavačke županije na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo sve aktivnosti provodi u područjima propisanih zona letova sukladno regulativi i pravilima koji reguliraju uporabu zračnog prostora u Republici Hrvatskoj. Tijekom provedbe planiranog leta i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna pojačana buka te molimo građane za strpljenje i razumijevanje.

Na tradicionalnom izletu Požeški Martinjski put u prošlu nedjelju na Požeškoj gori planinari HPD-a Sokolovac Požega cijeli dan su imali predivno vrijeme i uživali su u krajoliku Požeške gore. Krenuli su u dogovoreno vrijeme s Trga Sv. Trojstva preko Kalvarije i brda Sokolovac do grebena Sv. Jelena. Prije ulaska u šumu na putu prema Vrhovačkom gradu već po tradiciji dočekao ih je požeški vinogradar i vinar Brana Smolić, gdje su se odmorili i okrijepili uz čašicu razgovora i konzumaciju smokava pride.

Uslijedio je spust po „škljiskom“ terenu na Šicanu (bivša streljana u ulici Jagodnjak) gdje su se okrijepili uz voće, sir, ribu, sendviče, kolače, pivo i liker, pa su zatim nastavili preko Seoca, kroz vinograde i polje lavande do kapelice Sv. Vida i Vintaškim putem nazad do polazne točke. Uz ugodno druženje, laganu šetnju kroz šumu crnogoricu i bjelogoricu, vinograde i puteve te uživanje u prirodi, četiri sata prošla su u tren oka. Vodič ovog tradicionalnog izleta je bio prokušani planinar Predrag Livak. Ovom prilikom pozivamo sve sugrađane da nam se pridruže u budućim planinarskim aktivnostima.

Arheološki lokalitet Kaptol jedno je od najznačajnijih nalazišta starijeg željeznog doba na području kontinentalne Hrvatske, a koje se sustavno istražuje posljednjih dvadesetak godina. Posljednji desetak godina tim okupljen oko prof.dr.sc. Hrvoja Potrebice provodi niz projekata koji se tiču popularizacije arheologije, ali i lokaliteta Kaptola.

- Slobodni smo Vam uputiti sljedeću informaciju o posljednjim otkrićima pri recentnim istraživanjima. Kaptol kod Požege jedan je od najvažnijih arheoloških nalazišta iz vremena željeznog doba (posljednje tisućljeće prije Krista) u ovom dijelu Europe. Riječ je o ključnom raskrižju preko kojeg je tekla mreža kontakata od Baltika do Sredozemlja i od Zapadne Europe do Podunavlja – poručio je prof.dr.sc. Potrebica.

- O tome svjedoče najsjeverniji poznati nalazi grčkih kaciga koji su pronađeni u grobovima kaptolskih željeznodobnih kneževa koji se datiraju u 7. i 6. st. pr. Kr. Kod Kaptola je pronađen i do sada najbogatiji kneževski grob željeznog doba u Hrvatskoj. Datira se u isto razdoblje, a riječ je o rijetkom ako ne i jedinom dvojnom kneževskom grobu iz tog razdoblja u Europi. Geofizikalna istraživanja potvrdila su postojanje naselja gotovo urbane strukture što je u europskim razmjerima velika rijetkost na prostoru sjeverno od Alpa. Do sada smo znali da je to kneževsko sjedište jedan od rijetkih centara željeznog doba u središnjoj Europi koji traje i do polovice 4. st pr. Kr. Izuzetan nalaz grčkog novca sa samog kraja 4. st. pr. Kr. ne predstavlja senzaciju samo zbog svoje rijetkosti i činjenice da dokazuje da je ovo naselje trajalo i do 300. g. pr. Kr. (s kontinuitetom od preko 450 godina), nego pokazuje da je i tada bilo jedan od najvažnijih kulturnih i gospodarskih raskrižja u europskoj mreži komunikacija – dodao je Potrebica.

- Sve ovo ukazuje na opravdanost inicijative za formiranje arheološkog parka i Interpretativnog centra halštatske kulture upravo na ovom mjestu, što je projekt na kojem odavno radi, a ušao je u intenzivnu fazu upravo u posljednjih godinu dana - naglasio je na kraju priopćenja Potrebica.

Izvor: rva.hr

Proteklog vikenda osam planinara HPD Gojzerica Požega krenulo je na put prema Foči u istočnoj BiH, gdje se nalazi prekrasna planina Maglić s istoimenim vrhom visokim 2386 mnv. Planina se nalazi u graničnom području s Crnom Gorom u neposrednoj blizini Durmitora, a njen najviši vrh je ujedno i najviši vrh Bosne i Hercegovine. U podnožju planine nalazi se Memorijalni centar Tjentište, s velikim spomenikom kao podsjetnikom na žrtve 2. svjetskog rata. Na ovome mjestu nalazi se još jedno veliko stratište Hrvata (njih preko 3000), na kojemu su svoje kosti ostavili pripadnici tzv. dalmatinskih proleterskih brigada tijekom poznate bitke na Sutjesci. Poslije obilaska memorijalnog područja planinari su se uputili na Prijevoj (planinski plato na 1700 mnv), gdje su imali osiguran smještaj u planinskim kućama - katunima. Svu noć dobovala je kiša uz pratnju grmljavine i jakog vjetra, a tek pred jutro vrijeme se u potpunosti smirilo. Nakon što su izašli iz svog toplog skrovišta, planinari su primjetili da je temperatura naglo pala i da se noćašnja kiša zamrzla. Ostali su pri odluci da vrh osvoje najtežim i najžešćim usponom s područja Prijevoja (tzv. feratom), zbog toga što je to bio i najkraći put, a s vremenom su bili kratki. Nakon uspona čekao ih je dug put kući i odlazak na posao te zbog toga nisu mogli kalkulirati. Jednostavno su krenuli pa što bude!?? Penjući se skliskim stijenama uz pomoć zaleđenih sajli, morali su biti naročito koncentrirani i oprezni kako se ne bi dogodilo ništa loše. Do vrha čuvao ih je dragi Bog, pa su živi i zdravi izašli navrh već oko 10:00 sati. Tamo ih je dočekala zimska idila uz temperaturu ispod nule. Sve je bilo zamrznuto, tako da ni naljepnicu nisu mogli zalijepiti. Pogled s vrha brzo se otvorio, pa su mogli uživati prelijepim vidicima. Napravili su nekoliko fotografija i pobjegli dolje od hladnoće i vjetra. Silazak su planirali na crnogorsku stranu preko prekrasnog Trnovačkog jezera i kružno natrag do visoravni Prijevoj, gdje im se nalazilo vozilo za povratak kući. Tijekom cijelog izleta ekipa je bila homogena i složna, a uživanje u ljepotama prirode, adrenalinu i svježem planinskom zraku bilo je potpuno. Osim uživanja u prirodi, sve su upotpunili pojevši prave sarajevske ćevape tijekom povratka. Po završetku izleta bili su zadovoljni i ispunjeni te su glasno klicali da žele ponoviti još mnogo ovakvih planinarskih avantura. Glavni inicijatori i organizatori ovog izleta bili su: Matej Prpić i Višeslav Turković, a dobili su veliku pomoć i podršku od Požeškog športskog saveza i njihovog tajnika Željka Mitrovića (Mitra) te mu ovim putem svi zahvaljuju.

POŽEGA - Održana je 9. sjednica Županijske skupštine Požeško-slavonske županije, a pred vijećnicima se ovoga puta našlo sedam točaka dnevnog reda. Prihvaćeno je polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Požeško-slavonske županije za 2022., kao i polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije za 2022. godinu. Također je prihvaćen prijedlog za davanje suglasnosti za dugoročno zaduženje Toplicama Lipik – Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju.

Četvrta točka dnevnog reda bio je prijedlog Odluke o stipendiji Požeško-slavonske županije, na što je županica Antonija Jozić dodala kako se trenutno razmišlja o znatnom povećanju svih stipendija.

„Ovo je puno ranije nego prošle godine, natječaj će biti jako brzo, razlog zašto su natječaji bili malo kasnije je bio praktičan iz razloga što su naše stipendije bile niže. Naše stipendije su 600,00 kuna, onda čekate da prođu državne stipendije i stipendije koje su vezane na prava djece hrvatskih branitelja, pa onda Gradovi i Općine koji imaju veće stipendije od nas. Ova Odluka o stipendijama nas stavlja u poziciju da ćemo mi natječaj raspisati vrlo brzo i to iz razloga što će se naše stipendije povećati. Vi to ne vidite iz ove Odluke jer ovdje je broj, iznos i područje stipendija na neki način povjerena meni, ali mogu reći u kojem smjeru idemo. Tri su kategorije koje želimo stipendirati, prva kategorija bi bilo područje liječnika koji su deficitarni. Mi danas trenutno nemamo niti jednu specijalizaciju iz obiteljske medicine. Vrlo brzo će nam se dogoditi da ordinacije koje su postojeće, će se zatvarati zbog odlaska doktora u mirovinu, a mi nemamo zamjenu. Nama trenutno u naše bolnice dolaze liječnici iz drugih županija i odrađuju sate, imamo deficit na tome području – to bi bila prva kategorija. Druga kategorija studenata bi bila deficitarna zanimanja STEM. Danas Gimnazija u Požegi muku muči s profesorom matematike i fizike, jedna uistinu važna ustanova u županiji. Treća kategorija bi onda bili svi ostali studenti. Te tri kategorije bi bile različite iznosom, najniža kategorija koja je sada 600,00 kuna povećat će se za minimalno 50%… Mi ćemo postojeće studente koji ostvaruju ugovore pozvati da sklope anekse i da dobiju veću stipendiju. Prva i druga kategorija će biti veća, dakle druga kategorija – razmišljamo o tome i radimo analizu – bila bi oko 1750,00 kuna, a prva kategorija bi bila još više od toga.“ – objasnila je županica Antonija Jozić.

„Išli bi na tri kategoriji, na varijantu da se za svaku pojedinu kategoriju raspiše natječaj. U slučaju liječnika se javi recimo pet, a mi raspišemo za šest, da ta šesta može biti dodijeljena u drugoj kategoriji. Vezali smo prvu i drugu kategoriju da moraju tražiti zaposlenje u roku 6 mjeseci na području županije, ako ga ne traže, vraćaju stipendije, to ćemo se dobro zaštititi. Ako ih taže, a ne nađu, nisu krivi, ali moraju aktivno tražiti posao 6 mjeseci. Treću kategoriju nećemo uvjetovati time, ako se zaposle u našoj županiji to je odlično, ali nećemo ih opteretiti time. Natječaj ide vrlo brzo, nismo više u poziciji da student čeka rezultate svih ostalih stipendija. Želimo poslati snažnu poruku da su nam naši studenti bitni, da želimo da se vrate nazad u našu županiju, da ovdje žive i rade. S druge strane, neka se bore za našu izvrsnu stipendiju, ako ne uspiju tu, onda neka uspiju na drugima koje su nižeg iznosa.“ – rekla je županica Antonija Jozić.

Peta točka dnevnog reda bio je prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije, čime je za vršitelja dužnosti ravnatelja imenovana Ivona Matačić.

Prihvaćen je i prijedlog Zaključka o utvrđivanju prijedloga izmjene Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020.-2024.) za područje Požeško-slavonske županije. Također je prihvaćen i Prijedlog Odluke o pristupanju Požeško-slavonske županije Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG-u) „Barun Trenk“.

Izvor: rva.hr

Ljeto je došlo i prošlo, a jesen je pred vratima. Mnogi su ovog ljeta potrošili i više od realnih mogućnosti pobjegavši na more, na odmor od svakodnevnih briga. No sada su se, povratkom u realnost našli pred financijskim izazovima koje donosi jesen. To osobito osjećaju oni koji imaju djecu školske dobi. Trebalo je kupiti novu školsku torbu, pribor i bilježnice, tenisice, odjeću. Vanškolske aktivnosti također opterećuju obiteljske budžete, a tu su i povećani troškovi ogrjeva, struje, plina…

Kako sve to podmiriti ako su novci isparili u ljetnim radostima? Postoji više načina dolaska do gotovine, a nerijetko ljudi zaborave na korist koju mogu imati od svog starog zlata. Neki čak zaboravljaju i da posjeduju vrijedne zlatne predmete koji negdje u zakutcima njihovih domova skupljaju prašinu…

Često se radi o starom nakitu koji se ne koristi odnosno zlatnim predmetima koji nemaju uporabnu funkciju. Demodirano prstenje koje nitko ne želi nositi, naslijeđene ogrlice, naušnice bez svog para.. Na tavanima i u podrumima često se nalaze i zlatnici, davno dobiveni dukati, čak i zubno zlato. Takvi predmeti imaju značajnu vrijednost jer je cijena zlata visoka.

Ukoliko vam je potrebna gotovina, tu visoku vrijednost zlata najbolje je iskoristiti uz uslugu otkupa zlata. Ovaj brz i jednostavan način dolaska do gotovine u Hrvatskoj omogućuje Auro Domus - najveća hrvatska tvrtka specijalizirana za trgovinu plemenitim metalima. Ova tvrtka s poslovnicama u Požegi ali i diljem zemlje zlato otkupljuje na diskretan način uz profesionalnu uslugu. Proces otkupa je jednostavan - dovoljno je svoje staro ili „lom” zlato donijeti u jednu od poslovnica gdje mu se odredi kvaliteta i masa te procijeni vrijednost. Kada se klijenti slože s ponuđenom cijenom, novac im se isplaćuje odmah, na licu mjesta. Stoga i Požežani iz poslovnice Auro Domusa izlaze poprilično podebljanog novčanika.

Tisuće zadovoljnih klijenata prepoznalo je otkup zlata kao pametan način dolaska do potrebne gotovine. To može biti prilika i vama da u jesen zakoračite bez financijskih problema.

Dođite na besplatnu procjenu u poslovnicu Auro Domusa u Požegi, na adresu Ulica Matice hrvatske 14. Radno vrijeme poslovnice provjerite na web stranicama Auro Domusa, a dodatne informacije možete doznati i na besplatnom broju telefona 0800 73 72.

POŽEGA - Na održanoj 14. sjednici Gradskog vijeća Grada Požege vijećnici su odlučivali o osam točaka dnevnog reda.

Gradski vijećnici većinom glasova usvojili su izvješće o radu Gradonačelnika Grada Požege za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine te polugodišnji izvještaj Proračuna Grada Požege za 2022. godinu. Osvojeno je i izvješće o realizaciji Programa javnih potreba u kulturi u Gradu Požegi za prvo polugodište 2022. godine, te javnim potrebama u predškolskom odgoju i školstvu, sportu, socijalnoj skrbi, turizmu i ostalim udrugama i društvima građana.

Gradsko vijeće prihvatilo je Prijedlog odluke o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji između Grada Požege i Grada Makarske. Naime, Gradsko vijeće Grada Makarske krajem kolovoza dalo je suglasnost za sklapanje ovog Sporazuma, a nakon što to učinilo i Gradsko vijeće Grada Požege, stekli su se uvjeti za potpisivanje Sporazuma od strane gradonačelnika Makarske dr.sc. Zorana Paunovića i gradonačelnika Požege dr.sc. Željka Glavića.

Usvojen je i prijedlog Odluke o imenovanju Lidije Španiček, prof.art., muzejske savjetnice za vršiteljicu dužnosti ravnatelja Gradskog muzeja Požega i to počev od 19. rujna 2022. godine pa sve do okončanja ponovljenog javnog natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja, a najduže do godinu dana.

Gradski vijećnici usvojili su i Odluku o izmjeni Odluke o parkiranju sukladno kojoj i u skladu s projektnom dokumentacijom o rekonstrukciji Ulice Franje Thauzyja sama ulica postaje pješačka zona. Usvojeno je i Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.

Jesen u Zlatnoj Slavoniji poseban je doživljaj. Prepun boja, okusa i mirisa plodne ravnice. Jedinstveno je to osjetilno putovanje na koje će vas povesti Franciškovo u Lipiku, manifestacija u čast Grada i njegovog sveca zaštitnika prepuna zanimljivih sadržaja, poput posebno atraktivnih Ajvar festa i Fišijade. Jedinstvene su to gastro-turističke priče s tradicijom u kojima, uz iskušavanje vlastitih kulinarskih vještina, možete osjetiti čari natjecanja i, u dobrom društvu domaćina, uživati uz trpezu punu slavonskih delicija.

6. izdanje Ajvarfesta, kulinarskog natjecanja u čast jednom od najukusnijih specijaliteta balkanske kuhinje čije je porijeklo stručnjacima i danas nepoznanica, očekuje vas 24. rujna u gradskom parku u Lipiku. Cjelodnevnu pripremu ovog iznimno ukusnog namaza, priloga ali i jela od paprike, paradajza i patlidžana, pratit će i Jesenski sajam na kojem će svoje proizvode predstaviti brojni lokalni OPG-i, obrtnici i proizvođači koji se bave uzgojem i preradom voća i povrća. Po prvi puta ove godine, kulinarsko natjecanje obogatit će i Slavonski doručak od čak 1500 jaja, koji će, uz značajnu količinu pripremljenog ajvara, zasigurno biti atrakcija za goste iz svih dijelova Slavonije, baš kao i posjet lipičkoj tvornici mineralne vode "Studenac" koja za sve posjetitelje organizira Dan otvorenih vrata. Uz cjelodnevni nastup tamburaškog ansambla "Safir", mažoretkinja, lunapark, prateću humanitarnu akciju i bogatu ugostiteljsku ponudu, Festival ajvara u Lipiku događaj je za sva osjetila koji ne smijete propustiti.

Baš kao ni Fišijadu, za čije ovogodišnje, 16. izdanje, oslobodite subotu, 01. listopada. Događaj koji već godinama ne propuštaju ljubitelji slavonskih ribljih delicija okupi 40-ak fiš majstora, spremnih strogom, ali pravednom ocjenjivačkom sudu, predstaviti najbolji recept za ovu krepku i ukusnu riblju juhu. Kulinarsko natjecanje pratit će i bogat program sastavljen od nastupa Ledina banda, mažoretkinja, lunaparka, lova šarana u mutnom, a zahvaljujući značajnoj količini pripremljenog "gradskog fiša" od čak 100 litara, kao i bogatoj ponudi pečenih šarana, nitko kući neće otići gladan. Za potpuni doživljaj Slavonije i njenih potencijala, tu su i mogućnost vožnje kočijom Državne ergele Lipik i turističkim vlakićem kao i posjet geotermalnom bazenu u Toplicama, dok oni skloniji avanturama i adrenalinu mogu iskušati i biciklističke staze. Dan ispunjen događanjima završit će cjelovečernjim koncertom grupe Pavel, stoga, 01. listopada budite dio Fišijade u Lipiku i na najbolji način doživite jesen u Slavoniji.

Franciškovo u Lipiku, jedinstvena svečanost povodom Dana Grada tijekom sadržajnih 30-ak dana ponudit će i niz drugih sadržaja za male i velike, pripadnike nacionalnih manjina, sportaše i rekreativce, potvrđujući, uz dobro poznato slavonsko domaćinstvo, bogatstvo u različitosti, otvorenost i toleranciju.

Doživi Zlatnu Slavoniju https://www.visitslavonia.hr/

Autor: TZPSŽ

Odlični rezultati ovoljetne turističke sezone, koja je nadmašila čak i onu iz 2019. g. znače i jako dobro zaradu od turizma. Mnogo se novca slilo u Hrvatsku, od čega su korist imali mnogi - i sezonski radnici, trgovci, ugostitelji, hotelijeri, iznajmljivači apartmana…

„Iza nas je jako dobra turistička sezona. I supruzi i meni omogućila je solidnu zaradu, pa ćemo tako, pored novca za tekuće troškove idućih par mjeseci, imati i mogućnost dio staviti „sa strane“. - govori nam jedan Požežanin.

No, ove nas jeseni očekuje novi val poskupljenja. Inflacija se mjeri dvoznamenkastim brojevima pa će novac zarađen u sezoni vrijediti sve manje. Odnosno, za njega će se moći kupovati sve manje. Predviđa se da će novac kojeg su prethodnih godina pretežno držali na računima i planirali dugoročna ulaganja, kao i novac zarađen u ovogodišnjoj turističkoj sezoni, ljudi sada početi ubrzano ulagati zbog straha da ne bude pojeden. Toga je svjestan i naš sugovornik koji traži način kako sačuvati ono što je zaradio.

Alternative držanju novca kod kuće ili u banci, što je gotovo isto, postoje. To mogu biti ulaganja u dionice, fondove ili u našem podneblju često omiljeno – ulaganje u nekretnine. „Tržište dionica čini nam se prerizično, a za neku nekretninu ipak nemamo dovoljno kapitala. Stoga smo se odlučili za ulaganje u zlato“ – objašnjava naš sugrađanin.

Ulaganje u investicijsko zlato jako je dobra štedna odnosno investicijska opcija. Naime, podaci zadnjih godina odnosno desetljeća pokazuju da ono predstavlja najbolju zaštitu od pada imovine tijekom vremena. To je investicija na duge staze – u zadnjih 50 godina cijena ovog plemenitog metala se povećala prosječnom stopom od čak 8 posto godišnje. Od 2000. godine, primjerice, cijena se zlata utrostručila! Dodatni benefit ulagačima u zlato je i to što je ono oslobođeno PDV-a, pa ovakvo ulaganje predstavlja jedan od najisplativijih načina štednje.

Kupnja investicijskog zlata vrsta je ulaganja koja je dostupna velikom broju građana, a ne samo velikim ulagačima. U Auro Domusu, najvećem hrvatskom trgovcu zlatom, moguće je odabrati širok raspon zlatnih i srebrnih investicijskih proizvoda. Od jednogramskih pločica, preko poluga i zlatnika raznolikih masa odnosno težina, do najvećih poluga od 1 kilograma.

Tako je i ovaj gospodin na internetskim stranicama Auro Domusa pogledao ponudu i pronašao nekoliko artikala koje je odlučio nabaviti. Na besplatnom broju telefona 0800/7372 posavjetovao se oko narudžbe, dok je kupnju obavio u najbližoj poslovnici Auro Domusa u Požegi, na adresi Ulica Matice hrvatske 14.

ZAGREB - Potpredsjenica Vlade Republike Hrvatske Anja Šimpraga i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručili su u Zagrebu 52 ugovora vrijednih više od 55 milijuna kuna u okviru Poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III“.

Ministar Marin Piletić istaknuo je kako će se potpisivanjem ugovora omogućiti zapošljavanje 1122 žene koje će pružati uslugu potpore i podrške za više od 6 700 starijih i nemoćnih osoba u svojim zajednicama u sljedećih šest mjeseci.

Naglasio je kako je zbog iznimno velikog broja pristiglih projektnih prijedloga koja daleko premašuju osigurani iznos Ministarstvo je uz suglasnost Vlade RH osiguralo povećanje raspoloživih sredstva za dodatnih 245 milijuna kuna, s ciljem osiguranja kontinuiteta Poziva. Time ukupna vrijednost ovog Poziva iznosi 445 milijuna kuna.

Do sada je u okviru dviju faza Poziva Zaželi sklopljeno 746 ugovora ukupne vrijednosti od gotovo 1,8 milijardi kuna, što ga čini jednim od najvećih Poziva financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Istaknuo je kako uz važan segment zapošljavanja, aktivnostima Poziva Zaželi potiče se i socijalno uključivanje te povećanje razine kvalitete života za brojne starije i nemoćne osobe uz osiguranje osnovnih materijalnih potrepština.

Nastavak Programa Zaželi očekuje se i u novoj financijskoj perspektivi 2021. -2027. čime će se osigurati podrška postojećim mjerama dugotrajne skrbi i prevencije institucionalizacije.

Za područje Požeško-slavonske županije potpisana su tri ugovora programa “Zaželi”:

Grad Pleternica je za svoj projekt „Zaželi i ostvari-faza III“ potpisao ugovor u vrijednost 1.481.400,00 kuna, a ugovor je potpisala gradonačelnica Marija Šarić.

Udruga Veličanka potpisala je ugovor za svoj projekt „Zajedno možemo više!-faza III.“, vrijednost 1.480.550,00 kuna, a ugovor je potpisao Marko Raguž.

Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac potpisao je ugovor za svoj projekt „Zaželi empatiju, dobij simpatiju“, vrijednosti 1.237.100,00 kuna.